STRUNI RAD
Ekoloki uzgoj svinja
Orecchia, P., L. Paggi, S. Mattiuc, D. Di Cave, N. Catalini
ZNANSTVENO STRUNI DIO
(1989): Infestazione da larva di As e Anisakis psyseteris in specie
ittiche dei mari italiani. Parassitologia, 31, 37-43.
Pereira Buena, J.M. (1992): Algunos aspectos de la epidemi-
ologa y prevencin de la anisakiasis. Revisin de biologa del
parsito; anisakiasis, diagnstico, tratamiento, estudio de preva-
lencia de parasitacin de las especies de pescado de consumo
en nuestro pas y normativa sanitaria. Consejeria de sanidad y
Bienestar Social. Junta de Castilla y Len (Goverment of Castile,
Spain), Valladolid, 1992, 1-56.
Romero Ramirez, J.A., A.E. Martnez Conde Lpez, A.E.
Olivares Galdeano (1997): In., Sancha Prez, A., J. Lpez de
Torre Ramrez de la Piscina, J., Barros Ingerto, et al.: Anisakiasis
gstrica diagnosticada por endoscopia. J. Gastroenterol. Hepa-
tol. 20, 1997, 306-8.
Sanmartn, M.L., P. Quintero, P., Iglesias et al. (1994): Nem-
atodos parsitos en peces de las costas gallegas. Diaz de San-
tos, Madrid, 1994.
Valls, A., C.Y. Pascual, M. Martn Esteban (2005): Anisakis
allergy: an update. Revue franaise dallergoligie et dimmunologie
clinique. 45, 108-113.
EKOLOKI UZGOJ SVINJA
SAETAK
U Republici Hrvatskoj postoje svi prirodni uvjeti
za uspjenim uzgojem svinja na ekoloki prihvatljiv
nain. Pritom treba potivati zakonom odreene
zahtjeve, a odnose se na: ope uvjete, zootehnike
postupke, smjetaj i dranje te hranidbu i zdravstve-
nu zatitu svinja. Pri organizaciji smjetaja svinje se
mogu drati u zatvorenim prostorima ili na otvore-
nom. Kod dranja svinja u zatvorenom razlikujemo
nekoliko funkcionalnih prostora, koji se dijele na
prostor za baleganje, leanje, hranjenje i izlaz za
slobodno kretanje. Dranje na otvorenom moe biti
organizirano za sve kategorije svinja izuzev krmaa
neposredno pred prasenje i prasadi u prvom peri-
odu ivota. Pritom treba izbjegavati nepropusna i
movarna tla, jer prekomjerna vlanost moe biti
1
Zrinka Radoevi, dr. vet. med., K. Zahradnika 3, 10020 N. Zagreb
2
Dr. sc. eljko Pavii, izvanredni profesor; Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju; Veterinarski fakultet Sveuilita
u Zagrebu.
294
Strucni dio03.indd 294
ivkovi, J., L. Kozainski, A. Modri (1989): Novija saznan-
ja o ocjeni zdravstvene ispravnosti riba, rakova, koljkaa i nji-
hovih proizvoda. Morsko ribarstvo 4, 128-131.
ivkovi, J., L. Kozainski, . Cvrtila (1997): Rukovoenje
kakvoom i ispravnou ribe od ulova do potroaa. Okrugli stol
Plava riba-zdrava hrana. Rovinj, rujan 1997. Zbornik radova, str.
58-68.
Wooten, R., D.C: Cann (1982): Round worms in sh. Ministry
of Agriculture, Fisheries and Food. Torry Research Station. Torry
Advisory Note No. 80, 1982.
**www. fao.org. FAO in partnership with Support unit for Inter-
national Fisheries and Aquatic Research, SIFAR, 2001.
* Rad je prezentiran na meunarodnom skupu Hygiena ali-
mentorum XXVII. Safety and quality of poultry products, sh and
game meat guarantee of consumer satisfaction. trbsk Pleso,
18.-20.5.2006. Slovaka
Received / Prispjelo: 14.7.2006.
Accepted / Prihvaeno: 30.8.2006.
Radoevi1, Z., . Pavii2
uzrokom zdravstvenih poremetnji. U cilju zatite od
sunca i nepovoljnih vremenskih prilika, na otvorenim
povrinama postavlja se dovoljan broj kuica, koje
veliinom odgovaraju pojedinim dobnim skupinama
svinja.
Kljune rijei: svinje, ekoloka proizvodnja,
zakonska regulativa
UVOD
Ekoloki uzgoj svinja temelji se na dranju pojedi-
nih kategorija svinja u to prirodnijem okoliu. Takav
nain uzgoja omoguuje humaniji odnos prema ivo-
tinjama radi zadovoljenja njihove dobrobiti i zapravo
je alternativa konvencionalnoj svinjogojskoj proizvo-
dnji. Osim toga, takav pristup dranja svinja omogu-
uje ouvanje okolia, jer se sprjeava proizvodnja
Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5
30.10.2006 23:11:21
 STRUNI RAD
Ekoloki uzgoj svinja
otpadne animalne tvari na malom ogranienom
prostoru. Konano, ovaj oblik svinjogojske proizvod-
nje omoguuje proizvodnju cijenjenih namirnica u
ljudskoj prehrani, jer se ivotinje hrane ekoloki pro-
izvedenom krmom, to mesu daje svojstven okus i
kvalitetu bez primjene kemijskih spojeva aditiva u
preradi mesa.
Ekolokim stoarstvom danas se u Europi bavi jo
uvijek razmjerno mali broj ljudi, iako se broj gospo-
darstava s takvim nainom uzgoja ivotinja nepreki-
dno poveava (Seni, 2004). To isto vrijedi za nau
zemlju, pri emu proizvoai uz perad (Pavii i sur.,
2005), odreen interes iskazuju za ekolokim uzgo-
jem svinja. Naime, naa zemlja s obzirom na geo-
grafski poloaj, klimatske specinosti, isti okoli i
kvalitetne panjake moe u budunosti proizvoditi
svinjetinu i proizvode od ove vrste mesa ne samo
za potrebe vlastitog stanovnitva, ve i za inozemno
trite (Radoevi, 2006). Stoga postoji sve vee
zanimanje, prvenstveno u dranju izvornih pasmina
svinja na ekoloki prihvatljiv nain, poput uzgoja
crne slavonske svinje za proizvodnju tradicionalnih
suhomesnatih proizvoda (slavonska unka, kulin).
Ekoloki uzgoj svinja temelji se na zakonskoj regu-
lativi relativno novijeg datuma, koja je u zemljama
Europske Unije donesena 1999. godine, a u naoj
zemlji 2002. godine (Gudelj Velaga, 2004). Naime,
uzgoj svinja na ekoloki nain propisan je Pravilni-
kom o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda
(NN 13/2002). U navedenom pravilniku propisuju
se minimalni zahtjevi u pogledu ekolokog uzgoja
domaih ivotinja, ukljuujui i svinje, a moemo
ih podijeliti na ope uvjete, zootehnike postupke,
smjetaj i dranje, te hranidbu i zdravstvenu zatitu
svinja.
OPI UVJETI ZA EKOLOKU PROIZVODNJU SVINJA
Objekti i povrine za dranje ivotinja na ekoloki
nain moraju biti jasno odijeljeni od konvencionalnog
naina dranja. Ako se svinjsko meso eli staviti na
trite kao ekoloki proizvod, svinje se moraju drati
prema navedenom Pravilniku najmanje 6 mjeseci.
ivotinje koje se koriste u uzgoju moraju potjecati s
ekoloki proizvodne jedinice i ostati u proizvodnom
sustavu tijekom njihova proizvodnog ivota.
Kada se za uvjete ekoloke proizvodnje prvi puta
www.meso.hr
Strucni dio03.indd 295
uspostavlja proizvodno stado, a nema dostatnog
ZNANSTVENO STRUNI DIO
broja ivotinja koje udovoljavaju uvjetima za ekolo-
ku proizvodnju, tada se mogu ukljuiti i grla koja
potjeu iz konvencionalnih poljoprivrednih gospo-
darstava pod uvjetom da prasad mora biti uzgojena
prema odredbama navedenog Pravilnika od trenut-
ka odbia i ne smije biti tea od 25 kg.
Pri izboru pasmine prednost se daje onima koji
potjeu s tog uzgojnog podruja (npr. crna slavonska
svinja za istono podruje nae zemlje), te onima
koji se mogu prilagoditi uvjetima uzgojnog podru-
ja, to pogoduje njihovoj vitalnosti i otpornosti na
bolesti. U proizvodnu jedinicu mogu se, u sluaju
obnove stada ili visoke smrtnosti ivotinja uzrokova-
ne zdravstvenim ili nekim drugim razlozima, ukljuiti
grla koja potjeu iz konvencionalnih uzgoja uz odo-
brenje nadzorne stanice. Ako se eli poveati broj
ivotinja u stadu ili se eli obnoviti stado, a ekoloki
proizvedene ivotinje nisu na raspolaganju, dopu-
teno je svake godine nabaviti do 20 posto odraslih
enki svinja s poljoprivrednih gospodarstava koje se
ne bave ekolokom proizvodnjom. U vezi prethodno
navedenog mogu se popunjavati samo stada koja
broje 5 ili vie svinja. Za manja stada doputeno je
godinje nabaviti iz konvecionalnog uzgoja samo
jedno grlo. Udio u nabavi grla iz konvencionalne
proizvodnje moe porasti do 40 posto uz miljenje i
odobrenje nadzorne stanice i ako se planira znatno
poveanje broja ivotinja na farmi, te ako se mijenja
pasmina i eli uspostaviti novi sustav proizvodnje.
Muka grla za rasplod mogu se nabaviti s konven-
cionalnih farmi ako su te ivotinje drane odvojeno i
hranjene prema odredbama navedenog Pravilnika.
Pri nabavi ivotinja koje ne potjeu s proizvodne jedi-
nice posebna se pozornost pridaje provjeri njihova
zdravlja, otpornosti i prilagodljivosti, te se provode
posebne mjere i karantena.
ZOOTEHNIKI POSTUPCI
Rasploivanje svinja u sustavu ekoloke proizvo-
dnje obavlja se prirodnim pripustom ili umjetnim
osjemenjivanjem. Ostale manipulacije spolnim
stanicama poput transfera embrija nisu doputene.
Izuzetak se moe uiniti jedino ako se radi o ugro-
enim izvornim pasminama uz odobrenje nadzorne
stanice.
295
30.10.2006 23:11:21

Ekoloki uzgoj svinja
Zootehniki zahvati na svinjama, poput kupiranja
ZNANSTVENO STRUNI DIO
repova ili rezanja zubi ne smiju se provoditi susta-
vno. Fizika kastracija svinja je doputena, a mogu
je obavljati osposobljene osobe u najpovoljnijoj dobi
ivotinje. Pritom bol mora biti svedena na najmanju
moguu mjeru.
SMJETAJ I DRANJE SVINJA
ivotinje se moraju drati u uvjetima koji udo-
voljavaju njihovoj vrsti i etolokim potrebama uz
nesmetan pristup hrani i vodi. Izolacijom, grijanjem
i ventilacijom objekta mora se osigurati da strujanje
zraka, koncentracija praine, temperatura, relativna
vlaga i zasienost plinovima ne ugroava ivotinju.
U stajama mora postojati mogunost prirodnog pro-
vjetravanja i osvjetljenost. Pri izgradnji objekta za
dranje ivotinja treba izgraditi objekte za uvanje
gnoja. Na proizvodnoj jedinici doputeno je dranje
toliko svinja da godinje ne proizvedu vie od 170
kg duika po grlu i hektaru poljoprivredne povrine.
Po kategorijama svinja to odgovara slijedeem
dozvoljenom broju ivotinja po hektaru:
Tablica 1. Dozvoljen broj svinja po ha prema
kategorijama (NN 13/02)
Table 1 Allowed number of pigs per ha per category
Maksimalan broj
Kategorija svinja svinja po ha /
Pig category Maximum number of
pigs per ha
Odojci / Sucking pigs 74
Gravidne krmae /
6,5
Gravid sows
Svinje u tovu i ostale svinje /
14
Fattening and other pigs
ivotinjama u objektima treba omoguiti dovolj-
no prostora za slobodno stajanje, udobno leanje,
okretanje, te zauzimanje svih prirodnih poloaja
tijela. Svim ivotinjama treba osigurati slobodan
pristup otvorenim povrinama kad god zoioloke
potrebe ivotinja, vremenski uvjeti i stanje zemljita
to omoguavaju, osim ako je to zabranjeno zbog
zdravstvenih razloga. Pri dranju na otvorenim
povrinama treba im osigurati prostore za skla-
njanje od vremenskih neprilika. Svinje u zavrnim
296
Strucni dio03.indd 296
STRUNI RAD
fazama tova mogu se drati u zatvorenom prostoru
ako takvo dranje ne prelazi jednu petinu njihovog
ivota ili ako ne traje dulje od tri mjeseca.
Objekti za dranje svinja moraju imati glatke, ali ne
skliske podove. Najmanje polovica ukupnih povri-
na mora imati pune podove bez perforiranih ili ree-
tkastih konstrukcija. U objektima se moraju osigurati
iste, suhe i dovoljno prostrane povrine s punim
podovima za mirovanje ivotinja. Stelja treba biti od
slame ili ostalih prikladnih prirodnih materijala.
Krmae se moraju drati u grupama, osim u
zadnjem stadiju suprasnosti i tijekom dojenja prasa-
di. Prasad se hrani krmainim mlijekom do dobi od
40 dana i zabranjeno je njihovo dranje u kavezima.
Svinjama se mora osigurati i prostor za rovanje.
HRANIDBA SVINJA
Poljoprivredne povrine koje se koriste za pro-
izvodnju hrane za svinje moraju udovoljavati
uvjetima ekoloke proizvodnje kako je propisano
Pravilnikom o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja
i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01). Svinje
se mogu hraniti ekoloki proizvedenom hranom
s vlastitog gospodarstva ili kupljenom hranom s
drugog gospodarstva koje se bavi ekolokom pro-
izvodnjom. U sluaju da gospodarstvo ne moe
osigurati dostatne koliine proizvedene hrane tada
se moe dozvoliti nabava konvencionalne hrane,
ali najvie do 20 posto godinjih potreba. Udio tako
nabavljene hrane izraunava se na osnovi godinjih
potreba na temelju ukupne koliine suhe tvari u
hrani. Voluminozna krma u hranidbi svinja mora biti
zastupljena s najmanje 10 posto od ukupne suhe
tvari u dnevnom obroku. U ekolokoj proizvodnji nije
doputena upotreba mesnog brana, kotanog bra-
na i genetski modicirane hrane, te tvari kojima se
potie rast i proizvodnja (antibiotici, kokcidiostatici,
stimulatori rasta). Hrana i svjea voda trebaju biti
dostupni ivotinjama cijeli dan.
ZDRAVSTVENA ZATITA SVINJA
U ekolokoj proizvodnji svinja vaan segment je
preventivna zdravstvena zatita, a provodi se pravil-
nom hranidbom, smjetajem, te opom higijenom,
dezinfekcijom smjetajnih objekata i opreme. U lije-
enju treba to je mogue vie primjenjivati prirodne
Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5
30.10.2006 23:11:21
 STRUNI RAD

Ekoloki uzgoj svinja

metode (sredstva biljnog, ivotinjskog i mineralnog i tee gradnji gnijezda za prasenje. Stoga im treba

ZNANSTVENO STRUNI DIO

podrijetla). Klasino lijeenje treba ograniiti na
iznimne sluajeve uz precizno voenje evidencije
o dijagnozi bolesti, metodama lijeenja, vrstama i
koliini upotrebljenog lijeka i razdoblju lijeenja. U
prevenciji nije doputena upotreba antibiotika, sul-
fonamida, hormona, ivih vakcina koji su rezultat
genetskog ininjeringa, kokcidiostatika, antihelmin-
tika, akaricida, antioksidanasa, te razliitih drugih
kemoterapeutika i kemijskih sredstava. Preventivna
uporaba lijekova je ograniena samo za cijepljenje
ili ako su iscrpljene sve druge mogunosti za osi-
guranje dobrobiti ivotinja. ivotinje tretirane anti-
mikrobnim lijekovima i antihelminticima ne smiju se
klati, odnosno njihovo meso ne smije se koristiti u
trajanju dvostruke karence koju za odreeni prepa-
rat propisuje proizvoa.
ETOLOKI ZAHTJEVI
Odredbe koje se odnose na dranje ivotinja u
skladu s vrstom proizlaze iz bitnih naina ponaanja
svinja. Svinje imaju izraeno i diferencirano dru-
tveno ponaanje. ive u malim, trajnim obiteljima
koje vodi majka, ralanjenim po rangu koji pojedi-
na ivotinja zauzima. Stoga izuzev kad se krmaa
prasi, treba ih drati u stabilnim grupama s dovoljno
mjesta. Krmae se odvajaju prije poetka prasenja
omoguiti slobodno prasenje i dati na raspolaganje
materijal za gradnju gnijezda (Simantke, 2000).
FUNKCIONALNI PROSTORI U OBJEKTU ZA DRANJE
SVINJA
Funkcionalni prostori u objektima za dranje svi-
nja na ekoloki prihvatljiv nain dijele se na prostor
za baleganje, leanje, hranjenje i izlaz za slobodno
kretanje.
Prostor za baleganje treba po mogunosti biti u
prostoru za izlaz i kretanje. Pritom treba biti nasteljen
slamom, to olakava ienje i vezivanje mirisa, a
svinje mogu na taj nain iskoristiti svoju potrebu za
rovanjem (Simantke, 2000).
Na prostoru koji je predvien za leanje svinje se
odmaraju. Na tim prostorima ivotinjama se ne nudi
hrana i voda, a veliina se odmjerava na nain da
sve svinje u grupi mogu leati bez da jedna drugu
dotie. Tako su vrijednosti najmanjih povrina, po
grlu, pri dranju svinja u ekolokoj proizvodnji prika-
zani u tablici 2.
Podruje za hranjenje pri ekolokom uzgoju svinja
treba biti jasno odijeljeno od prostora za leanje,
postavljeno na punom podu i nenasteljeno. U slu-
aju da se hranidba bazira na tekuoj hrani, a svinje
dre na polureetkastom podu, tada se podruje za

Tablica 2. Vrijednosti najmanjih povrina po grlu u m2 stajskog prostora (Simantke, 2000)

Table 2 Values of the smallest area per head in m2 of stable room (Simantke, 2000)

Stajski prostor Izlaz za slobodno kretanje

kg ive vage m2 po ivotinji m2 po ivotinji
Lifeweight kilos Stable area per m Exit for free moving per m sq
sq per animal per animal
Krmaa s praiima starosti do 40 dana
7,5 2,5
Sow with piglets up to 40 days old
Od /from 50 0,8 0,6
Tovne svinje
Od /from 85 1,1 0,8
Fattening pigs
Od /from 110 1,3 1,0
Odojci za uzgoj
Od /from 30 0,6 0,4
Pigs for breeding
Gravidne krmae
2,5 1,9
Gravid sows
Nerasti
6,0 8,0
Boars

www.meso.hr 297

Strucni dio03.indd 297 30.10.2006 23:11:21

 STRUNI RAD

Ekoloki uzgoj svinja

Tablica 3. Maksimalna udaljenost izmeu svake betonske gredice po kategorijama svinja (Simantke, 2000)
ZNANSTVENO STRUNI DIO

Table 3 Maximum distance between each concrete bed per pig category (Simantke, 2000)

kg ive vage Udaljenost izmeu gredica

Lifeweight kilos Distance between beds
Prasad koja sie
9 mm
Suckling piglets
Odojci odbijeni od majke
do 25 kg 11mm
Weaned piglets
15-40 kg 14 mm
Tovne svinje
25-60 kg 16 mm
Fattening pigs
0-125 kg 17 mm
Krmae/nerasti
20-22 mm
Sows / Boars

hranjenje moe nalaziti na reetkastom dijelu poda.
Pri izgradnji prostora za izlaz i kretanje preferira
se puni ili polureetkasti pod izgraen od betonskih
gredica. Njihova irina iznosi 8 10 cm, a maksi-
malna udaljenost izmeu svake gredice po katego-
rijama svinja prikazana je u tablici 3.
DRANJE NA OTVORENOM PROSTORU TIJEKOM
ITAVE GODINE
Prednosti dranja na otvorenom prostoru odraa-
va se pozitivno na ope stanje svinja. Tako, primje-
rice, krmae drane na ovaj nain imaju lake i bre
porode, ali izgleda i vie mlijeka, to se pozitivno
odraava na vitalnost i zdravstveno stanje prasadi.
Zbog toga je broj uzgojene prasadi neto vei od
prosjenog broja dobivenih odojaka od krmaa koje
se dre u zatvorenom prostoru. Daljnje prednosti
ovakvog naina uzgoja su manji trokovi zbog neu-
laganja u izgradnju objekata. Meutim, za slobodno
dranje nisu prikladne sve povrine. Pritom treba
izbjegavati ilovasta odnosno nepropusna tla, pogo-
tovo u podrujima s vie kinih dana u godini, to
se negativno odraava na zdravstveno stanje ivo-
tinja (uestala pojava parazitarnih bolesti, probavne
smetnje, bolesti papaka i sl.).
Pri dranju svinja na otvorenom postavlja se
dovoljan broj kuica u koje se ivotinje samostalno
sklanjaju tijekom vruih dana i vremenskih neprili-
ka. Takva sklonita se izgrauju od drveta ili lima
i nasteljuju slamom. Tijekom ljepeg dijela godine
otvorena je prednja i stranja strana, a nastupom
hladnijih dana stranji otvor se zatvara balama sla-
me zbog sprjeavanja propuha. Obino se u blizini
tako postavljene kuice nalazi mjesto za hranjenje i
pojenje.
Postoji jo jedna jeftina forma za dranje svinja
na otvorenom, a prakticira se u Engleskoj i Danskoj.
Izgrauje se iz metalnog okvira i bala slame uz krov
od plastine folije ili limenih ploa. Unutranje plohe
zidova od slame zatiene su od svinja mreom. U
jednoj takvoj smjetajnoj jedinici dri se 25 krmaa
ili do 100 svinja u tovu. Prednost naspram kuica
jest u tome da pruaju vie sjene, bolje radne uvjete
i manje trokove u proizvodnji (Simantke, 2000).
ZAKLJUAK
Pretpostavlja se da e u budunosti sve vei
broj uzgajivaa prijei na ekoloki uzgoj svinja,
prvenstveno posjednici veih zemljinih povrina
i obiteljska gospodarstva koja se bave uzgojem u
cilju proizvodnje tradicionalnih i imenom zatienih
namirnica animalnog podrijetla (kulin, slavonska
unka). U tom smislu bit e neophodno provesti
edukaciju svih zainteresiranih, a ona se treba teme-
ljiti na zakonskoj regulativi iz ovog podruja te dosa-
danjim primjerima iz nae i inozemne prakse.
LITERATURA
Gudelj Velaga, . (2004): Zakonska regulativa ekoloke
poljoprivrede. Gospodarski list, 163 (4) 60.
Pavii, ., T. Balenovi, M. Hadiosmanovi, . Mikulec,
A. Tofant, M. Vuemilo (2005): Uzgoj peradi na ekoloki prihva-
tljiv nain. Meso, 7 (2), 38 41.

298 Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5

Strucni dio03.indd 298 30.10.2006 23:11:21

 STRUNI RAD
Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
Radoevi, Z. (2006): Ekoloki uzgoj svinja. Diplomski rad.
Veterinarski fakultet, Zagreb.
Seni, . (2004): Pojam i zakonske odredbe ekolokog sto-
arstva. Gospodarski list, 163 (2) 50.
Simantke, C. (2000): kologische Schweinehaltung. Bioland
Verlags GmbH, Mainz, Deutschland.
** Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambe-
nih proizvoda (NN 12/01).
** Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN
13/2002)
** Pravilnik o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji
biljnih proizvoda (NN 91/01)
SUMMARY
ECOLOGICAL PIG BREEDING
In the Republic of Croatia there are all the necessary
natural conditions for successful pig breeding in an ecolo-
gically favourable way. It is important that legal regulations
governing these conditions are observed, which include
UVJETI MIKROKLIME U VOZILU TIJEKOM
CESTOVNOG PRIJEVOZA IVOTINJA
Izvjee znanstvenog odbora EU za zdravstve-
nu zatitu i dobrobit ivotinja
SAETAK
U radu se detaljno opisuju uvjeti mikroklime u
vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja prema izvjeu
znanstvenog odbora EU za zdravstvenu zatitu i dobrobit
ivotinja. Opisani su uvjeti temperature zraka, relativne
vlage zraka, brzine strujanja, koliina tetnih plinova te
njihove granine vrijednosti za pojedine vrste ivotinja.
Takoer su opisani ventilacijski sustavi te preporuke za
ubudue, u svrhu osiguravanja uvjeta koji e biti u skladu
sa dobrobiti ivotinja.
POZADINA
EU je usvojila propis 411/98 o primjeni dodatne
1
Sreko Matkovi dr. vet. med., Zvonimira Rogoza 8/1, 10000 Zagreb
2
Mr. sc. Kristina Matkovi dr. vet. med., asistentica znanstvena novakinja, Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju,
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
www.meso.hr
Strucni dio03.indd 299
general conditions, zoo technical processes, housing,
ZNANSTVENO STRUNI DIO
management, nutrition and health care of pigs. Regarding
housing, pigs can be kept in indoor premises or in outdoor
facilities. While indoor, there are some functional premises
divided into area for droppings, for lying, for feeding and exit
for free moving. All categories of pigs can be kept outside,
with the exception of sows immediately before farrowing
and piglets in the rst period of their lives. Impenetrable and
swampy grounds should be avoided, since some health
disorders can be caused by excessive moisture of soil. In
order to protect pigs from sun and bad weather conditions
there are certain number of outdoor facilities adequate for
particular age groups of pigs.
Key words: Pigs, environmental production, legislative
regulation
Received / Prispjelo: 11.9.2006.
Accepted / Prihvaeno: 30.9.2006.
Matkovi1, S., K. Matkovi2
zatite ivotinja u cestovnom prijevozu ive stoke
(goveda, svinje, ovce i koze) za putovanja dulja od
osam sati. Normativi su izraeni obzirom na potrebe
ventilacije u transportnim vozilima. Zahtjev, kako
slijedi citirajui propis, je: Vozila moraju biti oprem-
ljena adekvatnim sustavom ventilacije koji trajno
osigurava dobrobit ivotinja u prijevozu, pridrava-
jui se slijedeih kriterija:
planiranje putovanja i njegove duljine,
konstrukcija vozila (pristup vozilu i raspoloivi pro-
stor),
unutarnja i vanjska temperatura kao posljedica
atmosferskih uvjeta koji se javljaju tijekom planira-
nog putovanja,
posebne zioloke potrebe za razliite vrste ivo-
tinja u prijevozu,
299
30.10.2006 23:11:22