MMag.

Vinko Vukadin PRIRURUNICI

Javni govor
osnovna naela javnog govora
MMag. Vinko Vukadin

SADRAJ
Osnovna naela u svakom javnom nastupu su garancija uspjeha. Priprema,
vizualiziranje, stanke, govor tijela, odjea...
Sadraj prirunika
UVOD 3

GLAVNA NAELA DOBROG JAVNOG GOVORA 4

1. DOBRO SE PRIPREMITE 4
2. VIZUALIZIRAJTE ONO TO GOVORITE 4
3. KORISTITE RAZLIITE SPOZNAJNE KANALE 6
4. KORISTITE ORIJENTIRE 6
5. SAIMAJTE VE REENO 6
6. DOZVOLITE I POTPOMOGNITE RASPRAVU 6
7. UGRADITE U PREZENTACIJU AKCIJE 6
8. DOZVOLITE SUDIONICIMA DA DOIVE NETO IZNENAUJUE 6
9. NAJAVITE STANKU ILI KRAJ 7
10. KORISTITE MAGIJU STANKI 7
11. PRUITE POGLED U BUDUNOST 7
12. PRIDOBIJTE SLUATELJE NA POETKU 7
13. ZAPONITE PREZENTACIJU NEOEKIVANIM KOMPLIMENTOM PUBILCI 8
14. DOPUSTITE SLUATELJIMA DA ONI BUDU STRUNJACI I DA DOBIJU PLJESAK. 8

NASTUP GOVOR TIJELA 10

IZBOR ODJEE 11
KRAJ GOVORA 12
HVALA NA POZORNOSTI 12

MMag. Vinko Vukadin, samostalni trener INSIGHTS MDI; info@vinkovukadin.com; 2

http:www.vinkovukadin.com; tel.: 00385 99 2879201
Uvod

Svi mi smo sigurno u ivotu doli u situaciju u kojoj smo trebali odrati neki kratki govor,
pozdraviti prijatelje uz aicu vina, zahvaliti se lijepim rijeima, odrati prezentaciju pred efom,
odrati prezentaciju pred djelatnicima, prodati neki proizvod, uvjeriti nekoga da ga volimo, da
imamo pravo, da smo kooperativni, da nam je stalo do njega itd. Svaki dan smo u prigodi da
govorimo, da uvjeravamo, da se govorom dokazujemo.

Po istraivanjima znanstvenika strah od govora pred drugim ljudima je na prvom mjestu svih
strahova. Zato je to tako?

Uznemirenost i odreena razina straha su u svakom nastupu normalna pojava, koju je mogue
nadvladati jedino vjebom i dobrom pripremom. Dobar i uinkovit govor je naalost jo uvijek
kompetencija koju naa djeca ne ue u koli, iako bi ona bila jako vana za uspjeh u ivotu. Nai kolski
programi su puni gradiva koje nikome ne koriste, osim za samozadovoljavanje onih, koji nemaju petlje
priznati da je pored solidne ope osnovice bitno nauiti i neke sposobnosti, koje su odluujue, jer se
ovladavanjem tih sposobnosti jednostavno lake probijamo u ivotu, postajemo samosvjesniji i na kraju
krajeva sretniji. Sposobnost dobrog i lijepog izraavanja je od starih vremena do danas bila umjetnost
kojom su vladali uspjeni. itave grane filozofije su se bavile pitanjima lijepog govora. Grci i Rimljani su
govor razvili do perfekcije, dobri govornici su vladali svijetom, svijet ih je slijedio esto zahvaljujui samo
njihovom govoru.

Dobar govor je dakle uvijek bio sredstvo uspjeha, znak da netko zna to hoe. U nekim zvanjima je govor
jedino orue kojim se ta zvanja koriste. Politiari zahvaljujui upravo govoru odluuju o naoj sudbini.
Koliko je govor bitan vidi se prije svakih izbora. Kad bi birai odluivali sukladno sadraju i provedivosti
ideja mnogi nas ne bi svojim glupostima muili u parlamentu.

Da biste i sami prevladali strah od nastupa pred drugima i odravali dobre prezentacije ili govore
morate slijediti neka osnovna pravila.

Javnigovor 3
Glavna naela dobrog javnog govora

1. Dobro se pripremite

Najbolja koncentracija kod sluatelja se postie dobro pripremljenim i kratkim prezentacijama, koje u
bloku ne bi trebale trajati due od 20 minuta, jer je to otprilike vrijeme u kojemu sluatelji mogu na
najvioj razini mobilizirati pozornost.

Ako pak, zbog prirode prezentacije, morate prezentirati due od navedenih 20-ak minuta morate
pripaziti na sljedee zakonitosti.

Na poetku prezentacije je pozornost najvia

Sve do desete minute pozornost se lagano sputa
Nakon desete minute pozornost opada bre i dostie svoju dubinu oko 30. minute
Nakon toga pozornost se opet die sve do 45. minute i tada opet dostie svoj vrhunac

2. Vizualizirajte ono to govorite

Ljudski mozak se umara s koliinom informacija koje mora preraditi. to vie informacija nudimo, to
se bre umara mozak. Budui da ljudski mozak funkcionira dvopolno, lijeva strana mozga je
odgovorna za preradu teksta, logike, strukturiranih informacija, a desna strana je odgovorna za
preradu emocija, slika, boja i nestrukturiranih informacija, vano je u prezentaciji koristiti obje strane
mozga. Naalsot mnogi prezentatori koriste samo lijevu stranu i nabacuju se ogromnom koliinom
informacija bez slika, boja i emocija. Uporabom vizualizacije ete pozornost sluatelja dignuti na
najviu razinu i tako izbjei umaranje.

Koristite desnu i lijevu stranu mozga slike i injenice

MMag. Vinko Vukadin, samostalni trener INSIGHTS MDI; info@vinkovukadin.com; 4

http:www.vinkovukadin.com; tel.: 00385 99 2879201
Javnigovor 5
3. Koristite razliite spoznajne kanale

Istraivanja pokazuju da se ljudi sjeaju samo 10% informacija koje su proitali. Ako su iste
informacije i uli, zapamtivost se poveava za dodatnih 10%, a ako su to to su proitali i uli jo i
vidjeli u obliku neke slike, onda se mogu sjetiti najmanje 30% sadraja.

4. Koristite orijentire

Svakoj svojoj prezentaciji pridodajte orijentacijske slike, koje pokazuju koje dijelove teme su sluatelji
ve uli a koji dijelovi ih jo oekuju. Prednost orijentacijskih slika jest da sudionici mogu procijeniti to
ih jo oekuje, koliko e sve to trajati i ako su izgubili crvenu nit, da ju mogu nanovo pronai.

5. Saimajte ve reeno

Na kraju svakog poglavlja je jako dobro dati kratki saetak kako bi sudionici na osnovu te pomoi
dobili priliku da se vrate u prezentaciju.

6. Dozvolite i potpomognite raspravu

Najvee zamaranje sudionici doivljavaju ako moraju pasivno sluati to Vi govorite. Govor je daleko
manje zamaranje nego sluanje, tako da je pasivno sluanje velika opasnost za pozornost. Zog toga
je neophodno da sudionike uvuete u diskusiju, raspravu i dijalog. Prednosti takvog pristupa su oite:
sudionici se moraju vie koncentrirati, atmosfera nije uspavljujua, rasprava o temi je produktivna i
prezentacija je interesantnija.

7. Ugradite u prezentaciju akcije

Najvea opasnost za prezentaciju je letargija. Dozvolite ili ak isprovocirajte akcije sudionika time to
ete ih zamoliti da napiu neto na prezentacijskoj ploi, flip chartu ili da sami neto odrade. Ako
sudionici nisu spremni na akcije, provedite akciju sami, predstavite nekoga, odradite nekakvu
tematsku radnju, zamolite sudionike da sami ponove radnju, planirajte igru ili relaksacijsku masau.
Svaka akcija za vrijeme prezentacije, ako je u skladu s temom, podie pozornost i tjera umor.

8. Dozvolite sudionicima da doive neto iznenaujue

Probudite sudionike nekom akcijom ili doivljajem koji nisu oekivali. Ispriajte prikladan vic, nabacite

MMag. Vinko Vukadin, samostalni trener INSIGHTS MDI; info@vinkovukadin.com; 6

http:www.vinkovukadin.com; tel.: 00385 99 2879201
 provakativnu ideju ili tezu, promijenite perspektiu gledanja na problem, ubacite iritantan citat ili neto
slino. Kod viceva pripazite na uvredljive viceve, rasistike ili seksualistike upadice, koje imaju skoro
uvijek suprotni efekt.

9. Najavite stanku ili kraj

Uvijek najavite da za nekoliko trenutaka slijedi stanka ili kraj prezentacije. Ta najava djeluje kao doping
u dugoj utrci. Pomou najave kraja ili stanke ete jo jedanput mobilizirati pozornsot sluatelja.

10. Koristite magiju stanki

Stanke koje ste najavili morate obvezno i odrati. Stasnke nisu prekid prezentacije, nego dio
prezentacije koje sudionici trebaju i trae. Ako se ne pridravate stanki sudionici e Vam to zamjeriti.

11. Pruite pogled u budunost

Svaki put prije stanke najavite sudionicima to ih oekuje. Najvite im gledanjem u budunost
interesantne teme i sadraje. Za vrijeme stanke ostavite na projektoru ili plakatu sliku koja pokazuje
to e se dalje dogaati kako bi sudionici nakon povratka sa stanke pronali orjentir.

12. Pridobijte sluatelje na poetku

Poetak govora ili prezentacije odluuje hoe li vas publika prihvatiti ili ne. Dobrim poetkom ete
pridobiti sluatelje ve u prvih 100 sekundi, najkasnije pak za tri minute. Ako u tom roku niste uspjeli
pridobiti publiku bit e jako teko to ostvariti za vrijeme ostatka prezentacije.

Pripremite prvu i zadnju reenicu Vaeg govora ili prezentacije i nauite ju

napamet.

Javnigovor 7
13. Zaponite prezentaciju neoekivanim komplimentom pubilci

Najkasnije u drugoj treoj reenici naglasite zajediko izmeu Vas i publike ili publike i mjesta
prezentacije
Zaponite govor ili prezentaciju usporedbom, priom, citatom, aforizmom ili nekom radnjom koja ima
tematske veze sa Vaom prezentacijom. Zaponite nekim dogaajem koji ima povijesnu ili prostornu
vezu s publikom ili mjestom prezentacije. Taj poetak Vam treba posluiti kao vjealica na koju ete
objesiti svoju prezentaciju.
Pojaajte pozornost pomou povezivanja teme i aktualnog stanja (jako bitno je uspostaviti i lokalnu
vezu s temom)

Ispriajte svojim sluateljima neto interesantno iz povijesti to ima veze s dananjim danom ili
Vaom temom.
Pripremite nekakav ogledni predmet pomou kojega ete opipljivo predoiti svoju temu.
Ispriajte neki osobni doivljaj, priu iz vlastitog ivota. Vai sluatelji su jako radoznali i pod svaku
cijenu ele saznati neto osobno o Vama, Vaem ivotu i Vaim stavovima. U najveem broju
sluajeva ste Vi publici zanimljiviji od teme koju prezentirate.

Ostanite u kontaktu s publikom tako to ete pogledom pratiti stanje u publici, retorikim pitanjima
ubacite publiku u dogaanje i ne okreite se leima due nego je nemogue izbjei

14. Dopustite sluateljima da oni budu strunjaci i da dobiju pljesak.

Ne pravite male planove i ne postavljajte male ciljeve. Svaku prezentaciju zavrite velikim planovima i
nadama, velikim oduevljenjem.
Politiari to dobro koriste i zato u politikim govorima stalno sluamo rijei kao solidarnost,
pravda, sloboda, razum, potenje. To su pojmovi koji obuhvaaju milijune ljudi i ujedinjuju ih u
zajednikim tenjama.

MMag. Vinko Vukadin, samostalni trener INSIGHTS MDI; info@vinkovukadin.com; 8

http:www.vinkovukadin.com; tel.: 00385 99 2879201
Ostanite u neprekidnom dijalogu s publikom, jer svaki govor je dijalog a ne monolog. Dobar
prezentator i govornik je u stalnom dijalogu sa sluateljima. to ste vie u dijalogu, to ste bolji
govornik i prezentator. Dijalog je klju prema srcima sluatelja. Ispravna pitanja su ona pitanja koja
interesiraju Vae sluatelje. Najvea pogreka govornika je uvjerenje da je on sredite dogaanja.
Okretite i sredite svakog govora je publika. Glista mora prijati ribi a ne ribiu.

Dobar govor je dijalog izmeu govornika i publike

Ako Vam se dogodi da ste izgubili crvenu nit postupite na sljdei nain:
Ubacite novi blok i ponovite glavnu misao Vaeg govora. Sluatelji e imati dojam da je to namjerno i
planirano.
Ubacite stanku i ponovite zadnju reenicu. I ovaj trik publika smatra planiranim.
Ponovite reeno drugim rijeima. Publika je uvjerena da reeno elite samo dodatno produbiti.

Ne plaite se jezinih lapsusa, jer lapsus nije smak svijeta. Ako je jezini lapsus nenamjerno ispao
smijean i pobrinuo se za veselo raspoloenje, prihvatite ga kao stilski elemenat i iskoristite,
nasmijite se sami sebi, jer ete time pridobiti simpatije publike. Ljudi koji prave pogreke su
simpatini. Nakon smijeha se ispravite i nastavite dalje bez povratka na pogreku.

Budite ljubazni prema provokatorima tako to ete ich pozdraviti i ugraditi u svoju prezentaciju
rijeima: Lijepo da sam Vas upoznao, ja sam .
Nakon takve kontre odmah prekinite kontakt oima, kako ne biste njega dodatno provocirali i i vratite
se na temu.

Usporedbe i prispodobe su vrhunski stilski elementi za podcrtavanje odreenih karakteristika i

poruka.
Nakon uporabe naega sredstva za ienje, Va namjetaj e svijetliti kao kristal na suncu

Javnigovor 9
 Izbjegavajte govor pun floskula i konjunktiva, potapalica i rijei bez ikakvog sadraja, govorite
jasno, kratko i jezgrovito
veni, vidi, vici u tri rijei je opisan itava bitka i pobjeda. Cezar je tako pregnatntno izrazio sve
bitno, da ga nije mogue nadmaiti.
Njemaka poslovica kae jezgrovit nain je zain .
Kratke i jezgrovite reenice su za sluatelje idealne. Kod dugih reenica na papiru itatelj ima obiaj
vraanja natrag i ponovnog itanja. Kod sluanja on tu mogunost nema. Govorni jezik je uvijek krai i
jezgrovitiji.
to je reenica dua to su opasnosti upadanja u jezine zamke, potapalice, ahmmm, ehmmm,
zapravo, onaj, ovaj, ... daleko vee.
Zbog toga se kod pripreme govora drite to vie govornog stila i izbjegavajte dugake reenice.

Govorite jasno i precizno, izbjegavajte prazne fraze i rijei bez znaenja.

Nastup govor tijela

Vjerodostojnost govornika ne ovisi samo o sadraju, nego i o nainu na koji on neto kae. Pored
glasa je najvaniji govorni elemenat govor tijela. Sukladno istraivanjima, govor tijela utjee sa 55%
na uspjeh govora ili prezentacije.
Kod prezentacije ili govora biste u veini sluajeva trebali stajati a ne sjediti. To vrijedi i za male
prezentacije. Stajanje je pokazatelj autoriteta i kompetencije a sjedenje pokazatelj solidarnosti. Iz
iskustva znam da se mnogi govornici ne usude stajati jer su nesigurni dok se za konferencijskim
stolom mogu prikriti.
Ako drite prezentaciju mijenjajte ciljano svoje stajalite. Promjena stajalita znai dinamiku,
komunikaciju i naravno da je dobra za oputanje lenih miia.
Podupirite svoje izjave gestikom i mimikom

MMag. Vinko Vukadin, samostalni trener INSIGHTS MDI; info@vinkovukadin.com; 10

http:www.vinkovukadin.com; tel.: 00385 99 2879201
 Po mogunsoti drite ruke iznad pojasa a dlanove otvorenima prema gore. Otvoreni dlanovi djeluju
prijateljski i ljubazno, zatvoreni se mogu pretvoriti u aku i djeluju prijetee.
Kreite se lagano. Zamislite da na vrhovima cipela imate zapaljenu svijeu koja se ne smije ugasiti
niti pati sa cipela dok se kreete.

Lijeva ruka prema gore podcrtava emocionalne iskaze.

Desna ruka prema dolje podcrtava racionalne iskaze.

Budite uvijek prirodni i nemojte koristiti oito uvjebane pokrete koji Vas razotkrivamju kao glumca.
Govor tijela mora biti u skladu sa izreenim porukama.

Govor tijela nije lako manipulirati. Osmijeh je samo evolucionirano keenje zubi,
ali djeluje bolje.

Izbor odjee

Ako je pozadina tamna nestat ete ako ste tamno obueni.

Tamna odjea odaje dojam korektnosti i stabilnosti, konzervativizma.
Kreativnost moete signalizirati interesantnom kravatom.
Izbjegavajte kriave boje i velike uzorke.
Izbjegavajte upadljiv nakit i zveee privjeske.
Koristite to bolje materijale i neupadljivu odjeu, osim ako je smisao prezentacije
upadljivost (modna, ekstravagancija isl).
Sredite prezentacije ne smije postati vaa odjea, osim ako ne prezentirate upravo
odjeu i modnu estravaganciju.

Javnigovor 11
 Ako ste politiar izbjegavajte previe jednoznane elemente, kriavost i koulje u boji.

Kraj govora

Najvaniji dio prezentacije uz poetak je kraj. Zadnja reenica je ne samo najvanija nego i najtea.
Vae zadnje rijei e publici ostat u sjeanju i zato se dobro potrudite da upravo te zadnje rijei
dobro pripremite i uvjebate. Zadnja reenica bi trebala saeti Vau poruku, prikazati nit koju ste
slijedili u govoru i pozvati sluatelje na akciju.

Hvala na pozornosti

Vi ste onaj koji je publici dao svoje znanje, svoje ideje i svoje slike. Publika je ona koja je dobila neto na
dar. Upravo zato se nikada nemojte publici nakon dobre zadnje reenice zahvaljivati. Ako se zahvalite
nakon kraja svoje prezentacije ukrali ste sami sebi pljesak. Smireno priekajte pljesak nakon zadnje
reenice i onda se uz mali naklon zahvalite publici na pljesku.

Nadam se da e Vam ovi kratki savjeti pomoi da Vam sljedea prezentacija ili govor budu uspjeniji i
ispunjeni vie oduevljenjem nego strahom.

Na dobrom govoru se publika zahvaljuje pljeskom, a Vi se zahvalite na pljesku.

Nemojte se zahvaljivati na panji jer time samo kaete da ste zahvalni to ste
publiku smjeli muiti.

MMag. Vinko Vukadin, samostalni trener INSIGHTS MDI; info@vinkovukadin.com; 12

http:www.vinkovukadin.com; tel.: 00385 99 2879201