30.11.2010.

Prisilni vrtlozi

T
3.Statika +dinamika

1 2

Rotacija kapljevine Kut nagiba slobodne povrine

kapljevine u odnosu na
Gibanje fluida po zatvorenim krivuljama- vrtlozi horizontalnu ravninu kojaprolazi
kutna brzina tokom T je:
dp
= 2 r tg =
ax
=
2r dz
=
dr g + az g dr

3 4

PRIMJER.Otvoreni cilindrini spremnik

Profil slobodne povrine kapljevine
rotira oko svoje geometrijske osi.
se dobije integracijom gornje Spremnik je visok 2 m i promjera 1 m.
jednadbe: Visina vode u spremniku je 1,5 m.
Izraunajte kolika je maksimalna kutna
1
2 r 2 2 brzina koju spremnik pri rotaciji moe imati
z= rdr = + konst. a da ne doe do preljevanja vode preko
g 2g njegovog ruba i koliki je tlak na dnu
0 spremnika ako je kutna brzina 6 rad/s?

5 6

1
 30.11.2010.

TLAK NA STIJNKU CIJEVI Horizontalne sile izmeu dva

presjeka cijevi y:

F = pAx = pdy
vrstou materijala W sila F dri u
ravnotei:

W = 2xy
7 8

Izjednaavanjem jednadbi se
UZGON
dobije:
Tijelo u kapljevini izloeno je djelovanju
pdy = 2xy tlanih sila sa svih strana
Rezultanta tih sila usmjerena je u
suprotnom smjeru od sile tee Fg prema
pd gore - sila uzgona ili potiska
x =
2
9 10

Cilindrino tijelo uronjeno u

Rezultantna sila u smjeru osi y je:
kapljevinu
FR = Fp 2 Fp1 = p2A2 p1A1
Ako su A1=A2=A onda je:

FR = ( p2 p1)A = g( y1 y2)A = gV
Prema tome je sila uzgona:

FR = gV = Fg
11 12

2
 30.11.2010.

Arhimedov zakon: Plivanje tijela i uvjeti stabilnosti

Na tijelo uronjeno u kapljevinu, koja se Na tijelo potpuno
uronjeno ili Fg FR = t gV ka gV '
nalazi u stanju mirovanja, djeluje samo
rezultantna sila te kapljevine sa smjerom djelomino uronjeno u Fg = t gV
kapljevinu djeluju sila
prema gore, a veliina te sile je jednaka tea i uzgona pa je: FR = ka gV '
teini kapljevine koju je tijelo istisnulo
t -gustoa tijela, ka-
gustoa kapljevine
V- volumen uronjenog
tijela

13 14

Pri tome mogu nastati sluajevi: t gV = ka gV '

ili
Fg>FR ako je t>ka tj. ako je vlastita teina tijela V ' t
Fg koje je sasvim ili djelomino uronjeno u =
kapljevinu, V ka
Fg vea od FRtada se tijelo vertikalno sputa i
rezultantna sila djeluje prema dolje-tijelo tone Fg=FR ako je t=ka tj. tijelo se nalazi u
Fg<FR ako je t<ka tj.tijelo se vertikalno podie i kapljevini u stanju labilne ravnotee
rezultantna sila djeluje prema gore i tijelo tei da
ispliva na povrinu kapljevine, tijelo ispliva i
djlomino izlazi iznad povrine kapljevine toliko
koliko je potrebno da se nova sila tlaka
izjednai sa teinom
15 16

DINAMIKA FLUIDA Kod nestacionarnog strujanja moramo

Kada se u nekoj toci prostora smjer i
veliina brzine strujanja fluida mijenja s
vremenom-nestacionarnim ili
neustaljenim
esto se brzina ne mijenja sa vremenom u
promatranoj toki u prostoru i takvo
strujanje zovemo stacionarnim ili
ustaljenim
razlikovati razne linije gibanja estica
fluida. Razlikujemo staze ( putanje ili
trajektorije) i strujnice.
Staza je trag koji ostavlja pojedina estica
u nekom vremenskom intervalu. Stazu bi
dobili kada bi smo esticu oznaili, te
promatrali ili zamislili njezin put u
stanovitom vremenskom razdoblju, dakle
slijedili put njezinog gibanja

17 18

3
 30.11.2010.

Staza gibanja estice fluida

Strujnice daju smjer stanovitog broja estica u
istom trenutku
Strujnice bi dobili kada bi smo trenutno snimili
fotoaparatom na neki nain oznaene estice
fluida.
Svaka bi od navedenih estica opisala kratki
trag, kojim je oznaena brzina za vrijeme toga
trenutnog intervala.
Seriju krivulja kojima su tangente ti mali vektori
brzine nazivamo strujnicom.
Strujnice su, linije kojih smjer u nekoj toci daje
smjer gibanja estica fluida na tom mjestu.

19 20

Svako realno strujanje je

trodimenzionalno.
Povuemo li strujnice kroz toke
zatvorene konture , zamiljene unutar
fluida, dobivamo strujnu cijev neizmjerno
malog presjeka
Strujna cijev koja je neizmjerno malog
presjeka zove se strujnim vlaknom .

21 22

Pod jednolikim ili uniformnim strujanjem

podrazumjevamo ono kod kojeg je brzina
strujanja fluida po smjeru i veliini nepromjenjiva
u svakoj toci strujnog toka u bilo kojem danom
trenutku.
Pri tome bi moralo vrijediti dv/ds = 0, gdje je s
put u bilo kojem smjeru.
Meutim , pri strujanju realnog fluida ta bi
definicija bila praktiki bez vrijednosti, jer svako
realno strujanje, zbog postojanja viskoznosti
ima neki profil brzina.
Profil brzina je krivulja vektora brzina u nekom
poprenom presjeku strujnog toka, gdje je
prikazan uzduni presjek nekog cjevovoda

23 24

4
 30.11.2010.

VISKOZNOST
F dv v
Pojmovi stacionarno i jednoliko strujanje su potpuno ne yx = = F
=
ovisni . A dy A y1
Razlikujemo etiri vrste strujanja:stacionarno jednoliko Meutim ako elimo nai vezu izmeu
stacionarno nejednoliko, nestacionarno jednoliko i
nestacionarno nejednoliko koliine gibanja i viskoznosti tada prema
Neogranieni ili ogranieni prostor u kome se izuava drugom Newtonovom zakonu povezujemo
neka fizika veliina, koja zavisi od poloaja toke za
koju se vezuje u tom prostoru, naziva se poljem jednadbe : dP
promatrane veliine.
= dt = dv
Ta veliina zavisi od poloaja odnosa koordinata yx dy
promatrane toke u prostoru. A
Budui da je brzina vektorska veliina, onda je i polje gdje je koliina gibanja:
brzina vektorsko polje. dv
dP = Adt
25 Jedninica je za koliinu gibanja kgm/s. dy 26

y1 t < 0 a.
Iz jednadbe nije teko uoiti da je tok koliine
t = 0 b.
gibanja ovistan o negativnom gradijentu brzine,
v
to upuuje da se prijenos koliine gibanja
v x (y,x ) c.
ostvaruje od vie prema nioj brzini sloja.
To bi se jednostavno moglo predoiti time da se
v x (y) d. kugla kotrlja po kosini od vie prema nioj razini.
v
Gradijent brzine se moe smatrati pokretakom
silom prijelaza koliine gibanja.
x

27 28

kinematike viskoznost VISKOZNOST KAPLJEVINA

= Za kapljevine koje lako teku, kao voda ili kerozin,
posmino naprezanje srazmjerno je nisko za
Fluidnost je obrnuto proporcionalna vrijednost dinamike datu promjenu brzine kutne deformacije i tada je
viskoznosti: viskoznost odgovarajue mala.
Kod kapljevina kao to su melasa ili glicerin,
potrebno je vee posmino naprezanje za istu
=
1 brzinu kutne defomacije i viskoznost je vea.
Viskoznost svih fluida primjetno je zavisna o
temparaturi, pri emu se za kapljevine smanjuje
poveanjem temperature.

29 30

5
 30.11.2010.

Dinamika se viskoznost vodenih otopina

Poiseuille je dao dosta tonu jednadbu
za izraunavanje dinamike viskoznosti
vode:
= o ( 1 + 0,0337 + 0,0002212) -1
Za odreivanje dinamike viskoznosti homogene
smjese uzajamno rastvorljivih neasociranih kapljevina
koristimo jednadbu:
logs = x1log2 + x2log2 + .....
soli do masenog udjela 0,3 , ako otopina
nije sirupastog karaktera, moe priblino
izraunati iz jednadbe:
s = 2v
gdje je v dinamika viskoznost vode pri
istoj temperaturi.

gdje su 1, 2 - dinamika viskoznost iste

komponenata, a x1,x2 - mnoinski udio komponenata
smjese.
31 32

Dinamika se viskoznost emulzija moe Dinamika viskoznost razreeenih

odrediti iz empirijske Vermeulenove suspenzija za obujamski udio krute tvari
jednadbe: u suspenziji manji od 0,4 moe se
s = [d/(1 + )][1 + 1,5 f /( d + f) ] odrediti iz jednadbe:

gdje su d , f dinamike viskoznosti s = t (1 + 4,5)

disperznog sredstva i disperzne faze ,
obujamski udio disperzne faze. gdje je t dinamika viskoznost iste kapljevine.

33 34

Englerov viskozimetar.
Kinemtika viskoznost kapljevine koja je
Dinamika viskoznost suspenzija kod kojih odreena pomou ovog viskozimetra se
se obujamski udio krut tvari nalazi u moe izraziti u jedinicama SI pomou
granicama 0,5 << 0,9 moe se jednadbe:
odrediti iz jednadbe: = DEE
s = t [1/(1 - 0,33] gdje je DE = 7,57510-6 m2/(soE) , E je
Englerova viskoznost oE.
Jednadba se koristi za kapljevine ija je
kinematika viskoznost vea od 6010-6
m2/s.
35 36

6
 30.11.2010.

VISKOZNOST PLINOVA
Prema tome je dinamika viskoznost:
Dinamika viskoznost se moe izraziti iz
poznate viskoznosti u oE:

= K c

gdje su K konstanta, gustoa plina, prosjena brzina molekule i
prosjeni slobodni put molekule.
Prosjena molekularna brzina je:
T
= 10-5(7,1E - 6,12/E) c = K1
M
gdje su K1 konstanta, T apsolutna temperatura i M molana masa
plina.
Slobodni put molekule se moe izraziti:
M
.
= K2

Dinamika viskoznost idealnog plina se dobije uvrtavanjem
jednadbi u jednadbu :
T M
= K K 1 K2 = K 3 MT
37 M 38

Ovisnost dinamike viskoznosti plina o Pri visokim tlakovima kada se za realne plinove
temperaturi se prema kinetikoj teoriji ne mogu primjeniti zakoni idealnih plinova,
plinova moe odrediti iz Sutherlandove viskoznost plina ovisi o tlaku, dok pri niskim
tlakovima mijenja se narav gibanja molekula
jednadbe: plina, pa je izrazitija ovisnost viskoznosti o tlaku.
(To + Csh ) T
1, 5

= o U ovom sluaju je srednji slobodni put molekule

(T + Csh ) To plina reda veliine posude.
U svim ostalim sluajevima viskoznost plina ne
ovisi o talku, to je suglano kinetikoj teoriji
gdje je o dinamika viskoznost kod temperature To = plinova.
273,15 K, dinamika viskoznost kod temperature T,
CSh Sutherlandova konstanta koja se za plin oita iz Omjer je viskoznosti plina p pri tlaku p i
tablica. viskoznosti plina pri istoj temperaturi i pri
atmosferskom talaku po: p T p
= f( , )
39 Tk p k 40

Dinamika viskoznost dvojne plinske

smjese ( komponente A i B) prema
kinetikoj teoriji plinova se moe odrediti
prema:
A
= + B
xB x
1+ KAB 1+ KBA A
xA xB
Dinamika viskoznost plinova niske gustoe tei k nekoj graninoj vrijednosti,
ako tlak tei prema nuli, kod zadane temperature.
gdje su A i B dinamike viskoznosti
Za veinu se plinova ta kritina vrijednost postie ve pri tlaku od 101 325 Pa ili
1,01325 bara (1 atm).
komponenata A i B, xA i xB mnoinski
udjeli plinskih komponenata A i B u smjesi.

41 42

7
 30.11.2010.

Koeficjentise KAB i KBA iz jednadbe

Za odreivanje dinamike viskoznosti
odreuju pomou jednadbe:
viekomponentnih smjesa plinova moe
2
0 ,5 M
0 , 25
se koristiti poluempirijska jednadba:
1 + A B
B M A
n
xi
K AB = i
0 ,5 = i=1
1 MA n

1 +
0 ,5
x i i j
4 , 2 MB j =1

gdje su MA i MB molne mase komponenata A i u kojoj je bezdimenzionalni parametar

B. 2
i
1/2
M
1/4
Promjenom se indeksa kraj i M dobije 1 + j


jednadba za dobivanje koeficijenta KBA. 1 j M i

i j = 1/ 2
8 Mi
1 +
43 M j 44

gdje su n broj komponentata smjese, xi,xj NENJUTNOVSKI FLUIDI

mnoinski udjeli komponenata i i j, i, j
dinamike viskoznosti komponenata i i j za
zadane temperature i tlakove, Mi ,Mj molne yx/
N/m2
mase komponenata i i j. U sluaju da je i =
j onda je ij = 1.
elastino tijelo

ke
vs e
Pri proraunu viskoznosti s ovom tno vin
nju plje
k a
jednadbom odstupanje nije vee od 2%.
Navedene jednadbe se mogu koristiti za idealni fluida dv/dy /1/s
proraun dinamike viskoznosti nepolarnih
plinova i plinskih smjesa.
45 46

Nenjutnovski fluidi
Strujanje nenjutnosvkih kapljevina se Non-Newtonian fluids

zove plastino strujanje, a

Vremenski ovisni ili nestacionarni Vremenski neovisni ili stacionarni Viskoelastini ili Maxwellovski
njutnovskih kapljevina viskoznim Time depandent or non-stationary Time independent or stationary Viscoelastic or Maxwell's

strujanjem.
Tiksotropni Pseudoplastini
Thixotropic Pseudoplastic
Shear thinning or Power law

Reopektantni Dilatantni
Rheopectic Dilatant
Shear thickening

Binghamovski
Bingham plastic
Ideal plastic

47 Herschel - Bulkleyevi 48
Herschel-Bulkley

8
 30.11.2010.

VREMENSKI NEOVISNI Stacionarno vladanje nenjutnosvskih fluida se moe

opisati jednadbom iji je opi oblik isti kao jednadbe:
NENJUTNOVKI FLUIDI
dv x
su one kod kojih se ovisnost posminog yx =
naprezanja o gradijentu brzine ne mijenja dy
s vremenom. yx
gdje se moe prikazati u obliku funkcije od yx ili dvx
Ovisnost xy o dvx/dy za
e
/dy
vremenski neovine d
Ova veliina se esto naziva prividna viskoznost
nenjutnovske fluide (a- c
U sluaju kada se smanjuje sa poveanjem gradijenta
njutnovski fluidi, b- dilatantni brzine -(dvx /dy) onda su to nenjutnovski fluidi koji se
fluidi, c -pseudoplastini fluidi, a nazivaju pseudoplastinim, a kada se poveava sa
d-binghamovski fluidi , e- poveanjem gradijenta brzine to su dilatantni
b nenjutnovski fluidi.
binghamovski plastini fluidi
Ako je nezavistan o gradijentu brzine vladanje je
(Herchel Bulkleyevi fluidi ili dvx/dy
njutnovsko, pa je = .
Casson plastini fluid)) 49 50

Binghamov model yx

Binghamov model se moe prikazati :

ako je yx > o
p
dv x o
= 0 , ako je yx < o
dy
gdje je p koeficijent smicanja ili plastinosti ili plastine
viskoznosti i odreuje se iz kuta nagiba krivulje na slici.
Meutim on se razlikuje od vrijednosti koju nazivamo prividnom
viskoznosti ovih fluida
Pozitivan predznak u jednadbi treba koristiti kada je yx pozitivan ,
a kada je yx negativan koristi se i negativni predznak.

Kapljevina koja se moe opisati pomou ovog dvoparametarskog
modela naziva se binghamosvkim fluidom.
Ove kapljevine se ne gibaju dok je smino naprezanje manje od o
slika
dv /dy
x
51 52

Herschel-Bulkleyev model
Fluid/Fluid K N o
je
n Herschel >0 0<n< >0
dv x Bulkley
yx = K + o
Njutnovska >0 1 0

dy Psudoplastine >0 0<n<1 0

Vrijednosti koeficijenata u ovom Dilatantne >0 0<n< 0
zajednikom modelu kojim se moe opisati
Binghamovske >0 1 >0
ponaanje stacionarnih nenjutnovskih Plastika
kapljevina prikazani su tablici.
53 54

9
 30.11.2010.

Ostwald-de Waeleov model Sastav fluida / Fluid K n

n 1 composition /Pa sn
dvx dvx /maseni %
yx = K 0,67% 0,304 0,716
dy dy Karboksilmetilcelul
oza (CMC) u vodi
Ova jednadba je poznata i kao eksponencialni zakon
1,5% 3,127 0,554
Kada je n = 1 navedeni odnos se svodi na onaj u jednadbi,
Karboksilmetilcelul
pri emu je K = .
oza (CMC) u vodi
Prema tom odstupanje eksponenta n od jedan oznaava
ostupanje od njutnovog zakona, odnosno odstupanje od 3,0% 9,289 0,566
ponaanja njutnovskih kapljevina. Karboksilmetilcelul
Ako je vrijednost n < 1 kapljevina se ponaa kao oza (CMC) u vodi
pseudoplastina, a ako je n > 1 kao dilatantna kapljevina. 4% papirna pulpa u 20,014 0,575
Pribline vrijednosti za K i n za neke fluide su date u tablici. 55 vodi 56

Eyringov model Ellisov model

1 dv x
yx = K ' arcsin h xy =
dv x
= o + 1 yx
1

K ' ' dy dy
Model povezuje tri pozitivna parametra o, 1 i .
Ako je vrijednost > 1, model pokazuje ponaanje
Modelom se predskazuju psudoplastina
njutnovske kapljevine za male vrijednosti yx.
svojstva pri konanoj vrijednosti yx i postepeno
Meutim ako je < 1 kapljevina se ponaa kao
se pribliava njutnovom zakonu viskoznosti pri
njutnovska za velike vrijednosti yx.
=K/K kada yx tei k nuli.
U vrlo prilagodljivom Ellisovom modelu ponaanje
njutnovskih kapljevina (1=0) je ukljueno kao
poseban sluaj.
57 58

Reiner-Philippoffov model
1

Pseudoplastine nenjutnovske kapljevine su
dv x o
= + 2
yx npr.slatko od jabuka, pire od banana,
dy yx

1+ koncentrirani sok od narana, polimerne
s otopine, celulozni acetat, suspenzije kao boja,
majoneze, kalcijevogkarbonata i sl.
Ovaj model sadri pozitivne parametre o, i s.
. . Dilatantne nenjtnovske kapljevine su npr. neke
.Kod niskih i visokih vrijednosti gradijenta brzine

jednadba zadovoljava njutnov zakon pri = o i = vrste meda, 60% otopina kukuruznog kroba u
. vodi , homogenizirani kikirikijev puter, visoko
Grafika ovisnost izmeu yx i dv x ima toku pregiba pri koncentrirana suspenzije kalcijevih silikata i sl.
dy
o
yx = s
59 60

10
 30.11.2010.

VREMENSKI OVISNI Tiksotropne nenjutnovske kapljevine su npr.

NENJUTNOVSKI FLUIDI
kod kojih se ovisnost posminog
naprezanja o gradijentu brzine ne mjenja s
vremenom, nego dinamika viskoznost
ovisi o gradijentu brzine i vremenu
strujanja nazivaju se vremenski ovisne ili
nestacionarne nenjutnovske kapljevine
keap, suspenzija elatine, margarin, mustarda,
jogurt, kefir i sl.
Reopektantne nenjutnovske kapljevine su
one kod kojih prividna vrijednost dinamike
viskoznosti raste s vremenom, odnosno
produljenjem djelovanja posminog naprezanja
U toku strujanja ove kapljevine zadravaju
nepromjenjenu strukturu.
U ove kapljevine spadaju npr. suspenzija
gipsa u vodi, bentonitnih soli, soli vandijevog
pentoksida , poliestera.

61 62

VISKOELASTINI
NENJUTNOVSKI FLUIDI
yx yx koji nakon prestanka djelovanja
posminognaprezanja odnosno strujanja
uspostavljaju oblik slian elastinoj krutoj tvari.
Poznato je da je strujanje elastinih tvari
proporcionalno veliini deformacije (sili), ali
neovisno o gradijentu brzine.
U ove kapljevine spadaju npr. otopine dugih
lanaca molekula takvih kao polietilenoksida,
dvx/dy dvx/dy poliakrilamida, natrijumkarboksilmetilceluloze, i
druge, dok od prehrambenih proizvoda npr.
bjelanjak jaja, tijesto, pudinzi i sl.
63 64

Njutnovska Viskoelastina
kapljevina kapljevina

Weissenbergerov
efekt

11
 30.11.2010.

Bezcjevni sifonski efekt Fenomen odskoka

Njutnovski fluidi Viskoelastini fluidi

Njutnovski fluidi Viskoelastini fluidi

Poetak Poetak
srujanja strujanja

Zaustavljanje Zaustavljanje
strujanja strujanja

odskok

12