Preddiplomski Znanosti O Okolisu

SVEUILITE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET
BIOLOKI ODSJEK, GEOGRAFSKI ODSJEK I GEOLOKI ODSJEK
Zvonimirova 8
10.000 Zagreb
SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

ZNANOSTI O OKOLIU
AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA: PRVOSTUPNIK ZNANOSTI O OKOLIU

1. UVOD
Nedvojbeno je da su znanosti o okoliu u zadnjih 50 godina postale interdisciplinarno podruje u mnogim

sferama prirodoslovnih, tehnikih i biotehnikih znanosti. Zatita prirodne i krajobrazne raznolikosti ne
samo da je znaajno podruje aplikativne ekologije nego i najosnovniji uvjet odrivog tehnolokog razvoja
Hrvatske. To implicira potrebu za edukacijom takvih visoko obrazovnih profila koji e se moi ukljuiti u
djelatnost vezanu za zatitu prirode i okolia, voenje tehnolokih procesa s visokim ekolokim
standardima i ureenje i planiranje prostora.
Na Biolokom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta od 1980. godine izvodi se studijski program:

ekologija kao posebno usmjerenje studija biologije. Analiza zapoljavanje dosada diplomiranih inenjera
biologije ekolokog usmjerenja su pokazala da oni nalaze odgovarajua zaposlenja u svim sferama
istraivake djelatnosti i djelatnosti za zatitu bioloke raznolikosti.
Dosadanja iskustva su pokazala da studijski program diplomiranog inenjera biologije ekolokog

usmjerenja ima naglaene znanstvene prirodoslovne sadraje. Iz toga razloga novi alternativni sveuilini
studij: Znanosti o okoliu naglaava aplikativnu stranu ekologije i interdisciplinarnost izmeu biolokih,
geolokih i geografskih aspekata zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti.
Znanosti o okoliu (Environmental Scieneces) kao sveuilini programi na razliitim studijskim razinama
ine osnovu interdisciplinarnih studija na mnogim europskim i amerikim sveuilitima kao to su npr.:
Master's program in Ecotechnology and Sustainable Development, Department of Natural and
Environmental Science, Mid Sweden University;
School of Biosciences, University of Birmingham sa studijskim programima: Environmental Biology,
Ecology and Conservation Biology;
Environmental Sci. Department; College of Tech. Environment and Life Sci. University of Rhode
Island, USA).
Centar for the Study of Environment and Research, University of California, Santa Barbara.
Iz razloga to sveuilini studijski program Znanost o okoliu ima interdisciplinaran pristup, u njegovoj
realizaciji sudjeluju sve prirodoslovne struke na Prirodoslovno-matematikom fakultetu. Studijski sadraji
su usko povezani s alternativnim sadrajima i na drugim biotehnikim i tehnikim fakultetima. Sadrajna
interdisciplinarnost studijskog programa Znanosti o okoliu je osnova mobilnost studenata izmeu
pojedinih struka ne samo na PMF-u nego i na Sveuilitu.
Mogui partneri izvan visokokolskog sustava su: Institucije Dravne uprave za zatitu prirode i prostorno
ureenje, Nacionalni parkovi, Vodoopskrba, Hrvatske vode, Vodoprivreda, Slatkovodno i morsko
ribnjaarstvo, Akvakultura itd.
2. OPI DIO
2.1. NAZIV ZNANSTVENOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA: ZNANOSTI O OKOLIU

(ENVIRONMENTAL SCIENCES)
2.2. NOSITELJ I IZVOA STUDIJSKOG PROGRAMA: odsjeci Prirodoslovno-matematikog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu:
BIOLOKI ODSJEK
GEOGRAFSKI ODSJEK
GEOLOKI ODSJEK
2.3. TRAJANJE STUDIJA: Preddiplomski studij - 3 godine
2.4. UVJETI UPISA NA STUDIJ: Zavrena gimnazija i strune srednje kole prirodoslovnih usmjerenja
(trajanje etiri godine) i polaganje razredbenog ispita iz predmeta:
BIOLOGIJA
KEMIJA
FIZIKA
2.5 PREDDIPLOMSKI STUDIJ:

Nakon zavretka preddiplomskog studija u trajanju od 3 godine student stjee akademski naziv:
BACCALAUREUS/BACCALAUREA (PRVOSTUPNIK/PRVOSTUPNICA) ZNANOSTI O OKOLIU
STEENE KOMPETENCIJE: STRUNOST ZA OBAVLJANJE POSLOVA U DJELATNOSTIMA KOJE POKRIVAJU:

zatitu i upravljanje geolokim resursima, geografskim i biolokim znamenitostima u prirodi;
organizaciju bioloke i krajobrazne zatite u nacionalnim parkovima;
osiguravanje visokih ekolokih standarda u voenju i upravljanju tehnolokim procesima i

proizvodnji;
ZANIMANJA ZA KOJA BI STUDENT/STUDENTICA BIO/BILA OSPOSOBLJEN/OSPOSOBLJENA NAKON
STJECANJA TOG NAZIVA:
Laboratorijski sloeniji poslovi vezani uz istraivanja iz aplikativne ekologije, te bioloke,

geoloke i geografske zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti. Unapreivanje praktine
primjene rezultata istraivanja na podruju zatite ekosustava kopna, slatkih voda i mora. Ti
poslovi ukljuuju:
poznavanje opreme, laboratorijskih metoda u analizi fizikalnih i kemijskih obiljeja okolia,
laboratorijska i terenska istraivanja i analize;
prikupljanje i pripremu uzoraka: minerala, stijena, voda, tla i biljnih i ivotinjskih organizama;
raunalnu obrada i razvrstavanje podataka;
strunu pomo u terenskim istraivanjima;
odravanje sloene terenske i laboratorijske opreme.
POTENCIJALNI DIPLOMSKI PROGRAMI KOJE BI MOGAO/MOGLA PRATITI
u ustanovi predlagau studijski diplomske studijske programe:
Ekologija i zatita prirode na Biolokom odsjeku PMF-a
Fizika geografija i geoekologija na Geografskom odsjeku PMF-a
Geoloka zatita okolia na Geolokom odsjeku PMF-a
na nekim drugim fakultetima Sveuilita u Zagrebu: studijske programe i module vezane za

zatitu prirode i krajobrazne raznolikosti i druge "Environmental Sciences" studijske programe.
2.6. Ne planira se objedinjavanje preddiplomskog i diplomskog studijskog programa u jednu

cjelinu
3. OPIS PROGRAMA
3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE
POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

1. GODINA
1. SEMESTAR
2. SEMESTAR
NASTAVNIK KOLEGIJ SATI SATI

ECTS ECTS
SEMESTR. SEMESTR.
BODOVI BODOVI
(P + V + S)* (P + V + S)*
Vrdoljak Opa kemija 2+2+1 6

BO4212 Primc Habdija Osnove biologije 2+2+0 5
Marjanac Opa geologija 2+2+0 5
Nogo Matematika 1 2+1+0 4
Vrdoljak Anorganska kemija 2+2+0 5
Tiblja Mineralogija 3+1+0 4
BO4162 Primc Habdija
Protista 3+3+0 7
Vilii
BO4163 Liber
Sistematska botanika 2+2+0 5
GGP1021 Orei Hidrogeografija 2+1+0 4

Izborni sadraji 120 10 45 5
UKUPNO SATI SEMESTAR/TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 360/24 30 360/24 30
* P = predavanja, V = praktikum- vjebe, S = seminar
2. GODINA
3. SEMESTAR 4. SEMESTAR
NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

ECTS
SATI
ECTS
SEMESTR. SEMESTR.
BODOVI BODOVI
(P + V + S)* (P + V + S)*
Vanik Organska kemija 2+2+0 5

BO4164 Primc Habdija
Invertebrata 2+3+0 5
Balen, Zupani Petrologija 3+1+0 5

BO4005 Mihaljevi
Opa ekologija 1+2+1 5
GGP1011 Filipi Klimatologija 2+1+0 4

Kallay Fizikalna kemija 2+2+0 5
BO4187 Mrakovi
Vertebrata 2+3+0 6
BO4150 Stilinovi
Mikrobiologija 2+2+0 5
Orli Dinamika atmosfere i mora 2+0+2 5

GGP1041 Faivre Geomorfologija 2+1+1 5
Izborni sadraji
60 6 45 4
(sati/semestar)
UKUPNO SATI SEMESTAR/TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 360/24 30 360/24 30
Izborni kolegiji 1. i 2. godine
1. GODINA 2. GODINA
NASTAVNIK SATI SATI

KOLEGIJ SEMESTR. ECTS SEMESTR. ECTS
(P + V + BODOVI (P + V + BODOVI
S)* S)*
Oneienje atmosfere i
2+0+0 2
globalno zagrijavanje
Nogo Matematika 2 2+1+0 4
GGD1120 Stiperski Geografske osnove
2+0+1 4
globalizacije
Prohi Legislativa u zatiti
2+0+0 2
prirode
BO4165 Krsnik-Rasol
Besendorfer Stanina i molekularna
2+2+0 5
biologija
BO4218 Luka
Nacionalni parkovi 2+0+0 2
Vuji-Karlo
BO4227 Sipos Kemijska analiza okolia 1+2+0 4
Osnove ureenja prostora 2+0+0 4+0
3. GODINA
NASTAVNIK SATI SATI

S)* S)*
BO4076b Poar-Domac Gospodarenje morem i
3+0+0 4
zatita
BO4219 Mrakovi
Zatita prirode 2+0+0 2
Huzak Statistika 2+2+0 5

GGM1040 Toski Geoinformatika I 2+2+0 5
BO4185 Pavlica
Genetika 2+2+0 5
Zoldo-Penik
BO4016 Kalafati
Evolucija 2+2+0 5
Jurai Geologija zatite okolia 2+1+0 4

Cvetko-Teovi Primijenjena geologija 2+1+0 4
GGM1041 Toski Geoinformatika II 2+2+0 5
Izborni sadraji 105 9 150 12
BO4310 Terenska nastava iz
bioloke, geografske i 120
geoloke zatite okolia**
UKUPNO SATI TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 24 30 24 30
** = terenska nastava nije ukljuena u tjedno optereenje
Izborni sadraji za 3 godinu studija
NASTAVNIK SATI SATI

S)* S)*
GGD1011 Nejami Demografija 2+0+1 4

Buckovi, Gui ivot na Zemlji 4+2+0 4
Palinka Geologija mineralnih
3+1+0 5
leita
BO4079 Habdija Primijenjena
2+2+0 5
limnologija
GGP1050 Bognar Geoekologija i zatita
2+1+1 4
okolia
Tonejc Fizika 2+2+0 5
GGP1013 Filipi Klima Hrvatske 2+1+1 4
3.2.OPIS PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA
PREDDIPLOMSKOG STUDIJA
ZNANOSTI O OKOLIU
NAZIV KOLEGIJA: OPA GEOLOGIJA
AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko uilite za svakog
autora):
izv. prof. Tihomir Marjanac, Prirodoslovno-matematiki fakultet
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 1.
SEMESTAR STUDIJA: 1.
IZVOA NASTAVE
OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO
(upisati nastavnik ili asistent)
predavanja 2 nastavnik
Vjebe 2 asistent
Seminar 0
ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosjenog
studenta na svladavanju gradiva, izvravanju obaveza i pripremi za ispit, ukljuujui sve oblike nastave i
samostalni rad studenta):
CILJ KOLEGIJA:
Uvod u geologiju, upoznavanje geoloke grae Zemlje i procesa u zemljinoj unutranjosti, i na
povrini. Upoznavanje osnovnih vrsta stijena, tektonskih procesa i struktura. Upoznavanje zemljine
unutarnje dinamike, potresa i vulkanizma. Upoznavanje okolia na Zemlji, njihovih svojstava, dinamike,
sedimenata i njihov geoloki znaaj. Upoznavanje s razvojem ivota na Zemlji i vrstama fosila. Svladavanje
osnovnih metoda geolokih istraivanja.
NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

Poloaj geologije u prirodnim znanostima. Svemir, postanak Zemlje, planeti, asteroidi, kometi,
meteori. Oblik i graa Zemlje. Minerali i stijene kao temeljno gradivo litosfere. Tektonika ploa: vrste
granica ploa, uzroci. Magmatizam i vulkanizam: magmatska tijela, vrste stijena, vrste vulkana, tipovi
vulkanskih erupcija i produkti, kaldere, postvulkanske pojave. Seizmika: uzroci potresa, vrste valova, princip
rada seizmografa, seizmogram, tsunamiji, seichevi, intenzitet i snaga potresa, MCS-skala, Richterova
magnituda, uinci potresa, utjecaj podloge na uinke, postpotresne pojave, primjena seizmike u geologiji.
Tektonika: sloj, svojstva slojnih ploha, poloaj sloja u prostoru, geoloki kompas, odnos meu slojevima
(konkordancija i diskordancija), bore (dijelovi, vrste), rasjedi (dijelovi, vrste, svojstva paraklaza), sistemi
rasjeda, navlake i mehanizam navlaenja. Egzodinamika: troenje (kemijsko, mehaniko), postanak tala,
padinski procesi masovno troenje (puzanje, klizanje, teenje detritusa, mutne struje, odroni), transport i
erozija, sedimentacija, teksture, dijageneza. Vode: porozitet i propusnost, vrste voda, vodno lice, vodonosnik
i barijera.. Rijeke: tipovi drenanih mrea, sliv i razvodnice. vrste rijeka, odnos prema geolokim
strukturama, poplavne ravnice, aluvijalne terase, delte, estuariji (nastanak, vrste), aluvijalne lepeze i lepezne
delte. Jezera: vrste, hidrologija, sedimenti, reakcije na promjene poloaja erozijske baze.. Snijeg, lavine,
geoloki znaaj lavina. Led: nastanak leda, vrste leda na Zemlji, ledenjaci (graa, kretanje), ledenjaki reljef,
sedimenti (morene, proglacijalni jezerski sedimenti) i sedimentna tijela (eskeri, drumlini, glaciofluvijalne i
galciomarinske delte), fjordovi, sanduri. Pustinje: raspored na Zemlji, uzroci, vrste, pustinjski reljef,
evolucija pustinjskog reljefa. Mora i oceani: odnos mora i kopna, plime i oseke, morske struje, podjele
morskih prostora, vrste obala i reljefni tipovi, oluje i njihov utjecaj na obalne procese. Geoloko vrijeme:
odreivanje starosti u geologiji (relativno, radiometrijsko), stratigrafski sustavi (geokronoloki,
kronostratigrafski, litostratigrafski).
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim pohaanja

nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praenje njihovih postignua,
kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Upoznavanje vrsta stijena, rjeavanje zadataka iz tektonike, seizmike i egzodinamike. Redoviti
kolokviji.
UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja to vee efikasnosti
studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i aurno izvravanje obaveza, a izvrenje obaveza
trebalo bi biti nuan uvjet za polaganje ispita i imati znaajan utjecaj pri formiranju ocjene):
Svi rijeeni zadatci i poloeni svi kolokviji.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno i nakon
toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih oblika provjere
studentskih postignua):
pismeno i usmeno
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogli pratiti
kolegij):
nema ih
OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja, voditi rauna o tome da
obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma):
Murck B.W., Skinner B.J. & Porter S.C. (1996): Environmental Geology, John Wiley & Sons, New York.
Plummer, Ch.C. & McGeary, D. (1991): Physical Geology, 5th. Ed., WC Brown Publishers.
Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlson, D. (2001): Physical Geology, 8th Ed., Mc Graw Hill, Boston.
Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th. Ed., Merrill Publ. Company, Columbus.
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna o tome da
bude to je mogue novijeg datuma):
NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA I

AUTOR(I) PROGRAMA:
- dr.sc. Goranka Nogo, docent, PMF-Matematiki odjel, Zagreb
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR STUDIJA: zimski

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOA NASTAVE
Vjebe 1 asistent
Seminar 0 -
ECTS BODOVI: 5
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima linearne algebre s naglaskom na primjenama.
NASTAVNI SADRAJI:
Algebra matrica. Pojam matrice. Zbrajanje matrica. Mnoenje matrice skalarom. Mnoenje matrica.
Regularne matrice. Neke specijalne matrice. Primjena.
Determinante. Uvod. Determinante reda 1 i 2. Pojam permutacije i definicija determinante proizvoljnog
reda. Svojstva. Laplace-ov razvoj. Primjena determinanti na sustave linearnih jednadbi.
Sustavi linearnih jednadbi. Matrini zapis. Pojam rjeenja. Ekvivalentni sustavi. Elementarne
transformacije. Rang matrice. Gaussova metoda eliminacija.
Vektorski prostori. Uvod. Linearna kombinacija. Linearna nezavisnost. Baza i dimenzija. Primjeri
vektorskih prostora. Primjena na matrice.
Produkti. Skalarni produkt. Ortogonalnost. Primjeri i primjena. Vektorski produkt. Definicija i primjena.
Mjeoviti produkt. Primjena na raunanje volumena.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA:
Obavezno je pohaanje predavanja i vjebi.
UVJETI ZA POTPIS:
Prisustvo na 70% vjebi, minimalno 15% bodova na svakom kolokviju.
NAIN POLAGANJA ISPITA:

Provjera znanja studenata provodi se kroz dva kolokvija te eventualno dodatnim usmenim ispitom.
KOLEGIJI PRETHODNICI:
- Sluanje i polaganje ispita iz kolegija Matematika I nije uvjetovano prethodnim polaganjem nekih
drugih ispita.
OBAVEZNA LITERATURA:
1. S. Lipschutz, M. Lipson: Schaum's Outline of Linear Algebra. McGraw-Hill, 2001.
DOPUNSKA LITERATURA:
1. J.Ferguson: Introduction to Linear Algebra in Geology. Springer Verlag, 1994.
2. N.Elezovi: Linearna algebra. Element, 1995.
NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE BIOLOGIJE

autora):
Prof. dr. sc. Biserka Primc Habdija, PMF
NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 1 (prva)
SEMESTAR STUDIJA: 1 (prvi)
IZVOA NASTAVE
Vjebe 1 asistent
Seminar
samostalni rad studenta): 4
CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim biolokim sadrajima.

[1-3] Uvod: Razdoblja u kemijskoj i biolokoj evoluciji na Zemlji. Prokariotski i eukariotski tip stanice.
Graa jezgre i DNA. Sinteza proteina.
[4-5] Razmnoavanje i zakoni nasljeivanja.
[6-7] Podrijetlo vrsta. Mehanizmi evolucije. Evolucija bioloke raznolikosti.
[8-12] Osnovni principi klasifikacije i sistematike ivog svijeta. Osnovna morfoloka i anatomska obiljeja
recentnih biljaka i ivotinja. Filogenski poloaj pojedinih svojti i srodstveni odnosi meu njima.
Praktikum: Funkcionalna graa biljnih i ivotinjskih stanica. Simetrije i nain ivota biljaka i ivotinja.
Determinacija i binarna nomenklatura. Pregled morfolokih i anatomskih obiljeja biljaka. Morfologija i
anatomija osnovnih organizacijskih tipova ivotinja.

kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.): Obavezno sudjelovanje u
nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaih zadaa i savladavanje
kolokvija u obliku testa.
trebalo bi biti nuan uvjet za polaganje ispita i imati znaajan utjecaj pri formiranju ocjene): Redovito
sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmiljenih kolokvija i zadaa.
studentskih postignua): Nakon aktivno i uredno obavljenih kolokvija na praktikumu slijedi pismeni ispit.
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogali
pratiti kolegij):
OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja, voditi rauna o tome
da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma):
1. Habdija, I., Primc Habdija, B., Radanovi, I., Vidakovi, J., Kuini, M., poljar, M., Matonikin,
R. & Milia, M.: Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna graa i praktikum.-
Meridijani, Samobor, 2004.
2. Mgdefrau, K. & Ehrendorfer, F.: Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. kolska knjiga,
Zagreb, 1988.
NAZIV KOLEGIJA: MINERALOGIJA
AUTOR(I) PROGRAMA izvanredni profesor, DARKO TIBLJA, PMF
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR STUDIJA: 2
IZVOA NASTAVE
Vjebe 1 asistent
Seminar
ECTS BODOVI: 5
CILJ KOLEGIJA: Usvajanje osnovnih znanja o unutranjoj grai minerala i njenoj povezanosti s njihovim
vanjskim izgledom i svojstvima, upoznavanje s principima klasifikacije minerala, najeim mineralima i
njihovim asocijacijama i njihovom utjecaju na okoli i najeim metodama odreivanja minerala.
NASTAVNI SADRAJI:
1. 4. strukturna kristalografija - definicija minerala, trodimenzionalna periodina graa, kristalna reetka,
jedinina elija, kristalni sustavi, elementi simetrije, definiranje kristalnih struktura, koordinate atoma,
Bravaisove reetke, prostorne grupe, ovisnost struktura o kemijskim vezama, izomorfija, polimorfija,
kristali mjeanci
5. 6. Morfologija - kristalna forma, zona, zakon o stalnosti kutova, sferna projekcija, stereografska
projekcija, zakon o racionalnom odnosu parametara, oznaavanje ploha i smjerova na kristalu, kristalne
klase
7. oblik minerala, kristali, kristalni agregati, specifina teina, kalavost, luenje, lom, tvrdoa, boja, crt, sjaj
8. 9. pregled najeih metoda istraivanja minerala optika mikroskopija, elektronska mikroskopija,
rendgenske difrakcijske metode, metode kemijske analize
10. 15. princip kristalokemijske klasifikacije minerala, pregled najvanijih minerala, njihovih svojstava i
naina pojavljivanja te njihovog utjecaja na okoli

redovito pohaanje nastave, kolokviji, domae zadae
UVJETI ZA POTPIS: redovito ispunjavanje obaveza

pismeni ispit, usmeni ispit, ocjena ukljuuje i uspjeh na kolokvijima i domae zadae
Klein, C. (2002): Mineral Science. John Wiley & Sons, New York, 641 str.
Nesse, W.D. (2000): Introduction to Mineralogy. Oxford University Press, Oxford, 442 str.
Bermanec, V. (1999): Sistematska mineralogija mineralogija nesilikata. Targa, Zagreb. 264 str.
Slovenec, D., Bermanec, V. (2003); Sistematska mineralogija mineralogija silikata. Denona, Zagreb. 359
str.
DOPUNSKA LITERATURA :
Vaughan, D.J., Wogelius, R.A. (2000): Environmental Mineralogy. EMU Notes in Mineralogy. Etvs
University Press, Budapest, 434 pp.
NAZIV KOLEGIJA: PROTISTA

Preddiplokmski studij: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR STUDIJA: 2
PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko uilite za svakog
autora):
Prof. dr. sc. Biserka Primc Habdija, Prof. dr. sc.Damir Vilii, PMF
DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH JEZIKA

EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
Praktikum 3 asistent
Seminar
Terenska nastava (dana)
CILJ KOLEGIJA: Jedan od temeljnih biolokih sadraja je upoznavanje s graom i biolokom raznolikou
Protista.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

Stanina organizacija Protista. Evolucija jednostaninih eukariota. Klasifikacija. Komparativna morfologija i
fiziologija Protista. Jezgre, spolno i nespolno razmnoavanje. Morfogeneza. Evolucija i taksonomija Protista.
Bioloka raznolikost i biogeografija protozoa i protofita.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Obavezno sudjelovanje u

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmiljenih kolokvija i

zadaa.
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja i praktikumi
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih kolokvija na
praktikumu slijedi ispit.
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Studentska anketa
KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE

NASTAVNE SADRAJE
LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdava i godina izdanja, voditi rauna o tome da
Habdija, I., Primc Habdija, B., Radanovi, I., Vidakovi, J., Kuini, M., poljar, M., Matonikin, R. &
Milia, M.: Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna graa i praktikum.- Meridijani,
Samobor, 2004.
Mgdefrau, K. & Ehrendorfer, F.: Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. kolska knjiga, Zagreb,
1988.
Vilii D. (2002): Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija. kolska knjiga , Zagreb.
Hausmann, K., Huelsmann, N., Radek, R.: Protistology. E. Schwezerbart'sche Verlagsbuchhandlung,
Berlin.
Riedl, R. (1983): Fauna und Flora des Mittelmeeres. Paul Parey Verlag, Hamburg.
Hoek, van den C., Mann, D.G. & H.M. Jahns (1995): Algae. An introduction to phycology. Cambridge
University Press, Cambridge.
John, D.M.; B:A. Whitton & A.J. Brook (2002): The Freshwater Algal Flora of the British Isles. Natural
History Museum. Cambridge University.
Margulis, L. & K.V. Schwartz (1999): Five kingdoms. An Illustrated Guide of the Phyla of Life on Earth.
Third Edition. W.H. Freeman and company, New York.
Udbenici iz biologije koji su studentima dostupni iz donacija SABRE a nalaze se u Sredinjoj biolokoj
knjinici
Izbor iz biolokih asopisa i internetskih stranica.
NAZIV KOLEGIJA: SISTEMATSKA BOTANIKA

Preddiplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR STUDIJA: 2
autora):
Doc. dr. Zlatko Liber PMF Zagreb

EU(navedite kojem): engleski
IZVOA NASTAVE
Vjebe 2 asistent
Seminar
CILJ KOLEGIJA: Upoznati filogeniju, taksonomiju i biologiju tipinih predstavnika mahovina, papratnjaa i
sjemenjaa. Upoznati endemine, ugroene, zatiene i ekonomski vane predstavnike vaskularne flore
Hrvatske.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim

tjednima):
Nastava je organizirana u 15 nastavnih tjedana svaki s dva sata predavanja i tri sata vjebi /osim u
tjednima s provjerom znanja/!
NASTAVNI TJEDAN BR. 1
Predavanje: (1) Objasniti pojam sistematike biljaka kao moderne znanstvene discipline koja u sebi
ujedinjuje taksonomiju i filogeniju, (2) Unutar taksonomije upoznati: razliite klasifikacijske sustave,
principe determinacije biljaka, vanost herbarijskih zbirki kao baze bioloke raznolikosti i kao izvora
DNA informacija za filogenetske studije,
Vjebe: Osnovne herbarijske tehnike, Flora Croatica Database, Botanikim praktikumom On-Line,
Botanika na Internetu

Predavanje: (1) Usvojiti principe imenovanja biljaka po Internacionalnom kodu botanike nomenklature
/St. Louis Code/, (2) Na primjeru znanstvenog lanka nauiti kako validno opisati nove taksone, (3)
Uvidjeti zato i kako su dananje klasifikacije temeljene na principima filogenije.
Vjebe: Izrada jednostavnih kljueve za determinaciju

Predavanje: (1) Evolucija mahovina, papratnjaa i sjemenjaa dovela je do konano potpunog naseljavanja
kopna i bioraznolikosti vee od 250 000 vrsta, (2) Kako je i zato dolo do potpune dominacije sporofita
nad gametofitom, (3) Kako su neugledni sporangiji fosilnog roda Coxonia kroz nekoliko stotina milijuna
godina evoluirali do kompleksnosti entomofilni cvijetova orhideja, (4) Pojave sjemenke kod izumrlih
papratnjaa omoguila je dananju dominaciju sjemenjaa na Zemlji,
Vjebe: Determininacija upotrebom najeih kljueva za determinaciju mahovina, papratnjaa i
sjemenjaa, ikonografija i herbarijskih zbirki.

Predavanje: (1) Razvoj molekularne biologije je omoguio do tada nezamislivu koliinu filogenetskih
vrijednih podataka, (2) Tri biljna genoma predstavljaju izvor molekularnih biolokih podataka razliitog
evolucijskog tempa, (3) Molekularni podaci omoguuju usporedbu morfoloki razliitih i filogenetski
udaljenih organizama, (4) Zato su sekvence kloroplastnog rbcL gena najee koritene pri rekonstrukciji
filogenije kod biljaka, (5) Statistika obrada molekularnih podataka: fenetiki ili/i kladistiki pristup?
Vjebe: Rekonstrukcija filogenije neke biljne skupine upotrebom molekularno-biolokih podataka te
raunalnih programa.

PRVA PISMENA PROVJERA ZNANJA

Predavanje: Odjeljak Bryophyta /mahovine/ - organizmi s najodvedenijim gametofitom na Zemlji
/morfoloko-anatomske osobine skupine i ivotni ciklus/ (2) Koje su promjene u tijelu algi bile nune da
bi biljke prvi put naselili kopno, (3) Jesu li mahovine najstarije kopnene biljke (interpolacijska i
transformacijska teorija), (4) Klasifikacija mahovina, osobine glavnih razreda mahovina (Hepatopsida,
Anthoceropsida, Bryopsida), (5) Mah tresetar - mahovina koja dominira na 1% zemljine povrine, formira
najvea skladite ugljika na Zemlji, i savreno mumificira ljudska tijela, (6) Mahovine - ivot i poslije
smrti (ivot u najekstremnijim klimatskim uvjetima)
Vjebe: Marchantia polymorpha - sl. 1. talus (gornja strana: estrokutna polja, bavasti zrani otvor,
koarice s rasplodnim tjelecima, nosioci anteridija, nosioci arhegonija; donja strana: rizoidi), sl. 2.
popreni prerez kroz talus (gornja epiderma, bavasti zrani otvor, zrane komorice, stanice asimilacijskog
parenhima, spremini parenhim donja epiderma), sl. 3. popreni prerez gornje ploe mukoga nosioca
(gornja epiderma, izvodni kanali, ovoj anteridija od jednog sloja stanica, spermatogeno tkivo), sl. 4.
popreni prerez gornje ploe enskog nosioca (arhegoniji oblika boce s dugakim vratom, vrat arhegonija,
vratne kanalne stanice, trbuna kanalna stanica, jajna stanica, pojedinani ovoj), sl. 5. popreni prerez kroz
zreli sporogon ( tobolac + drak, koji su se razvili iz oploenog arhegonija (haustorij, zreli tobolac,
otvoreni tobolac, spore i elatere, pojedinani ovoj, ostatak vrata arhegonija); Funaria sp. ili Polytrichum sp.
sl. 1. gametofit i sporofit (rizoidi, kauloid, filoidi, drak tobolca, tobolac), sl. 2. filoid (listi od jednog
sloja stanica s sredinjim provodnim snopiem), sl. 3. popreni prerez kroz kauloid (epiderma, stanice
kore, sredinji provodni snopi), sl. 4. tobolac (poklopac, peristomij), sl. 5. otvoreni tobolac (toblac,
poklopac, zubii peristomija, operkulum.
NASTAVNI TJEDAN BR.7

Predavanje: (1) Odjeljak Pteridophyta (papratnjae) - najstarije kopnene biljke s dominantnim sporofitom,
(2) Papratnjae prve prave vaskularne biljke, (3) Mikrofili i megafili dva puta razvoja fotosintetskih
organa, (4) Klasifikacija papratnjaa /razredi Psilopsida, Lycopsida, Sphenopsida/, (5) Kloroplastna DNA
mikrofilnih papratnjaa ima drugaiji raspored gena od svih ostalih vaskularnih biljaka,
Vjebe: Sellaginela sp. sl. 1. anizofilija ili dvovrsnost listia (dva reda velikih listova izvana i dva reda
malih listova unutar velikih, tako da je povrina za asimilaciju maksmalno velika), sl. 2. ligula (u pazucu
lista), sl. 3. uzduni prerez kroz strobilus (megasporofil s megasporangijem etiri megaspore,
mikrosporofil s mikrosporangijem i mnogo mikrospora); Equisetum arvense sl. 1. sterilni i fertilni ogranak
(nodiji, internodiji, mejofili, lankoviti ogranci, strobilus), sl. 2. sporofil sa sporangijima (oblik stolia s
jednom nogom na ijoj donjoj strani visi do 10 sporangija), sl. 3. spore s hapterama (a. zamotane haptere,
b. odmotane haptere), Ophioglosum vulgatum sl. 1. habitus (asimilacijski i fertilni dio lista) sl. 2. popreni
prerez kroz fertilni dio lista (debelostijeni sporangij);
Predavanje: (1)Klasifikacija papratnjaa /razred Filicopsida/, (2) Heterosporija kod drevnih papratnjaa je
otvorila put evoluciji sjemenke, (3) Recentne papratnjae su "ostatak ostatataka nekad slavnog
kraljevstva", (4) Papratnjae su dominirale na kopnu vie od 200 milijuna godina /naslage kamenog
ugljena su ostaci karbonskih uma papratnjaa/ (5) Azolla sp. i njezine simbiotske modrozelene alge mogu
biljkama nuan duik pribaviti iz atmosfere, (6) Najznaajnije paprati hrvatske flore,
Vjebe: Adiantum capillus-veneris sl. 1. protalij (donja strana s rizoidima, anterijijima i arhegonijima) sl.
2. anteridij (dvije prstenaste stanice, stanica poklopac, spermatogeno tkivo) sl. 3. arhegonij (ovojne stanice
vrata, kanalne vratne stanice, trbuna kanalna stanica, jajna stanica), sl. 5. sorusima na donjoj strani lista
(zatieni rubom lista), sl. 6. tankostijeni sporangij s anulusom (a. zatvoren, b. otvoren) Marsilea
quadrifolia sl. 1. habitus (list s etiri liske, sporokarpij), sl. 2. popreni prerez kroz sporokarpij (sorusi,
mikro i megasporangiji, komorice galertasti ovoj); Salvinia natans sl. 1. habitus (plutajua stabljika, dva
plutajua lista, kuglasti nosioci sporangija), sl. 2. prerez kroz kuglaste nosioce (mikro i megasporangiji)
Azolla sp. sl. 1. habitus, sl. 2. popreni prerez kroz habitus (gornja i donja strana lista, laguna u gornjem
dijelu lista s modrozelenom algom Anabena azolae (modrozelene nakupine kuglastih stanica u obliku perli
na kojima se istiu vee st. tzv. heterociste/)
Predavanje: (1)Odjeljak Spermatophyta (sjemenjae) (2) Archeopteris (drevna golosjemenjaa) je prvo

pravo drvo (bifacijalni kambij) koje je ivjelo na Zemlji, (3) Pretke golosjemenjaa treba traiti u drevnim
papratnjaama zvanim Pteridospermae i Cordaitidae, (4) enski gametofit golosjemenjaa sveden je na
nekoliko arhegonija s jajnom stanicom i hranjivo stanije, (5) Taksonomija, morfologija, anatomija i
ekologija golosjemenjaa,
Vjebe: Ginkgo biloba sl. 1. dvokrpasti list s viliastom nervaturom, sl. 2. muki cvijet (pranici s dvije
polenovnice na dugoj osi), sl. 3. enski cvijet (po najee dva sjemena zametka na dugoj osi), sl. 4.
sjemenka (a. izvana, b. prerezana /sarkotesta, sklerotesta, primarni endosperm, embrio) Pinus sp. sl. 1
muki cvat (nakupina zelenkastih eeria /cvjetova/ na vrhu kratkoga ogranka u proljee), sl. 2. muki
cvijet (nakupina lepezastih pranika s dvije polenovnice), sl. 3. pranik (lepezastog obliks dvije
polenovnice koje se uzduno otvaraju s donje strane), sl. 4. polensko zrno (posjeduje dvije vreice sa
zrakom - opraivanje vjetrom), sl. 5. enski eer (sjemene ljuske) sl. 6. uzduni prerez ovogodinjeg
/proljetnog/ enskog eera (sjemena ljuska, pokrovna ljuska, sjemeni zametak), sl. 7. okriljena sjemenka

Predavanje: (1)pododjeljak Coniferophytina igliaste golosjemenjae (2) unutarvrsna klasifikacija
crnoga bora (prikaz vlastitih istraivanja), (3) Metasequoia glyptostroboides i Wolemia nobilis - fosili koji
su ipak ivi, (4) najvanije golosjemenjae hrvatske flore, (5) ekonomska vanost golosjemenjaa,
Cicadophytina - drvee dinosaura, (6) Ephedra, Gnetum i Welwichia (nisu li dvospolnim cvjetovi,
dvostruka oplodnja, traheje i listovi s mreastom nervaturom ekskluzivno pravo kritosjemenjaa), (7)
Kako dulje ostati "fit"? Moda bilobin i efedrin mogu doprinjeti tome,
Vjebe: Taxus baccata sl. 1. muki cvijet (ovojni listovi, mikrosporofil /pranik/, mikrosporangiji
/polenovnice/); sl. 2. enski cvijet (ovojni listii oko sjemenog zametka, mikropila), sl. 3. uzduni prerez
kroz enski cvijet (sjemeni zametak, integumenti, mikropila, zametak arilusa, ovojni listii); sl. 4.
sjemenka s arilusom; Cycas revoluta sl.1. megasporofil s filosporno smjetenim sjemenim zamecima; sl. 2.
muki cvijet (brojni mikrosporofili na dugakoj osi); mikrosporofil s otvorenim mikrosporangijima;
Ephedra campylopoda sl. 1. dvospolni eeri /cvijet/ (brojni mikrosporofili s vie mikrosporangija koji
izrastaju iz dvodjelnog perijanta, sjemeni zametak, mikropila, dvodjelni perijant)

DRUGA PISMENA PROVJERA ZNANJA

Predavanje: Charles Darwin: "The origin of flowering plans is an abominable mystery", (2) Cvijet je ipak
samo kratki izdanak koji na sebi nosi mikro i/ili megasporofile sa ukrasnim detaljima, (3) Uloga cvijeta
(sporogeneza, gametogeneza, opraivanje, oplodnja, embriogeneza i rasprostranjivanje), (4)
Kritosjemenjae za oplodnju trebaju dvije muke spolne stanice, (5) Kritosjemenjae su jako brini
roditelji (nakon oplodnje se razvija embrio koji oko sebe ima dovoljno rezervne hrane dok mlada biljka ne
postane sposobna za samostalan ivot), (6) Filogenija kritosjemenjaa /Angiosperm phylogenetic group ili
to nam molekule mogu rei o filogeniji kritosjemenjaa/
Vjebe: Posjeta Botanikom vrtu PMF-a /staklenici, sistematsko polje/
NASTAVNI TJEDAN BR. 13 i 14
Predavanje: prikaz raznolikosti kritosjemenjaa pregledom podrazreda, najvanijih porodice /Asteraceae,

Fabaceae, Poaceae, Brassicaceae, Caryophylaceae, Apiaceae, Lamiaceae, Rosaceae, Scrophulariaceae,
Ranunculaceae, Liliacae, Orchidaceae, Cyperaceae, Boraginacae/, ekonomski / kava, duhan, aj, vinova
loza, kakaoac, ria, penica, maslina, pamuk itd./ i ljekovito vanih svojti te karakteristinih vrste hrvatske
flore /endemine, ugroene i zatiene svojte/,
Vjebe: Eranthis hyemalis sl. 1. habitus (gomoljasti rizom, tri dlanasto razdjeljena pricvjetna lista, cvijet)
sl. 2. cvijet (uti listovi perigona, brojni pranici, brojne plodnice od 1 plodnog lista), sl. 3. plod mjehur a)
zatvoreni, b) otvoreni (vei broj sjemenaka, otvaranje uzduno po trbunom avu), sl. 4. popreni prerez
ploda (anatropni sjemeni zametak, trbune ile, lena ila); Betula pendula sl. 1. ogranak s mukom i
enskom resom, sl. 2. muka resa (tri cvjeta u dihaziju su cjelina koja se spiralno ponavlja duinom osi
rese), sl. 3. muki dihazij (tri brakteje, uz svaki cvijet unutarnji i vanjski list perigona, svaki cvijet ima dva
pranika s rascjepanim filamentom); sl. 4. pranik s rascjepanim filamentom, sl. 5. enska resa sl. 6. enski
dihazij (tri brakteje meusobno srasle oko tri enska cvijeta, svaki cvijet sastoji se od 1 plodnice od dva
plodna lista), sl. 7. plod - okriljeni orah; Lychnis viscaria
sl. 1. shema cvata - dihazij, sl. 2. cvijet (latice, koronarne ljuske, stigma, lapovi), sl. 3. uzduno otvoreni
cvijet (stigma, vrat, koronalne ljuske vjeni andrecej, antofor, aka), sl. 4.popreni prerez plodnice
(sinkarpni ginecej, centralno-marginalna placentacija); Capsella bursa-pastoris sl. 1. cvat grozd, sl. 2.
cvijet K 2+2C4A2+4G(2), sl. 3. otvoreni cvijet (bez vjenia kako bi se vidjeli pranici razliito dugih
filamenata), sl. 4. plod - komuica, sl. 5. popreni prerez plodnice ili ploda (prava i lana septa, sjemeni
zameci, provodni elementi), Fragaria vesca sl. 1. habitus (trodjelni list, cvijet), sl. 2. cvijet (K 5C5AG
od jednog plodnog lista), sl. 3. plod (zbirni - jednosjemeni orasi srasli sonim cvjetitem) Malus sp. sl. 1.
cvijet (K 5C5AG ), sl. 2. uzduni prerez cvijeta (podrasla plodnica), sl 3. plod (cvjetna stapka, ostaci
ake), sl. 4. popreni prerez ploda (koiasti egzokarp, mezokarp od cvjetne osi, mezokarp od plodnih
listova, tvrdi endokarp nastao od plodnih listova, provodne ile lapova i latica sjemenke); Prunus sp. sl. 1.
cvijet (K 5C5AG1), sl.2. uzduno otvoreni cvijet (obrasla plodnica), sl. 3. plod (trbuni av sraslog
plodnog lista), sl. 4. popreni prerez ploda(koiasti egzokarp, soni mezokarp i vrsti endokarp); Lamium
maculatum sl. 1. habitus (etverobrida stabljika, zigomorfni cvjetovi u dihazijima koji su pak u prljenima)
sl. 2. zigomorfni cvijet (K (5) (C(5)A4)G(2), sl. 3. otvoreni cvijet (vidljivi svi unutarnji dijelovi iz cvjetne
formule), sl. 4. popreni prerez plodnice - centralno-marginalna placentacija, plod cjepavac (zbog dodatne
pregrade (lana septa) nastaju etiri plodia; Campanula persicifolia sl. 1 cvijet (aka, sulatini vjeni,
trokraka stigma), sl. 2. uzduno otvoreni cvijet (pet pranika s proirenim filamentima pokriva diskoidalni
nektarij), sl. 3. pranik s proirenim filamentom, sl. 4. popreni prerez plodnice (centralno marginalna
placentacija, sl. 5. plod tobolac (otvara se porama); Doronicum austriacum, Centaurea montana sl. 1.
glaviasti cvat (obodni jeziasti cvjetovi, sredinji cjevasti cvjetovi, ovojni listovi cvata), sl. 2. cijevasti
cvijet (dvokrpasta stigma, srasle latice vjenia, papus, podrasla plodnica, sl. 3. uzduno otvoreni cjevasti
cvijet (dvokrpasta stigma, vrhovi sraslih antera, slobodni filamenti srasli za cijev vjenia, papus, podrasla
plodnica); Iris palida
sl. cvat pahlica sl. 2. cvijet (vanjski listovi perigona, "brada", unutarnji listovi perigona, karolinini vratovi
tuka, sl. 3. otvoreni cvijet (njuka tuka, karolinini vrat tuka, tri pranika, cijev perigona, podrasla
plodnica) sl. 4. popreni prerez plodnice (centralno-marginalna placentacija), sl. 5. plod tobolac a)
zatvoren, b) otvoren;Avena barbata sl. 1. klasi od tri cvijeta (dvije pljeve kao pricvatni listovi, obuvenci
ili pricvjetni listovi posjeduju bodlju ili osat), sl. 2. cvijet (P1+2A3G(2), kouljica kao prvi dio perigona,
dvije lodikule kao ostala dva dijela perigona, tri pranika s dugim filamentima i plodnica od dva plodna
lista i rasperjanom stigmom)

TREA (ZAVRNA) PROVJERA ZNANJA
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA: Steeno znanje omoguava

studentima dobar uvid u bioloku raznolikost mahovina, papratnjaa i sjemenjaa.. Usvojena znanja omoguiti
e suvereno predavanje gradiva botanike u Osnovnim i Srednjim kolama, voenja izvannastavnih aktivnosti
uenika kao i suradnju budueg profesora sa fakultetima i institutima pri odreenim znanstvenim i strunim
istraivanjima
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA redovito pohaanje

predavanja,
tijekom vjebi studenti studenti samostalno rjeavaju postavljene probleme, tijekom semestra studenti su duni
proi tri provjere znanja
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA: uredno pohaanje predavanja i vjebi
NAIN IZVOENJA NASTAVE: predavanja uz pomo raunarnih prezentacijaj, interneta te ivog i

konzerviranog biljnog materijala, vjebe su veim dijelom vezane uz mikroskopiranje svjeeg biljnog
materijala, ali i uz raunala i internet te rad u Botanikom vrtu PMF-a
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: prve dvije provjere znanja su pismene, dok je zadnja
provjera znanja i pismena i usmena
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA tri provjere znanja tijekom semestra te
anonimna anketa o kvaliteti kolegija koja ide zajedno sa svakom provjerom znanja

NASTAVNE SADRAJE: Morfologija i anatomija biljaka (1 godina studija, drugi semestar)
1. Botaniki praktikum On-Line (http://croatica.botanic.hr/praktikum/home.htm)
2. Kolegij Botanika On-Line (http://hirc.botanic.hr/botanika/botanika-home.htm)
3. Denffer, D. von; Ziegler, H. (1988): Udbenik botanike za visoke kole. Morfologija i fiziologija.
kolska knjiga, Zagreb xii-xvi, 3-595.
4. Maegdefrau, K.; Ehrendorfer, F. (1984): Udbenik botanike za visoke kole. Sistematika, evolucija i
geobotanika. kolska knjiga, Zagreb 1-441.
5. Liber Z. (2003). Kormofita CD izdanje
6. Pavleti Zi (1997) Cormobionta. Interna skripta. PMF
1. Dahlgren, G. (1987): Systematische Botanik. Springer Verlag, New York.
2. Domac, R. (1979): Mala flora Hrvatske i susjednih podruja., Knjiga, kolska knjiga, Zagreb
3. Jones, S. B.; Luchsinger, A. E. (1987): Plant systematics. McGraw-Hill Book Company, Inc. New
York.
4. Judd et al. (2003): Plant Systematics, a phylogenetic approach. 2nd ed. Sinauer Press, New York.
5. Mauseth, J. D. (1991): Botany. An introduction to plant biology. Saunders College Publishing,
London.
6. Nikoli, T. (1996): Herbarijski prirunik. kolska knjiga, Zagreb.
7. Nikoli, T., Topi J. ur. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture, DZZP,
Zagreb
8. Soltis D. E., Soltis S. S., Doyle J.J., (1998): Molecular Systematics of plants II. DNA sequencing.
Kluwer Academic Publishers. Boston. Dodrecht. London.
NAZIV PREDMETA: HIDROGEOGRAFIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orei, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Preddiplomski istraivaki studij Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR STUDIJA: 2
OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 45 Tjedno sati: 3
OBLIK NASTAVE BROJ SATI IZVOA NASTAVE
(i udio od ukupne satnice u %)
Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik
Vjebe 15 (33,3 %) asistent/struni suradnik
Seminar - -
Predmetna terenska nastava - -
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: -
NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPE I SPECIFINE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja o hidrosferi, poznavanje hidrogeografskih obiljeja kopna, bilanci i
otjecanju vode na kopnu, ulozi vode u oblikovanju prirodnih i drutvenih sastojnica krajolika, razumijevanje
gospodarske vanosti vode, poznavanje drutevnih utjecaja na raspodjelu, koliinu i kakvou vodnih resursa
na kopnu. Razvija se svijest o vodi kao stratekom dobru 21. stoljea. Razvija se sposobnost samostalnog
hidrogeografskog analiziranja nekog podruja, prikupljanja, obrade i tumaenja osnovnih hidrolokih
podataka.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Opi dio.
1.1. Hidrogeografija u sklopu znanosti o vodi.
1.2. Razvoj atmosfere i hidrosfere, pokretanje hidrolokog ciklusa.
1.3. Svojstva vode.
1.4. Koliina i raspodjela vode na Zemlji, bilanca vode na kopnu, raspoloivost pitke vode.
2. Prirodogeografske znaajke vode na kopnu.
2.1. Elementi tekuice, elementi porijeja, prirodogeografsko znaenje rijeka.
2.2. Prirodna jezera. Movare.
2.3. Led na Zemlji.
2.4. Voda u podzemlju.
3. Koritenje vodnih resursa.
3.1. Historijskogeografski osvrt.
3.2. Voda u poljoprivredi.
3.3. Vodoopskrba stanovnitva.
3.4. Oneienje vodnih resursa.
4. Voda u prostoru i drutvu.
4.1. Naseljenost, krajolik i vodni resursi.
4.2. Religijsko-kulturna uloga vode.
4.3. Dolina kao ivotni prostor.
4.4. Voda kao strateko dobro 21. st., sukobi i/ili dogovori o uporabi vodnih resursa.
Vjebe: Hidrogeografski izvori podataka. Tekuice, mjerenje glavnih elemenata. Izrada nivograma i
hidrograma. Rijena mrea, tipovi, gustoa. Porijeje, odreivanje razvodnica, sustav dolina i tekuica. Rad na
orohidrografskim listovima, mjerenje pojedinih hidroveliina na terenu.
OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA:
Nazonost na svim oblicima nastave, pismeno polaganje najmanje etiri kolokvija, izrada nekoliko grafikih
priloga na vjebama, izrada jednog seminarskog pismenog rada na zadanu temu od 10-ak stranica.
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU):
Uredno pohaanje nastave (66%) i vjebi (80%), pozitivno ocjenjena etiri kolokvija, izraeni svi vjebovni
zadaci, izraen i pozitivno ocjenjen seminarski rad.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno
NAIN OCJENJIVANJA (PRIBLINI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI):
Urednost pohaanja nastave 10% + vjebovni zadaci 20 % + kolokvji 20% + seminar 20 % + usmeni ispit 30
%
OBVEZNA LITERATURA:
Rianovi, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. kolska knjiga, Zagreb, 215 str.
Plut, D. 2000.: Geografija vodnih virov. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, 281 str.
Duki, D. 1984.: Hidrologija kopna. Nauna knjiga, Beograd, 498 str.
Wilhelm, F 1993.: Hydrogeographie. II. izd. Westermann, Braunschweig, 227 str.
Marcinek, J., Rosenkranz, E. 1996.: Das Wasser der Erde. Justus Perthes Verlag, Gotha, 328 str.
de Villiers, M. 2001.: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.
Shiklomanov, I. A i J. C. Rodda (urednici) 2003.: World Water resources at the Beginning of the 21st
Century. International Hydrology Series, Cambridge Univ.Press, Cambridge, 435 str.
Relevantni lanci u asopisima GeoJournal, Graevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda,
Hydrological Sciences Journal, Water International i dr.
NAPOMENA:
NAZIV KOLEGIJA: INVERTEBRATA

GODINA STUDIJA: 2
SEMESTAR STUDIJA: 3
autora):
Prof. dr. sc. Biserka Primc Habdija, PMF
EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
praktikum 3 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA: Poznavanje grae i bioloke raznolikosti beskraljenjaka kopna, slatkih voda i mora jedan
je od temeljnih sadraja studija znanosti o okoliu. Rasprostranjnje i areali, brojnost svojti i stupanj
ugroenosti opstanka pojedinih vrsta.

Strukturna i funkcionalna obiljeja beskraljenjaka. Raznolikost beskraljenjaka, njihova rasprostranjenost i
nain ivota. Osnovni principi klasifikacije i sistematike beskraljenjaka. Podrijetlo Metazoa. Filogenetski
poloaj pojedinih svojti i srodstveni odnosi meu njima. Morfoloke, anatomske i fizioloke prilagodbe na
uvjete okolia pojedinih skupina beskraljenjaka. Bioloka raznolikost Acoelomata, Pseudocoelomata,
nekolutiavih Coelomata, kolutiavih Coelomata i enterocelnih Coelomata.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA Osposobljavanje buduih
prostupnika i magistra znanosti o okoliu za obavljanje poslova u podruju zatite bioloke i krajobrazne
raznolikosti

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmiljenih kolokvija i

zadaa.

NASTAVNE SADRAJE Osnova zoologije
3. Habdija, I., Primc Habdija, B., Radanovi, I., Vidakovi, J., Kuini, M., poljar, M., Matonikin, R.
& Milia, M.: Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna graa i praktikum.- Meridijani,
Samobor, 2004.
bude to je mogue novijeg datuma): Pod dopunskom literaturom podrazumijevamo niz udbenika iz zoologije
beskraljenjaka koji su studentima dostupni iz donacija SABRE, a nalaze se u Sredinjoj biolokoj knjinici, te
izbor iz biolokih asopisa i internetskih stranica.
NAZIV KOLEGIJA: PETROLOGIJA
autora):
Doc.dr.sc. Draen Balen, Geoloki odsjek, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Dr.sc. Joica Zupani, redoviti profesor, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 2
SEMESTAR STUDIJA: 3
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA:
Savladavanje osnovnih znanja iz petrologije magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena potrebnih za
postizanje titule prvostupnika na studiju znanosti o okoliu. Osposobljavanje u prepoznavanju, klasifikaciji i
osnovnoj interpretaciji geneze najeih magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena. Stjeu se znanja
potrebna za samostalan rad u kabinetu, laboratoriju, koritenje polarizacijskog mikroskopa, rad na terenu i
osnove za praenje nastave na diplomskom studiju. Na temelju poznavanja raznih stijenskih znaajki, studenti
e biti u stanju protumaiti procese aktivne u vrijeme nastanka stijene i interpretirati znaajke nekadanjih
okolia, kao i karakter izvornih predjela u kontekstu tektonike ploa. Studenti takoer stjeu znanja o
procesima koji utjeu na konani izgled stijena.

1. Petrogeni minerali, teksture, strukture, naini pojavljivanja i luenje magmatskih stijena, intruzivne, ine,
efuzivne i piroklastine stijene. Graa, mineralni i kemijski sastav Zemlje. Varijacijski dijagrami, magmatske
serije. Klasifikacije i sistematika magmatskih stijena. Vulkani.
2. Porijeklo, postanak i evolucija magme. Kristalizacija magme, diferencijacija magme, magmatski stadiji.
Asocijacije magmatskih stijena u tektonici ploa. Plat, izvori platnih materijala, magmatizam aktivnih i
pasivnih kontinentalnih rubova.
3. Magmatske stijene divergentnih granica ploa, rift, oceanska kora, vulkanizam unutar ploa, vrue toke.
4. Magmatske stijene konvergentnih granica ploa, otoni luk, ofioliti. Kolizija kontinentalnih ploa, graniti.
5. Metamorfizam, granice metamorfizma, metamorfni faktori, metamorfni stupanj. Vrste, tipovi i klasifikacije
metamorfizma, progradni i retrogradni metamorfizam.
6. Vrste protolita i kemijski sastav metamorfnih stijena, tipomorfni minerali, teksture i strukture metamorfnih
stijena, naini pojavljivanja, klasifikacije metamorfnih stijena.
7. Utjecaj tlaka, temperature i fluida na nastanak metamorfnih mineralnih parageneza i sklop metamorfnih
stijena. Indeks minerali, metamorfne zone, izograde, facijesi, serije metamorfnih facijesa. Kontaktni,
kataklastini, regionalni metamorfizam, metamorfizam oceanskog dna, metamorfizam tonjenja, impaktni
metamorfizam, polifazni metamorfizam.
8. Geotektonska uvjetovanost metamorfizma. Stabilne mineralne zajednice u metamorfnim stijenama, principi
odreivanja starosti metamorfizma.
9. Koncepti sedimentologije. Standardne metode rada na terenu i laboratoriju. Kemijsko i mehaniko troenje.
Produkti troenja i postanak novih minerala. Otopljena tvar. Utjecaj klime, reljefa, substrata i vegetacije.
Postanak tla. Paleotla.
10. Erozija, prijenos i taloenje. Svojstva fluida. Prijenos fluidima i selekcija materijala: a) prijenos i taloenje
ljunka i pijeska uz dno. Meudjelovanje fluid/sediment. Oblici dna ovisno o hidrodinamikim faktorima,
dubini vode i veliini estica. b) prijenos i taloenje iz suspenzije. Prijenos gravitacijskim tokovima. Reoloka
svojstva tokova, mehanizmi podravanja estica u toku i mehanizmi aktivni pri taloenju. Vrste gravitacijskih
tokova.
11. Primarne talone teksture i njihova interpretacija. Erozijske teksture. Posttalone teksture. Biogene
teksture. Paleostrujne analize.
12. Klastiti: A) Pjeenjaci, konglomerati, bree. Struktura i interpretacija strukturnih parametara, strukturna
zrelost. Sastav: terigeni siliciklastini sastojci (Qt, F, L, teki minerali, drugi detritini sastojci). Problem
matriksa. Kompozicijska zrelost. Osnovne vrste pjeenjaka i konglomerata i njihov postanak. Petrofacijes.
Indikatori izvornih predjela i njihov smjetaj u kontekstu tektonike ploa. Dijagenetski procesi i okolii.
Modifikacija primarnog sastava. Modifikacija primarne poroznosti i permeabilnosti i njen utjecaj na
rezervoarska svojstva sedimenata. Pjeana i ljunana tijela. Taloni okolii.
B) Sitnozrnati klastiti: tekstura, struktura, sastav. Organska materija u crnim ejlovima. Dijageneza.
Vrste sitnozrnatih klastita. Taloni okolii. Lapori. C) Vulkanoklastiti. Epiklastini vulkanogeni
sedimenti. Dijageneza. Geoloko znaenje.
13. Karbonatni sedimenti:
Mineralogija. Vapnenci: skeletni i neskeletni sastojci, vapnenaki mulj- mikrit- naini njegovog postanka.
Mikrobijski procesi i produkti. Strukture. Principi klasifikacije. Talone teksture specifine za vapnence.
Taloni okolii: plitkovodni marinski, dubokovodni, kopneni. Marinska, meteorska, dubinska dijageneza.
Neomorfizam. Dolomitizacija, dedolomitizacija, silicifikacija.
14. Evaporiti: Mineralogija. Taloni okolii. Resedimentacija. Rekristalizacija, otapanje, zamjena. Evaporitne
sekvencije. - Ronjaci: Petrologija. Ronjaci biogenog postanka, silicijski plankton. Ronjaci anorganskog
postanka. - Fosforiti:
Mineralogija. Fosfor kao nutrient . Ranodijagenetski postanak marinskih fosforita - taloni okolii.
Resedimentirani fosforiti. Kotane bree. Guano. - Naslage eljeznih i manganskih minerala: fiziko-kemijski
i bioloki imbenici taloenja. -Organogeni sedimenti: Ugljen: petrologija ugljena. Stupanj pougljavanja.
Pojavljivanje ugljena-okolii. Naftni kriljavci, evolucija organske materije, kerogen, nafta, plin. - Boksiti i
lateriti: mineralogija, naini pojavljivanja, postanak.
15. Sedimenti u ivotu i djelatnosti ovjeka: gradnja, zatita okolia, sediment kao sirovina, sediment kao
domain ekonomski vanih sirovina.
nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praenje njihovih postignua, kao
npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
kolokviji
izvrenje obaveza na vjebama, prolaznost na kolokvijima
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno i nakon toga
usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih oblika provjere
rezultati kolokvija, pismeni, usmeni
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogli pratiti
kolegij):
Mineralogija, Opa geologija
Best, M.G. (2003): Igneous and metamorphic petrology.- Blackwell Publishing, 729 pp.
Blatt, H. & Tracy, R.J. (1996): Petrology. Igneous, Sedimentary and Metamorphic.- W.H. Freeman and co.,
529 pp.
Tucker, E.M. (2001): Sedimentary Petrology. An Introduction to the Origin of Sedimentary Rocks. Blackwell
Science, 3. izd., IX+262 str., Oxford.
Collinson, J.D. & Thompson, D.B. (1993): Sedimentary Structures. 2. izdanje. Chapman & Hall. 207 str.
London.
Adams, A.E., MacKenzie,W.S. & Guilford, C. (1987): Atlas of sedimentary rocks under the microscope.
Longham Scientific & Techical, VII+104, London.
Tiljar, J. (1994): Sedimentne stijene. kolska Knjiga, IX+422, Zagreb
Hyndman, D. W. (1985): Petrology of Igneous and Metamorphic Rocks.- Mc Graw Hill Inc., N. Y., 786 pp.
Tiljar, J. (2004): Sedimentologija klastinih i silicijskih taloina. Intitut za geoloka istraivanja Zagreb.
X+426 str. Zagreb.
Tiljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita. Intitut za geoloka istraivanja Zagreb. X+375 str.
Zagreb.
Pettijohn, F.J., Potter, P.E. & Siever, R. (1972): Sand and Sandstone. Springer, XVI+618, Berlin.
NAZIV KOLEGIJA: OPA EKOLOGIJA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 2
SEMESTAR STUDIJA: 3
autora):
Doc. dr. sc. Zlatko Mihaljevi, Bioloki odsjek, PMF, Sveuilite u Zagrebu

EU(navedite kojem) Engleski
IZVOA NASTAVE
vjebe 2 asistent
seminar 1

CILJ KOLEGIJA:
Student e stei temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Nadalje, stei e
spoznaje o interakcijama izmeu organizama i njihovog prirodnog okolia te utjecaju imbenika okolia na
raspored i rasprostranjenje organizama. Nauiti e osnovne ekoloke zakonitosti, kao to je kruenje tvari i
protjecanje energije to je osnova za razumijevanje izuzetno bitnog pojma a to je intenzitet organske
proizvodnje pojedinih ekolokih sustava.

Pojam, zadaa i sadraj ekologije. Razdioba i metode ekologije i njen odnos prema ostalim znanostima.
Ekoloki imbenici, raspored u ekolokim sustavima, ekoloka valencija, ekoloka nia. Populacije (glavna
svojstva). Interspecijski odnosi. Biocenoze. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci, sukcesije. Metabolizam
ekolokih sustava. Kruenje tvari i protjecanje energije. Primarna i sekundarna proizvodnja te biogeokemijski
ciklusi. Globalne promjene u biosferi (efekt staklenika, ozonske rupe, kisele kie). Ekoloka svojstva i ivotna
podruja kopnenih ekolokih sustava. Biomi. Biocenoloka i ekoloka obiljeja tekuica, stajaica, podzemnih
voda i mora.

Steena znanja iz ekologije moi e koristiti u rjeavanju nekih od aktualnih poremeaja okolia i naruavanje
ekoloke ravnotee, poput oneienja ali i prekomjernog iskoritavanja prirodnih resursa.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA pohaanje predavanja

savjesno izvoenje vjebi na praktikumu
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohaanje predavanja i praktikuma
NAIN IZVOENJA NASTAVE: predavanja i praktikum
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA pismeno ili usmeno
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA anketa

NASTAVNE SADRAJE
Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing.
Glava, V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Dravna uprava za zatitu prirode i okolia/Hrvatske ume,
javno poduzee za gospodarenje umama i umskim zemljitima u Republici Hrvatskoj, Zagreb
Scott, M., 1994.: Ekologija. Oxford University Press.
NAZIV PREDMETA: KLIMATOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipi, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: 2
SEMESTAR STUDIJA: 3
Predavanja 30 (66,6%) nastavnik
Vjebe 15 (33,3%) asistent
Seminar - -
ECTS BODOVI: 4
Cilj kolegija je osposobiti studente za geografsku interpretaciju rezultata klimatolokih istraivanja. Koristei
znanja o klimatskim elementima i utjecaju klimatskih faktora na klimatske elemente studenti bi savladavanjem
gradiva ovog kolegija morali znati objasniti zato postoje razlike klime izmeu raznih dijelova geografskog
prostora, kolike su te razlike i kakve su i kolike posljedice utjecaja klime na geografske strukture u pojedinim
dijelovima svijeta. Uz to studenti savladavaju osnovne grafike i statistike metode u klimatologiji i
svrsishodno koritenje literature.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Objekt klimatologije
2. Klimatski elementi i faktori
3. Klimatsko znaenje atmosfere
4. Dugovalna i kratkovalna radijacija
5. Temperatura
5.1. Horizontalna i vertikalna raspodjela
5.2. Godinji i dnevni hod
6. Tlak zraka, zrane mase i fronte
7. Voda u atmosferi
7.1. Geografska raspodjela padalina
7.2. Pluviometrijski reimi
8. Cirkulacija atmosfere
8.1. Dnevni vjetrovi
8.2. Ciklone i anticiklone
8.3. Planetarni vjetrovi
9. Kppenova klasifikacija klima
10. Promjene klime
11. Klima Hrvatske
Pohaanje predavanja, nazonost vjebama (80% termina), polaganje pismenih kolokvija (4) tijekom semestra
80% nazonosti na vjebama, izraene sve vjebe predviene programom (maks. 15), poloeni svi kolokviji
Usmeno, uz prethodno poloene kolokvije
Usmeni ispit 60% + poloeni kolokviji 40%
OBVEZNA LITERATURA:
egota, T., A. Filipi, 1996: Klimatologija za geografe, III. preraeno izdanje. Udbenici Sveuilita u
Zagrebu, kolska knjiga, Zagreb, 471 str.
Filipi, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis i nakladnika kua "Dr. Feletar",
Koprivnica, 93 str
de Blij, H. J., P. O. Muller, R. S. Williams, Jr. 2004: Physical Geography: the Global Environment. Oxford
University Press. New York.
NAPOMENA: -
NAZIV KOLEGIJA: VERTEBRATA

:
GODINA STUDIJA: 2
SEMESTAR STUDIJA: 4. semestar
autora):
Prof. dr. sc. Milorad Mrakovi; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb

EU(navedite kojem):
DA na engleskom
IZVOA NASTAVE
vjebe 3 asistent
seminar nastavnik ili asistent
CILJ KOLEGIJA:
Cilj je upoznati studente sa zoologijom kraljenjaka: organizacijom osnovnih skupina, evolucijom i
anatomskim znaajkama skupina, prilagodbama na uvjete u kojima ive i nainima kretanja. Rad u
praktikumu razviti e sposobnosti disekcije, promatranja i zapaanja.

Ope znaajke anatomije, taksonomije i rasprostranjenosti, kao i osnove biologije i ekologije sistematskih
skupina kraljenjaka. Posebno je dat naglasak na biologiju riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca
Hrvatske.
Porijeklo i razvojni pravci Svitkovaca. Graa, sistematika i biologija Platenjaka i Svitkoglavaca. Ope
znaajke anatomije, funkcionalnog prilagoavanja i biologije Kraljenjaka. Graa i biologija Krunousta,
graa i sistematika s najvanijim predstavnicima Jadranskog mora i slatkih voda Hrvatske. Skupine
Mesoperke i Dvodihalice i njihov poloaj u filogeniji riba i Tetrapoda. Vodozemci, graa i funkcija pojedinih
organa kod repaa i bezrepaca. Sistematski pregled s najvanijim predstavnicima faune vodozemaca Hrvatske.
Prilagodbe vodozemaca na razna stanita. Meusobni filogenetski odnosi izumrlih i recentnih skupina, te
teorije o prelasku kraljenjaka iz vode na kopno. Graa i divergencija pojedinih skupina gmazova.
Najznaajniji predstavnici nae faune. Znaenje gmazova za razvoj viih kraljenjaka. Ptice, graa i
funkcionalne prilagodbe na let. Sistematika i adaptivna radijacija. Ponaanje i migracije. Orijentacija na
seobama. Hrvatska kao podruje rasprostranjenosti ptica. Porijeklo i filogenetski odnosi s drugim skupinama.
Graa i ope znaajke sisavaca. Osobitosti grae vodenih sisavaca. Razlike izmeu aplacentalnih i
placentalnih sisavaca. Sistematika s pregledom najvanijih vrsta u fauni Hrvatske. Biologija prezimara.
Eholokacija i orijentacija. Populacijska dinamika, seobe, ishrana i zadruni ivot. Metode istraivanja
kraljenjaka.

Studenti e stei temeljna znanja o anatomiji, taksonomiji, biologiji i ekologiji kraljenjaka, te njihovim
filogenetskim odnosima. Razviti e sposobnosti disekcije, promatranja i zapaanja. Nauit e najvanije
predstavnike faune kraljenjaka Hrvatske.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA

Obveze studenata ukljuuju prisutnost na 85 % vjebi (praktina nastava) i aktivno sudjelovanje u
njihovom izvoenju, prisutnost na predavanjima, pisanje tematskih seminara, te aktivno sudjelovanje u
terenskoj nastavi.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA

Prisustvovanje svim oblicima nastave (predavanja i vjebe) kao i terenskoj nastavi
NAIN IZVOENJA NASTAVE:

Nastava se izvodi u obliku predavanja, praktine nastave (vjebe) i seminara. Praktina e se znanja
takoer dobiti i prilikom izvoenja terenske nastave.
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Kolokvij zbirke i sadraja vjebi, kao i pismeni te usmeni ispit.
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA

Kvaliteta i uspjenost pratit e se pomou studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoenja
nastave.

NASTAVNE SADRAJE:
Kako bi se adekvatno mogli pratiti nastavni sadraji ovog kolegija potrebno je poloiti opu zoologiju i
zoologiju beskraljenjaka, a preporuljivo je i poloiti kolegij anatomija ovjeka.
1. Ognev, S.I., Fink, N., (1956): Zoologija Kraljenjaka, kolska knjiga, Zagreb,
2. uli, B., (1973): Zoologija vertebrata, Sveuilite u Zagrebu, 1-404
3. Young, J.Z., (1985): The Life of Vertebrates, Clarendon Press, Oxford, 1-645
4. Pough, F. H., Janis, C. M., and Heiser, J. B. (2002): Vertebrate Life. 6th edition. Prentice-Hall, 1-699
1. Kardong, K. (2002): Vertebrates: Comparative Anatomy, Function, and Evolution. Wm. C. Brown
Publishers. 3rd edition.
2. Kent, G.C., and Carr, R.K., (2001). Comparative Anatomy of the Vertebrates, 9th ed. McGraw Hill,
Boston. 524 pp.
3. Liem, K. F, Bemis, W. E., Walker, W. F, Jr. and Grande, L (2000): Functional Anatomy of the
Vertebrates, 3rd edition. Brooks Cole Publishing.
4. Kardong, K. V. and Zalisko, E. J. (2002): Comparative Vertebrate Anatomy - A Laboratory Dissection
Guide, WCB/McGraw-Hill, 3rd Edition.
5. Walker, W. F, Jr. and Homberger, D. G., (2003): Vertebrate dissection. 9th edition. Brooks Cole
Publishing.
6. Moyle, P., Cech, J. (2000): Fishes: An Introduction to Ichthyology fourth edition. Upper Saddle
River, NJ: Prentice-Hall.
7. Helfman, G., Collete, B., Facey, D. (1997): The Diversity of Fishes. Malden, MA: Blackwell.
8. Bone, Q., Marshall, N.B. and Blaxter J.H.S. (1995): Biology of fishes. Chapman and Hall, Glasgow,
Scotland. 2nd Edition.
9. Pough, F. H., et. all., (2003): Herpetology. Prentice Hall, 3rd edition.
10.Gill, F., (1996): Ornithology. W.H. Freeman and Company, New York, USA. 2nd Edition.
11. Vaughan, T. A., Ryan, J. M., and Czaplewski, N. J. (2000): Mammalogy. Harcourt, Fort Worth, 4th
edition 566 pp.
12. Feldhamer, G. A., Drickamer, L. C., Vessey, S. H., and Merritt, J. F. (2004): Mammalogy: adaptation,
diversity, and ecology. McGraw-Hill, New York, 2nd edition. 576 pp.
NAZIV KOLEGIJA: MIKROBIOLOGIJA
GODINA STUDIJA: 2.
autora):
Prof.dr.sc. B. Stilinovi, Bioloki odsjek, PMF, Sveuilite u Zagrebu
EU(navedite kojem) engleski
IZVOA NASTAVE
vjebe 2 asistent
seminar -
Terenska nastava (dana) -
CILJ KOLEGIJA: Stjecanje osnovnih znanja iz bakteriologije i virologije, usvajanje osnovnih

mikrobiolokih tehnika

Svijet mikroba - prokarioti. Anatomija i fiziologija bakterijske stanice. Utjecaj fizikih i kemijskih imbenika
na ivot bakterija. Uloga bakterija u ivotu prirode i ovjeka. Patogene bakterije, irenje zaraznih bakterijskih
bolesti i profilaksa. Glavni oblici bakterija, tehnike bojanja. Izolacija bakterija iz raznih supstrata. Uzgoj
bakterija na hranjivim podlogama. Bakteriologija vode i tla. Glavna svojstva virusa. Morfologija i struktura
virusnih estica. Tipovi virusnih genoma, virusi podijeljenog genoma. ivotni ciklus virusa. Epidemiologija
virusnih bolesti. Onkogeni virusi. Osnovna svojstva subviralnih infektivnih molekula - viroidi, prioni, virusni
sateliti.Metode uzgoja i prijenosa biljnih i animalnih virusa. Virusne stanine uklopine. Seroloke metode u
istraivanju virusa. Purifikacija virusa. Imunoelektroforeza
Pregled razvoja bakteriologije. Svojstva bakterijskih stanica morfologija, struktura. Povrinska struktura
bakterijskih stanica: membrana, stijenka, bievi, pili, kapsula. Unutarnja struktura bakterijskih stanica:
nukleoid, plazmidi, mezosom, ribosomi, uklopine, endospore. Osnove bakterijske genetike. Bakterijska
fiziologija, metabolike i fizioloke skupine bakterija. Bakterijski toksini. Utjecaj fizikih i kemijskih faktora
na bakterijsku stanicu. Uloga bakterija u kruenju tvari u prirodi. Uloga bakterija u evoluciji eukariota.
Cijanobakterije. Arhebakterije. Osnovne spoznaje o bakterijskim zaraznim bolestima. Praktikum: osnovni
oblici bakterija, tehnike bojanja bakterijskih stanica, izolacija bakterija iz raznih supstrata. Uzgoj bakterija na
hranjivim podlogama. Metode dokazivanja fiziolokih procesa bakterija.
RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA STUDENATA Razumijevanje strukture i

funkcije virusa i bakterijskih stanica, osposobljenost za rad u bakteriolokim i virolokim laboratoriima
medicinskih, veterinarskih i slinih ustanova.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Redovito pohaanje

predavanja i praktikuma.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovoto pohaanje predavanja i praktikuma.
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanje, praktikum.
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Kolokvij, pismeni i usmeni ispit.
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI KOLEGIJA Studentska anketa, posjeti inozemnih

strunjaka.

NASTAVNE SADRAJE STANINA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA
obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma)
S. Durakovi, Opa mikrobiologija, Prehrambeno-tehnoloki inenjering, Zagreb, 1996.
S. Durakovi, Primijenjena mikrobiologija, Prehrambeno-tehnoloki inenjering, Zagreb, 1996.
H. Weisglass, Bakterije i bolesti ovjeka, kolska knjiga, Zagreb, 1983.
D. Noordam, Identification of Plant Viruses - Methods and Experiments, Pudoc, Wageningen, 1973.
N. Jureti, Upute za praktikum iz virologije. Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb, 1978.
Prescott LM, Harley JP, Klein DA (1996) Microbiology. WCB McGraw-Hill, Boston.
Atlas RM (1997) Principles of Microbiology. WBC McGraw-Hill, Boston.
Nester EW, Anderson DG, Roberts CE, Pearsall NN, Nester MT (2001) Microbiology. McGraw-Hill, Boston.
NAZIV KOLEGIJA: DINAMIKA ATMOSFERE I MORA

AUTOR(I) PROGRAMA
Prof. dr. sc. Mirko Orli, PMF
Doc. dr. sc. Zvjezdana Benceti Klai, PMF
NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 2
IZVOA NASTAVE
vjebe 0
seminar 0
3
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje fizikalnih procesa u atmosferi i moru te sagledavanje njihove meusobne povezanosti.
Atmosfera: Sastav zraka, podjela atmosfere, plinska jednadba. Energija Sunevog i Zemljinog zraenja,
protuzraenje atmosfere. Grijanje i hlaenje kopna, mora i zraka. Promjene faze vodene tvari, fizika oblaka
i oborina. Polje tlaka i gibanje zraka. Vjetrovi, vrtloni sustavi, opa cirkulacija atmosfere. Klimatske
klasifikacije. Osnove prognoze vremena. Antropogeni utjecaji na atmosferu.
More: Svojstva mora i gibanje u moru pregled. Mjerni instrumenti: "in-situ" i daljinska istraivanja.
Salinitet: razmjena vlage na granici atmosfera/more, razdioba saliniteta. Temperatura: razmjena topline
izmeu atmosfere i mora, razdioba temperature. Tlak, gustoa, vodene mase; mijeanje;
advekcija/konvekcija. Cirkulacija u morima i oceanima; geostrofike struje, vjetrovne struje (Ekmanova
spirala), termohaline struje. Vjetrovni valovi, tsunami, sei, inercijalne oscilacije, Rossbyjevi valovi. Plima i
oseka: sila uzronica, opis pojave, elementarna dinamika. Olujni uspori: utjecaj tlaka zraka i vjetra na
gibanje u priobalnom podruju. Sezonske oscilacije.
Sustav atmosfera-more: Klimatske fluktuacije, El Nino, veza Atlantik-Europa. Klimatske promjene,
astronomski ciklusi, antropogeni efekti.

kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Seminarski rad.
Redovito pohaanje nastave i izrada seminarskog rada.
Pismeni, usmeni.
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogali pratiti
kolegij): Nema.
OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja, voditi rauna o tome
da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u naoj knjinici i to je mogue novijeg datuma):
- Open University Course Team, 2001: Ocean Circulation, 2nd Edition. Butterworth-Heinemann,
Oxford, 286 pp.
- Open University Course Team, 1995: Seawater: Its Composition, Properties and Behaviour, 2nd
Edition. Butterworth-Heinemann, Oxford, 166 pp.
- Open University Course Team, 2002: Waves, Tides and Shallow-Water Processes, 2nd Edition.
Butterworth-Heinemann, Oxford, 227 pp.
- Penzar, I., Penzar, B., 1989: Agroklimatologija (drugo izdanje). kolska knjiga, Zagreb, 274 pp.
- lanci iz strune literature (za seminarski rad).
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna o tome
da bude to je mogue novijeg datuma):
(1) Penzar, B. i suradnici, 1996: Meteorologija za korisnike. kolska knjiga, Zagreb, 274 pp.
(2) Penzar B., Penzar, I., Orli, M., 2001: Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana. Nakladna kua
'Feletar', Zagreb, 258 pp.
(3) Mala internet kola oceanografije (http://skola.gfz.hr).
(4) Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana (http://jadran.gfz.hr).
NAZIV PREDMETA: GEOMORFOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Preddiplomski istraivaki studij: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 2
SEMESTAR STUDIJA: 4
Predavanja 30 (50%) Nastavnik
Vjebe 20 (33,4%) Asistent
Seminar - -
Predmetna terenska nastava 10 (16,6%) nastavnik/asistent
ECTS BODOVI: 5
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geologija, Hidrogeografija, Klimatologija
Upoznati obiljeja, nastanak i razvoj te suvremenu dinamiku reljefa Zemljine povrine (kopna i
podmorja). Svladati prepoznavanje temeljnih oblika reljefa. Razumijeti zakonomjernosti djelovanja
vodeih endo i egzogeomorfolokih procesa. Usvojiti tehniku geomorfolokog kartiranja.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvod
1.1. Definicija, objekt, predmet, ciljevi, zadaci i metode geomorfologije
1.2. Podjela geomorfologije
1.3. Povijest geomorfologije
2. Reljefnost Zemlje i imbenici razvoja reljefa
2.1. Morfografske (orografske) i morfometrijske znaajke reljefa
2.2. imbenici razvoja reljefa aktivni i pasivni
3. Strukturna geomorfologija
3.1. Definicija, predmet, ciljevi, zadaci i metode
3.2. Reljef i litosfera
3.3. Reljef i geoloke strukture te tektonski pokreti

3.3.1. Odnos reljefa i geoloke strukture
3.3.2. Reljef i tektonski pokreti
3.3.3. Reljef i magmatizam
3.3.4. Reljef i seizmizam
3.4. Planetarni reljefni oblici
3.4.1. Kontinentske mase
3.4.2. Oceanski bazeni
3.4.3. Srednjeoceanski hrptovi
3.4.4. Subdukcijske zone
4. Egzogena geomorfologija
4.1. Troenje stijena i reljef
4.2. Padine i padinski procesi
4.3. Fluvijalni i fluviodenudacijski procesi i reljef
4.4. Marinski i lakustrijski procesi i oblici
4.5. Glacijalni i periglacijalni reljef
4.6. Eolski procesi i oblici
4.7. Krki i fluviokrki procesi i oblici
4.8. Biogeni procesi i oblici
4.9. Antropogeni reljef

Pohaanje nastave, izrada vjebi prema programu i tri terenska izlaska
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): najmanje 80% nazonosti na vjebama, izraene vjebe
prema programu te prisustvovanje 2 od 3 terenska izlaska
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit
Urednost pohaanja predavanja 5% + vjebe 15% + terenski rad 10% + ispit 70%
OBVEZNA LITERATURA:
Summerfield, M., 1991 : Global Geomorphology, Longman, London, str. 537
Bognar, A. 1987: Geomorfologija, poloaj, razvoj i problemi, Geografski glasnik, 1-2, Zagreb
Bognar, A. 1999: Geomorfologija i njezin razvoj u Hrvatskoj, Zbornik 2. hrvatskog geografskog
kongresa, str. 43-51.
Lozi, S. 1996: Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske. Acta Geographica Croatica,
vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 41-50.
Bognar, A. 1991: Osobine i zakonomjernosti oblikovanja strukturnog reljefa Zemlje, Geografski

horizont 1, Zagreb
Faivre S. 1994 - Strukturno-geomorfoloka analiza tipova dolinske mree Sjevernog Velebita i
Senjskog bila, Senjski zbornik 21, p. 9-24, Senj.
Faivre S. 1996 - Neke temeljne strukturno-geomorfoloke znaajke Sjevernog Velebita i Senjskog
bila, Zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko drutvo, Zagreb, p.
156-169.
Bognar, A. 1996: Tipovi klizita u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini -
geomorfoloki i geoekoloki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-
a, Zagreb, str. 27-39.
Bognar, A., Faivre.,S., Paveli, J. 1991: Tragovi oledbe na Sjevernom Velebitu, Geografski
glasnik, Zagreb
Perica, D., Marjanac, T. i Mrak I. (1999. - 2001): Vrste griina i njihov nastanak na podruju
Velebita. Acta Geographica Croatica, Vol. 34, Zagreb, 31-58
Bognar, A. 1976: Les i lesu slini sedimenti i njihovo geografsko znaenje, Geografski horizont 1-
2, Zagreb
Rogli, J., 2004: Kr i njegovo znaenje, sabrana djela, 360 str.
Ford, D., Williams, P., 1992: Karst Geomorphology and hydrology, Chapman & Hall, 601. str.
De Blij, H., Muller, P.O, Williams, R.S: 2004: Physical Geography: An Earth-System Approach,
Oxford University Press, 702 str
Strahler, A.H. 1992: Modern phisical geography, Wiley.
Plummer, Mcgreay, Carlson, 1999:Physical Geology, McGraw-Hill, 577 str.
Bridges, E.M. 1990: World Geomorphology, Cambridge U.P.260 str.
NAPOMENA: -
IZBORNI SADRAJI
u 1., 2., 3. i 4. semestru
NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA II

AUTOR(I) PROGRAMA:
- dr.sc. Goranka Nogo, docent, PMF-Matematiki odjel, Zagreb
GODINA STUDIJA: 1. ili 2.
SEMESTAR STUDIJA: izborno
OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOA NASTAVE
vjebe 1 asistent
seminar 0 -
ECTS BODOVI: 5
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima matematike analize funkcija jedne varijable.
NASTAVNI SADRAJI:
Skupovi. Pojam skupa. Osnovne operacije sa skupovima. Skup N. Princip matematike indukcije. Skupovi
Q, R i C.
Funkcije. Pojam funkcije. Injektivnost i surjektivnost. Primjeri funkcija.
Nizovi. Pojam niza. Algebra nizova. Limes niza. Svojstva konvergentnih nizova. Monotoni nizovi. Neki
znaajniji limesi.
Redovi. Pojam reda. Nuni i dovoljni uvjeti konvergencije. Kriteriji konvergencije. Svojstva konvergentnih
redova.
Neprekidne funkcije. Definicija neprekidnosti. Svojstva neprekidnih funkcija. Neprekidnost elementarnih
funkcija.
Diferencijalni raun. Pojam derivacije. Pravila deriviranja. Osnovni teoremi diferencijalnog rauna.
Primjene.
Integralni raun. Primitivna funkcija. Osnovna svojstva neodreenog integrala. Metode integriranja.
Odreeni integral. Primjene na raunanje povrine i volumena.

Obavezno je pohaanje predavanja i vjebi.
UVJETI ZA POTPIS:
Prisustvo na 70% vjebi, minimalno 15% bodova na svakom kolokviju.

Provjera znanja studenata provodi se kroz dva kolokvija te eventualno dodatnim usmenim ispitom.
- Matematika I
2. E. Mendelson, F. Ayres: Schaum's Outline of Calculus. McGraw-Hill, 2001.
1. P. Javor: Matematika analiza 1, Element, 1999.
NAZIV PREDMETA: GEOGRAFSKE OSNOVE GLOBALIZACIJE

NOSITELJ PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izv. profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb
NAZIV STUDIJA: Diplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: izborno 1. ili 2.

Predavanja 30 (67 %) nastavnik
Vjebe - -
Seminar 15 (33 %) nastavnik
ECTS BODOVI: 4
OBAVEZNO PRETHODNO POLOENI PREDMETI: -
NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje fenomena globalizacije s raznih aspekata, gospodarskih. politikih,
drutvenih. Sagledavanje globalizacijskih procesa koji se posebice tiu Hrvatske.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Uvodno o globalizaciji;
2. Nastanak globalne ekonomije: utjecaj ideologija, utjecaj smanjenja cijena prijevoza.
3. Granice globalne ekonomije: modeli poslovanja, irenje proizvodnje, rast stranih ulaganja, ksenofobija,
odnos nacionalne drave, odnos lokalne sredine,
4. Opravdanost globalne ekonomije: prednosti i nedostaci, iskljuivanje, antiglobalizacijski pokreti;;
5. Europska unija; Svjetska trgovaka organizacija (GATT), Meunarodni monetarni fond;
6. Globalni kriminal;
7. Meunarodna udruenja,
8. Multikulturalnost;
9. Univerzalna demokracija i sukob civilizacija;
10. Hrvatska u globalnom drutvu
Pohaanje nastave i seminara; Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; itanje knjige
UVJETI ZA POTPIS: Pohaanje nastave (70 %)
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, usmeni
NAZIV KOLEGIJA: LEGISLATIVA U ZATITI PRIRODE
AUTOR(I) PROGRAMA: redovni profesor, ESAD PROHI
NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 1.
IZVOA NASTAVE
vjebe nastavnik, asistent,
seminar
ECTS BODOVI: 5
CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente sa pravnim okvirom i legalistikim aspektima okolia uz upoznavanja
osnova strategija zatite okolia kod nas i u svijetu

1. Definicije okolia, uvodna i osnovna pitanja prava okolia, filozofija okolia
2. Pojam prava okolia i njegovo mjeto u pravnom sustavu
3. Izvori prava okolia u pravnom poretku Republike Hrvatske
4. Politika i strategija zatite okolia
5.-6. Zatita nekih posebnih dijelova u hrvatskom pravnom sustavu
7. Provedba i nadzor zatite okolia
8. Pojam i definicija odrivog razvoja;
9. Trajno odrivi razvoj i ekoloka modernizacija
10.Meunarodnopravni aspekti zatite i ouvanja okolia. Razvoj meunarodnog prava okolia
11-12. Najvaniji meunarodni ugovori o zatiti okolia
13. Pravo okolia u Europskoj zajednici
14. Okoli sa poreznopravnog stajalita
15. Instrumenti provedbe i nadzora zatite okolia

redovito pohaanje nastave, kolokviji, domae zadae
UVJETI ZA POTPIS : ispunjene obaveze

pismeni ispit, usmeni ispit, ocjena ukljuuje i uspjeh na kolokvijima i domae zadae
KOLEGIJI PRETHODNICI: Geokemija okolia
Lonari-Horvat, O., Cvitanovi, L., Gliha, I., Josipovi, T., Medvedovi, D., Omejec, J., & Seri, M.
(2003) : Pravo okolia, Organizator, 348 str. Zagreb
Carter, N. (2004) : Strategije zatite okolia, Barbat, 383 str, Zagreb
NAZIV KOLEGIJA: STANINA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: 2
autora):
Prof. dr. sc. Marijana Krsnik-Rasol, doc. dr. sc. Vinja Besendorfer (PMF, Sveuilite u Zagrebu)

EU(navedite kojem)
Engleskom
IZVOA NASTAVE
vjebe 2 asistent
seminar 0
CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje s kvantitativnim pristupom biologiji, razumijevanje evolucijskih mehanizama

i razvijanje sposobnosti rjeavanja problema.
Predmet upoznaje studenta sa jedinstvenom staninom osnovom raznolikoga ivog svijeta, osnovnim
poznavanjem strukture i funkcije prokariotske i eukariotske stanice s posebnim osvrtom na razumijevanje
dinaminosti procesa u stanici i njihovu kontrolu. Studenti e dobiti pregled metoda koje se koriste u
istraivanjima stanice a bit e osposobljeni za istraivanje stanica mikroskopskim metodama kroz izradu
citolokih preparata, izolciju staninih organela, te upoznavanju stanine ultrastrukture na temelju elektronsko-
mikroskopskih snimaka. Kolegij daje osnove molekularne biologije kroz strukturu i funkciju molekule DNA i
senteze proteina i upoznaje studente s osnovnim tehnikama molekularne biologije te njihove primjene u
genetikom inenjerstvu.

1. Stanica osnovna graevna i funkcionalna jedinica ivih bia. Podrijetlo prvih stanica.
2. Metode u staninoj biologiji: svjetlosna i elektronska mikroskopija, stanino frakcioniranje, obiljeavanje
molekula i praenje procesa u stanici pomou radionuklidima, kultura stanica.
3. Razvoj modela i organizacija biomembrana, prolaz tvari kroz membranu.
4. Plan stanine organizacije prokariotska i eukariotska stanica s pregledom evolucije biokemijskih procesa u
stanici i evolucije eukariotske stanice.
5. Graa i funkcija stanine jezgre, jezgrine ovojnice, kromatina i kromosoma. Stanina dioba, mitoza, mejoza
s posebnim osvrtom na kontrolu staninog ciklusa. Endomitoza (politenija i poliploidija), organizacija
diobenog vretena. Ribosomi, biokemijski sastav, mjesto nastanka s posebnim osvrtom na sintezu ribosomske
RNA u eukariotskoj stanici.
6. Plastidi: tipovi plastida, pretvorba plastida, struktura i funkcija kloroplasta, fotofosforilacija. Mitohondrij,
polarizacija membrane i oksidativna fosforilacija. Endosimbiotska teorija o podrijetlu plastida i mitohondrija
(semiautonomnost, autoreduplikativnost).
7. Memranski sustavi u stanici: endoplazmatski retikulum, golgijev kompleks, lizosomi, peroksisomi.
Vektorski transport proteina i njihovo sortiranje u stanici.
8. Citoskelet osnovna graa i funkcija citoskeleta pokretanje stanice i strujanje citoplazme, mikrotubuli
(cilije i flagelumi, bazalna tijela i centrioli), mikrofilamenti i intermedijarni filamenti.
9. Principi prijenosa signala i stanini odgovor na podraaj: prijem signala, vezanje signalnih molekula za za
receptor proteine, uloga sekundarnih glasnika i protein kinaza.
10. Tekua otkria u staninoj biologiji.
11. Struktura nukleinskih kiselina. Replikacija DNA i sekvenciranje. Transkripcija. Funkcija molekula RNA.
Sinteza proteina.
12. Mutacije. oteenja i popravci molekule DNA. Homologna i nehomologna rekombinacija. Regulacija
aktivnosti gena u prokariota i eukariota.
13. Osnovne metode i tehnike molekularne biologije: elektroforeza, hibridizacija nukleinskih kiselina,
reverzna transkripcija, lanana reakcija polimerazom (PCR).
14. Uvod u genetiko inenjerstvo: naela i glavni pojmovi (restrikcijski enzimi, kloniranje gena). Dostignua
i perspektive tehnologije rekombinantne DNA (primjena u industriji, medicini i poljodjelstvu).

Kolegij omoguuje upoznavanje sa organizacijom i funkcijom stanice te primjenom razliitih metoda,
citolokih i molekularnih, u istraivanjima stanice.

Studenti moraju redovito pohaati nastavu, posebice vjebe na kojima rjeavaju problemske zadatke i
raspravljaju na zadane teme.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohaanje nastave i praktikuma

Predavanja i praktikumi
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA

Na praktikumu student rjeava praktian problem iz podruja stanine ili molekularne biologije primjenjujui
razliite tehnike, ili pretrauje mikroskopski preparat te odmah predaje asistentu ispunjeni obrazac s
odgovorima na pitanja iz protekle vjebe.
Na predavanjima se postavljaju pitanja i potie studente na raspravu. Kontinuirano se prati rad studenata tako
to po zavretku neke sadrajne cjeline odgovara na pitanja kakva inae dolaze na ispitu. Studente se potie na
raspravu i samostalno pretraivanje literature i podataka s interneta.
Ispit je zbroj triju ocjena i to: 1. ukupne ocjene rada u praktikumu gdje se svaka vjeba ocjenjuje, a ne provode
se posebni mali ispiti (kolokviji), 2. Pisanog dijela ispita u obliku testa i zadataka i 3. Uspjeha na usmenom
dijelu ispita.

Kontinuirano praenje rada studenata tako to po zavretku neke sadrajne cjeline odgovara na pitanja kakva
inae dolaze na ispitu.

NASTAVNE SADRAJE
Kolegij na 1. godini studija ne zahtijeva prethodno odsluane kolegije.
Odabrana poglavlja iz udbenika:
1. Alberts B, Bray D, Sewis J, Raff M, Roberts K, Watson JD, Molecular Biology of the Cell. Garland
Publishing, Inc. New York, London, 1994 ili novije izdanje.
2. Cooper G.DM. The cell, a molecular approach, ASM Press, Sinauer Associates, Inc. Sunderland,
Massachusetts.
(Ovi su udbenici u cijelosti dostupni putem interneta.)
NAZIV KOLEGIJA: NACIONALNI PARKOVI

GODINA STUDIJA: 2
autora):
Dr. sc. Snjeana Vuji-Karlo, dr. sc. Gordan Luka

EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
praktikum
seminar

CILJ KOLEGIJA: Kroz kolegij Nacionalni parkovi studenti bi se upoznali s prirodnim osnovama na
temelju kojih se odreeno podruje moe proglasiti nacionalnim parkom, te sa zakonskim osnovama na
temelju kojih se to ini. Ujedno bi se upoznali i sa drugim zatienim kategorijama (parkovi prirode, rezervati i
sl.) kako bi uvidjeli razliku u upravljanju podrujima razliitih stupnjeva zatite. Osim teoretskih predavanja
na kojima bi se iznosile temeljne injenice, studenti bi pisali seminarske radnje o razliitim parkovima te bi
putem rasprave, meusobno i s predavaem, upoznavali najznaajnije nacionalne parkove svijeta i naine na
koje njihovi djelatnici uvaju prirodu, ali i na koji nain je rijeen suivot sa lokalnim stanovnitvom.
Povijest nastanka Nacionalnih parkova i razvoj zatite prirode u svijetu od SAD-a do Europe, Azije,
Afrike i Australije .
Primarna funkcija Nacionalnog parka, temeljni fenomeni po kojima je podruje zatieno i raspodjela
zatienih podruja prema IUCN klasifikaciji.
Neke karakteristike zatienih podruja (temeljni fenomeni) u najpoznatijim svjetskim parkovima
(Everglades, Yellowstone, Metla, Plitvika jezera, Berchtesgaden, Harz)
Zatita biljnog i ivotinjskog svijeta u nacionalnim parkovima SAD-a
Zatita biljnog i ivotinjskog svijeta u NP Indije i Azije
Zatita ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta u nacionalnim parkovima Europe
Nacionalni parkovi Italije i mrea zatienih podruja
Hrvatski nacionalni parkovi i zatiena podruja
Posjeivanje i rekreacija u nacionalnim parkovima
Protok (visitor flow) i monitoreing posjetitelja u nacionalnim parkovima
Suivot nacionalnih parkova i lokalne zajednice, odrivi razvoj podruja
Monitoring i istraivanja u zatienim podrujima Europe, reintrodukcija ugroenih ivotinjskih vrsta
Zakonske osnove i legislativa nacionalnih parkova SAD-a, Europe i Hrvatske
Struktura i funkcioniranje hrvatskih nacionalnih parkova
Edukacija i aktivnosti popularizacije zatite prirode s posjetiteljima hrvatskih parkova
Suradnja hrvatskih parkova i europskih nacionalnih parkova
Praksa domaih i inozemnih studenata u nacionalnim parkovima i vanost suradnje sa osnovnim i
srednjim kolama u popularizaciji zatite prirode

nastavi. Izrada domaih zadaa i seminara.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi.
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja i seminari
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih seminara slijedi
ispit.

NASTAVNE SADRAJE
Chape, S., S. Blyth, L. Fish, P. Fox, M. Spalding, 2003: 2003 United Natons. List of Protected Areas. IUCN-
UNEP.
Institute for European Environmental Policy, 1991: Towards a European Ecological Network. EECONE.
Arnhem The Netherlands.
Plitviki bilten br. 6, Radovi, 2004
Pongratz, Eva, 2000: Europarc Federation. Geschaeftsbericht 1999/2000. Regen, Deutschland
Vidakovi, P., 1997: Nacionalni parkovi u svijetu. Priroda kultura turizam. Zagreb.
Ekoloke monografije 2, 1990. Nacionalni park Krka
Ekoloke monografije 5, 2002: Prirodoslovna istraivanja Biokovskog podruja HED.
Ekoloke monografije 6, 1995, Nacionalni park Mljet. HED
Ekoloke monografije, 7, 1996, Nacionalni park Kornati. HED
Pakleniki zbornik vol. 1, 1995.
Pakleniki zbornik vol. 2, 2004.
Radovi, D., J. Kralj, V. Tuti & D. ikovi, 2003: Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske. Ministarstvo
zatite okolia i prostornog ureenja. Zagreb.
DZZP, 2004: Crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske. DZZP, Zagreb
Nikoli, T., & J. Topi, 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture. Dravni zavod za
zatitu prirode RH. Zagreb.
NAZIV KOLEGIJA: GOSPODARENJE MOREM I ZATITA

GODINA STUDIJA: 3
SEMESTAR STUDIJA: 5
autora):
Redoviti profesor dr. sc. Antonieta Poar-Domac, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

EU (navedite kojem) na talijanskom i francuskom
IZVOA NASTAVE
vjebe
seminar 2 nastavnik
CILJ KOLEGIJA: Upoznati utjecaj ovjeka i oneienja na zajednice mora i biozalihe te potrebne mjere
zatite radi ouvanja ekosustava.

Zatita, ouvanje i upravljanje ekosustavima mora. Ekoloka cjelovitost i osjetljivost priobalnog podruja.
Rasprostranjenost i ugroenost vrsta, populacija i ivotnih zajednica. Posebno zatiena podruja; izbor,
stupanj zatite, gospodarenje i iskoritavanje. Podruja meunarodnog, dravnog i/ili lokalnog znaaja.
Socijalni, gospodarski, ekoloki i lokalni pokazatelji. Osnivanje posebno zatienog podruja: meunarodne
konvencije i dravni zakoni i pravilnici. Struna i znanstvena podloga. Upravljanje posebno zatienim
podrujem. Praenje stanja okolia. Ekoloke i socio-ekonomske posljedice osnivanje posebno zatienih
podruja. Meunarodni i nacionalni primjeri

Odgovorno iskoritavati biozalihe, upravljati i zatititi ekosustav mora.

Obavezno pohaanje predavanja , vjebi.

Redovito pohaanje nastave
NAIN IZVOENJA NASTAVE: Predavanja, filmovi, seminari.
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit

NASTAVNE SADRAJE
Zoologija 1, Botanika 1, Opa ekologija, Fizika atmosfere i mora.
Gubbay S.1998: Marine Protected Areas. Priciples and Techniques for Management. Chapman & Hall
London.
Cognetti G., Cognetti G. 1992: Inquinamenti e protezione del mare. Calderini Bologna Roma Milano.
UNEP 2000: Action Plan for the Protection of the Marine Environment and the Sustainable Developpment of
the Coastal Areas of the Mediterranean. http://www.unep.org/
NAZIV KOLEGIJA: ZATITA PRIRODE
GODINA STUDIJA:
Trea (3.) godina studija
SEMESTAR STUDIJA:
5 semestar
autora):
Prof. dr. sc. Milorad Mrakovi; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb

EU(navedite kojem):
DA na engleskom
IZVOA NASTAVE
vjebe
seminar
CILJ KOLEGIJA:
Student e stei temeljna znanja o zatiti prirode te problematici kojom se ona bavi. Upoznat e se s
vanou cjelokupne bioloke raznolikosti, kao i razlozima ugroenosti. Takoer e stei i temeljna znanja o
metodama i sredstvima koja se primjenjuju u zatiti prirode. Nauit e o meunarodnim i nacionalnim
zakonskim mehanizmima zatite prirode u svijetu i Hrvatskoj, kao i o njihovoj primjeni.

Razlozi i povijest pristupa zatiti prirode i okolia. (Porijeklo i ouvanje bioloke raznolikosti;
Podruja velike bioloke raznolikosti).
Razlozi ugroenosti bioloke raznolikosti (Izumiranje i promjene sastava biocenoza; Degradacija i
fragmentacija stanita; Unos stranih vrsta)
Vrijednost bioloke raznolikosti (ekonomski i etiki pristup/aspekt)
Zatita na razini populacija (Problemi malih populacija; Populacijska biologija ugroenih vrsta)
Osnivanje zatienih podruja (Zatita stanita)
Stvaranje zatienih podruja m(Otoci)
Antropogeni utjecaji na razliite ekosustave /Glavni poremeaji ekosistema utjecajem ovjeka
Ugroenost i ouvanje uma, movara i krkih stanita.
Oneiavanje zraka, tla i kopnenih voda (globalno zatopljenje, kisele kie, pesticidi i teki metali).
Metode i sredstva zatite prirode.(zatita in situ, ex situ).
Meunarodno pravna zatita bioloke i krajobrazne raznolikosti. (Konvecije: Ramsarska, Bioloka
raznolikost, Bernska, CITES itd.)
Zakonodavstvo o zatiti prirode i okolia u svijetu i u Hrvatskoj.
Zakoni koji reguliraju iskoritavanje i zatitu bioloke i krajobrazne raznolikosti (Zakon o zatiti
prirode, Zakon o vodama , Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o slatkovodnom ribarstvu, Zakon o
zatiti zraka, Zakon o lovu i Zakon o umama)
Kategorije zatite prirode u Hrvatskoj.

Studenti e steena znanja iz osnova zatite prirode moi koristiti u prepoznavanju razliitih negativnih
utjecaja i rjeavanju nekih od aktualnih problema u zatiti prirode.

Obveze studenata ukljuuje prisutnost i aktivno sudjelovanje u izvoenju predavanja, prisutnost i
sudjelovanje na vjebama i pisanje seminarskih radova.

Prisustvovanje svim oblicima nastave (predavanja, vjebe i seminari).

Nastava se izvodi u obliku predavanja, praktine nastave (vjebe) i seminara.
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Kolokvij iz sadraja vjebi i usmeni ispit.

Kvaliteta i uspjenost pratit e se pomou studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoenja
nastave.

NASTAVNE SADRAJE
1. Bryant, P. J., Biodiversity and Conservation. A Hypertext Book; School of Biological Sciences,
University of California, Irvine.
2. Richard B. Primack (1993): Essentials of Conservation Biology. Sinauer Associates Inc., Sunderland,
Massachusetts, USA
3. Radovi, J., (ur.) 1999: Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i
akcijskim planovima zatite. DUZPO, Zagreb
1. Radovi, D., Kralj, J., Tuti, V. i ikovi, D., 2003: Crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske.
MZOiPO, Zagreb
2. Gottstein Matoec, S., Ozimec, R., Jali, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T., 2002: Raznolikost i
ugroenost podzemne faune Hrvatske. MZOiPO, Zagreb
and ecology. McGraw-Hill, New York, 2nd edition. 576 pp.
NAZIV PREDMETA: GEOINFORMATIKA I

NOSITELJ(I) PROGRAMA:
Prof.dr.sc. Aleksandar Toski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Preddiplomski istraivaki studij: Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: 3
SEMESTAR STUDIJA: 5
Predavanja 30 (50%) nastavnik
Vjebe 30 (50%) asistent
Seminar - -
ECTS BODOVI: 5
Cilj nastave je usvajanje znanja o GIS-u i i njegovoj primjeni u geografskim istraivanjima. Usvajanje znanja
o modelima podataka u GIS-u i postupku georeferenciranja. Usvajanje znanja i vjetina potrebnih za
koritenje GIS softvera (ArcView 8.3) i rad s temeljnim formatom podataka (shape file), georefereciranje i rad
s vektorskim i rasterskim podacima.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Geoinformatika definicija i osnovni pojmovi.
2. Geografska informacijska znanost i geografski informacijski sustavi.
3. Sastavnice GIS-a.
4. Podruja primjene GIS-a.
5. Razvoj GIS-a.
6. Stvarni svijet i geografski modeli.
7. Kontinuirani i diskontinuirani geografski podaci.
8. Selekcija, apstrakcija, generalizacija.,
9. Razgradnja svijeta na elemente. Toke, linije, povrine, lokacije.
10. Hijerarhija.
11. Prostorni odnosi (prostorne varijable udaljenost, smjer, susjednost, povezanost, oblik, povrina)
12. Priroda geografskih podataka: prostorna autokorelacija, prostorni uzorci, prostorna interpolacija.
13. Mjere prostorne autokorelacije.
14. (Ne)pouzdanost geografskih podataka.
15. Prostorni i atributivni podaci.
16. Metapodaci.
17. Georeferenciranje.
18. Koordinatni sustavi i projekcije.
19. Modeli podataka u GIS-u : rasterski, vektorski (pageti, topoloki, mreni i TIN modeli) objektno
orijentirani modeli i njihova osnovna obiljeja.
20. GIS softver.
21. Razvoj i arhitektura GIS softvera.
22. Tipovi GIS softvera.
Vjebe: Usvajanje vjetine koritenja GIS softvera (ArcView 8.3) i rad s temeljnim formatom podataka (shape
file), georefereciranje i rad s vektorskim i rasterskim podacima.
Redovito pohaanje nastave i izrada pet vjebi vezanih uz rad sa georeferenciranjem i vektorskim i rasterskim
podacima.
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazonosti na vjebama. Izraene vjebe u programu
ArcVieW 8.3 vezane uz georeferenciranje i rad s vektorskim i rasterskim podacima.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.
pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%.
OBVEZNA LITERATURA:
Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and
Science, John Wiley&Sons., Chichester.
Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.
Clark, K. C. 2001.: Getting started with GIS, Prentice Hall, New Jersey.
Kvamme, K., Otir-Sedej, K., Stani, Z., umrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,
Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.
Kartografija i geoinformacije, asopis Hrvatskog kartografskog drutva
Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and
Mapping
Geografski horizont, asopis Hrvatskog geografskog drutva
NAPOMENA: Potrebna osnovna informatika naobrazba

NAZIV PREDMETA: GEOINFORMATIKA II
NOSITELJ(I) PROGRAMA:
Prof.dr.sc. Aleksandar Toski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: 3
SEMESTAR STUDIJA: 6
Vjebe 30 (50%) asistent
Seminar - -
ECTS BODOVI: 5
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Geoinformatika I
Cilj nastave je usvajanje znanja o GIS-u i njegovim mogunostima primjene u geografskim istraivanjima.
Usvajanje znanja o uspostavljanju prostornih baza podataka i osnovnim analizama u GIS-u.
Vjebe: Usvajanje vjetine koritenja GIS softvera (ArcView 8.3) i rad s temeljnim formatom podataka (shape
file). Georefereciranje. Rad s vektorskim i rasterskim podacima.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Prikupljanje podataka za GIS.
2. Primarni i sekundarni izvori podataka.
3. Preuzimanje podataka razliitost formata geografskih podataka.
4. Unoenje i ureivanje prostornih podataka.
5. Topologija.
6. Prikupljanje atributivnih podataka.
7. Tipovi atributivnih podataka.
8. Stvaranje i upravljanje bazama podataka..
9. Povezivanje prostornih i atributivnih podataka.
10. Oblikovanje prostornih baza podataka
11. Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u.
12. Osnovne prostorne analize: buffering, preklapanje.
13. GIS i upravljanje prostorom.
Vjebe: ArcGIS ArcVieW 8.3
1. Stvaranje, unos i nadopuna prostornih podataka.
2. Organizacija podataka po slojevima.
3. Unoenje (opisnih) atributivnih podataka u tablice.
4. Pridruivanje gotovih atributivnih podataka postojeoj bazi podataka.
5. Selektiranje prema atributivnim i prostornim obiljejima.
6. Preklapanje slojeva.
7. Vizualizacija rezultata analiza u GIS-u.

Redovito pohaanje nastave i izrada pet vjebi vezanih uz rad sa georeferenciranjem i vektorskim i rasterskim
podacima.
80% nazonosti na vjebama. Izraene vjebe vezane uz unos prostornih i atributivnih podataka, vizualizaciju
prostornih podataka i analize u GIS-u (buffering, preklapanje slojeva).
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.
pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%.
OBVEZNA LITERATURA:
Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and
Science, John Wiley&Sons., Chichester.
Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.
Kvamme, K., Otir-Sedej, K., Stani, Z., umrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,
Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.
Clark, K. C. 2001.: Getting started with GIS, Prentice Hall, New Jersey.
Kartografija i geoinformacije, asopis Hrvatskog kartografskog drutva
Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and
Mapping
NAPOMENA: -
NAZIV KOLEGIJA: EVOLUCIJA

GODINA STUDIJA: 3
SEMESTAR STUDIJA: 6
autora):
Prof. dr. sc. Mirjana Kalafati, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb

EU: engleski
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 Nastavnik: Prof.dr.sc. Mirjana Kalafati
vjebe 2 Asistenti: mr.sc. Damjan Franjevi / mr. sc. Goran

Kovaevi
seminar u sklopu predavanja i

vjebi
CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim principima i mehanizmima u biolokoj evoluciji na razliitim
razinama. Dati pregled svih glavih grana i podruja u modernoj evolucijskoj znanosti. Praktina primjena
raunalnih programa u filogenetici i evoluciji. Upoznavanje s eksperimentalnim radom u evolucijskoj
problematici.

1. Evolucija kao znanstvena disciplina i njen povijesni razvoj
2. Materijalni dokazi evolucija (paleontoloki, usporedno anatomski, molekularno
bioloki, genetiki, fizioloki, biogeografski)
3. Masovna izumiranja i tempo evolucijskih procesa
4. Podrijetlo ivota - kemijska evolucija i bioloka evolucija
6. Evolucija eukariotske stanice endosimbioza (evolucija organela)
7. Evolucija metazoa
8. Razine evolucijskih procesa (mikroevolucija, makroevolucija i megaevolucija)
9. Specijacija
10. Izolacijski mehanizmi
11. imbenici evolucije (varijabilnost, mutacije, rekombinacija, migracije, selekcija,
genetiki drift)
12. Molekularna evolucija
13. Molekularna filogenetika
14. Populacijska genetika i evolucija
15. Evolucija ovjeka

Poznavanje osnovih evolucijskih mehanizama u biologiji
Sposobnost prepoznavanja evolucijske problematike u znanostima o okoliu
Primjena evolucijskih mehanizma u buduem eksperimentalnom i teorijskom znanstvenom usavravanju
Koritenje filogenetske analize u evoluciji odnosno biologiji
Primjena matematikih modela u filogenetici i evoluciji

Uredno pohaanje predavanja i praktikuma
Odravanje seminarskih radova u okviru kolegija
Mjeseni kolokviji nakon odreenih tematskih cjelina

80% pohaanje predavanja i 90% pohaanje praktikuma
Izrada seminarskog rada u okviru kolegija
Prolazna ocjena na 75% mjesenih kolokvija

Usmeno izlaganje, upotreba raunala i multimedijskih prezentacija, softverski programi, fosilini ostaci i trajni
preparati, eksperimentalni rad, matematiki zadaci iz evolucije
NAIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA

Seminari, Kolokviji, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Kolokviji i ispiti

NASTAVNE SADRAJE
Genetika, Biologija stanice, Biokemija, Razvojna biologija, Uvod u molekularnu biologiju
Stephen C. Stearns i Rolf F. Hoekstra: Evolution- an introduction 2nd Edition, Oxford University Press, 2005.
Wen-Hsiung Li: Molecular evolution, Sinauer Assotiates, Inc., 1997.
Geoffrey Zubay :Origin of Life on the Earth and in the Cosmos. Wm.C. brown Pub., 1996.
Mirjana Kalafati, Damjan Franjevi, Goran Kovaevi: Evolucija- interna skripta, PMF, Zagreb, 2005.
Douglas J. Futuyma: Evolutionary Biology, Sinauer Assotiates, Inc., 1997.
Marcello Barbieri: The Organic Codes, Cambridge University Press, 2003.
Mirjana Kalafati: Osnove bioloke evolucije, Priroda, Zagreb, 1998.
Roger Lewin: Human Evolution- An Illustrated Introduction, Blackwell Publishing Ltd, 2005.
Libor Ebringer i Juraj Krajovi: Cell origin and evoltuion, VEDA, Bratislava, 1994.
Martin Kostak: Der Kosmos-Fossilienfhrer, Franckh-Kosmos Verlags-GmbH & Co. KG, 2004.
NAZIV KOLEGIJA: GENETIKA

GODINA STUDIJA: 3.
autora):
Dr. sc. Mirjana Pavlica, izvanredni profesor, Zavod za molekularnu biologiju Biolokog odsjeka
Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Doc. dr. sc. Vlatka Zoldo Penik, Zavod za molekularnu biologiju Biolokog odsjeka Prirodoslovno-
matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

EU(navedite kojem) DA, NA ENGLESKOM
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 NASTAVNIK
vjebe 2 ASISTENT
seminar
CILJ KOLEGIJA: Razumijevanje osnovnih principa nasljeivanja u razliitih organizama na razini stanica,
jedinki i populacija

1. Genetika znanost o nasljeivanju. Pregled najvanijih otkria u genetici od Mendela do danas. to je
genetika? Kako dijelimo genetiku i to je predmet prouavanja genetike?
2. Mendel i Kromosomska teorija nasljeivanja. Mendelovi pokusi: monohibridno i dihibridno krianje.
Mendelovi principi nasljeivanja: Zakon segregacije i Zakon nezavisne segregacije. Test-krianje.
Primjena Mendelovog I zakona na druge vrste.
3. Meualelna djelovanja i modifikacije fenotipskog omjera F2 generacije mono- i dihibridnog krianja.
Aleli jednoga gena: potpuna dominacija, nepotpuna dominacija i kodominacija. Aleli razliitih gena:
epistaza. Genetika kontrola biosintetskih puteva (hipoteza jedan gen jedan enzim).
4. Multipli aleli. Nasljeivanje boje krzna u kunia, samoinkopatibilnost u biljaka, nasljeivanje boje oka
i oblika krila vinske muice, nasljeivanje antigena ABO i Rh krvnih grupa u ljudi.
5. Vjerojatnost i statistika. Pravila vjerojatnosti i kako se primjenjuju u genetici. 2 - test.
6. Genetika spola. Spolni kromosomi. X-vezani geni, Y-vezani geni. X-vezano nasljeivanje u vinske
muice i ovjeka. Regulacija ekspresije X-vezanih gena i razlike u dozi gena izmeu spolova: vinska
muica i sisavci.
7. Vezani geni. Potpuna i djelomina vezanost gena. Uestalost rekombinacije i karte vezanih gena.
Dihibridno i trihibridno test krianje i kromosomsko kartiranje u vinske muice.
8. Citogenetika. Kromosomske anomalije: promjene broja kromosoma. Euploidija. Aneuploidija.
Mehanizmi nastanka i posljedice. Aneuploidija u ljudi. Kromosomske aberacije: promjene strukture
kromosoma. Kromosomski i kromatidni lomovi. Mehanizmi nastanka i posljedice. Strukturne
promjene kromosoma u ljudi.
9. Genetika bakterija. Graa bakterijske stanice, graa bakterijskog kromosoma, uzgoj bakterija u
laboratoriju, bakterijski fenotipovi. Spolni procesi u bakterija i genetika rekombinacija:
transformacija, konjugacija, transdukcija i seksdukcija.
10. Genetika faga. Graa, uzgoj i fenotip. ivotni ciklusi faga. Genetika rekombinacija.
11. Regulacija genske ekspresije u prokariota. Model Lac-operona (inducibilni sistem). Model Trp
operona (represibilni sistem).
12. Eukariotski kromosom: DNA slijedovi, pakiranje DNA u kromosom, kromosomsko pruganje,
centromer, telomere, ponavljajue (repetitivne) sekvence DNA. Regulacija genske ekspresije u
eukariota; diferencijacija, totipotentnost. Regulacija transkripcije: metilacija, transpozoni. Rak:
mutacijska teorija nastanka, viralna teorija i vanjski imbenici.
13. Genske mutacije. Vrste mutacija, stopa, detekcija (Ames-test). Spontane i inducirane mutacije.
14. Vankromosomsko nasljeivanje (Ne-Mendelovo nasljeivanje). Citoplazmatsko nasljeivanje
(mitohondriji, kloroplasti, infektivne estice, bakterijski plazmidi). Majinski uinak (zavijenost
pueve kuice, pigmentacija u moljaca).
15. Kvantitativno nasljeivanje i primjeri kvantitativnog nasljeivanja u ljudi. Populacijska genetika.
Genska zaliha. Frekvencija alela i genotipova u populaciji. Hardy-Weinbergova ravnotea.
VJEBE:
Rjeavanje genetikih problema vezanih za Mendelove zakone nasljeivanja
Testiranje hipoteze genetikog omjera F2 generacije dihibridnog krianja 2-testom bacanjem kovanica.
Multipli aleli. Odreivanje krvnih grupa ABO i Rh sustava. Rjeavanje zadataka.
Mehanizmi determinacije spola. Razlikovanje spola u vinske muice. Rjeavanje genetikih problema vezanih
uz spolno-vezano nasljeivanje.
Regulacija X-vezanog nasljeivanja. Detekcija Barrovog tijela u epitelnim stanicama bukalne sluznice.
Rjeavanje genetikih problema uz vezane gene. Karte vezanih gena.
Upoznavanje s vinskom muicom jednim od modelnih organizama u genetici. Uzgoj u laboratoriju, ivotni
ciklus, raspoznavanje divljeg tipa i mutanata.
Promjene broja kromosoma. Mikroskopiranje gotovih preparata. Rjeavanje zadataka.
Promjene strukture kromosoma. Mikroskopiranje gotovih preparata i prepoznavanje strukturnih promjena.
Rjeavanje zadataka.
Testovi genotoksinosti. Allium-test; mikroskopska analiza meristemskih stanica vrka korijena: mitotski
index, vrste i uestalost kromosomskih promjena (strukturnih i brojanih); Mikronukleus-test
Genetika bakterija. Uzgoj bakterija, hranidbene podloge. Dilucijski test, identifikacija nasljednih svojstava u
bakterija primjenom razliitih hranidbenih podloga i tehnike otiska.
Regulacija ekspresije gena u prokariota. Model Lac operona, mutacije gena Lac operona i regulatornog gena.
Rjeavanje zadataka.
Eukariotski kromosom. Humani kariotip, mikroskopiranje trajnih preparata humanih kromosoma,
tehnike oprugavanja kromosoma. Eukromatin i heterokromatin.
Populacijska genetika. Hardy-Weinbergova ravnotea. Rjeavanje zadataka vezanih uz frekvenciju
gena i genotipova u populaciji.
Kvantitativno nasljeivanje. Mjerenje duine sjemenki graha u populaciji od 100 jedinki. Izraunavanje
srednje vrijednosti, standardne devijacije, izrada krivulje.

Stjecanje znanja iz genetike i povezivanje sa srodnim znanstvenim strukama; sposobnost samostalnog
rjeavanja genetikih problema vezanih uz osnovne principe nasljeivanja u razliitih organizama; primjena
steenih znanja u eksperimentalnom radu.

Uredno pohaanje predavanja i vjebi, provjera znanja tijekom semestra putem domaih zadaa i kolokvija

Uredno pohaanje nastave

Predavanja i vjebe
NAZIV KOLEGIJA: GEOLOGIJA ZATITE OKOLIA

autora):
Prof. Mladen Jurai, PMF
GODINA STUDIJA: 3
SEMESTAR STUDIJA: 6
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 asistent
seminar
samostalni rad studenta): 4
CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s geolokom komponentom zatite okolia. Geolokim opasnostima,
podzemnim vodama, odabirom lokacija i ureenjem odlagalita otpada.

Uloga geologije u zatiti okolia. Osnovni pojmovi: okoli, ekologija, zatita okolia, oneienje/zagaenje.
Interdisciplinarnost u zatiti okolia. Geoloke opasnosti. Hidroloki ciklus, podzemne vode i njihova kakvoa.
Otpad i odlagalita otpada. Erozija, poplave, suspendirani materijal i njegovo taloenje. Oneienje i
eutrofikacija mora (Jadran). Geomaterijali i zatita geoloke batine. Uloga geologije u prostornom planiranju.
Strategije zatite okolia i odrivi razvoj.

kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.): Predavanja i praktine
vjebe (izborno: terenska nastava: odlagalita otpada, piezometarsko polje).
studentskih postignua): Kolokviji na vjebama, pismeni meuispit, zavrni ispit usmeni.
kolegij): kemija, geologija
1. Jurai, M.: Geologija zatite okolia (http://geol.gfz.hr/Juracic/predavanja/index.html)
2. Bell (1998): Environmental geology, principles and practice, Blackwell Science, pp. 594.
3. Chamley, H. (2003): Geosciences, environment and man. Developments in Earth & Environmental
Sciences 1, Elsevier, pp. 527.
Mayer, D.: Kvaliteta i zatita podzemnih voda. IV + 146. Hrvatsko drutvo za zatitu voda i mora, Zagreb,
1993.
Montgomery, C.W. (1995): Environmental geology, Wm.C. Brown Communications, Inc., pp.496
NAZIV KOLEGIJA: PRIMJENJENA GEOLOGIJA

AUTOR(I) PROGRAMA:
doc. dr.sc. Blanka Cvetko Teovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet
GODINA STUDIJA: 3. godina
SEMESTAR STUDIJA: 6. semestar
IZVOA NASTAVE
predavanja 2 nastavnik (doc.dr.sc. B. Cvetko Teovi)
vjebe
seminar 1 nastavnik (doc.dr.sc. B. Cvetko Teovi)
ECTS BODOVI:
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje s mogunou primjene geologije odnosno geolokih znanja u privredi i gospodarstvu.
NASTAVNI SADRAJI:
1) Geologija u svakodnevnoj primjeni (svakodnevnom ivotu); 2) Namjenske (specijalne) karte njihov
sadraj i primjena; 3) Hidrogeologija (osnove); 4) Primjena geologije u vodoprivredi i hidroenergetici; 5)
Hidrogeoloka karta; 6) Geologija i vodoopskrba; 7) Geologija u graditeljstvu (inenjerska geologija -
osnove); 8) Inenjersko-geoloka karta; Primjena inenjerske geologije; 9) Primijena geologije u zatiti
okolia geoloke karte zatite okolia; 10) Geologija i rudarstvo; 11) Karta mineralnih sirovina; 12)
Naftna geologija (osnove); 13) Geologija i geolozi u istraivanju i eksploataciji nafte i plina; 14) Geoloki
hazardi (osnove); 15) Vojna geologija; osnove primijene geologije u vojne svrhe danas i u prolosti.
Terenski rad
Studenti vjebaju promatranje, biljeenje, analizu i raspravljanje o pojavama koje su gore navedene i
obrazloene u programu predmeta. Pri tome posebna panja posveuje se pripremi terenskog rada,
aktivnosti u terenskom radu i kvaliteti uradaka. Rad se stalno prati od nastavnika, kako uputama, tako i
raspravama i zajednikim istraivanjem pojedinih pojava i ukupnog znaenja opaanog za razumijevanje
procesa i moguih interpretacija.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA: Redovno

pohaanje nastave tijekom semestra te aktivno sudjelovanje u izvoenju nastave, domae zadae
(rjeavanje zadataka), seminarski radovi (koristei lanke iz novije literature kojima e se obraditi tema
koja je navedena kao nastavna jedinica), kontinuirana provjera znanja u obliku kolokvija.
UVJETI ZA POTPIS: Redovno pohaanje nastave tijekom semestra, pisanje domaih zadaa, izrada i
eksplikacija seminarskog rada, poloeni svi kolokviji.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit
Mayer, D, 1993: Kvaliteta i zatita podzemnih voda. Hrvatsko drutvo za zatitu voda i mora, Zagreb,
Mileti, P & Heinrich-Mileti, M., 1981: Uvod u kvantitativnu hidrogeologiju, Via geotehnika kola,
Varadin.
Bell, F.G., 1993: Engineering Geology, Blackwell Sci. Publi., Oxford.
Montgomery, C.W., 1995: Environmental Geology. WCB Publisher, Dubuque, IA, USA, 4th ed..
McCall, G.J.H., Laming, D.J.C., Scott, 1992: Geohazards. Chapman & Hall, London.
Tissot, B.P. & Welte, D.H., 1984: Petroleum Formation and Occurrence: A new Approch to Oil and Gas
Exploration, 2.izd., Springer-Verlag, New York.
estanovi, S., 1993: Osnove inenjerske geologije, primjena u graditeljstvu, Split.
Pollak, Z., 1995: Hidrogeologija za graevinare. Poslovna knjiga Graevinski fakultet, Zagreb.
Keller, E.A., 2000: Enviromental Geology, 8. izd. Prentice Hall, Upper Saddle River.
IZBORNI SADRAJI
u 5. i 6. semestru
NAZIV PREDMETA: DEMOGEOGRAFIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejami, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,
Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Diplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIU
GODINA STUDIJA: 3
(i udio od ukupne satnice u
%)
Vjebe - -
Seminar 15 (33%) asistent
ECTS BODOVI: 4
Opi cilj je spoznati stanovnitvo kao subjekt vrlo sloenih prostornih odnosa i obiljeja s krajnjim ciljem
razumijevanja i objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije. Teite
pouavanja je na razumijevanju i objanjavanju dinamikih komponenti: nataliteta, mortaliteta i prostorne
pokretljivosti. U aritu je i njihova prostorno-vremenska meuzavisnost koja izaziva promjene i
prostorne razlike u broju, razmjetaju i sastavu stanovnitva, globalno i regionalno. Pritom se daju
objanjenja za djelovanje relevantnih imbenika, prije svega, prirodne osnove te gospodarskih, politikih,
drutvenih i drugih.
Studenti trebaju stei znanja i vjetine za prikupljanje i koritenje relevantnih podataka o stanovnitvu
(lokalno, regionalno, globalno), kao i njihovo temeljito analiziranje. Trebaju stei osnovne znanja o ulozi
stanovnitva u oblikovanju i mijenjaju geopovrinske stvarnosti.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Predmet i metoda demogeografije.
2. Suvremeni pristupi.
3. Osnovne jedinice u istraivanju stanovnitva i izvori podataka.
4. Razmjetaj stanovnitva na Zemlji.
5. Gustoa naseljenosti.
6. Promjene u karti naseljenosti.
7. Pregled razvoja svjetskog stanovnitva.
8. Teorijski pogledi na razvoj stanovnitva..
9. Ukupno (ope) kretanje stanovnitva.
10. Prirodno kretanje
11. Prostorna pokretljivost stanovnitva (migracija i cirkulacija).
12. Populacijska politika.
13. Bioloki sastav stanovnitva (spol i dob).
14. Drutveno-gospodarski sastav.
15. Kulturno-antropoloki sastav.
16. Stanovnitvo i prirodna osnova.
17. Drutveno-gospodarska razvijenost i stanovnitvo.
18. Stanovnitvo i okoli.
OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA: Tijekom seminara (15

sati) studenti obrauju nastavne teme kroz konkretne zadatke (preteito na primjeru stanovnitva
Hrvatske): izraunavaju pokazatelje, crtaju grafike prikaze, analiziraju i interpretiraju podatke. Teite je
na strunoj i metodiko-didaktikoj primjeni grafikih i ostalih demogeografskih metoda.
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uvjet za potpis i pristup ispitu je nazonost na seminarima
(najmanje 80% sati), kontinuirani rad i ispunjene sve obveze. Biljeka o radu na seminarima utjecat e
na konanu ocjenu.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit. Studenti moraju zadovoljiti na pismenom ispitu
da bi mogli pristupiti usmenom.
Urednost pohaanja seminara i ispunjene obveze do 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% .
OBVEZNA LITERATURA:
Friganovi, M.A. 1990: Demogeografija: stanovnitvo svijeta, kolska knjiga (4. izd.), Zagreb
Wertheimer-Baleti, A. 1999: Stanovnitvo i razvo,jMate, Zagreb
Nejami, I. 1991: Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Globus, Zagreb
U pripremi: Nejami, I. 2005: Demogeografija: stanovnitvo u prostornim odnosima i procesima
Relevantni lanci objavljeni u domaim i inozemnim znanstvenim asopisima: Hrvatski geografski
glasnik, Geoadria, Acta Geographica Croatica, Drutvena istraivanja, Migracijske i etnike teme,
Sociologija sela, Population, Population Geography, International Migration, Population Bulletin.
NAPOMENA: program predmeta (nastavne teme) je isti kao i za Demogeografiju na preddiplomskom

znanstvenom studiju, ali je zbog ukupno manjeg broja sati obrada pojedinih tema odgovarajue smanjena
NAZIV KOLEGIJA: IVOT NA ZEMLJI

AUTOR(I) PROGRAMA:
doc.dr.sc. Damir Buckovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geoloki odsjek

prof.dr.sc. Ivan Gui, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geoloki odsjek
GODINA STUDIJA: 3
IZVOA NASTAVE
vjebe 2 asistent
seminar
ECTS BODOVI: 4
CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente sa prostornom i vremenskom dinamikom Zemlje tijekom geoloke
prolosti, sa razvojem ivog svijeta, te sa graom i meusobnim odnosima kronostratigrafskih (stijenskih)
jedinica koje su prisutne na prostoru Republike Hrvatske.
NASTAVNI SADRAJI: 1) Utemeljitelji Historijske geologije; 2) Geoloka vremenska ljestvica; 3)
Radiometrijsko datiranje starosti stijena; 4) Nastanak atmosfere, mora, oceanske i kontinentalne kore; 5)
Graa kratona i titova; 6) Nastanak ivota; 7) ivot u Proterozoiku, 8) Proterozojski titovi i
proterozojske oledbe; 9) ivot u donjem i srednjem Paleozoiku, 10) ivot u gornjem Paleozoiku; 11)
Paleogeografija Paleozoika; 12) ivot u Mezozoiku; 13) Paleogeografija Mezozoika; 14) ivot u
Tercijaru, 15) Paleogeografija Tercijara.
Terenski rad
obrazloene u programu predmeta. Pri tome posebna panja posveuje se pripremi terenskog rada,
aktivnosti u terenskom radu i kvaliteti uradaka. Rad se stalno prati od nastavnika, kako uputama, tako i
raspravama i zajednikim istraivanjem pojedinih pojava i ukupnog znaenja opaanog za razumijevanje
procesa i moguih interpretacija.

Praenje rada i napredovanja studenata provodi se kroz 5 kolokvija tijekom semestra.
UVJETI ZA POTPIS:
Pravo na potpis stijee student koji je redovito pohaao i predavanja i vjebe, te poloio sve predviene
kolokvije u semestru. Konana ocjena je srednja vrijednost ocjena svih 5 kolokvija, pismenog i usmenog
ispita.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit.
KOLEGIJI PRETHODNICI: Opa geologija
Prothero, D. R. & Dott, R. H.: Evolution of the Earth. McGraw-Hill Science/Engineering/Math, 2001;
Levin, L.H.: The Earth Through Time. John Wiley & Sons, 2003;
Cooper, J.D., Miler, R.H. & Patterson, J.: A Trip Through Time: Principals of Historical Geology. Merrill
Publishing Co., 1990;
Wicander, R., Monroe, J.S.: Historical Geology - Evolution of the Earth and Life Through Time. West
Publishing Co., 1989;
Stanley, S.M.: Earth and Life Through Time. W. H. Freeman and Co., 1989;
Herak, M.: Geologija. kolska knjiga, Zagreb, 1990.
DOPUNSKA LITERATURA: promjenjivi izbor recentnih lanaka iz uglednih meunarodnih i domaih

asopisa koji se bave problematikom sadranom u nastavnom programu.
NAZIV KOLEGIJA: GEOLOGIJA MINERALNIH LEITA
autora):
Prof.dr. Ladislav Palinka, PMF
GODINA STUDIJA: 3.
IZVOA NASTAVE
vjebe 1 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje s geolokim i geokemijskim procesima koji dovode do stvaranja mineralnih
leita. Rudna petrologija kao bitan elemenat u rekonstrukciji evolucije orogena-metalogenija Dinarida.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Graa Zemlje, podrijetlo magme i elementi tektonike ploa, 2. Graa Dinarida, 3. Magmatska rudna leita,
likvidno-magmatska, kristalizacioni diferencijati, likvidni segregati, 4. Karbonatiti, dijamantska leita,
nefeliniti, apatiti, titanomagnetiti, 5. Masivni sulfidi ciparskog tipa, komatiitski tip, kasnomagmatska leita
(Kiruna tip), 6. Postmagmatska, pegmatiti, 7. Pneumatoliti (skarnovi, grajzeni), 8. Hidrotermalna rudna leita,
(kata, mezo, epi), Cu-porfirna (cementaciona zona), nisko-sulfidna i visoko-sulfidna (Bor, Majdanpek,
Trepa), s obskurnim magmatskim utjecajeme (Ljubija, Trgovska gora), 9. Sedimentna ekshalativna (SEDEX
tip, Vare, Idrija, Kuroko), 10. Mississippi valley tip (Meica, Bleiberg, Olovo), 11. Sedimentna rudna leita,
Sabkha tip (Cu-kriljavci, Ba-Lokve), rezistati (nanosna Au, Sn), 12. Precipitati (U, irovski Vrh, Colorado
plateau tip), hidrolizati (boksiti, lateriti, Ni-kore troenja), 13. Metamorfogena rudna leita (Au-mezo-
termalna), 14. Geotektonski raspored magmatskih, metamorfogenih i sedimentnih rudnih leita, Metalogenija
Dinarida temeljena na principima tektonike ploa (Wilsonov ciklus, razvoj i zatvaranje Tetisa).
Terenski rad
obrazloene u programu predmeta. Pri tome posebna panja posveuje se pripremi terenskog rada, aktivnosti u
terenskom radu i kvaliteti uradaka. Rad se stalno prati od nastavnika, kako uputama, tako i raspravama i
zajednikim istraivanjem pojedinih pojava i ukupnog znaenja opaanog za razumijevanje procesa i moguih
interpretacija.
nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praenje njihovih postignua, kao
npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Predavanja, praktine vjebe uz demonstraciju tipova rudnih tekstura, osnovni elementi rudne mikroskopije.
Kontinuirano praenje izloenog gradiva kroz kolokvije, seminare i meu-ispit (mid-term). Zavrni ispit slijedi
neposredno nakon odsluanog kolegija, a uvjeti za potpis i pristup ispitu je pozitivna ocjena sveukupnog rada
tijekom semestralne nastave.
NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno i nakon toga
usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih oblika provjere
Pismeni ispit s prepoznavanjima i opisom tipova ruda, usmeni ispit.
Meu-ispit, iskljuivo pismeni.
kolegij):
Mineralogija, Petrologija, Geokemija.
Evans, A.M.: Ore geology and industrial minerals, Blackwell Sci.Publ., London, 1990, str. 389.
Sawkins, F.J.: Metal deposits in relation to plate tectonics. Springer Verlag, 1990, str. 460
Ineson, P.R.: Practical ore microscopy, Longman earth sci.ser., 1989., str. 181.
Markovi, S.: Hrvatske mineralne sirovine. Inst.geol.istr., 2002., str. 541.
NAZIV KOLEGIJA: PRIMIJENJENA LIMNOLOGIJA

Diplomski studij: ZNANOSTI O OKLOLIU
GODINA STUDIJA: 3
autora):
Prof. dr. sc. Ivan Habdija, PMF
EU(navedite kojem)
IZVOA NASTAVE
praktikum 2 asistent
seminar
CILJ KOLEGIJA: upoznati studente s uzrono-posljedinim vezama izmeu akvatike biote i ekolokih
imbenika ekosustavima rijeka i jezera.

Poloaj i povijesni razvoj limnologije u sustavu prirodnih znanosti. Definicija, zadaci i sadraj primijenjene
limnologije.
Priroda i postanak tekuica i stajaica na kopnu. Kruenje vode na Zemlji i klasifikacija voda na kopnu.
Fizikalne karakteristike vode i fizikalni odnosi u tekuicama i stajaicama. Vodni reimi. Brzina strujanja,
protok i vodostaj.
Biocenoze i metode njihove klasifikacije u tekuicama i stajaicama. Primarna i sekundarna produkcija i
najee metode za njihovo mjerenje. Strukturne i funkcionalne karakteristike akvatikih cenoza u zavisnosti s
ekolokim imbenicima u vodenim ekosustavima (temperatura vode, brzina strujanja, svjetlost, koncentracija
metabilikih plinova, koncentracija mineralnih soli). Alohtoni i autohtoni izvori hrane u akvatikim biotopima
Podrijetlo, procesiranje i utilizacija alohtonog organskog detritusa.
Razliiti aspekti iskoritavanja voda. Hidroenergetska postrojenja i ekoloka zatita. Ekoloki aspekti ureenja
obala, nasipa i brana.
Ureaji za proiavanje otpadnih voda. Biologija i tehnologija proiavanja voda. Ekoloki aspekti
vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.
Vodoopskrbna postrojenja i postupci kondicioniranja voda.
PRAKTIKUM: Metode istraivanja u limnologiji. Terenski i laboratorijski postupci mjerenja fiziko-
kemijskih parametara u tekuicama i stajaicama. Analitike metode mjerenja metabolikih plinova otopljenih
u vodi, mineralnih soli i indikatora organskih oneienja. Granulometrijska analiza sedimenta. Laboratorijska
i terenska oprema. Metode istraivanja u biocenologiji slatkovodnih ekosustava (sakupljanje uzoraka bentosa i
planktona, biocenotiki i trofiki sastav, parametri raznolikosti i indeksi slinosti).

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi.

NASTAVNE SADRAJE
Lampert W., Sommer U.: Limnoecology. The Ecology of Lakes and Streams. Oxford
University Press. New York, 1997
Wetzel R.G.: Limnology, Lake and River Ecosystems. Academic Press. A Harcout Science
and Technology Company. London, 2001
Davies, B.R., Walker, K.F.: The ecology of river systems. Monographie Biologicae, 60, Dr. W. Junk
Publishers, Dordrecht-Boston, 1986
DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi
rauna o tome da bude to je mogue novijeg datuma):
Allen, D.J.: Stream ecology. Structure and function of running water. Kluwer Academic Pub.,
Chapman & Hall, London, 1995
APHA: Standard methods for the examination of water and wastewater. APHA, Washington,
1985
Izbor iz biolokih asopisa i internetskih stranica.
NAZIV PREDMETA: GEOEKOLOGIJA I ZATITA OKOLIA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
GODINA STUDIJA: 3
Vjebe - -
Seminar 15 (25%) asistent
Predmetna terenska nastava 15 (25%) nastavnik
ECTS BODOVI: 4
Razglobiti krajolik s ciljem definiranja njegove ekoloki optimalne prostorne organizacije koritenja i
cjelovitost svih onih duhovnih i fizikih aktivnosti koje osiguravaju preivljavanje ovjeanstva i zdrav fiziki
i duhovn primijeren ivot ovjeka na Zemlji.. Studenti e se upoznati s temeljnim geosustavima i njihovim
prostornim odnosima, znaajkama i strukturom krajolika, razvojem novih metoda i teorijskim temeljima
geoekolokog planiranja i oblikovanja prostora uz temeljne spoznaje zatite okolia upoznati i odgovarajue
metode i tehnike rada koje e moi koristiti u zatitarskim aktivnostima i zatite.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Geoekologija ekologija krajolika
2. Ekosustavi
3. Uloga znanosti u zatiti okolia
4. Temeljni problemi zatite okolia
5. Gospodarenje krajolikom geoekoloko vrednovanje
6. Problemi zatite okolia od oneienja atmosfere, hidrosfere i pedosfere
7. Nuklearna energija i zatita okolia
8. Gospodarenje zatienim podrujima
9. Geoekoloko kartiranje

Studenti e uz obveznu nastavu na seminaru razraivati specifinu geoekoloku problematiku tipova i vrsta
geoekosustava i krajolika, a posebna panja e se pokloniti geoekolokom planiranju
Redovito prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada seminarskog rada te kartiranje i izrada
jedne ope ili pak serije analitikih geoekolokih karata zadanog prostora. Obvezno prisustvovanje terenskoj
nastavi.
Usmeni i pismeni ispit s tim da e se pri tome uzeti u obzir i uinkovistot studiranja( seminarski i terenski rad).
60% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 20% terenski rad
OBVEZNA LITERATURA:
Bognar, A., Lozi, S., Saletto-Jankovi, M., 2004.: Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek PMF-
a, Zagreb
Bognar, A, Pecsi, M., 2005.: Suvremeno geografsko poimanje okolia, Zbornik III hrvatskog kongresa,
Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
Bognar, A, Salleto-Jankovi M., 1996.: Geoekoloki pristupi u gospodarenju prostorom (okoliem,
krajolikom), Ekoloke monografije br.8, Hrvatsko ekoloko drutvo Varadin
Forman R. T. T., Gordon M., 1986.: Landscape ecology, J. Wiley, New York
Glava, V., 1999.: Uvod u globalnu ekologiju, Dravna Uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb
Montgomery, C.W., 1995.: Environmental Geology, 4 izd. WCB Publishers, Dubuque.
Bognar, A., 1979.: Uloga i zadaci geomorfologije u prouavanju i zatiti okolia, Geographica Slovenica
9.
Hidore, J.J., Global Environmental Change its Nature and Impact, London.
Bognar A., 1999.: Fiziko-geografske znaajke R. Hrvatske i temeljne postavkenjihove geoekoloke
evaluacije, Hrvatska i odrivi razvitak, Zagreb
FAO, 1976.: A framework for land evaluation, FAO, Soils Bull., No 32, Rome
Gams I., 1986.: Osnove pokrajinske ekologije, Filozofska fakulteta univerze Edvarda Kardelja v Ljubljani,
Oddelek za geografijo, Ljubljana
Leser M., 1976.: Landschaftekologie, Stuttgart
Kovaevi P., 1995.: Podruja i podpodruja geomorfolokih grupa tala i osvrt na nain njihovog
iskoritavanja u Hrvatskoj, Agronomski glasnik br. 3/1995, Zagreb
Prpi B., 1992.: O vrijednosti opekorisnih funkcija ume, Hrvatsko umarsko drutvo, umarski list, 6-
8/1992., Zagreb
Mayer, D.,1993: Kvaliteta i zatita podzemnih voda. Hrvatsko drutvo za zatitu vode i mora, Zagreb
Milnes, A.G., 1985.: Geology and raswaste. Academicc Press, London.
Bognar, A, 1990.: Geomorfoloke i inenjersko-geomorfoloke osobine otoka Hvara i ekoloko
vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Broj 52, GDH, Zagreb
Chapman, J.I., Reis, 1992.: Ecology: Principles and Applications, Cambridge University Press.
Klepac, R., 1980.: Osnove ekologije, Zagreb.
Bognar, A., 1979.: Uloga i zadaci geomorfologije u prouavanju i zatiti okolia, Geographica Slovenica
9, Ljubljana.
NAPOMENA:
NAZIV KOLEGIJA: FIZIKA

AUTOR(I) PROGRAMA: prof. dr. sc. Anelka Tonejc,
redoviti profesor, Fiziki odsjek, Prirodoslovno Matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
GODINA STUDIJA: 2..
IZVOA NASTAVE
predavanja 3 Anelka Tonejc- nastavnik
vjebe 2 dr. sc. Igor er- asistent
seminar
ECTS BODOVI : 6-7 ( svakako manje od 8 jer ste smanjili satnicu fizike!)
CILJ KOLEGIJA:
U okviru kolegija razmatraju se osnovni fizikalni zakoni potrebni za geoloku struku. Predavanja su popraena
mnotvom pokaznih eksperimenata za objanjenje osnovnih fizikih zakona. Ukljuene su i osnove
geofizikih metoda. Na vjebama se rjeavaju zadatci vezani uz gradivo.
NASTAVNI SADRAJI:
Mehanika; kinematika, statika i dinamika materijalne toke i krutog tijela. Newtonovi zakoni, rad, energija,
koliina gibanja, trenje. Newtonov zakon gravitacije. Akcelerirani sustavi. Harmoniko, prigueno i prisilno
titranje. Valovi: progresivni, stojni, transverzalni, longitudialni. Osnove hidrostatike i hidrodinamike.Toplina;
definicija temperature. Toplinska svojstva stijena: specifini toplinski kapacitet, termika ekspanzija,fazni
dijagrami, fazni prijelazi. Osnovni zakoni termodinamike, izotermne i adijabatske promjene, Carnotov proces,
entropija. Geotermike metode, geotermiki gradijenti, poroznost stijena. Zakoni zraenja crnog
tijela.Elektricitet i magnetizam;Coulombov zakon. Elektrino polje i potencijal. Struja. Otpor, rad i snaga.
Elektrina vodljivost. Elektromagnetska indukcija.Magnetska svojstva materijala. Elektromagnetski valovi.
Optika; osnovni zakoni optike. Ravna i sferna zrcala. Lee. Mikroskop. Interferencija i ogib svjetlosti. Optika
reetka. Spektrometri. Polarizacija svjetlosti.
Atomska i nuklearna fizika;Bohrov model vodikovog atoma. Spektri. Fotoelektrini uinak. Elektronski
mikroskop. Prirodna i umjetna radioaktivnost.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Osim pohaanja
nastave, u svrhu kontinuiranog rada studenata i praenje njihovih postignua, studenti u svakom terminu
imaju obavezne domae zadae koje kontrolira demonstrator. Tokom semestra studenti e imati pismene (4
testa znanja preenog gradiva) i usmene kolokvije.
Na osnovu bodova prikupljenih na testovima studenti mogu biti osloboeni pismenog dijela ispita. Studentima
stoji na raspolaganju demonstrator , s kojim rjeavaju zadatke jednom tjedno.
UVJETI ZA POTPIS:
1. Uredno pohaanje predavanja i vjebi ( 20% izostanaka moe se tolerirati)
2. Prisustvovanje testovima provjere znanja s prolaznim brojem bodova.
3. Redovito pisanje domaih zadaa
Ukoliko studenti nisu zadovoljili u potpunosti obavezama od 1. do 3. mogu dobiti uvjetni potpis. Znai da
prije pismenog ispita obavezno moraju donijeti sve zadae i kolokvirati gradivo, te zadatke s vjebi.
Studenti koji nisu zadovoljavali uvjete 1. do 3. moraju ponovo upisati kolegij.
NAIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno
KOLEGIJI PRETHODNICI .
Matematika I i II -vektorski raun, derivacije i integrali.
P. Kulii; Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
D. Horvat:Fizika, Odabrana poglavlja, Zagreb, HINUS,1999.
A. M. Tonejc:Predavanja iz Fizike za geologe,Interna skripta, Zagreb 2005.
DOPUNSKA LITERATURA :
P. Kulii, V. Hen Bartoli; Valovi i optika, kolska knjiga, Zagreb, 1989.
N. Cindro, Fizika 2; Elektricitet i magnetizam, kolska knjiga, Zagreb 1988.
Variak, Markovi, Kranjc, Turk: Zadaci iz fizike, PMF, Zagreb; (skriptarnica)
Babi, Krsnik, Oko: Zbirka rjeenih zadataka iz fizike, kolska knjiga ,Zagreb, 1988.
B. Mikulii, E. Verni: Zbirke zadataka iz fizike
NAZIV PREDMETA: KLIMA HRVATSKE

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipi, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb
NAZIV STUDIJA:
Znanosti o okoliu
GODINA STUDIJA: izborno
Predavanja 15 (33,3%) nastavnik
Vjebe 15 (33,3%) asistent
Seminar 15 (33,3%) nastavnik i asistent
ECTS BODOVI: 4
OBVEZNI PRETHODNO POLOENI PREDMETI: Klimatologija
Cilj kolegija je primijeniti steenu sposobnost geografske interpretacije rezultata klimatolokih istraivanja na
konkretnom prostoru, tj. na primjeru Hrvatske. Koristei znanja o klimatskim elementima i utjecaju klimatskih
faktora na klimatske elemente studenti bi savladavanjem gradiva ovog kolegija morali znati objasniti kakve su
karakteristike klime u Hrvatskoj, zato postoje razlike klime izmeu raznih dijelova Hrvatske, kolike su te
razlike i kakve su geografske posljedice tih razlika. Uz to studenti primjenjuju osnovne grafike i statistike
klimatoloke metode kao i svrsishodno koritenje literature.
NASTAVNI SADRAJI:
1. Klimatski poloaj Hrvatske
1.1. Opi klimatski utjecaji
2. Energetika atmosferskih procesa
2.1. Radijacija
2.2. Temperatura zraka
3. Cirkulacija zraka
3.1. Raspodjela tlaka zraka
3.2. Zrane mase i fronte
3.3. Sekundarna cirkulacija zraka
3.4. Utjecaj ope cirkulacije na strujanja u Hrvatskoj
3.5. Glavni vjetrovi u Hrvatskoj
4. Vodena para iproizvodi kondenzacije
4.1. Vlanost zraka
4.2 Naoblaka
4.3. Padaline
5. Klimatska regionalizacija Hrvatske
6. Promjene klime i izdizanje morske razine
Nazonost predavanjima i seminarima , nazonost vjebama, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada
UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazonosti na vjebama i seminarima, izraene sve vjebe
predviene programom (maks. 15), izrada i izlaganje jednog seminarskog rada
NAIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno
Ispit 80% + seminar 20%
OBVEZNA LITERATURA:
egota, T., A. Filipi, 1996: Klimatologija za geografe. III, preraeno izdanje. Udbenici Sveuilita u
Zagrebu. 471 str. kolska knjiga, Zagreb.
egota, T., A. Filipi, 1991: Arheoloki i geoloki pokazatelji holocenskog poloaja razine mora na
istonoj obali Jadranskog mora. Rad HAZU, Razred za prirodne znanosti, knj. 25, 149-170.
egota, T., A. Filipi, 1991: Periodika i aperiodika dnevna amplituda temperature zraka u Zagrebu.
Radovi Geografskog odjela PMF-a 26, 17-34. (GEOBASE i Geo Abstracts))
egota, T., A. Filipi, 1992: Godinja amplituda temperature zraka u Zagrebu. Acta Geographica
Croatica 27, 107-124. (GEOBASE i Geo Abstracts))
Filipi, A., 1992: Neolitsko naselje Danilo kod ibenika i razina Jadranskog mora. Geografski glasnik 54,
33-4.
Filipi, A., 1993: Reducirane temperature zraka u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 28, 149-160.
Filipi, A., 1994: Anomalija temperature zraka u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 29, 45-56.
Filipi, A., 1998: Klimatska regionalizacija Hrvatske po Kppenu za standardno razdoblje 1961.-1990. u
odnosu na razdoblje 1931.-1960. Acta Geographica Croatica 33, 1-15.
Filipi, A., 2000/2001: Razgranienje Kppenovih klimatskih tipova Cf i Cs u Hrvatskoj. Acta
Geographica Croatica 35, 7-18.
Relevantni lanci iz asopisa: Radovi Geografskog odsjeka PMF-a/Acta Geographica Croatica, Hrvatski
geografski glasnik, Geoadria.
NAPOMENA:
NAZIV KOLEGIJA: TERENSKA NASTAVA
AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko uilite za

svakog autora):
nastavnici iz biologije, geografije i geologije,
GODINA STUDIJA: 3.
IZVOA NASTAVE
predavanja
vjebe
Terenska nastva 8 nastavnici i susradnici
ECTS = 4 boda
CILJ KOLEGIJA:
Upozanti studente s metodama analize i uoavanje osnovnih geolokih, geografskih i biolokih
obiljeja okolia na terenu. Razmatranje prostornog ureenja na terenu prema njegovim geolokih,
geografskim i biolokim obojejima. Upoznavanje studenata s stupnjem degradacijskih promjena na
terenu.

Upoznavanje vrste stijena i minerala na terenu, voenje terenskog dnevnika. Obilazak
pododnih izdanaka i kamneoloman i rudnika s razliitim tipovima magmatskih i metamorfnih stijena.
Metode uzimanja i determinacije uzoraka stijena, minerala i ruda. Analiza naputenih mineralnih
leita i procjena stupnja degradacije krajobraza i okolne flore i faune. terenske analize ekolokih
elemenata o pejsau (reljef, geoloka osnova, klima, voda, zrak, tlo, vegetacija) vanih za planiranje i
ureenje prostora. Flora i fauna kao indikatori kvalitete okolia. Krki prostori prostor Hrvatske -
objekt geolokih, geografskih i biolokih prouavanja, planiranja prostora i zatite okolia.
Upoznavanje studenata na terenu s prostronim planiranjem i razvojem priobalja. Ugroenost marinske
flore i faune te zatita krajobrazne raznolikosti Jadranske obale.
OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim

pohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praenje
njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):
Po zavretku terenske nastave studenti podnose izvjetaj o radu na terenu. Redoviti kolokviji.
UVJETI ZA POTPIS Pozitivno ocijenjeni izvjetaj i poloeni kolokvij.
KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju poloiti ispite da bi mogli
pratiti kolegij): apsolvirani kolegiji: Opa geologija Petrologije, Minerologija, Sistematska
botanika, Invertebrata i Vertebrata.
OBAVEZNA LITERATURA
Murck B.W., Skinner B.J. & Porter S.C. (1996): Environmental Geology, John Wiley & Sons, New York.
Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th. Ed., Merrill Publ. Company, Columbus.
Pullin A. S. (2002): Conservation Biology, Cambridge, University press.

Preddiplomski Znanosti O Okolisu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Preddiplomski Znanosti O Okolisu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA: PRVOSTUPNIK ZNANOSTI O OKOLIU

Nedvojbeno je da su znanosti o okoliu u zadnjih 50 godina postale interdisciplinarno podruje u mnogim

Na Biolokom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta od 1980. godine izvodi se studijski program:

Dosadanja iskustva su pokazala da studijski program diplomiranog inenjera biologije ekolokog

2.1. NAZIV ZNANSTVENOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA: ZNANOSTI O OKOLIU

2.5 PREDDIPLOMSKI STUDIJ:

STEENE KOMPETENCIJE: STRUNOST ZA OBAVLJANJE POSLOVA U DJELATNOSTIMA KOJE POKRIVAJU:

organizaciju bioloke i krajobrazne zatite u nacionalnim parkovima;

osiguravanje visokih ekolokih standarda u voenju i upravljanju tehnolokim procesima i

ZANIMANJA ZA KOJA BI STUDENT/STUDENTICA BIO/BILA OSPOSOBLJEN/OSPOSOBLJENA NAKON

STJECANJA TOG NAZIVA:

Laboratorijski sloeniji poslovi vezani uz istraivanja iz aplikativne ekologije, te bioloke,

raunalnu obrada i razvrstavanje podataka;

strunu pomo u terenskim istraivanjima;

odravanje sloene terenske i laboratorijske opreme.

POTENCIJALNI DIPLOMSKI PROGRAMI KOJE BI MOGAO/MOGLA PRATITI

u ustanovi predlagau studijski diplomske studijske programe:

Ekologija i zatita prirode na Biolokom odsjeku PMF-a

Fizika geografija i geoekologija na Geografskom odsjeku PMF-a

Geoloka zatita okolia na Geolokom odsjeku PMF-a

na nekim drugim fakultetima Sveuilita u Zagrebu: studijske programe i module vezane za

2.6. Ne planira se objedinjavanje preddiplomskog i diplomskog studijskog programa u jednu

POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

NASTAVNIK KOLEGIJ SATI SATI

Vrdoljak Opa kemija 2+2+1 6

GGP1021 Orei Hidrogeografija 2+1+0 4

NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

Vanik Organska kemija 2+2+0 5

Balen, Zupani Petrologija 3+1+0 5

GGP1011 Filipi Klimatologija 2+1+0 4

Orli Dinamika atmosfere i mora 2+0+2 5

NASTAVNIK SATI SATI

NASTAVNIK SATI SATI

Huzak Statistika 2+2+0 5

Jurai Geologija zatite okolia 2+1+0 4

Izborni sadraji za 3 godinu studija

NASTAVNIK SATI SATI

GGD1011 Nejami Demografija 2+0+1 4

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij znanosti o okoliu

NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim pohaanja

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA I

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Preddiplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIU

SEMESTAR STUDIJA: zimski

NAIN POLAGANJA ISPITA:

NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE BIOLOGIJE

GODINA STUDIJA: 1 (prva)

SEMESTAR STUDIJA: 1 (prvi)

CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim biolokim sadrajima.

NASTAVNI SADRAJI (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA (osim pohaanja

NAZIV KOLEGIJA: MINERALOGIJA

AUTOR(I) PROGRAMA izvanredni profesor, DARKO TIBLJA, PMF

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA:

NAIN POLAGANJA ISPITA:

NAZIV KOLEGIJA: PROTISTA

DA LI KOLEGIJ MOETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUBENIH JEZIKA

Terenska nastava (dana)

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih to preciznije, po mogunosti prema nastavnim tjednima):

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAINI NJIHOVA IZVRAVANJA Obavezno sudjelovanje u

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmiljenih kolokvija i