OSLOBOENJE Pogled 11.

I 2003
____________________________________________________

Dr. Enver Imamovi

BOSANSKI FRANJEVCI
Sedam stotina godina sa Bosnom i njenim narodom

Kranstvo na tlu Bosne i Hercegovine ima dugu i bogatu

historiju. Arheoloki i historijski spomenici pokazuju da je ta vjera na
ovim prostorima bila poznata ve u prvim stoljeima nove ere. To je
bilo dvjesto - tristo godina nakon nastanka ove vjere to Bosnu i
Hercegovinu svrstava u red zemalja s najduom kranskom
tradicijom.
U razvoju i ivotu crkve na ovom prostoru veliki znaaj i ulogu
odigrali su pripadnici franjevakog reda. Kako je god burna historija
Bosne, tako je burna i historija njenih franjevaca. Oni su vjerni
pratioci Bosne i njenog naroda ve vie od sedam stotina godina. Kroz
sve to vrijeme najportvovanije su radili za dobrobit zemlje i naroda
ime su kod svih stekli trajnu naklonost, ljubav i potovanje. Narod je
svoju naklonost prema njima izrazio davi im nadimak "bosanski
ujaci".
Iako franjevaca ima i u drugim zemljama, bosanski su po
mnogoemu svojstveni. U malo su kojoj zemlji proivjeli ono i
onoliko koliko su ovdje. Sve najgore kroz to je prola Bosna, a to su
bili nebrojeni ratovi, razaranja, stradanja i druge nesree, prolo je i
preko njihovih lea. U tim tekim trenucima ostajali su uz svoj narod,
s njim su trpjeli i pomagali mu. Zbog toga ih u Bosni svi smatraju
svojim, kako katolici tako i muslimani.

Samostan u Fojnici

Franjevci su doli u ove krajeve davne 1291. godine, u vrijeme

kada je Bosna bila puna bogumila i kada je trebalo izdrati sva
 2

iskuenja i tegobe koje su se isprijeile u njihovom misionarskom

radu. Iako je i prije dolaska franjevaca u Bosni bilo redovnikih
misionara (benediktinaca i dominikanaca), jedino su oni uspjeli
nadvladati sve tegobe i odrati se do danas. Uz teke viestoljetne
borbe sa bogumilima, preivjeli su i tursko osvajanje Bosne.

Ukor sultanu

Ostao je zlatnim slovima zapisan njihov pothvat kada su 1463.

godine u vrijeme turskog osvajanja Bosne hrabro doli pred sultana
Mehmeda II el Fatiha i otvorno mu ukazali na nesreu koju trpi zemlji
i narod. Molili su da se pokae milostivim i da im dozvoli slobodan
vjerski rad s njihovim pukom koji ispovijeda katoliku vjeru.
Mudro i odvano izlaganje franjevaca, predvoeni fra Anelom
Zvjezdoviem, starijeinom fojnikog samostana, veoma se svidjelo
sultanu. Zakljuio je da e u njima imati vrijedne i korisne podanike
pa je usliio njihovu molbu. Na licu mjesta, u Milodrau kod
Kiseljaka, izdao je dokument kojim im uz najvee zakletve jami
zatitu i vjersku slobodu. To je uvena Ahdnama, jedinstven
dokument koji je osigurao opstanak katolianstva na ovim prostorima
kroz 500-godinje razdoblja turske vladavine Bosnom. Treba
spomenuti da je ova Ahdnama pretea deklaracije o slobodi vjera
proglaena od Ujednjeni narodi tek 1948.godine.

Fra Anel Zvjezdovi i sultanova Ahdnama

Pa ipak, ne moe se rei da su franjevci za sve to vrijeme uivali

potpuni mir. U dugom razdoblju bilo je svakojakih situacija. esto su
mjesni inovnici zloupotrebljavali svoje ovlasti pa su im inili razne
nepravde i nasilja. Ruili su im samostane i crkve, pljakali imovinu,
proganjali ih i sl. Zabiljeeni su brojni sluajevi kada je u njihovu
zatitu ustajalo mjesno muslimansko stanovnitvo i sve ili da se
uklone s vlasti takvi nasilnici,
U Bosni se dobro znalo ta franjevci znae za zemlju i narod.
Uz vjerske obaveze bavili su se i drugim korisnim poslovima. Bili su
 3

uitelji, bavili se lijeenjem, ugoavali su putnike i beskunike,

pomagali siromane itd. Kod njih je u svako doba putnik i namjernik
mogao nai krov nad glavom i hranu. To, kao i njihova skromnost te
spremnost da svakome pomognu, uinilo ih je omiljenim kod sveg
bosanskog stanovnitva.

Stoljetno blago

Iako je u Bosni bilo vie franjevakih samostana, tri od njih su

bila posebno na cijeni: onaj u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i Kreevu,
kako zbog starosti (svi iz 14. stoljea), tako i zbog znamenitih linosti
koji su u njima djelovali. Uz to, svaki od njih u svojim riznicama uva
neprocjenjivo kulturno-historijsko blago bez kojeg se ne moe ni
pisati ni izuavati historija Bosne.
To blago se sastoji od arhivske grae, zbirke oruja i starog
novca, nakita, misnog ruha i posua, starinskih predmeta razne
upotrebe, umjetnikih slika te knjinog fonda (biblioteke). Nesebini
franjevci su te dragocjenosti ve davno uinili pristupanim javnosti.
Izloili su ga u police i vitrine pa ga mogu vidjeti svi koji im dou u
posjet.

Neprocjenjivo kulturno blago

Franjevci ovih samostana su kroz dugo razdoblje biljeili

najvanija dogaanja u svojoj sredini, ali i ire. Ti zapisi (kronike),
predstavljaju dragocijenu izvornu grau za izuavanje bosanske
prolosti. Franjevci su u svim vremenima bili njeni sudionici i
djelovali su onako i onoliko koliko su dozvoljavale trenutne prilike.
Morali su se prilagoavati nastalim prilikama pa je to razlog da su
uspjeli nadivjeti nebrojena carstva i drave koje su se smjenjivale na
ovom prostoru.
arita nauke i kulture

Franjevci nisu stekli priznanje i potovanje samo svojim

vjerskim radom. Mnogi od njihove brae su se bavili naunim,
prosvjetnim i kulturnim radom. Kao ljetopisci istakli su se Nikola
Lavanin, Bono Beni, Stjepan Margiti, Marijan Bogdanovi i dr. Fra
 4

Matija Divkovi je 1611. godine u Veneciji objavio znamenitu studiju

"Nauk krstjanski za narod slovinski", a fra Filip Latri je u 18.
stoljeu napisao historijsko djelo o Bosni. Treba napomenuti da se
veina franjevaca sluila domaim pismom - bosanicom, koje se u
Bosni upotrebljavalo jo u doba nenih banova i kraljeva.
Meu franjevcima je bilo i onih koji su bili politiki aktivni.
Veina ih je djelovala u prolom stoljeu, kad zapoinje nacionalni
preporod junoslavenskih naroda, a time i njihova borba za
osloboenje ispod tuinskog jarma. Meu tim djelatnicima
najpoznatiji su bili fra Frano Juki i fra Grga Marti. Oni su s ostalom
svojom braom dali neprocjenjiv doprinos kulturnom i nacionalnom
osvjeenju Bosne i njenom konanom osloboenju ispod tuinskog
jarma.

Bosanski franjevci

Ono to su franjevci uinili za Bosnu kroz razdoblje od preko

sedam stoljea nemjerljive je vrijednosti. Toga su u Bosni svi svjesni,
pa su i danas, kako je to bilo u doba banova i kraljeva, pod turskom i
austrijskom vlau, cijenjeni i od svih rado vieni. Njihova nadaleko
prepoznatljiva odjea, smea fratarska halja sa kapuljaom i bijelim
konopcem oko pasa, toliko je uobiajena u Bosni da je takorei
postala njen simbol. Sve je to razlog da ih svi u Bosni, kako njihovi
katoliki vjernici tako i muslimani, a nerijetko i pravoslavci, od milja
nazivaju "nai fratri". Tu naklonost i potovanje stekli su svojim
stoljetnim korisnim radom i nepokolebljivoj ljubavi prema Bosni i
narodu kojem slue..