MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I

UMARSTVA
1558
Na temelju lanka 9. stavka 2. uz suglasnost ministra zatite okolia i prostornog ureenja,
lanka 13. stavka 1., lanka 19. stavka 3. i lanka 20. stavka 3. Zakona o ekolokoj
proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine, broj 12/01.),
ministar poljoprivrede i umarstva donosi

PRAVILNIK
O EKOLOKOJ PROIZVODNJI U UZGOJU BILJA I U PROIZVODNJI
BILJNIH PROIZVODA
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju minimalni zahtjevi agrotehnike za ekoloku proizvodnju u
uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda, obuhvaa postupke i odreene norme uzgoja
bilja te upravljanje ekolokom proizvodnjom, a meu ostalim: plan proizvodne jedinice,
uvjete prijelaznog razdoblja, paralelnu proizvodnju, izbor bilja i vrsta, odravanje plodnosti,
popis doputenih gnojiva i sredstava za poboljanje tla, upravljanje trajnim nasadima
(vonjaci, vinogradi i ume) i prirodnim podrujima, uvjete i nain pakiranja, rukovanja i
skladitenja te doputene uvjete i postupke prijevoza.
I. OPA NAELA
lanak 2.
Ekoloka proizvodnja u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda temelji se na
sljedeim naelima:
- ouvanju bioloke i krajobrazne raznolikosti, posebice stabilnosti prirodnih stanita i
ouvanju samoniklih biljnih vrsta,
- usklaivanju i pravilnom gospodarenju glede izbora usjeva, biljnih vrsta i sorti,
viegodinjih plodoreda, odabira naina obrade tla, gnojidbe i zatite te jaanja otpornosti na
tetoinje,
- brizi za pravilnu njegu tla; uvanju i poveanju njegove plodnosti i bioloke aktivnosti,
sadraja organskih tvari i hraniva, poboljanju strukture tla te postupcima njegove zatite od
raznih oblika degradacije,
- zatiti korisnih organizama: opraivaa, predatora, ptica i drugih,
- ekoloki opravdanoj preradi i uporabi (recikliranju) otpada iz proizvodnje,
- proizvodnji koja iskljuuje ili samo iznimno doputa uporabu agrokemikalija (mineralnih
gnojiva i raznih kemijskih sredstava za zatitu bilja).
lanak 3.
Proizvodna jedinica u ekolokoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: proizvodna jedinica),
obino je mjeovito gospodarstvo na kojem se provodi uravnoteen uzgoj bilja i ivotinja.
Ekoloka proizvodnja na proizvodnoj jedinici moe se usmjeriti na proizvodnju nekog
odreenog ekolokog proizvoda, sukladno posebnom propisu za tu vrstu proizvodnje.
lanak 4.
Proizvodna jedinica u uzgoju bilja i biljnih proizvoda bez ivotinja mora imati osiguran
izvor doputenih gnojiva i sredstava za odravanje plodnosti tla sukladno odredbama ovog
Pravilnika.
lanak 5.
Proizvoa u ekolokoj proizvodnji treba imati osnovno znanje o sustavu ekoloke
proizvodnje i suraivati sa savjetodavnom slubom.
II. PRIJELAZNO RAZDOBLJE U BILJNOJ PROIZVODNJI
lanak 6.
Razdoblje izmeu poetka ekoloke proizvodnje u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih
proizvoda i utvrivanja sukladnosti te proizvodnje s temeljnim zahtjevima naziva se
prijelazno razdoblje.
Prijelazno razdoblje za ekoloku proizvodnju u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda
traje najmanje jednu godinu za jednogodinje bilje, a najmanje tri godine za viegodinje
nasade, ako su prethodno ispunjeni uvjeti programa ocjenjivanja sukladnosti.
Prijelazno razdoblje traje najdulje pet godina.
Poetak prijelaznog razdoblja rauna se od datuma obavljenog prvog strunog nadzora.
lanak 7.
Prijelazno razdoblje iz lanka 6. stavka 2. ovoga Pravilnika moe se skratiti ako su
ispunjeni sljedei uvjeti:
- da se na proizvodnoj jedinici proizvodi sukladno propisima i pravilima ekoloke
proizvodnje,
- da je neznatna razina ostataka nedoputenih tvari u tlu odnosno u biljkama trajnih
kultura.
Odluku o skraivanju prijelaznog razdoblja donosi ministar poljoprivrede i umarstva (u
daljnjem tekstu: ministar) na zahtjev proizvoaa i na temelju zapisnika o obavljenom prvom
strunom nadzoru kojim je utvreno da su ispunjeni uvjeti iz prethodnog stavka.
lanak 8.
U prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekoloku proizvodnju, proizvodna jedinica
treba izraditi plan prijelaza na ekoloku proizvodnju.
Plan prijelaza na ekoloku proizvodnju sadri:
- primijenjenu prethodnu agrotehniku i postojee stanje gospodarstva,
- plan proizvodnje u prijelaznom razdoblju,
- promjene u strukturi proizvodne jedinice u prijelaznom razdoblju.
lanak 9.
Kada se na proizvodnoj jedinici istovremeno provodi konvencionalna i ekoloka
proizvodnja, potrebno je osigurati:
- da postoji vrsto razgranienje izmeu konvencionalnih dijelova i dijelova s ekolokom
proizvodnjom,
- da je dijelove koji su u ekolokoj proizvodnji mogue struno nadzirati,
- da se odvojeno vodi zapise za obje vrste proizvodnje,
- da se u djelovima s konvencionalnom proizvodnjom ne koriste genetski izmijenjeni
organizmi.
III. AGROTEHNIKE MJERE U EKOLOKOJ PROIZVODNJI U UZGOJU BILJA I
PROIZVODNJI BILJNIH PROIZVODA
Plodnost i bioloka aktivnost tla
 lanak 10.
U ekolokoj proizvodnji bilja i biljnih proizvoda plodnost i bioloka aktivnost tla odrava
se i poveava:
- sijanjem mahunarki, zelenih biljaka za gnojidbu (siderati), odnosno korjenastih biljaka u
prikladno proirenim plodoredu,
- dodavanjem kompostiranog ili nekompostiranog organskog materijala dobivenog na
gospodarstvima koja proizvode sukladno ovom Pravilniku (nusproizvodi stoarstva i dr.),
- druga organska ili mineralna gnojiva sukladno Prilogu 1. mogu se dodatno upotrijebiti
samo ako se potreba biljaka za hranom u sklopu gospodarenja plodoredom, odnosno
pripremom tla ne moe osigurati sukladno ovom Pravilniku,
- za aktiviranje komposta mogu se upotrijebiti odreeni pripravci na bazi
mikroorganizama ili na biljnoj bazi, a mogu se koristiti i biodinamiki pripravci.
Suzbijanje tetoinja
lanak 11.
tetoinje i korove potrebno je suzbijati primjenom sljedeih mjera:
- prikladnim izborom vrsta i sorti,
- prikladnim plodoredom,
- odgovarajuom obradom tla,
- zatitom korisnih biljaka i ivotinja i stvaranjem povoljnijih uvjeta za irenje prirodnih
neprijatelja tetoinja,
- unitavanjem izdanaka korova fizikalnim i mehanikim nainom.
lanak 12.
Skupljanje samoniklih biljnih vrsta i njihovih dijelova koje se nalaze u prirodi (ume,
travnjaci i dr.) i na poljoprivrednim povrinama, dri se proizvodnjom u sklopu ekoloke
poljoprivrede samo ako:
- te povrine tri (3) godine prije skupljanja nisu gnojene drugim gnojivima osim onim
doputenim u Prilogu 1.,
- te povrine tri (3) godine prije skupljanja nisu tretirane drugim sredstvima osim onih
doputenih u Prilogu 2.,
- skupljanje ne naruava stabilnost prirodnog stanita i odravanje vrsta u podruju
skupljanja sukladno propisima o zatiti prirode,
- ima doputenje Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja koje se izdaje temeljem
Zakona o zatiti prirode, i suglasnost vlasnika ili ovlatenika prava na zemljitu.
lanak 13.
Ekoloka proizvodnja u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda provodi se na
proizvodnoj jedinici bez industrijskog oneienja okolia ili s minimalnim takvim
oneienjem.
Moe biti ukljuena u ekoloku proizvodnju proizvodna jedinica udaljena 50 m od
prometnice na kojoj je prometno optereenje vie od 100 vozila/sat ili 10 vozila u minuti,
odnosno udaljena najmanje 20 m, ako je odvojena ivom ili drugom ogradom visine najmanje
1,5 m.
Na granici ovog pojasa mora se prethodno utvrditi sadraj tekih metala, odnosno,
sukladno doputenim koliinama tetnih tvari pomicati ovu granicu.
Kontrola oneienja tla
lanak 14.
 Ekoloka proizvodnja u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda poduzima sve
relevantne mjere za minimaliziranje oneienja tla i biljaka od konvencionalnih kemijskih
sredstava nanoenih erozijom vodom, vjetrom, navodnjavanjem te drugim nainima.
Ekoloka proizvodnja u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda u prijelaznom
razdoblju mora utvrditi postojee oneienje obradivih povrina tekim metalima,
policiklikim aromatskim ugljikovodicima te ukupnim i mineralnim uljima.
lanak 15.
Ako postoji opravdana sumnja tijekom proizvodnje na oneienja, nadzorna stanica
provodi analizu kvalitete relevantnih proizvoda, kultura i/ili tla.
lanak 16.
U ekolokoj proizvodnji doputeno je rabiti proizvode koji se temelje na polietilenu i
polipropenu ili ostalim polikarbonatima za zatitne strukturne pokrove, plastine pokrove,
vunaste mase, mree za insekte i omotae za silau.
Nije doputeno koritenje materijala podrijetlom od poliklorkarbonata (PVC).
lanak 17.
Granine vrijednosti sadraja tetnih tvari ekstrahiranih u zlatotopki, u tlu i organskim
gnojivima koja se mogu rabiti za ekoloku proizvodnju jesu:
Metal Miligrama / kg zrakosuhog
tla

Kadmij Cd 0,8
iva Hg 0,8
Olovo Pb 50,0
Cink Zn 150
Krom Cr 50
Nikal Ni 30
Bakar Cu 50
PAH (policikl-aromat.
ugljikovodici) 1,0

Molibden Mo
Arsen As 10
Kobalt Co 10
30

lanak 18.
Voda koja se rabi u ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda
mora odgovarati Uredbi o klasifikaciji vode (Narodne novine, 77/98.) i Uredbi o opasnim
tvarima u vodama (Narodne novine, 78/98.).
Ouvanje tla i vode
lanak 19.
Treba poduzeti relevantne mjere zatite od erozije vodom, salinizacije i prekomjerne i
neodgovarajue uporabe vode i oneienja tla i povrinskih voda.
Prekomjerna eksploatacija i iscrpljivanje izvora vode nije doputena. Izvorima vode treba
odrivo gospodariti.
lanak 20.
Spaljivanje organske tvari, tj. biljnih ostataka poslije etve usjeva ogranieno je na
apsolutan minimum.
Izbor bilja i vrsta
lanak 21.
Ekoloka proizvodnja u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda u izboru biljnih sorata
koristi vrste i sorte prilagoene lokalnim pedoklimatskim uvjetima, otporne na tetoinje.
Pri izboru sorata preporuuje se obratiti panju na ouvanje bioloke raznolikosti i dati
prednost zaviajnim (autohtonim) sortama.
Plodored
lanak 22.
Plodored u ekolokoj proizvodnji treba biti to je mogue vie raznovrsniji i imati za cilj:
- odravanje plodnosti tla,
- smanjenje ispiranja hraniva,
- smanjenje problema tetoinja,
- odravanje populacija korisnih ivotinjskih vrsta i bioloke raznovrsnosti,
- odravanje i poveanje biogenosti, tj. mikrobioloke aktivnosti tla.
lanak 23.
Plodored je potrebno raznoliko i usklaeno sastaviti radi dugoronog odravanja plodnosti
i nezakorovljenosti tla, a bez upotrebe herbicida, radi osiguranja zdravih uvjeta s primjerenim
prirodima.
Plodored treba sadravati mahunarke ili djetelinsko-travne smjese (najmanje 20 %
obradivih povrina), odnosno usjeve za zelenu gnojidbu, a strnine ili okopavine same ne smiju
obuhvatiti vie od 50 % obradivih povrina.
U plodoredu se preporuuje izmjena kultura s razliitom dubinom zakorjenjivanja,
razliitom potronjom i potrebama za pojedinim hranivima i vodom.
lanak 24.
U iznimnim sluajevima, ako gospodarstvo nema vlastite stoke, nadzorna stanica moe
zahtijevati sjetvu posebno odreenog plodoreda, ukljuujui mahunarke, siderate, primjenu
podusjeva i meuusjeva, a radi to trajnijeg prekrivanja tla usjevima. Plan plodoreda treba
napraviti uz pomo savjetodavne i/ili nadzorne stanice.
Gnojidba
lanak 25.
Stajski gnoj, gnojnica i gnojovka domaih ivotinja, napose goveda, te komposti od biljnih
otpadaka, ine zajedno s prirodnim organsko-biolokim dodacima i gnojivima, osnovu
gnojidbe u ekolokoj proizvodnji. Stoarstvo s odgovarajuom proizvodnjom krme, u tom
pogledu, bitni je sastavni dio ekolokoga gospodarstva.
 Popis doputenih gnojiva i sredstava za poboljanje tla u ekolokoj proizvodnji nalazi se u
Prilogu 1. ovog Pravilnika.
lanak 26.
Intenzitet gnojidbe, naroito duine, ne smije utjecati na smanjenje kvalitete
prinosa/priroda (hranive sastojke, okus, miris i sl.).
lanak 27.
U ekolokoj poljoprivredi provodi se odrivo gospodarenje humusom. Koliina unesenih
organskih ostataka mora biti identina koliini gubitaka etvom i mineralizacijom organske
tvari ili gubitaka na neki drugi nain.
Zasnivanje ekolokih gospodarstava preporuuje se na povrinama sa sadrajem humusa
veim od 2 %.
Gospodarenjem organskim gnojivima i kompostom treba gubitke hranivih tvari svesti na
najmanju moguu mjeru.
lanak 28.
Sva organska gnojiva trebaju potjecati s vlastitog gospodarstva; u nedostatku takvih
gnojiva doputena je primjena gnojiva s drugoga gospodarstva, ali uz doputenje nadzorne
stanice.
lanak 29.
Kod dokupa gnojiva organskog podrijetla, dokupljena koliina zajedno s koliinom s
vlastitog gospodarstva ne smije prijei koliinu gnoja u ekvivalentu od dva uvjetna grla po
hektaru (= 170 kg N/ha).
lanak 30.
Organska gnojiva podrijetlom s konvencionalnih gospodarstava mogu se primijeniti samo
na poetku prijelaznog razdoblja, u nedostatku drugih gnojiva, uz predoenu analizu njihova
sastava i doputenje nadzorne stanice. Uporaba tih gnojiva nabavljenih izvan ekolokoga
gospodarstva mora se prijaviti nadzornoj stanici.
lanak 31.
Nadzorna stanica treba utvrditi ogranienja ukupnih organskih tvari uvezenih na
gospodarstvo, uzimajui u obzir lokalne uvjete i specifinu prirodu kultura.
1. Nadzorna e stanica utvrditi standarde koji su prevencija intenzivnom koritenju
kruenja ivotinja, npr. za perad, od povratne dodatne gnojidbe.
2. Pribavljeni materijal (ukljuujui kompost za rasadu) treba biti u skladu s Prilozima 1. i
2.
3. Mineralna gnojiva smiju se rabiti samo kao dopunski dodaci tvari na temelju ugljika.
Njihova upotreba mora biti opravdana i moe se dopustiti samo kada se ostale gnojidbene
mjere ne mogu provoditi.
4. Nadzorna e stanica ograniiti unose inputa, kao to su mineralni kalij, gnojiva s
magnezijem, mikroelementi, stajska gnojiva i gnojiva s relativno visokom razinom sadraja
tekih metala i/ili ostalih neeljenih sastojaka, npr. bazina troska, kameni fosfati i talog
otpadnih voda (Prilozi 1. i 2.).
5. Gnojidba duikom mora se obaviti iskljuivo organskim gnojivima ili biljkama koje
obogauju tlo tim hranivom. Dopunska mineralna gnojidba ostalim hranivima, u naelu, treba
se provoditi gnojivima u takvim oblicima koji nee biti izravno dostupni biljkama.
6. Nije doputena upotreba kemijskih-sintetikih duinih gnojiva, lako topivih fosfata,
iste kalijeve soli i kalijeve soli s vie od 3 % klora te svih ostalih gnojiva koja nisu na popisu
Priloga 1. Zabranjena je upotreba ilske salitre i svih drugih sintetiziranih duinih gnojiva,
ukljuujui i ureju (karbamid) sukladno Prilogu 1.
7. Doputena je primjena gnojiva od mljevenih stijena i zemlje koja sadre i fosfor, a u
skladu s lokalnim uvjetima. Preporuuje se njihova primjena kroz proces kompostiranja,
odnosno drugih postupaka aktiviranja.
lanak 32.
Proizvodna jedinica treba teiti tome da sve potrebe za gnojivima osigura iz vlastite
proizvodnje te su doputena sljedea organska gnojiva i sredstva za poboljanje kakvoe tla s
vlastitoga gospodarstva:
1. stajski gnoj dozrio aerobno; propisane koliine treba davati raspodijeljeno, ee, u
manjim koliinama;
2. komposti iz ostataka gospodarstva organski otpad neoptereen tetnim tvarima, a
preraeni aerobnim dozrijevanjem;
3. zelena gnojidba leguminoznim i neleguminoznim sideratima;
4. maliranje slamom i drugim organskim ostacima nakon ubiranja glavnog prinosa;
5. gnojnice i gnojovke, koje jesu i koje nisu pripremljene mikrobiolokim aerobnim
putem, treba upotrebljavati u razrijeenom obliku;
6. mljevena roina (od rogova i papaka);
7. ivotinjske dlake i ekinje
8. krvno brano, bez dodataka natrijeva klorida;
9. brano od kostiju, bez organskih otapala te drugo ivotinjsko brano;
10. gorka sol;
11. udrobljeni ricinus bez perkloretilenskih ostataka (uz doputenje nadzorne stanice o
nainu koritenja);
12. upotreba mulja iz proiivaa i komposta od komunalnih otpadaka nije doputena.
Skladitenje gnojiva
lanak 33.
Skladine mogunosti za stajski gnoj, gnojnicu ili gnojovku na gospodarstvu trebaju biti
takve da ih nije potrebno prazniti tijekom vegetacijskog razdoblja najmanje tri mjeseca.
Gnojnice, gnojovke i svjei gnoj ne smiju se rabiti za prihranjivanje biljaka u proizvodnji
korjenastog povra i jagoda u vrijeme aktivne vegetacije, osim za jagode nakon berbe.
lanak 34.
Doputena je upotreba pripravaka na prirodnoj osnovi koji potpomau ubrzavanje
preusmjeravanja proizvodnje, uz odobrenje nadzorne stanice.
lanak 35.
Doputena su sljedea organska gnojiva nabavljena izvan gospodarstva:
1. ivotinjski gnoj ako je kompostiran (pregorio na gnojitu) i nije oneien,
2. slama i drugi biljni otpad,
3. nusproizvodi prerade, kao dodaci gnojivima s vlastitoga gospodarstva (krvno i kotano
brano, roevina, dlake, otpad perja, ricinusova prekrupa i sl.),
4. proizvodi od morskih algi (algina gnojiva poznatog podrijetla i sastava),
5. piljevina i kora drva, ako nije oneiena (tretirana fungicidima i insekticidima),
6. treset bez sintetskih dodataka, samo za proizvodnju presadnica i sadnog materijala, ako
nema drugih mogunosti.
lanak 36.
Maksimalno doputeni sadraj tekih metala i organskih oneienja u kompostu i
organskim gnojivima koja se rabe u ekolokoj proizvodnji smije iznositi najvie do 50 % tih
tvari po odredbama Pravilnika o zatiti poljoprivrednog zemljita Republike Hrvatske
(Narodne novine, 15/92.), odnosno manje ako je to propisano ovim zakonom, a to iznosi
(ekstrahirano u zlatotopki), za organska oneienja kako je prikazano u lanku 17. ovog
Pravilnika.
lanak 37.
Zatita bilja od tetoinja u ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja provodi se sukladno
dobroj poljoprivrednoj praksi, koristei sorte otpornije na tetoinje i provodei agrotehnike
mjere kojima se postie vea otpornost poljoprivrednih i umskih kultura na tetoinje,
rukovodei se kriterijima to manjeg oneienja okolia, zatite korisnih vrsta, proizvodnje
plodova bez tetnih ostataka.
lanak 38.
Suzbijanje tetoinja provodi se prvenstveno preventivnim mjerama odnosno svim
agrotehnikim mjerama koje sprjeavaju pojavu, razvoj i irenje tetoinja.
lanak 39.
Doputena je primjena biolokih pripravaka za zatitu bilja pripremljenih na proizvodnoj
jedinici od prisutnih biljaka, ivotinja i mikroorganizama, kao i biotehnikih mjera za zatitu
bilja.
lanak 40.
Sva oprema koja se rabi za primjenu zatitnih sredstava i gnojiva u konvencionalnoj
proizvodnji mora biti dobro oiena i bez ostataka tetnih tvari kada se koristi u ekolokoj
proizvodnji u uzgoju bilja.
lanak 41.
U ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja nije doputena uporaba svih kemijskih sredstava za
zatitu bilja.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, uz suglasnost nadzorne stanice, doputena je
primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja u sluaju pojave karantenskih i gospodarski
vanih tetoinja sukladno vaeim propisima o zatiti bilja, odnosno u tom sluaju nadzorna
stanica odreuje vee karence za te proizvode.
lanak 42.
Prirodne neprijatelje tetoinja bilja treba tititi i stvarati im to povoljnije uvjete ivota.
lanak 43.
Doputene bioloke i biotehnike mjere suzbijanja tetoinja jesu:
- upotreba prirodnih neprijatelja tetoinja poljoprivrednog bilja (predatori, nametnici,
superparaziti),
- upotreba feromona, kada se ne primjenjuju izravno na biljke,
- repelenti (nekemijska sintetska odbojna sredstva),
- zamke za kukce, obojene, ljepljive ploe, vrpce, posude,
- mehanika sredstva: ograde za pueve, svjetlee none lovke, mree, koprene, klopke.
Nadzorna stanica moe dopustiti i koritenje sterilnih mujaka, ako drugi zahvati nisu
uspjeni.
lanak 44.
Doputena su sredstva za bolju ljepljivost, njegu biljaka i slino, kao biljno-mineralna
sredstva i moila za prihranu i zatitu bilja.
Sredstva koja pojaavaju otpornost biljaka i sprjeavaju neke tetoinje jesu:
 - razliiti biljni pripravci, ekstrakti i ajevi (luk, hren, kopriva, preslica, paprat i dr.),
- bentonit (brano od gline),
- vodeno staklo (natrijev ili kalijev silikat),
- vapno (protiv pjegavosti jabuka u spremitu),
- homeopatski i biodinamiki pripravci.
lanak 45.
Doputena su sljedea sredstva protiv gljivinih bolesti:
- sumpor u prahu, moivi sumpor najvee koncentracije do 0,7 %, sumporni pripravci u
kombinaciji (npr. s bentonitom i vapnencem od algi u voarstvu i vinogradarstvu),
- vodeno staklo (natrijev i kalijev silikat),
- kameno brano,
- kalijev permanganat (samo za moenje sjemena),
- bakar samo u sluaju potrebe (do 3kg/ha u godini) u voarstvu i vinogradarstvu i uz
odobrenje strune kontrolne slube, a na osnovi rezultata ispitivanja sadraja bakra u tlu,
- bakreni pripravci (uz dodatak preslice, luka, hrena i sl.),
- kompostni ekstrakti,
- kombinacija nabrojanih pripravaka.
lanak 46.
Doputena su sljedea sredstva protiv biljnih tetoinja:
- Bacillus thuringiensis (BT-pripravci),
- virusni, gljivini i bakterijski preparati,
- upotreba sterilnih mujaka,
- cvjetni ekstrakt i prah buhaa (Pyrethrum), sintetski piretroidi zabranjeni su,
- uljne emulzije (bez sintetikih-kemijskih insekticida) na bazi parafinskih ulja ili biljnih
ulja za neke kulture,
- elatina,
- kameno brano,
- etilni alkohol,
- diatomejska zemlja,
- kava,
- rotenon - korijenov ekstrakt (pripravak iz Derris eliptica),
- ekstrakt i aj iz kvazijina drveta (Quassia amara, najvie 2 % koncentracije),
- kalijev sapun, smei mazivi meki sapun (najvie 3 % koncentracije).
lanak 47.
Upotreba sredstava iz lanaka 45. i 46. doputena je onda kada su prethodno iskoritene
sve druge mjere za aktiviranje vlastitih obrambenih snaga biljaka.
lanak 48.
Doputena su sredstva za ishranu i zatitu bilja navedena u Prilogu 1. i 2. ako ne sadre
zabranjena sredstva.
lanak 49.
Suzbijanje korova treba provoditi sljedeim nainima:
- svim mehanikim mjerama koje se provode pri obradi, odravanju i zatiti plodnosti tla,
- plodoredom,
- planiranim slijedom kultura, primjenom potkulture, meukulture,
 - zasijavanjem meuredova trajnih nasada (ivi mal),
- zelenom gnojidbom,
- pravilnim spremanjem i primjenom stajskog gnoja i komposta,
- izravno suzbijanje korova doputeno je samo mehanikim (obrada, plijevljenje,
napasivanje, zasjenjivanje) i fizikalnim mjerama (spaljivanje, pregrijana para, natapanje),
- neivim pokrovima (mal, papir, slama, sijeno, pijesak i dr.).
lanak 50.
Doputena sredstva za tretiranje sjemena jesu:
- vodni iscjedak (5 %-tni) s dodatkom 5 % vodenog stakla,
- blatna kupka s bakrenim oksikloridom protiv tvrde snijeti (40 g na 10 kg sjemenja),
- ulje od goruice (s vezivom bentonit),
- kalijev permanganat (KMnO4).
lanak 51.
U proizvodima ne smije biti ostataka zatitnih sredstava, posebice kloriranih
ugljikovodika, osim ako su posljedica oneienosti okolia. U tom sluaju najvee
vrijednosti ostataka u ekoloki proizvedenim biljnim proizvodima ne smiju prelaziti sljedee
koliine:
Sredstvo mg/kg
Aldrin i Dieldrin 0,01
DDT i izomeri 0,01
DDE i izomeri 0,01
TDE i izomeri 0,01
Endrin 0,01
Heptaklor 0,01
Heptaklor ept. 0,01
Heksaklor ben. 0,01
Alfa i Beta HCH 0,01
Lindan 0,01
lanak 52.
Skladita proizvoda biljnog podrijetla moraju biti osigurana od ptica, maaka i mieva te
drugih tetoinja.
Proizvodi biljnog podrijetla ne smiju se tretirati sredstvima za skladitenje ili sredstvima
za sprjeavanje klijanja (krumpir), tj. kemijskim sredstvima.
Za zatitu od tetoinja u skladitima doputeno je rabiti sredstva navedena u Prilogu 2.

IV. PROIZVODNJA POVRA, LJEKOVITOG I ZAINSKOG BILJA

Proizvodnja
lanak 53.
U ekolokoj proizvodnji i preradi povra, ljekovitog i zainskog bilja, koje se rabi za
prehranu i/ili za lijeenje, uz opa pravila vrijede i sljedea posebna pravila.
lanak 54.
Kad proizvodna jedinica u ekolokoj proizvodnji granii s konvencionalnim proizvodnim
povrinama, udaljenost izmeu njih mora biti najmanje 10 m.
Pri planiranju plodoreda, biljke iz porodice usnjaa (Labiatae) u jednogodinjem ili
dvogodinjem uzgoju smiju doi na istu povrinu tek nakon etiri godine.
U trogodinjem i etverogodinjem uzgoju, taj se razmak poveava za jo dvije godine (na
est godina).
Tlo i supstrati
lanak 55.
Koriteno tlo i dodatne tvari za supstrate (kompostni materijal, pripremljeni komposti) ne
smiju sadravati nikakve sastojake koji nisu na listi doputenih sredstava.
Nije doputen uzgoj na kamenoj vuni i vodenoj kulturi.
Upotreba tehnike hranivog filma nije doputena, osim za pospjeivanje vitlof radia u vodi
i uzgoj kres salate do faze kotiledona.
lanak 56.
Udio treseta u smjesi za proizvodnju presadnica doputen je do 50 % (teinski). Treset ne
smije sadravati dodatke koji nisu doputeni u ekolokoj proizvodnji.
Za proizvodnju presadnica doputena je upotreba gotovih pripremljenih mjeavina s
udjelom od najvie 70 % treseta.
Nije doputena primjena styromulla, stiropora i drugih sintetskih materijala za smjese, a
niti primjena istog treseta.
lanak 57.
Za sterilizaciju tla i supstrata u zatvorenim prostorima doputene su samo fizikalne
metode i sterilizacija tla toplinom: parenje i solarizacija.
Sterilizacija tla na otvorenom polju nije doputena.
lanak 58.
U gnojidbi je doputena primjena samo zrelog stajskog gnoja ili komposta.
Organska gnojiva moraju biti iz ekoloke proizvodnje ili moraju imati potvrdu da ne
sadre ostatke antibiotika, tekih metala i drugih tetnih tvari.
Proizvodnja u zatvorenom prostoru (pod staklom i folijom)
lanak 59.
Zimi je doputeno proizvodne povrine odravati zagrijanima na najvie 10 C, osim za
proizvodnju sadnica.
lanak 60.
U zatvorenom prostoru doputena je toplinska izolacija.
U istom prostoru umjetna rasvjeta nije doputena.
U zatvorenom prostoru rabe se pokrivala za tlo koja se mogu reciklirati. Pokrivala za
plastenike moraju biti na bazi polietilena, polipropilena ili drugih polikarbonata.
Upotreba PVC-a (polivinilklorida) nije doputena.
Gnojidba
lanak 61.
Gnojidba u proizvodnji povra, ljekovitog i zainskog bilja provodi se sukladno
odredbama ovog Pravilnika.
U gnojidbi se ne smije koristiti:
- fekalije,
- kompost od gradskog otpada,
- kanalizacijski mulj i kompost od mulja iz ureaja za proiavanje,
- treset, tj. treset kao osnova za proizvodnju,
 - u prihrani usjeva gnojnica i gnojovka.
lanak 62.
Preporuuje se proizvodnja povra, ljekovitog i zainskog bilja na tlima sa sadrajem
humusa u vrijednostima veim od 2 %. Sadraj humusa u tlu ispituje se svake dvije do tri
godine.
Analizu tla na sadraj tekih kovina i kloriranih ugljikovodika potrebno je obaviti na
poetku proizvodnje, a i pri proirenju proizvodnje na nove povrine.
Izbor vrsta i sorata sjeme
lanak 63.
Sjeme treba biti iz ekoloke proizvodnje, osobito vegetativni dijelovi (sjemenski krumpir,
enjak, hren, luice). Upotrebu konvencionalnog sjemena izriito odobrava Povjerenstvo za
ekoloku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Nije doputeno koristiti tretirano i pilirano sjeme, ako su u doradi koritena sintetika
sredstva za zatitu bilja, a ako to nadzorna stanica nije izriito dopustila.
Proizvodnja presadnica
lanak 64.
Preporuuje se proizvodnja presadnica na samoj proizvodnoj jedinici, po svim pravilima
ekoloke proizvodnje, ili kupovina ekolokih presadnica.
lanak 65.
Suzbijanje tetoinja provodi se sukladno odredbama ovog Pravilnika.
lanak 66.
Vodu za navodnjavanje treba analizirati u najsunijem dijelu godine.
lanak 67.
Granine vrijednosti za nitrate u svjeem povru iz ekoloke proizvodnje ne smiju
prelaziti sljedee veliine:
- za lisnato povre 2000 mg/kg svjee tvari (salate, perin i rotkvica)
- za pinat 1200 mg/kg svjee tvari
- za ostalo povre 800 mg/kg svjee tvari (kupus, cikorija, endivija, mrkva i
dr.).
Spremanje
lanak 68.
Pri izboru metoda i roka spremanja, kao i u pripremi proizvoda za trite, potrebno je
voditi rauna o poticanju i uvanju optimalne kakvoe proizvoda za prehranu ljudi.
Ambalaa za pakiranje mora osigurati ouvanje kakvoe i svjeine te mora biti ekoloki
prihvatljiva. Nije doputena uporaba tanjura od stiropora.
Svjei proizvod potrebno je nakon berbe, bez odlaganja, prikladno spremiti.
Kod neodloivog privremenog skladitenja potrebno je u laganim, ne previsokim
naslagama, svjei proizvod zatititi od neposrednih sunanih zraka.
Naprave za spremanje moraju omoguavati obradu proizvoda bez oteenja. Treba
sprijeiti mogui dodir ili unos tetnih tvari (npr. maziva).
Naprave za rezanje moraju biti besprijekorno iste i redovito provjeravane.
Po mogunosti potrebno je izbjegavati dugotrajne prijevoze.
Suenje
 lanak 69.
Spremljeni svjei proizvod treba odmah paljivo prosuiti.
Temperatura suenja mirodija ovisi o sadraju i sastavu eterinog ulja. Zaini koji sadre
eterino ulje ne sue se iznad 40 C. Droge (ljekovito i zainsko bilje) s glikozidima,
alkaloidima i droge sa sluzima sue se na temperaturi iznad 40 C.
Mirodije koje pri suenju utjeu jedna na drugu ne smiju se istovremeno suiti u istim
suionicama.
lanak 70.
Prostor za suenje i zagrijavanje mora biti zatvoren. Za ureenje tih prostora nije
doputena upotreba ploa od iverice, drvenih dijelova i pomagala za suenje, koje su obraene
tetnim tvarima ili oneiene nedoputenim tvarima iz ovog Pravilnika.
Zabranjeno je izravno zagrijavanje loivim uljem, plinom, ugljenom, drvom ili
oduzimanje vlage uz pomo kemijskih dodataka. Ako je mogue, treba dodatno ukljuiti
solarne ploe.
Prerada
lanak 71.
Nakon pripreme svjeeg proizvoda i suenja, odmah je potrebno obaviti daljnju planiranu
preradu. Prejako usitnjavanje bilja neprimjereno je te ga je potrebno obaviti u sukladnosti s
pravilima za odreene proizvode zavrne prerade.
U proizvodnim prostorima nije doputena istodobna prerada i skladitenje ekolokih i
konvencionalnih proizvoda.
Pribori koji se rabe za preradu ekolokih i konvencionalnih proizvoda moraju se stalno i
temeljito istiti.
Pakiranje
lanak 72.
Povre, ljekovito i zainsko bilje pakira se u ekoloku ambalau.
Za pakiranje treba upotrebljavati novu ambalau.
Svaka pakirana jedinica mora biti oznaena propisanim znakom ekolokog proizvoda.
lanak 73.
Ambalaa iz neobraenog papira ima prioritet pred ostalim vrstama ambalae.
Ambalaa od jute doputena je samo kao vanjski omot.
Nije doputena upotreba ambalae od PVC-a, te polietilena za mirodije koje sadre
eterina ulja.
Polipropilenska i poliuretanska ambalaa moe se dopustiti u iznimnim sluajevima.
lanak 74.
Za konanu prodaju (mala pakiranja - vreice) preporuuje se ambalaa od nebijeljenog
papira.
Kao unutranji sloj preporuuje se nebijeljeni ili pergamentni papir, a doputena je
upotreba polipropilena ili celofana.
Kao nadomjestak staklu za povre i mirodije, pored papira, doputena je upotreba
polietilena.
Nije doputeno oblaganje paketa ili posuda staniolom. Vanjski sloj prodajne ambalae ne
smije sadravati klor ili kisikom izbijeljen papir.
lanak 75.
Svaka krajnja prodajna ambalaa ili ambalaa za neobraene proizvode, mora biti
oznaena brojem serije, koja oznaava proizvoaa, koliinu, kakvou i vrijeme spremanja.
U prirodi skupljeno samoniklo jestivo i ljekovito bilje mora biti oznaeno na ambalai.
Skladitenje
lanak 76.
Skladini prostor treba biti zatien od suneva svjetla, suh i po mogunosti hladan. Preporuuje se
vlanost zraka od oko 60 % kod temperature od 19 C. Skladini prostor treba odravati istim.
lanak 77.
Skladite treba biti odvojeno od proizvodnih prostora. Zatita skladinih prostora od
ivotinjskih tetoinja obavlja se s pomou doputenih mehanikih i biolokih sredstava.
Zabranjena je kemijska i radioaktivna dezinfekcija i dezinsekcija, pranje uskladitenih
plodova kemijskim sredstvima za ienje, upotreba kemijskih sredstava za sprjeavanje
klijanja, kao i primjena jonizirajueg (radioaktivnog) zraenja.
Kao nadomjestak ovim sredstvima potrebno je obavljati potpun nadzor skladitenja,
snienje temperatura (3-5 C) ili duboko zamrzavanje, odnosno, uz odobrenje nadzorne
stanice, obrada ugroenih dijelova ugljinim dioksidom ili duikom.
lanak 78.
Potrebno je voditi zapis o serijama i koliinama proizvoda za cjelokupnu preradu i
skladitenje.
Proizvode iz konvencionalne proizvodnje, kao i u prirodi skupljeno povre ili ljekovito
bilje, potrebno je u skladitu odvojiti od ekolokih proizvoda. Mirodije je potrebno redovito
pregledavati.
lanak 79.
Dodaci u preradi i pri skladitenju moraju proizlaziti iz ekoloke proizvodnje. Ako iz
klimatskih, odnosno tehnikih, razloga nema na raspolaganju vlastitih ekolokih proizvoda,
mogue je koristiti druge proizvode koji imaju odgovarajuu potvrdnicu ovlatenih pravnih
osoba (iz zemlje ili uvoza).
V. AGROTEHNIKA U VOARSTVU
lanak 80.
Uz opa pravila u ekolokom uzgoju voaka vrijede i sljedea posebna pravila.
lanak 81.
Prijelazno razdoblje rauna se od osnivanja vonjaka za nove nasade, odnosno, od cvatnje
do cvatnje za postojee nasade.
Sadni materijal
lanak 82.
Osobito pozorno treba obaviti izbor odgovarajuih sorata i izbor podloge u skladu s
prirodnim agroklimatskim uvjetima proizvodnog podruja (zaviajne sorte).
lanak 83.
Pri izboru sorata naroito paljivo treba izabrati sorte opraivae, a preporuuje se i
organiziranje svrhovite pelarske proizvodnje na ekolokom gospodarstvu.
lanak 84.
U vonjacima s mreama protiv tue preporuuje se rast drvea s lagano oblikovanom
kronjom, da bi listovi i plodovi bili dovoljno osunani.
Najmanji razmak izmeu voaka u redu mora biti prilagoen vrsti, sorti i podlozi.
lanak 85.
 Na podruju s dovoljno padalina potrebno je cjelogodinje zatravljivanje, koje se moe
kombinirati i s uzgojem ostalih biljaka.
Zastiranje je potrebno obaviti izmjenino (30-50 % u godini) i ne na itavoj povrini
odjedanom.
lanak 86.
Sadraj humusa u tlu ne smije se smanjivati.
Vone pojaseve u uzgoju mlaih voaka treba uvati neobraslim mehanikim putem ili
pokrivanjem organskim materijalom. Meurednu povrinu u vonjacima treba tititi biljnim
pokrivaima.
lanak 87.
Najmanji vremenski razmak pri sadnji iste vrste voaka nakon krenja parcele jest jedna
godina.
lanak 88.
Doputena je prodaja zrelog voa, pri emu treba potivati ope oznake sukladno
propisima o kakvoi pojedinih klasa. Svaki sanduk mora nositi ime proizvoaa.
Naprijed navedene mjere vrijede i za preradu voa.
lanak 89.
Doputena su sljedea pomona zatitna sredstva:
1. protiv mikroorganizama uzronika oboljenja:
- Preicobact,
- natrijevo vodeno staklo,
- sumpor,
- bakar (najvie 2 kg/ha Cu godinje),
- vapnenac iz alga,
- ekstrakti iz alga,
- glineno i kameno brano,
- Silka-Ben (silicij, kalij, bentonit),
- kalijev permanganat,
- cinkov sulfat,
- gorka sol (vodotopivi magnezijev sulfat),
- kompostni ekstrakti,
- ajevi od ljekovitog bilja,
- propolis.
2. protiv organizama ivotinjskog podrijetla:
- natrijevo vodeno staklo,
- kalijev sapun,
- pirit,
- biljna i parafinska ulja,
- Bacillus thuringiensis,
- prirodni piretrum (cvjetni ekstrakti),
- kvazija,
- rotenon (korijenovi ekstrakti)
- plin CO2.
Rezidba
 lanak 90.
Uzgojni zahvat rezidbu treba provoditi u skladu s opim naelima ekoloke proizvodnje i
prigodnim uvjetima proizvodnog podruja.
U vonjacima u kojima se obavlja sjenokoa, za dobivanje redovite rodnosti i bolje osunanosti plodova,
preporuuje se oprezno zimsko rezanje voaka ili rezidba u drugoj polovici kolovoza.
U voaka za proizvodnju soka potrebno je pripaziti na pokazatelje kakvoe: zrelost
plodova, izjednaen sadraj eera, kiselina, aroma.
VI. AGROTEHNIKA U VINOGRADARSTVU
lanak 91.
U ekolokoj proizvodnji u vinogradarstvu i vinarstvu osim opih pravila vrijede i posebna
pravila.
Odravanje i poveanje plodnosti tla
lanak 92
Da bi se ublaila monokultura vinograda, uz travne smjese, valja teiti sadnji drvea i
grmlja na slobodnim prostorima koji povoljno utjeu na korisne organizme i stabilnost
agroekolokog sustava.
Raznovrsni i aktivni ivot u tlu koji odrava prirodnu plodnost tla potie se
zatravljivanjem raznolikim biljnim vrstama. Smjese za zatravljivanje trebaju biti to bogatije
u vrstama tipinim za odreeno podruje te leguminozama.
Obrada tla
lanak 93.
Tlo se povrinski obrauje pri unoenju organske mase i pripreme tla za sjetvu te u
iznimnim sluajevima u mladim nasadima i na iznimno suhim stanitima, kad se tlo ostavlja
otvoreno najvie tri mjeseca. U tom se razdolju preporuuje zastiranje tla organskom masom.
Ishrana i gnojidba loze
lanak 94.
Doputena su sljedea sredstva za obogaivanje tla organskom tvari sukladno lanku 10.
Priloga 1.:
- zelena gnojidba,
- stajski gnoj,
- dozreli kokoji gnoj,
- nusproizvodi prerade ivotinjskih ostataka iz mesne i riblje industrije,
- morske alge i proizvodi od algi,
- kompost iz organskih otpadaka s gospodarstva,
- ostaci od berbe i prerade groa,
- slama,
- kompost od kora drveta,
- komercijalna organska gnojiva (uz suglasnost nadzorne slube),
- biodinamiki i homeopatski preparati.
Koliina biljkama dostupnog duika u tlu ne smije biti vea od 70 kg/ha godinje, odnosno, 150 kg/ha u
trogodinjem razdoblju.
lanak 95.
Doputena su sljedea mineralna gnojiva:
- kameno brano,
 - vapnenci (vapnenac, dolomitno brano),
- kalij iz morskih algi,
- kalij-magnezijev sulfat-patent kalij (temeljem prethodne analize tla i preporuke nadzorne
slube),
- kalcijev sulfat (gips),
- kameni fosfat,
- magnezijev sulfat (npr. kiserit),
- tomasova ljaka.
lanak 96.
Zabranjena je upotreba kemijskih gnojiva i ostalih lako topivih gnojiva:
- svjei kokoji gnoj,
- lako topiva fosfatna gnojiva,
- kanalizacijski mulj i kompost od mulja iz ureaja za proiavanje,
- kompost od smea.
Zatita od uronika bolesti i organizama ivotinjskog podrijetla
lanak 97.
Unutar vrste Vitis vinifera nema kultivara sa znatnom otpornou prema bolestima pa se
preporuuje sadnja otpornih meuvrsnih hibrida.
lanak 98.
Loza se moe tretirati sredstvima koja jaaju nespecifinu otpornost biljaka i
agroekolokog sustava, a nisu izravno usmjerena protiv bolesti i organizama ivotinjskog
podrijetla:
- biljni preparati (ajevi i ekstrakti),
- preparati od algi,
- propolis,
- mlijeko i proizvodi od surutke,
- homeopatski i bioloko-dinamiki preparati.
lanak 99.
Doputena sredstva protiv uzronika bolesti jesu:
- kameno i glineno brano i od njih pripremljeni pripravci,
- vodeno staklo (natrijev i kalijev silikat),
- sumpor u prahu ili topivi sumpor,
- bakreni pripravci (najvie 3 kg Cu/ha godinje, odnosno 8 kg/ha u trogodinjem
razdoblju).
lanak 100.
Doputene su sljedee mjere i sredstva protiv organizama ivotinjskog podrijetla:
- naseljavanja i zatita korisnih organizama,
- feromoni,
- Bacillus thuringiensis,
- biljna ulja (ulje od repe),
- parafinska ulja (bez insekticida),
- alkohol,
- kalijev sapun,
- prirodni piretrum,
 - uporabu novih sredstva mora odobriti nadzorna sluba.
Prerada groa i proizvodnja vina
lanak 101.
Osnovni uvjeti prerade groa i proizvodnje vina propisani su Zakonom o vinu Republike
Hrvatske, a vrijede i posebni propisi ekoloke proizvodnje.
lanak 102.
Postupci i mjere koje se poduzimaju u preradi groa i proizvodnji vina trebaju biti
usmjereni k sljedeim ciljevima:
- proizvodnja vina doputena je samo od groa iz ekolokog uzgoja,
- doputena je dodatna kupovina groa, mota ili vina iz ekoloke proizvodnje i prerade
(uz odobrenje nadzorne stanice),
- proizvod treba biti povoljnih organoleptinih svojstava i visoke prehrambene vrijednosti,
- organske nusproizvode (komina, kvasci, talog) iz proizvodnje i prerade treba vratiti na
proizvodnu jedinicu kao organsko gnojivo,
- kemijske postupke treba zamijeniti fizikalnim radi izbjegavanja stvaranja tetnog otpada,
- treba izbjegavati skraivanje pojedinih faza i postupaka radi manjeg utroka sirovina i
energije,
- postupak proizvodnje i prerade mora biti tako organiziran da se pri nadzoru moe
dokazati da su sve faze provedene sukladno ekolokim propisima,
- u proizvodnji vina treba osigurati spontanu fermentaciju i bioloku razgradnju kiselina,
- u proizvodnji crvenih vina doputena je fermentacija masulja uz kratko zagrijavanje,
- uporabu sumporaste kiseline treba svesti na najmanju moguu mjeru,
- za vrenje i skladitenje vina doputene su posude koje ne utjeu negativno na kvalitetu
vina, preporuuje se koritenje drvenih bavi i sua od nehrajueg elika,
- za punjenje preporuuje se uporaba nepovratnih boca, a iznimke su mogue samo ako
pogon moe osigurati i dokazati skupljanje i stavljanje u reciklau boca,
- zabranjena su sva sredstva za ienje, koja sadre klor, tenzide i fosfate.
Dozvoljeni postupci i sredstva
lanak 103.
U ekolokoj proizvodnju i preradi vina i grodanog mota doputeni su sljedei postupci i
sredstva:
- toplinski (do 40C) i postupci hlaenja,
- centrifugiranje i filtriranje,
- prozraivanje,
- doslaivanje saharozom i koncentriranim motom iz ekoloke proizvodnje,
- otkiseljavanje bakterijama mlijeno-kiselog vrenja, kalijev i kalcijev karbonat,
- bistrenje: bentonit, kremina kiselina (silicijev dioksid) kao koloidna otopina ili gel,
elatina, riblji mjehur, bjelanjak, kazein,
- punjenje vrueg groanog mota,
- popravljanje arome: aktivni ugljen, tanin, limunska kiselina, pektolitiki enzimi,
- sumporasta kiselina i kalijev metabisulfit (najvie doputena koliina sumporaste
kiseline jest 2/3 od koliine koja je doputena Zakonom o vinu),
- kvasci,
- celuloza,
 - tiamin,
- inertni plinovi: ugljini dioksid dobiven iz ugljine kiseline, duik.
Zabranjeni postupci i sredstva
lanak 104.
Zabranjena je uporaba sljedeih postupaka i sredstava:
- upotreba genetiki izmijenjenih organizama i proizvoda,
- kratko zagrijavanja na temperature vie od 40 C,
- proizvodnja slatke rezerve s uporabom velikih koliina sumporaste kiseline,
- dodavanje eera slatkoj rezervi (obogaivanje i otkiseljavanje slatke rezerve),
- toplo punjenje vina,
- pomagala za filtre (filtrirne slojnice koje sadre azbest),
- kalijev ferocijanid (utokrvna sol),
- meta i DL vinska kiselina,
- malitex postupak,
- sorbinska i askorbinska kiselina,
- srebrni klorid,
- bakreni sulfat,
- kalijev bitartarat,
- polivinil polipirolidon (PVPP),
- posue od simalena, PVC-a i drugih materijala koji su izraeni s pomou tekuih
omekivaa.
lanak 105.
Vina iz tree berbe mogu dobiti znak ekoproizvoda.
VII. UME I UMSKO ZEMLJITE
Ope odredbe
lanak 106.
Ekoloka proizvodnja u umarstvu odvija se na umskom zemljitu.
Gospodarenje umama i umskim zemljitem provodi se sukladno posebnim propisima.
Ekoloka proizvodnja u umarstvu ograniena je na:
- koritenje sporednih umskih proizvoda;
- podizanje biljnih nasada prema kriterijima za ekoloku proizvodnju u umskim
plantaama.
lanak 107.
Sporedni umski proizvodi u smislu ovoga pravilnika su bilje, dijelovi bilja i gljive ije je
prirodno stanite uma, a koriste se za reprodukciju bilja, kao hrana za ljude i ivotinje, lijek,
industrijske i druge sline potrebe.
umske su plantae umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehnikih mjera, s
mogunou iskoritenja meuprostora (npr. proizvodnja ljekovitog bilja, nekih povrtlarskih
kultura itd.), sukladno opim naelima o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i biljnih
proizvoda.
lanak 108.
Sporedni umski proizvodi mogu se iskoritavati ako se ne ugroava stabilnost ekolokog
sustava i u opsegu koji ne umanjuje opekorisne funkcije uma, u skladu s umsko-
gospodarstvenom osnovom podruja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom,
odnosno programom gospodarenja privatnim umama.
umske plantae
lanak 109.
Agroumarske metode gospodarenja u umarstvu (agroumarstvo) mogue je primijeniti
samo u umjetno podignutim plantanim nasadima. Te metode propisane su gospodarskom
osnovom ili programom gospodarenja, a omoguuju meuredni uzgoj poljodjelskih kultura
prema naelima ekoloke proizvodnje.
lanak 110.
Plodnost tla u plantanim nasadima treba odravati ili poveavati na sljedee naine:
- unosom mahunarki i zelenom gnojidbom,
- dodavanjem organskog gnojiva koje zadovoljava kriterije standarda ekoloke
proizvodnje.
Druga organska i mineralna gnojiva mogu se upotrijebiti samo u krajnjim sluajevima
sukladno Prilogu 1., nakon ega je potrebno obaviti analizu tla i biljnog materijala.
lanak 111.
Suzbijanje tetoinja u meurednoj proizvodnji u umskim plantaama provodi se
sukladno ovom Pravilniku i Prilogu 2. ovog Pravilnika.
Prijelazno razdoblje
lanak 112.
Prijelazno razdoblje za ume tretirane mineralnim gnojivima i/ili pesticidima traje
najmanje tri godine.
lanak 113.
Prijelazno razdoblje mogue je skratiti samo u sljedeim sluajevima:
- ako je povrina ve prela na ekoloku proizvodnju ili je prijelaz u tijeku;
- ako se u sklopu predvienog vremena razgradnje ranije koritenog kemijskog sredstva
pokae da je neznatna razina nepoeljnih tvari u tlu, u sporednim umskim proizvodima te
proizvodima agroumarstva;
- ako povrina jednu ili vie godina nije tretirana umjetnim gnojivima niti kemijskim
sredstvima za zatitu bilja.
lanak 114.
Za prirodne i umjetno podignute ume koje zadovoljavaju standarde o ekolokom
gospodarenju nee se zahtijevati prijelazno razdoblje.
lanak 115.
Proizvodi se mogu potvrditi samo ako su dobiveni iz podruja registriranog za ekoloku
proizvodnju. Takvo podruje na odgovarajuoj je udaljenosti od podruja s konvencionalnom
proizvodnjom te od izvora oneienja. Minimalnu udaljenost odreuje nadzorna stanica.
VIII. UZGOJ GLJIVA
lanak 116.
U ekolokom uzgoju gljiva osim opih pravila vrijede i sljedea posebna pravila.
U uzgoju se smiju koristiti samo ekoloke organske i/ili mineralne tvari koje su navedene
u Prilogu 1. ovog Pravilnika.
Supstrat
lanak 117.
Organski izlazni materijal, sadraj supstrata i dodatne tvari u supstratu trebaju potjecati iz
ekoloke proizvodne jedinice.
Ako na raspolaganju nema dovoljno drveta s ekolokih proizvodnih jedinica, mogua je
dobava iz ostalih izvora uz suglasnost nadzorne stanice.
Pri izboru trupaca, otpada i piljevine mora biti poznato podrijetlo drveta, to je na zahtjev
nadzorne stanice potrebno dokazati analizom.
Supstrat za uzgoj i sve dodatne tvari moraju najmanje 80 % od ukupne mase biti iz ekoloke proizvodnje,
preraunato na suhu tvar.
lanak 118.
Neorganski dijelovi supstrata moraju odgovarati uvjetima iz Priloga 1. ovog Pravilnika.
lanak 119.
Kao prekriva u gnojidbi gljiva doputeno je koristiti treset.
lanak 120.
Supstrat i pokrovno tlo smiju se raskuivati (pored kompostiranja) samo termikim
postupcima.
Zabranjeno je dodavati bilo kakva sintetika kemijska sredstva u supstrat, pokrovno tlo,
vodu za zalijevanje i u zrak uzgojnih prostora.
Uporaba sredstava na bazi piretruma nije doputena.
lanak 121.
Radna pomagala doputeno je dezinficirati alkoholom i octom.
Najvanije naelo za ouvanje zdravlja kultura jest prevencija higijena, podeavanje
klime i mehanika zatita od tetoinja.
Micelij
lanak 122.
Micelij i nosa micelija (hraniva podloga) moraju biti 100 % iz ekoloke proizvodnje. U
vlastitoj proizvodnji micelija ito mora biti ekoloki proizvedeno.
Prostori za proizvodnju
lanak 123.
U izboru prostora za proizvodnju treba suraivati sa savjetodavnom slubom i nadzornom
stanicom, a raskuivanje tih prostora moe se obavljati samo toplinom ili sredstvima
odobrenim od nadzorne stanice.
Izborom odgovarajuih prostorija za uzgoj potrebno je potronju energije svesti na to
niu razinu.
lanak 124.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-02/01-01/125
Urbroj: 525-1-01-1
Zagreb, 17. listopada 2001.
Ministar
mr. sc. Boidar Pankreti, v. r.

PRILOG 1.
A. Popis doputenih gnojiva i sredstava za poboljanje tla u ekolokoj proizvodnji
Opi uvjeti za sve proizvode:
 - uporaba sukladna odredbama Zakona o ekolokoj proizvodnji (Narodne novine, br.
12/2001.),
- - upotreba sukladno drugim propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj za
gnojiva.

Naziv Opis; zahtjevi glede sastava; propisi upotrebe

Stajski gnoj
Sueni stajski gnoj i sueni kokoji gnoj
Kompost iz ivotinjskih ekskremenata
ukljuujui
gnoj i kompostirani stajski gnoj
Tekui ivotinjski ekskrementi
(gnojnica, gnojovka, stajski gnoj)
Kompost od kunog otpada
Treset
Glina (perlit, vermikulit, itd.)
Supstrat iz uzgoja ampinjona
Smjesa ivotinjskih ekskremenata i biljnog
materijala
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Potrebno je navesti vrste ivotinja.
Iskljuivo iz ekstenzivnog dranja.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Potrebno je navesti vrste ivotinja.
Iskljuivo iz ekstenzivnog dranja.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
kokoji nadzornog tijela.
Potrebno je navesti vrste ivotinja.
Proizvod ne smije potjecati iz zatvorenog
dranja.
Uporaba nakon kontrolirane fermentacije i/ili
prikladnog
razrjeivanja.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Potrebno je navesti vrste ivotinja.
Proizvod ne smije potjecati iz zatvorenog
dranja.
Kompost od odvojeno skupljanog kunog
otpada.
Samo biljni i ivotinjski otpad.
Dobiveno putem zatvorenog i kontroliranog
sustava skupljanja.
Najvia razina suhe tvari u mg/kg: kadmij: 0,7;
bakar: 70; nikal: 25; olovo: 45; cink: 200; iva:
0,4; krom (ukupno): 70;krom:0(*).
Samo za prijelazno razdoblje.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela
Samo u vrtlarstvu (povrarstvo, uzgoj ukrasnog
bilja i
grmlja, rasadnici).
12>
Poetni supstrat smije sadravati samo tvari
doputene prema ovom prilogu.

Ekskrementi crva (kompost) i kukaca -

Guano Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
 nadzornog tijela.
Biljni kompost Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Sljedei proizvodi ili nusproizvodi Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
ivotinjskog podrijetla: nadzornog tijela.
- krvno brano
-brano od kopita i rogova
-kotano brano odnosno neljepljivo kotano
brano
-kotani ugljen
- riblje i mesno brano
- brano od perja i dlaka mljeveni dijelovi Dijelovi krzna: najvia razina suhe tvari kroma
krzna i koe u
- vuna mg/kg: 0 (*)- doputeno 12>
- valjane dlake (proizvodnja filca, dijelovi
krzna) Najvia razina kroma: 0 doputeno 12>
- dlake i ekinje
- mlijeni proizvodi
Proizvodi i nusproizvodi biljnog podrijetla za
gnojenje
(npr. drop uljarica, ljuske kakaa, korijen slada
itd.)
<12 Morske alge i proizvodi od algi Iskljuivo dobiveni:
1. fizikalnom obradom, ukljuujui
dehidratizaciju, zamrzavanje, mljevenje,
2. ekstrakcijom vodom ili kiselim i/ili
alkalinim vodenim otopinama,
3. fermentacijom.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Piljevina i drveni otpaci Od drvea koje nakon sjee nije kemijski
tretirano.
Kompost od kore Od drvea koje nakon sjee nije kemijski
tretirano.
Drveni pepeo Od drvea koje nakon sjee nije kemijski
tretirano.
Sirovi fosfat Razina kadmija najvia 90 mg/kg P2O5.
Aluminijkalcijfosfat Razina kadmija najvia 90 mg/kg P2O5.
Upotrebljava se samo na bazinom tlu
(pH>7,5).
Tomasova ljaka Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Kalijeva sol (kainit, sylvinit itd) Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
Kalijev sulfat koji sadri magnezijevu sol nadzornog tijela.
Proizvod koji je dobiven iz kalijeve soli
fizikalnom ekstrakcijom i sadri magnazijevu
sol.
Splaine (pomije) ili njihov ekstrakt Ne smije sadravati amonijak.
 Kalcijev karbonat prirodnog podrijetla -
(kreda, lapor, vapneno brano itd.)
Kalcijev i magnezijev karbonat (npr. Samo prirodnog podrijetla.
magnezijev vapnenac, brano magnezijeva Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
vapnenca itd.) nadzornog tijela.
Magnezijev sulfat (npr. kieserit) Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Otopina kalcijevog klorida Tretiranje listova jabuke u sluaju nedostatka
kalcija.
Potrebno odobrenje od nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Kalcijev sulfat (gips) Samo prirodnog podrijetla.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
< 12 - Industrijski vapnenac iz proizvodnje Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
eera nadzornog tijela.
Samo za prijelazno razdoblje.
Elementarni sumpor Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Hranjive tvari u tragovima (mikroelementi) Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Natrijev klorid Iskljuivo kamena sol (6>).
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.
Kameno brano -

(*) Doputena razina 12>mg/kg.

B. Mineralna gnojiva doputena kao dopunska gnojidba u ekolokoj poljoprivredi i

aktivatori kompostiranja
1. Kameno brano poznatog sastava; iz bazalta, dijabaza, kremena, kalijeve gline
(bentonit)
2. Kalij-magnezij (uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice).
3. Sirovi fosfati s poznatim podrijetlom i sastavom, koji imaju doputen sadraj tekih
metala (potrebno odobrenje nadzorne stanice).
4. Sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci
od koljki i algi) i magnezijski dodaci.
5. Upotreba bazine lindre i kamenih fosfata ne smije uzrokovati nakupljanje tekih
metala u tlu; nadzorna stanica mora dati odobrenje, odnosno, upute za njihovo koritenje.
6. Mineralni kalij niskog sadraja klora, magnezijska gnojiva i mikro elementi (elementi u
tragovima), mogu se rabiti ako je to nadzorna stanica odobrila na temelju analize tla i
zapaanja na samom gospodarstvu, u svezi s ukupnom mineralnom bilancom gospodarstva.
7. U iznimnim sluajevima nadzorna stanica moe dopustiti pojedinim gospodarstvima i
upotrebu gnojiva koja u ovom popisu nisu navedena, ali samo u odreenoj koliini i
odreenom razdoblju godine, u vremenu prijelaza na ekoloku proizvodnju.
Doputeni su sljedei aktivatori kompostiranja:
- mikrobioloki aktivatori,
 - biodinamini pripravci (preparati),
- biljni pripravci (ajevi, ekstrakti).
C. Maksimalno doputeni sadraj tekih metala i organskih oneienja u kompostu i
organskim gnojivima
Teki metali mg/kg suhe tvari
Kadmij (Cd) 0,7
iva (Hg) 0,7
Olovo (Pb) 70
Molibden (Mo) 10
Arsen (As) 10
Kobalt (Co) 50
Nikal (Ni) 42
Bakar (Cu) 70
Krom (Cr) 70
Cink (Zn) 210

Organske tvari mg/kg suhe tvari

2 3 7 8 - TCDD 0,0001
3 4 3 4 - TCAB 0,005
Lindan 0,05
PCB (suma izomera) PCP, HCH 0,02
(ukupno bez lindana), triazinski
herbicidi (suma HCB heptaklor,
endrin, aldrin, dieldrin)
suma izomera DDT+DDD- 0,025
DDE

PRILOG 2.
A. U ekolokoj proizvodnji bilja i biljnih proizvoda doputeno je rabiti sredstva za zatitu
bilja sukladno posebnim propisima za zatitu bilja.
Doputena je uporaba sljedeih sredstava:

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe

Azadirachtin iz Azadirachta indica Insekticid, upotrebljiv samo: na majinskim
(Neemm) biljkama za proizvodnju usjeva i na roditeljskim
biljkama za proizvodnju drugog materijala za
ispitivanje u vegetativnim pokusima; za ukrasne
biljake.
 Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela.

(*) Pelinji vosak Upotreba pri rezidbi drvea.

elatina Insekticid.
(*) Hidrolizirana bjelanevina Mamac; samo u doputenoj uporabi u kombinaciji
s drugim prikladnim proizvodima iz Priloga 2.,
odlomak B.
Lecitin Fungicid.
Ekstrakt (vodena otopina) iz Nicotiana Insekticid; samo protiv lisne ui kod suptropskih
tabacum voaka (npr. narana, limun) i tropskih biljaka
(npr. banane); uporaba samo na poetku
vegetacijskog razdoblja.
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
nadzornog tijela, samo za prijelazno razdoblje.
Biljna ulja (npr. ulje od metvice, Insekticid, akardicid, fungicid i tvar za ometanje
crnogorine smole, kima) rasta klica.
Piretrin ekstrahiran iz Chrysanthemum Insekticid.
cinerariaefolium
Kvazija ekstrahirana iz Quassia amara Insekticid, repelent.
Rotenon ekstrahiran iz Deris spp. i Insekticid;
Lonchocarpus spp. Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili
i Terphrosia spp. nadzornog tijela.

B. Mikroorganizmi za bioloko suzbijanje tetoinja koji se rabe u zatiti bilja:

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe

Mikroorganizmi (bakterije, virusi i gljivice) Samo preraevine, zabranjena upotreba genetski
npr. Bacillus thuringiensis, virus granuloze izmijenjenih organizama
itd.

TVARI KOJE JE DOPUTENO RABITI U ZAMKAMA I DISPENZERIMA

(RASPRIVAIMA)

C. Zamke i/ili dispenzeri moraju sprijeiti dospijevanje tvari u okoli i njihov dodir s
posaenim kulturama.
Zamke je potrebno nakon upotrebe pokupiti i sigurno ukloniti.

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi upotrebe

Diamonijev fosfat Mamac, samo u zamkama.
Metaldehid Limacid,
 samo u zamkama sa sredstvom koje odbija krupnije
vrste ivotinja; doputen samo za prijelazno
razdoblje.
Feromoni Mamci,
samo u zamkama i dispenzerima.
Pirethroidi (samo Deltametrin i Lambda- Insekticid, samo u zamkama sa specifinim
Cyhalothrin) mamcima;
samo protiv Batrocera olae i Ceratitis capitata;
potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog
tijela samo za prijelazno razdoblje.

D.Druga sredstva koja se tradicionalno rabe u ekolokoj proizvodnji

Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi upotreb

Bakar u obliku bakrenog hidroksida, Fungicid,
bakrenog potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog
oksiklorida, trobaznog bakrenog sulfata, tijela samo za prijelazno razdoblje.
bakrenog oksida bakrenog oksida
Etilen Dozrijevanje banana.
Kalijev sapun (mazivi sapun) Insekticid.
Kalialaun (kalinit) Usporava sazrijevanje banana.
Vapneni sulfat (kalcijev polisulfid) Fungicid, insekticid, akaricid, potrebno odobrenje
nadzorne stanice ili nadzornog tijela.
Parafinsko ulje Insekticid, akaricid.
Mineralna ulja Fungicid, insekticid,
samo za voke, lozu, masline i tropske biljke (npr.
banane);
samo za prijelazno razdoblje;
potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog
tijela.
Kalijev permanganat Fungicid, baktericid, samo za voke, masline i lozu.
Kvarcni pijesak Repelent.
Sumpor Fungicid, akaricid, repelent.