4 Uredniea Branimira Vali¢ Recenzenti Ur. se. Vjera Lopae r,s, Vladimir Sips tr, se Jadranka Valen Zvonimie Jakobovic Recencenti 3, iedanja dr. se. Vjera Lopac, red. prof, dr. se, Vesna Voloviek, i, prof dr. se. Dubravko Pevec, red. prof. Lektorica Zita Babe Grafchi urednik Dragen Holic Likooni suradnik Zeljko Benet Crete tzradio Nikola Bartulovie Korektor ‘Ante Terzic Objavjvanje ovor adzbenika odobrio je Sent Sveutilis 1 Zagrebu elukom bo} 02-1001/3-2004, od 8 lpna 2008, © SKOLSKA KNIIGA, dd, Zagreb, 2004 Nijedan dio ovog udzbeniks ne smije se umnodavat fotokopirai nina blo koji natin reproduc bet nakladnikovs pismenog dopustena CIP dostupan u Nacionalng + sveultngjknjdnici, Zagreb, 440414082 ISBN 953-0:30803-5 ‘Tisak: Grafigki zavod Hrvatske, d.0.0, Zagreb prof. dr. sc. Visnja Hené-Bartolié prof. dr. sc. Petar Kulis VALOVI I OPTIKA udzbenik fizike za studente Fakulteta elektrotehnike i racunarstva 3. izdanje Si kolska kniiga Zagreb, 2004.PREDGOVOR Ova} udébenik uraden je prema nastavnom planw i programu predmeta tnika TI za studente prve godine Elektrotehnickog fakulteta 4 Zagrebu, Nastao je na temelju skripata i predavanja na Elektroteh- nigkom fakultetu, a njime se mogu sluziti studenti tehnigkih fakulteta U udtbenikt je obradeno gradivo iz titranja, valova i optike ‘Takoder je ukratko prikazan uvod u atomsku fiziku 4 fiaiku jezgre ‘onoliko Koliko zahtijeva nastavni program. ‘Mnogi su sadréaji ilustrizani primjerima, Na kraju svakog poglav: lia su pitanja i zadact 2a uvjezbavanje gradiva, kao { mnoga pitanja s usmenih ispita iz fizike. Medunarodni sustav jedinica (SI), odnosno zakonite mjerne jedinice, dosljedno se primjenjuju w eijelom udzben: ku. U pripremi je Zbirka rijesenih zadataka prilagodena ovom ud2be- niku, a bit €e njegov sastavni dio, Udabenik je podijeljen a 11 poglavija. P. Kulitié obradio je poglavija od 1. do 4, 8. te poplavija 10. i 11, a V. Hené-Bartolic ie poglavlja od 5. do 7, 9. i lasere u 10. pogtavij 'Na predavanjima iz fizike na Elektrotehniékom fakultet studente ceksperiment vodi do saznanja, 80 je razvio prof. dr. V. ‘Mnogi od tin pokusa, kao i neki novi, prikazani su u ovom uudzbeniku. Pri izradi udSbenika obilno smo se koristli skriptama »Predavanja iz fizike«, IV. dio. Toplo zahvaljujemo prof. dr, Lopasicu tna dozvoli za njihovo koristenje. Osim toga, sluili smo se i mnogim uudzbenicima fizike. Na kraju knjige je popis literature koja moe poslutiti tateljstvu za bolje i detaljaije razumijevanje odredenih sadrBaja, Suradnici Zavoda 2a fiziku pomogli su nam u izvodenju i usavrSa- vanju nastave fizike u toku niza godina pa im najsrdacnije 2ahvaljuje- aio. Rakopis knigeprepledal su prot. dr. V. Lopac, prot. dr. Vladimir Sips i prot. dr. Jadranka’ Vuletin. Zabvaljujemo im na korisnim primjedbama i sugestijama, Svakome, a posebno kolegama stucentima prve godine koji nas upozore na propuste i greske kojih ée \ovom prvom izdanju sigueno biti, bit cemo zahvalni. U Zagrebu, u sepnju 1989, Autora aatel SADRZAJ 1 TITRANIE 11. Uvod 12. Elastiénost materijala 1.2.1. Hookeov zakon, Elasticna sila 222. Smicanje i torzija 1.2.3. Moduli elasti¢nosti materijala 13. Jednostavno harmonicko ttranje 13.1. Harmonickt oscilator 13.2. Matematitko njihalo 1.3.3, Fizicko njihalo. 13.4. Torziono njihalo 13.5 Pekar harmonicogtanjapomodsrurajucg vekiora 13.6. Energije ttranja 1.4. Priguseno titranje 15. Paisiino ttranje. Rezonancija 16. Vezani oscilatori 1.7. Zbrajanje harmonic titeaja : 22-L Zbrajanje dvaju harmonitkih titraja na istom praveu 1.7.2. Harmonika analiza, Fourierov red j spektrt 1.73. Zbrajanje dvaju medusobno okomitih harmonickih titraja, Lissajousove krivulje Pitanja i 2adaci s 2. MEHANICKI VALOVL 2.1. Uved 2.2. Sirenje valova u sredstvu 2.3. Matemati¢kt opis valnog gibanja 23.1. Jednadsba transverzalnog vala na fick 23.2. Superpozieja valova 23.3. Valni paket, grupna brzina 2.4. Refleksija valove DAL Stojni valovi 2.4.2, Transverzainistojni valovi na napeto} zZci 2.5. Longitudinalni valovi. Valovi zvuka 2.5.1, Longitudinalni val v Stapy 2.5.2, Longitudinalni val plin 25.3, Braina 2vuka 2.5.4, Stojni longitudinalni valow 2.6. Energija mehanitkih valova 2.6.1, Jakosti glasnoca zvuka 27, Ultrazvuk 2.8, Dopplerov efekt Puanja t zadact 0 n a w 80 84 7 90 93, 98, 100 105, 108 108 109) 2 us ts ey 124 126 10 vinvin 3. MAXWELLOVE JEDNADZBE L. Gaussov zakon 29 elektriéno polje 2. Gaussov zakon 24 magnetsko polje 3. Faradayev zakon indukeije 4. Ampereoy zakon struja pomaka 3.5. Maxwellove jedaadzbe u integrainom obliku 3.6, Maxwellove jednadthe u diferencijalnom obliku 3.7. Energija elektromagnetskag polja Putanja t zadact 4. ELEKTROMAGNETSKI TITRA VALOVI 4.1. Titajni LC-krug : 42. Prigusen’elektcomagneisi titra 43 Prisilnielektromagnetski trai 43.1, Naponskat strujna rezonancija 4.4. Analogija izmedu elektrigaih i mehaniki teajaih sistema 4°5. Nastajanje elektromagnetskih valova, = 46. Sirenjeelektromagnetskih valova kroz prostor 46.1, Valna jednodtba 4.6.2 Braina elektromagnetskih vaiovs 4.6.3, Harmoniéki elektromagnetski valovi kao tjedenja vaine Jednad2be ran. — 4.64, Omjer ampituda elektriénoga | magnetskog poija 4:7. Energia elektromagnetskog vala. Poyntingov vektor 48, Refleksia i lom elektromagnetskih valova 4.9, Disperaija i apsorpeiia 4.10, Feesnelove jedaadabe Piuanjaf zadact 5. GEOMETRUSKA OPTIKA . 5:1. Osnovni zakoni; optitki put, Fermatov princip 5.2. Ravno i sferno zrealo 53, Totalna refleksija i neke njezine primjene 5.4. Prolaz syjettosti kroz planparalelnu ploéu 5.5. Prola2 svjetlosti kroz opticku prizmu 5.6. Lom svjetlosti na sfernoj granici objesajen Mabiusovim zakonom loma 5.7. Tanka leéa; greske lece 5.8. Disperzija ili rasap syjetlosti Pitanja i zadaci 6. FIZIKALNA OPTIKA 6.1. Uvod 6.2. Interferencija valova svjetlosti 6.2.4. Interferencija sinusnih valova Syjetlosti 6.2.2. Youngew pokus i Fresnelova biprizma 6.2.3. Uvjeti koherendije aor 6.2.4. Pohlov pokus o interferencif svetiosti 6.2.5. Interferencija svjetlosti na tankim filmovira 132 22 135 137 13 7 150 155 158 159 159 12 165, 167 470 173 1% 179 180 181 182 185 187 188 195 197 198 198, 2 210 214 21S 20 26 23 2B 24d Das 246 246 249 251 253 256 62.6. Newtonova stakla 6.2.7. Michelsonov interferometar 6.3. Ogib ili difrakcija valova svjetlosti na pukotinama 63.1 Uvod one 6.3.2. Fraunnefevov ogib na pukotini 6.3.3, Fraunhoferov ogi na dvije pukotine 6.3.4, Opticka resetka 6.35. Hologratija 6.4. Bezina svjetlosti 64.1. Brzina svjetlosti u valnoj teoriji 6.4.2, Mjerenje brzine syjetiosti 6.5. Polarizacija valova svjetlosti 6.5.1. Polatizacija svjetlosti refleksijom 0. . Polariaacija svjetlosti prolaskom kroz kristale 652 6.5.3. Polarizatori 6.4. Dvolomni kristali u polariziranoj svjetlosti 6.5.5. Vrtnja cavnine polartzacije u kristaty kvarea 6.5.6, Faradayev efeki 6.5.7. Kerrov efekt 6.6. Apsorpcija svjetlosti 6.7. Tyndallov efekt . 6.8. Nelinearna optika " 6.9. Spektar elektromagnetskih valova Putanja i zadaci . 7. FOTOMETRUA. 7.1. Uvodne napomene 0 fotomettjskie mjerenjima 7.2. 0 fotomettijskim velitinama 7.2.1. Fotometrijske veligine 2a totkasti izvor syjetlosti 72.2, Fotometrijke velicine 2a plosni i2vor svjetlosti 72.3, Mjerne jedinice w fotometrijs 73, Svjetlosne boje 7.4. 0 kolorimetriji aa TALL, Mierne jedinice za neke energliske veliéine zraéenja 7.4.2. Vera fotometrijskih i energijskih veligina Puanja i zadaci 8, KVANTNA PRIRODA SVJETLOSTI Toplinsko zraéenje Spektar zravenja ernog tijela Ulualjubiéssta katastrofa nn Planckov zakon zraéenja za crno tjelo. Kvanti svjetlosti Fotoclektrieni efekt ie Elinsteinovo objasnjenie fowelektricnog efekta, Fotoni Comptonov efekt Pitanja i zadaci 9. ELEKTRICNA VODLIIVOST PLINOVA ~ ELEKTRONI TIONT sees : 9.1. Vodenje elektriciteta kroz plinove 237 306 3u8 311 38 317 319 321 2 325 325 3a 333 334 339 aH 32 34S 346 346 350 353 357 368 367 369 37 372 372 Ixoo 9.2. Elektriéni izbo} kroz sazrijedeni 2rak 9.3. Katodne i kanalne zrake : 9.4. Odredivanje omjera elm ~ specifiéni naboj elektrona 9.4.1. Mjerenja J. J. Thomsona 9.4.2. Mjerenje pomoca Wehneltove eijevi 9.5.” Millikanov pokus — Pitanja i zadaci 10. STRUKTURA ATOMA 10.1. Linijsks spektri 10.2. Rutherfordov model atoma 10.3, Bohtov model atoma 10.4. Energijska stanja vodikova atoma 10.5, Linijski spektar vodika 10.6. Franck-Hertzov eksperiment 7 10.7. Princip korespondencije klasiéne | kvantne fizike 10.8. Rendgensko zratenje 10.9. Vaina priroda éestica 10.10. Ditrakeija elektrona 2 10.11, Bohrov model i valovi elektrona 10.12 Kvantni brojevi 10.13. Magnetski moment elektyona 10.18. Spin elektrona 10.15. Zeemanoy efekt 30.16. Blektronski omotaé atoms. Periodni sustav elemenata 10.17. Fizikalne osnove lasera Prtarya ¢ zadaci 11. ATOMSKA JEZGRA LLL. Svojstva i struktura jezgre 11.2. Energija vezanja jezgre 113. Radioaktivnost ln. 11.4. Zakon radioaktivnag raspada 11.5. Naklearne reakcije ILS. Fisija 11.3.2, Puaija 11.6. Blementarne éestice Pitanja 1 radaci ‘Vadnije konstante Literatura Kazalo Perioani sistem elemenata 381 384 386 386 302 393 395 397 397 409 au 413 415 416 43 425 80 21 435 437 a as 450 455 ast 457 458 460 462 466 487 470 an a7 475 485 VALOVI I OPTIKA1. Titranje 1.1, Uvod Prousavajuti jednoliko kruzno gibanje, upoznali sma jedau vwstu periodit rnoga gibanja, tj. gibanja koje se ponavija u jednakim vremenskim razmacima Sada emo prouéavati posebnu vrstu periodicnog gibanja, tev. dtranje Pri titranju se materijalna tocka giba amo-tamo oko ravnoteznog poiozaja, tj prijede istu trajektoriju najprije u jednome, a zatim w suprotnom smjeru: ‘materijalna totka poslije odredenoga vremenskog intervala, koje zovemno period T, ponavija cijelo gibanje. Trajanje jednoga potpunog titraja je, dakle, Ti 23 to vrijeme tijelo dvaput prode kroz polo?aj ravnoteze. Broj titraja u jedinici vremeaa daje frekvenciju f, a ona je jednaka reciproénoj vrijednosti perioda 1 5 fot aay Jedinica frekvencije je here, (hertz), znak He Pri titranju materijaina totka nakon perioda T jednakom brzinom dolazi u ist ppolozaj ili, kako se éesto kaze, w istu faz, Faza titranja je trenutno stanje odredenog titranja, tj. polozaj i brzina tijela Ww odredenome vtemenskom trenutku (npr. maksimum, minimum, prolaz kroz ravnotezni polo2aj i sl.) Period je, dakle, vremenski interval izmedu dvije uzastopne jednake faze U prirodi nailazimo na mnogo primjera titranja: titraju atomi i molekule w évrstim tijelima, Zice muzi¢kih instrumenata, cestice zraka kad se kroza nj sii zvuéni val, tijelo objegeno na oprugu, razlitite viste njihala itd, U elektsienim krugovima elektritni naboji titraju po istim zakonima kao i materijalne toeke v ‘mehanitkim titrajnim sistemima. Elektrigne titraje opisujemo istim matematickin aparatom kao i mehanitke te razumijevanje mehanickih titraja, koje je lake zomno predotiti, mote koristiti u proutavanju elektromagnetskih titraja i valova Svako titranje uzrokuje odredena sila koja nastoji vratiti sistem v polozsj ravnoteze. Najjednostavnije je titranje ono pri kojemu je sila proporcionalna iznosu pomaka iz polofaja ravnotede, a suprotna mjegovu smjeru I zove se jednostavno harmonigko titranje. Zakonitosti jednostavnoga harmoniénog ticranja najbolje Cemo uowiti prouts vajugi gibanje utega objesenog na vertikalow oprugu (sl. 1.1). Kada uteg izvuéemo4 41 “a4 ir ravnoednog poltaja i puso, on se giba gore-dole, tira. Pr takvom sa tan gue! dosta msleni, ampltuda svremenom dosta se sporosmanjujete ga \cmanjim vremenskim intervalima moZemo smatrati neprigusenim, 7 a) b) e) ‘tka 1.1. Uteg pa op Kad sistem oprga-+ mas lve ski, mo iz ravnotednog polodsjaj pstino iv Rerultatna sla ojo zrokae tvane ska nas 11. Yektoke je bam napeteat oprage {tein Femg—k(s+!=b) =k(I=1) ~RUl=) ks, conosn = ok 0 Penis 0.2) adie Je pomak iz polotja ravmotte (el ‘ ymotete (longaie), 4 & poiivna Konstanta Koja ‘se éesto zove elastiéna konstanta ili konstanta opruge. a “ake wr Tape age lin mony sl Peporoaa sc ley spn ena miu poms spl oe Sings Ronn popersoniot ose kant page i satan Sistem Koj ita zbog uljecajatakve si " akve sil zove se harmonlekl ciate. © deformaciji évrstih tijela i elasti¢r é Fi lai elatigna) sl govorit emo vite w ljededim dja ‘Od sv tiranja najlkte je matsmatth opisatljednostavno harmoniko vitranje, a mnoga se titranja v prirodi mogu njime aj é Suan, a oes se rans pod mogy aj aproksmia. Sings emo ex 2 1.2. Elastiénost materijala Dictovane sie na neko teto mot bit doko: sil moze promjent sane aera pak vie vetinu tela, Po smo dcowaje prowtatal ae Bano djelovense,deformaci tice, promot oven odie east vgs sta na clo: portinske volumne, Se ese orp cjelom voluient Ula npr. graviaeska al, 200 se su spade Pe oielene po_povrtini tela zovemo povsinskim (pls) olumne, purpotrtinsih sila je ila hidrotatskog taka w uiima Se tp ela je promjensnjegoin dena volumena bine ose mob tela. Time se menja rzmas moles krslno} brace prom ene uate sie Koje ae oka kao untrasnje elastie slew Fete Poi eto au apravo eektromagneske ile #suprotog, su smjera seu testes (moles) w deformiranom tela A a (mops elxtnthsojtova materia} medudjelovan)8 arom | molekula prediet je posebne grane fzke meek Wepwoju unaranja naprezana, Gel no oje diet, U ae Get umaeasje lle aprezanaJednake su Vonjskinsitama Koj Sith enavale 1 suprotnog su predznak. ae eee ret satel krtima,t.pretpstavil smo do zbog wtjecaja ea i: eu, usiarnoc ne posto rut ela tJ se sila la nena oo ate od ujeajem sie deformirayu, Zat rz ea moje, ka kab model rte Fel kao Fai fag belo. 12 na od vabnih osobina material jest njegovn elastiénost, Nakon prstanka eaten aca. lasina tela waajo se, pot obs Sieve aes la potpuno ear 2avaju sto} deormiran ok, a detomiéne Sar ese promjeni olka med ta va ehstermns la Hen Hela 8 vane elastenost nije predmet ovog wddbenka brad Cee Pine makreskopsKe zakone potrebne 2 prouéavanje tirana | se oe coma pymove = naprezaje, ak, viak, deforma, elastin valor, Upon eon fora, Navid eto mnogo posmovs,medutim ons thedussbno ovisn | povezani a i eau 0 material te smjeru jfanose sta koje 1s ee mes moze it izovropan nat yednake sabe nim mero hela, Maser ote enone ms fednake. Eastibe escbinenekog tela ovis oars lll 0 bl jel, macnn Ket Helo napaven> © oi deformasjama Kojima je el Elo podvrgnste Pt aa tla, Pri prowavanju deformacie tcl silama Koje m eae tt tna Ka amie si potine ra ko sa ilu na mata rata i fce (ol 12) cj sta FE eins ser one eats eseka Sapa jednak), tada je mapetos ih naprezane: as gdje je S povrsina presjeka SapaJedinica napetosti o je njutn po cetvornom metru, Nin. Akos nye jedolo raporedens po peje, da napetostw ako ok pveseks acuta pomoce ez ak at ‘| on gkas "as feo 12, Detomcia tepa Sila ne mora djelovati okomito na presjek. Ako sila djeluje pod nekim kosim kutom ¢p izmedu 0° i 90°, modemo je rastaviti na dvije komponente: okomitu (wormalnu) i tangencijalny napetost. Okomita (normalna) napetost definira se APR _ jg AF cose oe timo ti " = NAS ate AS sd a tangencijana je napetost aPiy_ AF sing 5 re tin BFF jim SESE 13) a mas o gdje su i Ty jedinigni vektori, prvi (7) u smjeru normale, a drugi (7) okomit na Smijer normale na element povrtine AS. [Napetost nije ni skalar ni Vektor, vee poscbna matematicka velitina = tenzor. Za odredivanje napetostiu pojedino) wok potrebno je poznavati fest vlna (tr za notmalnu 4 tf za tangencijainu napetost) pomocu kojih mozemo odrediti hapetost w to} to2ki za bilo Koju ravninu koja prolazi tom tockom. Medutim, jednostavnim slucajevima (kakve éemo uglavnom i razmatrati) sve te komponente, fsim jedne, iSSezavaju, te Gemo s napetotéa raditi kao sa skalarom veitinom 1 riecemo brinuti o njeziou tenzorskom karakieru* = Base np. uN Co, a1 (tots bri, Zar, 18) Tinkeko, Our Teoria slauieno (Gradernska kj, Boog 198). 4 Cestice elastitnog évtstog tijela, koje su pomaknute pri deformacij, niko prestanka djelovanja vonjske sle vracaju se u pocetei ravnoteini pola) i poprima potetne dimenzije | oblik. AKO npr. stisnemo elasttnu oprugu, ons se Seformira,skrati. Kada optereéenje prestane djctovai, opruga poprima prvotni ‘bli, dimenaije i volomen. {apetostiuzrokuju promjenu oblika i velitine tijela. Relativna deformacifa koja nastaje kao postjedica hapetost:detiira se kao omer promjene dimenz je nakon i dimenaie prije djelovanja sie a6 gdje je x velitina karakteristitna 2a dimenzije i oblik tijela Najjednostavnija deformacija je linearna, Ona moze biti viatna ii tata, pri emu se dul a poveéava odnosno smanjuje. Kada na istom praveu djeluju sile jednakog iznosa a suprotnog smjera i nastoje produdit tijelo, pripadno naprezanje zove se vlaéno noprezanje il viak (sl 1.3). Ako sile djeluju tako da nastoje smanjiti dimenzie tela u smjeru djelovanja sile, pripadno se naprezanje zove tlagno maprezanje. U oba shudaja (sI, 1.3) deformacija je (1.60) a) b Ska 1.3 } Vaéno, 2) tao naprezanie Mijenjaju Ii se sile F koje djeluju na presjeku Stapa (si. 1.1) moze se odrediti ovisnost deformacije © napetosti (dijagram rastezanja). Njegov je tipi¢an oblik prikazan nasl. 14. Mjerenje se npr. moze izvesti tako da na jedan kraj homogene Sipke ili ice, uévrééene na gornjem kraju (s1. 1.4) objesimo terete razliitih ez i mjerimo ovisnost produzenja 0 optereéenju (ili, sto je isto, ovisnost deformacije ‘© napetost) Deformacija je do odredene granice proporcionalna napetosti (dio OA ns 1,4), Tosku A, u kojoj prestaje linearnost, mogemo nazvati granicom finearnostt Priblidno, oko te toéke tijelo prestaje bit elastiéno. Pri napetosti veo} od granice clastignosti o, tijelo nakon prestanka djelovanja sile vige ne poprima svoj prvotn oblik veé u njemu ostane neka rezidualna deformacija. Ako su napetosti veée od fone na granici elastiénosti a, kademo da je deformacija plastifna. Premasi Ii qs” 4 — +4 a apetost granignu napetost op (napetost Higa prekidni Srtcd}, eda material A Takva deformacija koja nastaje pri on granignoj napetosti naziva se prekidno a ! rastezanje 5 ° 3 e Slka 1.4, Ovisnostaotermacie 0 napetost Za neke je materijale napetost kidanja pri kraju elastiénog podrusja, a 2a druge je (npr. 2a olovo) deformacija uvijek plastiéna, Mnogi se materijali moge rstezati i iznad granice elasti¢nosti, {0 omoguéuje npr. izvlagenje materijala v ice. U praksi se ne smije doseéi graniéna napetost materijala, pa se faktor Sigurnosti definira kao omjer graniéne napetosti i najvece dopustene napetosti 2a neki materijal, 1 obiéno i2nosi 4 do 5. Prekidno rastezanje 9 odreduje Zilavost materijala, Tako za éelik iznosi oko 20% F ovisi o visti geika 1.2.1. Hookeov zakon, Elastiéna sila U podrusju linearne deformacije évrsti elastignih tjela (dio OA na slici 1.4) vrijedi Hookeov zakon an pie je E.Yowrgov_modul_elastinosti, parametar karakteristiéan za odredeni ‘material. U tablici 11. navedene su elastigne osobine nekih materijala: Youngov mmodul, granica elastignosti i graniéna napetost (napetost kidanja). ‘Tabllca 1.1 Elaseneoscbine nek matorala aaw fowiormeaaaneion]” Ganaaseaszoa |” Sanaa 7 E(GNim*) oy (NAN) “a (MAN) aT on ‘2 el 3 = 3 = 3 Pri produsenju stapa (sl. 1.2) popreéne se dimenzije smanjuju, Relativna Ad popreéna Kontrakeija “A tskoder je proporcionalna napetost ” ‘abe mr as d ue J je wkonstant, tv, Poisonoy bo} asie jew Fi at 09 T Poissonov se broj krece w granicama od 0,2 do 0,5 i za éelik npr. iznosi 0, 2 aluminij 0,35, a za olovo 0,45 itd Kada, se’ zhog.djelovanja.vanjskih sila okomitih na cijelo oplosje ijela volumen tijela mijenja, Hookeov zakon pisemo u oblikw av (0.10) sje je B volun modu clasténast (modul kompresije)..(U table 1.2. no str Sohne je elastione osobime nekin maerijalamiveden i modu elasticnost ®) Reaiprosna vrjdnose modula elasinost zove se slainaa lh Kompresiilnot Ai B V dp “Tekucine se tetko statu, Sto pokazue risks vijednost tases Koja npr za vod iznos $10" bart 2a 2 4-10" bar “11d wr ookeove zakana aljed da je sla poteebna 2a produzenje skeizenje) AI 2ice ili Sapa Ke cay Fe al=konst. Al aay T Produtenje Sipke proporcionalno je vanjsko} sili, Elasti¢no se tijelo pritom ‘pire deformacij silom jednakog iznosa a suprotnog smjera, = - P= -konst. Al (3) Eye — kal pri Gemu smo konstantu oznatili sa k. Sila dana jednadabom (1,13) naziva se tlastiéna (harmonitka) sila ili sila opruge jer je produzenje (skracenje) opruge hog djelovanja vanjske sile upravo jedan od primjera djelovanja harmonicke site ‘Kade na oprugu duljine fy bjesimo uteg mase m (v. sl. 1.1) opruga ée se produsitiod f, do duljine/, to je produzenje proporcionalno tezini utega G ~ mx. (neko (aay ‘Tetinu utega tj. gravitacjsku silu pritom uravnotezuje elastitna sila opruge F: -kAl (1.15) 7Konstanta proporcionalnosti & je Konstanta opruge (restituciona konstanta) F aw | Elastifne deformacije i Hookeov zakon mozemo objasniti_ promatrajuti 3 ' rmikroskopsku strukturu, tj. kristalnu reSetku évrstih tijela (sl. 1.5). Kada nema adie je S povrina na koju djeluje sila hapetosti, atomi su u svojim ravnoteénim polodajima, medu njima je ravnotezni ijelo se pritom deformira tako da mu se stranica zaokrene za kat B. je "| fatmak re PH deformaciji azmak mech. storia se mijenjo, povecava ii ena | Sinanjuje,ovsnoo tome kakva je defornacj, Stoga se jajaj prviane ednosno : tuhojne se koje se suprotstauljaju djelovanjuvanjske sl any Sika 1.7 Tengensing naprezare 'delrma- ha smicanjom Za male je kutove tgB™ 8, te je deformacija eB. Tada \rijedi Hookeov zakon jer je deformacija proporcior Ina naprezanjs i Yt Ft ee S14 [> aa a : tom pak (asi | Pritom je @ modul smicanja, 1). konstanta odtedena.elasinia:svojsvin imaterijala od kojega je napravljen Stap. Modul smicanja G iskazuje se njutnima po getvormom metru, Nin Youngovim je modulom povezan relacijom 20+ pn) G=7.2-10®N m°#, a Youngov modul E mozemo izraéuna keistalio} resethi Evrstog tijela, Kada su atomi na udaljenosti ri, sila je jednaka 0,610" Nm", te Porssonov ro) hli, resetka je w ravnote2nom polotaju. Smanji lise udaljenost medu atorima, pojavijuje se odbojna sila, a ako se udaljenost poveca, javlja se priviaéna sila, Z Inale Je deformacije ovisnost sile © promjeni rr linearna (linearni dio krivulje oko fotke r, na sl. 1.6). Ta linearna ovisnost sile medu atemima 0 pomaku manifesta Se, gledano makroskopski, u linearnoj ovisnosti elastiéne ile 0 tort oo eee eae Promatrajte deformaciju kocke smicanjem i nadite vezu izmedu Youngova ‘modula i modula smicanja, Primjer 1.2.2, Smicanje i torzija a8 concacza| Pri razmatranju vlagnih i tlaénih sila koje djeluju na évrstotijelo detnirai smo normalno naprezanje i deformaciju, Sada Gemo razmatrati naprezanja koja nastaju kada na Grstatjeladjelyje sila paalelna s njihovem povrSisom Promatrajmo prizmatiéni Komad materijala (sap) sa slike 1.7, ij je donia baca uéveicena, a na gornju djeluje tangencjaina sils F. Sila F proievodi iaprezanje ili napetost smicanya ‘tka 1.8, Delormacia kocko smicanjom 8| eka sila F djeluje paraleino gornjom stranicom kocke(s1. 1.8) dok je donja taza ubviscena, Gornja se povrtina pritom posmakne 2a Rut 6 koji je miera deformacie tjela (Deformacija ustvari je tgB, koji je 2a male vrijednost jednak Samom kuru 8.) Buduéi da su deformacije malene, mofemo smatrati da se duljina stranice kocke 2 pritom ne mijenja, dijagonale AC poveéavaju se, a BD smanjuju Ie slike 1.8. vidimo: RE e+ BC alo ras? Za male kuove 8 dobvamo B Promjena duzine dijsgonale je Vs Goi «oy dima yis8~ 1)= ay +8 jerje vires. COmjer naprezanja r= FS i pripadne deformasije Bi po definiciji je modal smicana (tozije) G= eB, te je ae (1.20) Promjenu dimencija A! motemo israéunati i Hookeovim 2akonom Si tako da shvatimo da na jednam éijagonalnom presjeku djeluje vlatna napetost a na rugome jednako velika taéna napetest. Zbog vlagnih sila duljina dijogonala AC produ se 2a Al Zoog_popretnog taka smanji se druga dijagonala za AI, a zhog (opa se dl Jogomala AC poveca za ua!" pri emu je u Poissonov bo ‘Ukupna pronijens dimenaija dijagonale je vt aisarsnar=Zr0+0) aan Usporedujuci (1.20) (1.21) dobivama i 2 Prema E oa 1.19) ‘Torzija Sapa, Posebni primjer smicaaja je torzija Stapa. Promatrajmo.ravoi ‘okrugh Stap (Zicw) duljine 1 promjera 2 uévrSéen na jednom kraju(s). 1.9). Kada nna drogom, slobodnom kraju djelue par sila, stap ée se deformirati, wviti, tordirati. Dok gornjom bazom Stap ostaje ubvrscen za podlogy, ostali se presjeci zakrenu 10 vige Sto su dalje od uvr8éene baze. Pritom pretpostavljamo da 10 poprecn presjec stapa ostays avn krugovi Koj st okomiti na os apa, Tevodnica valjka, linija koja na plat spaja gornju i donjy bazu valjka i Koja je prije deformacije bila pravac, akon deformacije postae spirals, Torzionu deformaciu pokazuje kut 8 za koji se uvije slobodni kraj Sapa ‘Uzevsi u obair da 2a smicanje vrijedi Hookeoy zakon w obliku (1.18), moze se pokacali da je Kut ‘orzje @ proporcionalan moments vanjskog para sla A 12 odin (1.22) adie je © modul smicanja materijaa, # dulina Sapa, r polumjer popreénoga (Gkruznog) presjeka, Uvedemo li torziony Konstant D, net oie =56 (0.23 M 0 ills (4.24) A ( ‘tka 1.9, Toraja okrupog Sapa Sika 1.10. Useds) za moreno ovsnosti Kula Torajeo moments kos seuie a eu Ovisnost kuta torzie © momentu koji pritom djeluje na dieu moemo ispitats mjerenjem. Na Zici uévrSéeno} na gornjem kraju visi disk na koji djelujemo parom sila tako da na valjak polumjera r u contra diska (sl. 1.10) omotamo konac, i prebacimo ga preko koloture, te na njegove krajeve objesimo utege mase m. ‘Moment para sila je Memg-2r (1.28) i njega uravnotezuje moment orzije tice koji je jednak po iznosw ali je suprotnog smjera. Put za koji se pritom spuste utezi proporcionslan je kutu torzije n1.2.3. Modi asticnosti materijala Parametri koji opisuju elastiéna svojstva materijala jesu Youngov modul elastignosti (Lm) volumni modul elatiénost {L.10) modul trsiie ai | Poissonov broj (Koeficijen z P broj (koeficijent) ——,_, _ Adi (1.9) ‘Sve su Cetiri Konstante pozitivne veligine. Samo su dvije od te detiti konstante neovisne pa postoje duije jednadzbe koje povezuju te veliine, Prva od njih je veza volumnog modula elakstignosti B, Youngova modula E i koeficijenta a: 1.26) MI 278) Buduéi da je E>0 i 8>0, mora biti -24>0, a-< 12, pa je Poissonov bro} uviek famed 0 0,5 Druga je veza ona iemedu modula toraije G + Youngova modula E: ee Lg oD uae ‘Te vere viijede samo 28 homogene i izotropne materije. Tako 23 éelik £=2°10"Pa, B= 16-10" Pa, G=8"10"Pa, w= 0,3 20's WP 9th 8.10 ote 12, sl ete tn as wo _ Semraette care | aaey a A A z = 7 e gem |B & ® a 8 2 U tablici 1.2. navedene su priblifne vrijednosti modula elastiénosti za ncke materiale. Osim 0 materijalu, moduli elastitnostiistog materijala mogu vari ‘ko mu je fizikalna struktura Faliita; oni ovise i o temperatun. ‘sim navedenih osobina materijala, u praksi je potrebno poznavati i droge osobine, npr. trdocu, rastezljvosti sl Spomenimo da je tdoea materijala otpar kojim se tijelo suprotstavija prodiranju drugih tijela w njegovw povrSinu. Tako se esto stupanj tvrdoge mjeri utiskivanjem éeligne Kuglice promjera 10mm povrSinu materijalaéija se tvrdoéa Zeli ispitati. Pritom se djeluje silom o¥ 29,4 kN, | mjeri promjer dobivene udubine. Dijeljenjem sile od 29,4 kN presjekom nastale udubine (mm?) i akceleracijom sile teze, dobijemo tev. Brinellov broj. Tako ie Brinellov broj za aluminij oko 16, za olovo 4, 2a telik 460 itd. 1.3. Jednostavno harmoni¢ko titranje 1.3.1. Harmoniéki oscilator Zakone harmouickog titranja najbolje Gemo wotiti proutavajuci gibanje tijels ‘mase mi uévi8éenog na kraju horizontalne opruge (sl. 1.112). Kada tijelo izvuceimo iz ravnote2nog polotaja i pustimo, ono titra zbog utjecaja elastigne sie opruze Fe ~ks. Pri takvom pravocrtnom titranju, uz pretpostavku da je trenje vilo maleno, smanjenje amplitude (tj. maksimalne elongacije) s vremenom dost spore te, u manjim vremenskim intervalima, titsanje moZemo smatrati neprigus ‘tka 1.11, Tiraie tela na opr Sligan titrajni sistem prikazan je na slict 1.116, ‘Ako na oprugu objesimo uteg mase m, produzenje opruge proporcionaline je tetini G: G=mg=kil-b) (uy BQ Kada sistem opruga + tijelo izvuéemo iz ravnoteznog polozaja i pustimo, stem €e titrat. Rezultaning sila koja uzrokuje titranje je suma napetosti opruge refine tjela: F=mg~k(o41~h) Fek(~h)~kU-b)— ks odnosno Fenks a2) To je sila opruge, t2v. clastiéna ili harmonitka sila. Ona je proporcionalna i po smjero suprotna pomaku s iz polozaja ravnoteze ili elongacijt. Konstanta proporcionalnosti je Konstanta opruge. Sistem koji titra zbog utjecaja harmonitke sile-zove se harmonigki oseilator. ‘Da bismo utvedili kako titra harmonitki oscilator, moramo rijes sibanja (2. Newtonov 2akon) za takvo titranie: jednadibu F=ma es Femi -ks ediesne Hs Keay 27) To je homogena linearna diferencijaina jelnadaba drugog reda. Tz nje sniodemo doznati elongaciju s(t), brainu 2(2) i akeeleraciju a(t). Prema teorji diferencijalnih jednad#bi postoje dva linearno neovisna rjesenja jednadebe (1.27), ape. funkeije sin ax i cos ar, a opée je sjesenje linearna Kombinactja i dvaju neovisnih rjeSenja: s(Q)= asin t+ bos ot (128) Zamvjnime ti w= 4 608 gy or) Asin go izraz poprima oblik cos gy sin ea + A sin gy 608 «, ‘odnosno (= Asin (wr go) (1.28) sulje su 4 i gy konstante koje emo odrediti kasnije. Uvistimo I izraz (1.28a) u diferencijalnu jednadbu (1.27), dobivame = Ae? sin (art 4a) + EA sin (ort a) (1.29) rdiosno o-fE 0) jer jednadeba (1.29) mora biti zadovoljena w svakom trenutku £ Jednadzba (1.27) ima, dakle, rjesenje u obliku sinusne (harmonitke) funkeije sin E+) (1.28%) Riefenje s(t) periodicka je funkeija, a period T je vrijeme uw kojemu se argument sinusa poveéa za 2: a= aay Period ne ovisi o amplitudititranja, Sto je karakteristika svakoga harmoniskog titranja. Frekveneija titranja je (1.32) Velitina (1.324) zove se kruina frekvencija i jzratava se jedinioom reciprotna sekunda, 5! (Ponekad se i w radi kratkoce jednostavno zove frekvencija.) U iarazu (1,28b) konstanta A je amplituda, tj. pomak u Casu kad se éestica Zaustavi i promijeni smjer titranja. Velitina at + go je foza titranja, « gy je pocetna fava u trenutky = 0, Derivirajuéi po vremenu, iz elongacije dobivamo brzinu i akcelera derivacija elongacije po vremenu je brzina tjela koje titra, ju. Prva t)= He Avestart 9) 035 Druga derivacija elongacije je akeeleracija a(t) = SS = — Au sin (ort @) = ~ 0K (34) ee Slika 1.12. prikazuje vremensku ovisnost elongacije, brzine i akeeleracije ‘materijalne toéke koja harmonitki titra, (Posetna faza 2a ttranje prikazano na sl Li, jest ga=0.) Jednadzba (1.27), tije rjeSenje daje elongaciju (1.28) diferensijalna je jednadaba drogog reda. Njezino je rjeenje totno odredeno ako poznajemo dva ‘poteina wyjeta, npr. elongacijy | brzinu u vremenu = 0) 150, s(¢=0) = Asin gs, ‘ (1.38) (0) = Acrcos Gyst) vn ‘Ao are) -awth Sika 1:12. Viemoneka evenost elongacje, Brzine | skcelerace pr ednostavnome harmonic eran Amplitudu 4 i potetnu fazu gp molemo izraziti pomoéu poéetnih uvjeta (1.35) 0) 20) Fs i temo) (136) Ako je npr. s(0) = 0, tj. ako je tijelo u pogetku u ravnoteznom potozaju, onda ie noi a2 ‘Ako je 1(0) =0, &. ako je tjelo w podetnom trenutku maksimalno udaljeno od ravnoteznog polozajn , onda je A=s(0), a potetna je faza a= U prvom se slugaju clongacija mijenja po zakonu s(0)=.s(0) sin at, au (0) sin (cr + 2) = 5(0) c08 we. f| a tA Period fizitkog njihala za male amplitude iznosi = Tae) (1538) Koliku duljinu mora imati matematitko njihato da bi imalo jednak period kao fizicko njihalo? Usporedujuci formule (1.48) | (1.55), vidimo da duljina matema- tickog njibala treba da bude a mak (1.56) Ta duljina J, zove se reducirana duljina fizigkog ajihala, Promatrajmo fizitko njihalo u obliku Stapa Koji se njige oko osi Sto proizlazi ‘nim njegovim krajem (s1. 1.17), Ako je duljina tapa d, tada je moment inercije 13, Reducirana duljina takvog njihala je a) >) tty 3 sate He eb) 30 Primer okaaite da tzicko njihalo objeseno w stedists cranja (v todki C) ima jednako ijeme ttranja kao i kad se nie oko prvotne osi kroz todku © (3.1.18), 9 § ts ; L a 4 i Ile i 7 Sika 1.18, Feith njhalo cbjeteno usted ttvanis a) o Primjenom Steinerous poucka mote se dokazati da je tttjno vajeme (odnosno ‘educirana duljina) jedaako kada se njihalo aise oko tocke O i ake toeke C ‘Ako se njthslo nse oko oxi kroz tosku O (el. 1,484), period je jer je, prema Steinerovu poutku, ‘m3, ge je I-moment tromost s obra na 0s kro teziste T ‘Ako os prolasi kroz sredite ttranja (sl 1.18), period je Boduéi da je 3period je Njihalo koje se mote objesiti tako da se njiSe oko totke O i oko sredista C zove se reveratono ajihalo, Buduéi da je 28 reverziono ojihalo Iako ‘odtediti reduciranu duljinu (lakSe nego izmjeriti duljinu za matematicko njihalo), mjereniem perioda T reverzionog njihala moze se izratunati akceleracija site tere e. Ako tijelo objefeno na horizontalnu os udarimo kroz sreditte titranja, ono ¢e Zurotirati oko te sovine i zbog tog udarca lezajevi se nece oftetiti, Ako ga, Imedutim, udarimo iavan te osi, pri udarcu nastaje translacija i rotacija. Ako je os epomiigna, tijelo Ge se samo zarotirati. Medutim, sila nastala u lezajevima josovine, u tom sluéaju moze oftetiti leéajeve Primjee Xoliki je period fisigkog njihala u ebtiky homogenog Sapa duine {= 1m ako se jibe oko os koja prolaah 3) [enim njegovim krajem, by krox totku udaljenu za d = U6 od sredine Sapa? ©) kroz tocku udatjena 24 d= id od stedine Sapa” 4) Kads je period minimalan, a kadz maksimalan? ‘ska 1319 a niente t 7 dey Tata) pais 1, Hi, eskonaéan, kad je totka Ou tezitu (centru mase) t waee 4) Period je maksim Sapa. Period je minimalan kada derivacija T po d iStezava, To se dogada kada je aa a tata fe a By ye 6 1.3.4. Torziono njihalo no nihalosasoji se od sjelaobjedenog o cu tako da je objesite no ‘ertial koja prolaz:kroe teste Bijele (sl. 1.20) Kada se tjelo iz rsvnotednog polotsja zakrene 2a kut 9, fica se Corda i djetuje nn tela tomentom koji je proporcionslan kutnom pomaku , ali je suprotnog smjers: M=-Dé 57) Pritom je D torziona konstanta ovisna o materijalu i dimenzijama zice. Zbog utjecaja tog momenta tijelo ée titrati oko ravnotefnog polotaja. Jeduad?hi gibanja M-=Ja 2a torziono njihalo poprima oblik: ae ‘tka 1.20, Torino nha a7 “ (1.58) le je T moment tromosti s obzicom na os OT. Jednadzba (1.58) istog je oblika kao jednad?ba (1.27), (1.44) i (1.53) te zakljuéujeme da i torziono njihalo harmonicki titra, ‘Suprotno matematickome i fizitkom njzhalu,titranje je harmonigko i za velike amplitude, te period torzionog ajihala ne ovisi & amplitudi Rietenje diferencijalne jednadzbe (1.58) je = Bsn ar 99 ao aii ie “(2 140 er ye (1.60) i : ra2afe en Tittajno vrijeme ovisi 9 momentu tromosti tijela i elastiénim osobinama (torziono} konstanti) 2ice. Mjereéi period torzionog njibala, modemo, koristeci se lormulom (1.61), i eksperimentaino odrediti moment tromosti tijela objesenog 0 2iew 1.3.5. Prikaz harmoni¢kog titranja pomocu rotirajuceg vektora Harmonitke titranje motemo povezati s jednolikim gibanjem po krutnici, 310 nam €esto moze pomoci u proutavanju titrajnih sistema, Zamislimo da se toeka P sib po kruznic} polumjera A stalnom kutnom brzinom a (sl. 1.21). Pritom se projekeija totke P na os x (odnosno os y) giba po toj osi. Ako je w 10 polota si) y A a ‘tka 1.21. Priksz narmoni¢kog tvano rotrajtim velcorom M totke P oureden kutom gy, tada ce w trenutku f polumjer OP s osx zatvorit Kut t+ Gy. Pritom je gibanje projekcije P’i PY opisano izrazima x=Acos(wtt @) (1.62) y= Asin (w+ go) (1.63) Iz toga zakljuéujemo: kada se neka tocka giba jednoliko po kruénici, njezina projekcija na bilo koji promjer te kruznice- harmonigki titra. (Buduéi da smo titranje obigno opisivalt tunkeijom sinus, titranje éemo prikazivati_gibanjem projekeije a 0s y.) Kutna brzina toeke jednaka je kru2noj frekveneiji, ophodno vrijeme gibanja po krudnici jednako je peniodu titranja projekeije te tocke, polumyjer kruanice Jednak Je amplitudi titranja, a prijedent kut faci titranja Vektor OF Koji spaja ishodiste j tozku P zove se rotirajuci vektor ili fi Dakle, dok rotirajuei vektor rotira stalnom Kutnom brzinom « u ravnini xy, projekeija njegova vrha na os x odnosno y harmoni¢ki se gibs kruznom frekvenci- jom w. Prikazom titranja pomogu rotirsjuéeg vektora Koristit Cemo se npr. pri slaganju titranja te u optici, za proraCunavanje interferencije svjetlost. Metoda rotirajuseg vektora pomaze nam i pri rjeSavanju zadataka s izmjeninim elektric nim strujama. titranja ‘anju materijalne toéke kineti¢ka energlja stalno prelazi u potencijalnu, j obratno, Kada materijalna tocka prolazi kroz ravnoteini polos), patencijsina joj je energija jednaka nuli, a kineti¢ka maksimalna. Zatim se kineticka energija Smanjuje, a potencijalna raste, av amplitudnom je polozaju brzina materijalne totke (te i kineti¢ka energija) jednaka nuli,a poteneijalna je energija maksimalna Kinetitka energija haemonickog oscilatora jednaka je kinetitko} energ\ materijalne tooke mase m i brzine 2(¢) dane izrazom (1.33). Ako je elongacijs materijalne tozke Koja harmonicki titra s=Asin(or+ 9), brzina je derivacija elongacije as = Aweos(wt+ Hs), a kineti¢ka energija = dina? cos (0+ G3) 35(1.64) Kad na materijalnu tocku mase m djeluje elastigna sila F= — ks, njezina je potencijalna energija jednaka radu te sile pri pomaku totke 2a elongaciju s iz ravnoteznog polozaja -fe-kous ks! Buduci da je =A sin (wt + qa) to je y= feat sin (ort) (1.65) {Ukupna je eneraja bro} potensjalne i knetithe energie: E= EE, = FA? feos (wr +) +sin* (ort @)] = Ska (1.6) Ukupna energija proporcionalna je kvadratu amplitude i ne ovisi o vremenu. = konstanina je, 8t0 smo mogli i ofekivati zbog zakona odrtanja mehanitke cenergije. Naime, oscilator je zatvoreni sistem, a za zatvoreni sistem vrijedi zakon codréanja energie € pf ye aT ‘Sika 1.22. Ovsnost energie harmorichog tirana © vernon [Na slici 1.22. prikazana je ovisnost kineti¢ke, potencijalne i ukupne energije 1 vremenu (2a G4 =90%), a na slici 1.23 ajihova ovisnost o elongaciji. Ovisnost potencijalne eneruije 0 elongaciji prikxzana je dijelom parabole na slict 1.23, a ‘ukupna encrgija pravoem paralelnim sa oss. Iz erteda se jasno vidi da je u svakom ‘renutku (za svaku elongaciju) E= E+E, =konst (1.67) ‘Ska 123. Ovenost energie hamonickog tran 0 elonpaci Primjer ‘ t ‘Titeajni se sistem sastofi od homogenog diska mase m,=1kg i polumjers me ReO,lm koji se mode vijeti oko horizontalne esi (Sl. 1.24). Preko asks je | —i ) b) ‘ta 1.28 ) Ta isto, 8) Exvivalenn sistem prebaceno ute tj je jedan kraj vezan ze oprugu koastante & = 100 Nim, a na dvs Je kraju teret mase m= 0,1 kg. Odredite clongaciju j frekvenciju strajnog sistema. Masu oprage 1 wet zanemarie. Pretpostavite da je u2e nerastedjiva te da nema trenja ni KizanjaU2eta ‘Kolika je mehanitka energia sistema’ Sile koje djetju na ds jsu: tzina ska (ia te), napetost uzet si oprage Fy teakliska sl uletajevimia : nf7a sy 4 4 F493 4 tH ee ee ; ; | 5 i Disk se rit oko glavne osi inerije (koja prolsai kise eentar mase). Ta je os rnepomigna, ps je jednadtba gibanja (N~ Fy) R a) (Momenti reakeijske sile isle e2e s obaitom na centar maze jetnaki su nel) Jednadzba gibanja utega mase mje @ Uzewsivobzirdaie: dobivamo 1 man N~ Fy Nome ks, jer Je Fp mag u statitkom polozaju (0), inage Fay (icnakon stedivanja dobijemo: ‘To je jednadzba jednostaynoga barmonigkog titranja osiletors efektine mane ng tks. Uvistivs (2) a my + m: koja visi na opruai konstante& (6.1.24), Rjesenje te jednadbe je SA sin (ort a) isle je kruéna Frekvenciia Amplitudu A I potetas fazu gy motemo odredit iz petnih uvjeta. Aka je npr. oe EL eit fone sang en as wea wie Mehanitka energija sistema je 2br0) kineti&ke i potensijalne exerslje. Kincticka ‘energia sistema je Buduti da je s© Rd, § ‘Ukupna mehonitka energia je EWE+5, mdm) ea taste i, s obirom na to da nema guts Kada cestica polis kroz uli, @kinetike je maksimalna, ka, ona je Konstantna, 1vnote2ni polotaj, potencjaina je energijo jednaks fosdn)ee Bududi da jes RA, 9= 8 sn wt, O= 08, cO8 wl, B= ws, t0 (v-bu)eve Maksimalna potencijaina energija v amplitudnom polotaju tnosi (nba) Fe baR aka Ukupna je energija jeduaka maksimaino) kineticka) odosno maksimisa) poten: jing} enerei odnosne Iejednotivsi to da izraze, | iz th enesgetskih razmatranja mozemo ierecunati frekvenciu: te 3