Dr Enver Imamovi

TAJNE BOSANSKOG DVORA

Arheoloki podaci pokazuju da su zidovi dvorana bosanskog dvora bili obloeni

skupocijenim tapetama, stupovi ukraeni pozlatom, jelo se i pilo iz zlatnog i srebrenog
posua, sluilo se zlatnim i srebrenim jedeim priborom kaikama, viljukama i
noevima ukraeni biserima i draguljima, spavalo se na krevetima s posteljinom od
svile itd, to je sve bila prava rijetkost u Evropi onog vremena (14. st.). ta je sve
sadravalo ruho bosanskih princeza koje su se udavale na evropske dvorove.

Prijestolnica srednjovjekovne bosanske drave je dva puta mijenjala mjesto. U

najstarije doba nalazila se u Motru kod Visokog, a potom je premjetena u tvrdi Bobovac
povi Kraljeve Sutjeske kod Kaknja. To je uinjeno zbog vee sigurnosti. Bobovac se u
odnosu na Motre nalazi u brdsko-planinskom i teko pristupanom kraju, gdje nijedan
neprijatelj nije mogao doprijeti bez velikih gubitaka.
Bobovac ima vano mjesto u historiji srednjovjekovne Bosne. Tu se nalazio
vladarski dvor, prijestolje, riznica, tu se uvala kruna, arhiv, i sve drugo to je sadravao
prijestolni grad. Njegov izgled nam je poznat zahvaljujui arheolokim iskopavanjima, a i
preostalim ruevinama. Bio je opasan visokim bedemima dugi vie od jednog kilometra.
Ojaavalo ga je 11 debelih kula i dva pokretna mosta.
Uzimajui u obzir podatke koji nam stoje na raspolaganju, moe se zakljuiti da je
Bobovac izgledao vie nego velianstveno. Sa svojim bedemima, kulama pokretnim
mostovima, tri velike dvorske palae od nekoliko katova te drugim sadrajima, sve to
postavljeno na vrhu grebena strmih strana, u umsko-planinskom okoliu sa hueim
gorskim potocima podno grada, djelovao je istovremeno i zastraujue i zadivljujue. To
je u pravom smislu bilo neosvojivo gnijezdo bosanskih kraljeva i ponos bosanskog
naroda.

Ljepote bobovakog dvora

Zapisi govore da su evropski dvorovi u ranijem razdoblju bili skromno

opremljeni. Zimi je na podu bila razastrta slama, a umjesto stakla, na prozorima je bila
razvuena telea ili jarea koa. Namjetaj se sastojao od tekog hrastovog stola, stolica,
klupa, krinja, i to je bilo sve. Za rasvjetu je sluio lu, uljanice ili svijee. U zimskom
razdoblju zagrijavalo se sa otvorenog ognjia, pa je unutranjost bila puna ai.
U bosanskom prijestolnom Bobovcu bilo je neto drugaije. Zahvaljujui blizini
napredne Italije i jadranskih gradova, gdje se ivot odvijao na veem kulturnom nivou,
bosanski dvor je imao pitomiji izgled. Arheoloki je dokazano da se sastojao od nekoliko
palaa s brojnim prostorijama, podrumima, ostavama i spremitima. Sredinja prostorija
je bila velika dvorana gdje se odvijao svakodnevni ivot dvorjana. Tu se jelo, sjedilo,
odravale se zabave, razgovaralo i sl. Najsveanija i najraskonija prostorija bila je
prijestolna dvorana u kojoj se nalazilo prijestolje. Tu su odravana vijeanja kralja sa
velmoama, primana izaslanstva drugih zemalja, potpisivale se povelje i sl.
 2

O tome kako se odvijao ivot na bosanskom dvoru ostavili su nam zapise

suvremenici, a o tome govore i iskopani predmeti kojima su se sluili njegovi stanovnici.
Izgled prijestolja poznat nam je sa gravura velikog dravnog peata. Tu su prikazani
banovi i kraljevi kako sjede na njemu. U svim sluajevima izgleda izuzetno raskono s
mnotvom ukrasa, bez sumnje, s mnogo zlata i dragulja. Na jednoj srebrenoj krinji iz 14.
stoljea, koja se danas nalazi u riznici crkve Sv. Kustoije u Zadru, a koju je dala izraditi
pinceza Elizabeta, prikazana je spavaa soba njenog oca, bana Stjepana II, gdje na samrti
lei na krevetu, a oko njega njegova porodica. Zidovi su presvueni raskonim
zavjesama.

Tajne bobovakih riznica

Najuvanija prostorija na dvoru bila je riznica. U njoj se uvala kruna, ezlo i

blago drave. Nalazila se u podrumima dvora zatiena teko okovanim vratima ipred
kojih je danonono stajala straa. O njenom sadraju govori i narodno predanje a i
suvremeni historiati. Ostalo je zapisano da su Turci prilikom zauzimanja Bobovca u njoj
pored ostalog blaga pronali i milijun zlatnika. Bogatstvo bosanskih kraljeva je bilo
nadaleko poznato. Bosna je u srednjem vijeku bila jedan od najveih izvoznika metala u
Evropi. Srebra je bilo toliko da su ga prevozili posebni brodovi za Aleksandriju, Veneciju,
paniju, Napulj i druge zemlje i gradove Mediterana.
Za kralja Tvrtka se kae da je kupovao dragulje ija je cijena iznosila i po 16.000
dukata. Kralj Toma je u razdoblju od samo nekoliko godina sultanu Mehmedu II isplatio
iznos od 160.000 dukata na ime mirovnog ugovora. U ruhu bosanskih princeza koje su se
udavale izvan Bosne, pored ostaloga, nalazilo se i zlatno te srebreno posue, zatim stolni
pribor - kaike i viljuke - ukraene dijamantima, biserima, kristalom, posteljina od svile
itd, to je ondanjoj Evropi bila prava rijetkost. Ostalo je zapisano i to da su ene
bosanskih feudalaca vunu gargaale zlatnim grebenima, kakav je bio sluaj sa enom
velikog vojvode bosanskog, hercega Stjepana Kosae. Ovaj je na svom dvoru u orkestru
imao orgulje od srebra. Nakit bosanskih plemkinja bio takve vrijednosti i ljepote da je za
njega znala cijela Evropa. I sultani su za njim eznuli i nudili im ma koji iznos da im ga
prodaju. Za bro s dragim kamenom koji je u nakitu imala ena Vlatka Vukia iz Huma
(Hercegovine), sultan Bajazit II je sve nudio ma koju cijenu ali ga ova nije htjela prodati.

Kraljevo drutvo

Iako se bosanska prijestolnica nalazila duboko u brdima, u njemu je uvijek bilo

ivo i veselo. Uz kralja je bila njegova pratnja koju su inile najuvaenije velmoe.
Kraljiino drutvo su inile ene kraljevih velmoa. I mladi prinevi i princeze su imali
drutvo. Bila su to djeca velmoa, tako da su se svi veselili i zabavljali.
Na dvoru su due ili krae boravili i izaslanici inozemnih dvorova, papa, sultana i
dr. Bilo je i putnika namjernika koji su bili na prolazu kroz Bosnu. Meu strancima su
bili i umjetnici - svirai, pjevai, glumci, cirkusanti, slikari i dr, koji su za plau radili i
zabavljali kralja i njegovo drutvo.
U ljetno vrijeme kralj se manje zadravao na Bobovcu. Tada je vie boravio u
ljetnim dvorovima koji su se nalazili na njegovim imanjima irom Bosne. Kao vladar
cijele Bosne, kralj je posjeivao sve njene dijelove. Ponekad je tu i tamo morao rjeavati
 3

sporove meu svojim feudalcima, uestvovati u mjesnim svetkovinama, proslavama i sl.

Za svaki dio Bosne bio je veliki dogaaj kad bi im u posjetu doao kralj s kraljicom,
prinevima i svojom velikom pratnjom.
Najvei dogaaj za zemlju je bilo odravanje "stanka". To je bilo ono to je danas
narodna Skuptina Bosne i Hercegovine. Na njemu su uestvovali svi velikai,
bogumilski predstavnici i dr. Odravao se u Milima, a to su dananji Arnautovii kod
Visokog. Tu su se pretresala najvanija dravna pitanja i rjeavala sudbina zemlje. Birali
se ili skidali kraljevi, donosile se odluke o ratu i miru, potpisivali meudravni ugovori i
sl.

Dvorska sijela

Veliku panju je izazivalo i odravanje vitekih turnira. Kao ratnika zemlja,

Bosna je imala prekaljene vitezove. U miru su odmjeravali snagu i bojno umijee na
turnirima. Njihovo odravanje je predstavljalo openarodnu svetkovinu. Najpoznatiji je
bio onaj koji je prireivao kralj. Na takvim su uestvovali i vitezovi iz drugih zemalja.
Najuzbudjiviji dio turnira predstavljala je borba s dugim kopljima, kad su borci na
konjima u najveem trku jurili jedan na drugoga. Pobjednik je uz nagradu stjecao i slavu i
o takvim se irio glas po itavoj Evropi.
Zimi je kralj uglavnom boravio na Bobovcu. I tada je bilo ivo. U goste kralju
dolazili su pojedini feudalci iz svojih usamljenih gradova da bi se na dvoru zabavili i
srelo staro drutvo. Duge zimske noi su prolazile na sijelima tokom kojih se prialo,
igralo, pjevalo i zabavljalo na razne naine. Stariji su najradile raspredali prie iz starih
vremena, spominjali ljute bojeve u kojima su uestvovali, podvige ovog ili onog viteza,
ili bi im guslar uz gusle o tome pjevao. Za to vrijeme su se mladi zabavljali na svoj
nain. To je znalo potrajati do duboko u no, nakon ega se svako povlaio u svoje tople
odaje. Kad bi se utrnula i posljednja svjetlost, Bobovcem bi ovladala tama i tiina. Budna
je bila samo straa koja je danonono na bedemima i kulama bdjela nad sigurnou svoga
kralja i svega onoga to je sadravala bosanska prijestolnica.
4