Professional Documents
Culture Documents
Booleova Algebra I Logicki Sklopovi - Udzbenik PDF
Booleova Algebra I Logicki Sklopovi - Udzbenik PDF
2009
Kljune rijei:
Booleova algebra, De Morganova pravila, distribucija, I (engl. AND), ILI (engl. OR), istina (T, 1),
komutacija, la (F, 0), logika algebra, logiki sklopovi, NE (engl. NOT), negacija, tablica stanja,
implikacija, ekvivalencija, tautologija, kontradikcija, normalna forma, NILI (engl. NOR), Ekskluzivno ILI
(engl. XOR), NI (engl. NAND), poluzbrajalo (engl. half adder), potpuno zbrajalo (engl. full adder)
Logika algebra
Logika ili Booleova algebra je sustav teorema koji rabe simboliku logiku da bi opisali skupove
elemenata i odnose meu njima. Booleova algebra dobila je naziv prema svom tvorcu, engleskom
matematiaru George Booleu (1815. 1864.). George Boole je u svom djelu Matematika analiza
Booleova algebra i logiki sklopovi 1
logike elio matematiki obraditi postupke logikog zakljuivanja, pri emu su ulazni podatci
mogli imati samo dva stanja: istinito i lano. Razvojem digitalnih raunala otkriveno je da je Booleova
algebra vrlo dobro primjenjiva u konstruiranju i analizi rada raunala jer takva raunala takoer imaju
samo dva stanja (ukljuen iskljuen, napon maksimalan napon minimalan i sl.). Ponaanje logikih
sklopova unutar digitalnih raunala moe se odlino opisati s pomou Booleove algebre. Booleova
algebra obrauje znatno ire podruje od elektronikih raunala, pa se i izuava kao posebna
disciplina. Ovdje e ukratko biti opisana temeljna naela logike algebre.
Osnovni element logike algebre jest izjava, koja moe biti istinita ili lana. Izjava je npr. Danas je
vedar dan ili Medvednica je via od 1000 metara ili 1+1=3. Pitanja NISU izjave i nisu elementi
logike algebre (npr. Koliko je sati? nije izjava u smislu logike algebre).
Temeljno je svojstvo izjave istinitost ili lanost. Istinitost izjave oznaava se pojmom istina ili engl.
true. Zbog jednostavnosti i kratkoe istinitost izjave esto se oznaava slovom T ili oznakom 1.
Lanost izjave oznaava se pojmom la ili engl. false. Zbog jednostavnosti i kratkoe lanost izjave
esto se oznaava slovom F ili oznakom 0. Katkad se cijela izjava kratko oznaava jednim slovom,
pa se tako npr. moe pisati:
P = Danas je subota (T)
A = Proitao sam knjigu (F)
Slovo P pritom zamjenjuje izjavu Danas je subota, a slovo A izjavu Proitao sam knjigu. Oznake u
zagradama upuuju na istinitost izjava: izjava P je istinita izjava, a A je lana izjava.
Izjave se mogu meusobno kombinirati u logike izraze rabei logike operatore..
Logiki operator NE (engl. NOT)
Logika operacija NE naziva se jo i negacija, a ukljuuje jedan operand i jedan operator. Negacija
izjave nova je izjava, zasnovana na postojeoj izjavi, koja je lana ako je postojea izjava istinita,
odnosno istinita je ako je postojea izjava lana. Primjerice, ako je postojea izjava:
Danas je subota,
onda je njezina negacija:
Danas nije subota.
Operator NE predouje se jednim od simbola: ~ ili ili . U ovoj e se knjizi rabiti simbol . Oznaimo li
zbog kratkoe postojeu izjavu jednim slovom (npr. P = Danas je subota), onda se negacija izjave
oznaava sa P. Dakle:
P je negacija izjave P.
Umjesto opisne odredbe odnosa izmeu izjave i njezine negacije moe se rabiti tzv. tablica istinitosti
ili tablica stanja. Tablica stanja izraava odnose izmeu operanda ovisno o logikoj operaciji. Tablica
stanja definicija je logike operacije i mora sadravati sva mogua stanja operanada i logike
operacije. Istinitost se oznaava slovom T (od engl. true) ili znamenkom 1, a neistinitost ili la slovom
F (od engl. false) ili znamenkom 0. U praksi se rabi samo jedna od te dvije oznake, ovisno o
sklonostima. Tablica stanja ili tablica istine za logiku operaciju NE (negaciju):
P P
0 1
1 0
P Q PQ
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Npr. logiki izraz Dan je sunan I Ne pada kia bit e istinit ako su istinite obje izjave od kojih se
sastoji..
Logiki operator ILI (engl. OR)
Logika operacija ILI naziva se inkluzivna disjunkcija, a ukljuuje dva operanda i jedan operator,
Operator ILI predouje se jednim od simbola: U ili Iili +. U ovoj e se knjizi rabiti simbol +.
Operacija ILI pie se simboliki:
P+Q
i ita P ili Q.
Tablica stanja logike operacije ILI govori da je cjelokupna logika operacija istinita ako je istinita bilo
koja izjava ukljuena u tu operaciju. Tablica stanja logike operacije ILI:
P Q P+Q
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1
P Q P => Q
0 0 1
0 1 1
1 0 0
1 1 1
2 2 2
implikacijom, npr. Pitagorin pouak glasi: Ako je trokut pravokutan onda u njemu vrijedi c =a +b .
2 2 2
Vrijedi i obrat ovog teorema u kojem je takoer implikacija. Ako u nekom trokutu vrijedi c =a +b .onda
je taj trokut pravokutan.
Ako vrijede oba smjera implikacije tj ako P => Q i Q => P onda je rije o novoj logikoj operaciji,
ekvivalenciji.
Logiki operator ekvivalencije ()
Logika operacija ekvivalencije na odreeni nain govori da su izjave P i Q jednako vrijedne i
odgovara veznicima ako i samo ako, akko, (engl. if and only if, iff). Operator ekvivalencije
predouje se simbolom. Izraz PQ je istinit ako su oba izraza ista glede istinitosti tj. ako su i P i Q
istinite izjave ili ako su i P i Q lane izjave. Tablica stanja ekvivalencije je:
P Q PQ
0 0 1
0 1 0
1 0 0
1 1 1
P0 =0 P+0 =P
PP = P P+P = P
PP = 0 P+P =1
P1 = P P+1 =1
P (P + Q) = P P + (P Q) = P
P (P + Q) = P Q P + (P Q) = P + Q
De Morganova pravila
(P + Q) = P Q
(P Q) = P + Q
P Q P+Q P+Q P Q PQ
0 0 0 1 1 1 1
0 1 1 0 1 0 0
1 0 1 0 0 1 0
1 1 1 0 0 0 0
Vidimo da su osjenani stupci jednaki, dokazali smo da vrijedi pravilo. Na taj se nain mogu dokazati i
sva ostala pravila.
Primjer
Pojednostavnimo logiku operaciju A + A B.
Rjeenje: A + A B = A (1 + B) = A 1 = A
Primjer
Pojednostavnimo logiku operaciju A B + A B + A C + C
Do rjeenja se moe doi u 4 koraka:
1. korak (distribucija izluivanje A): A (B + B) + A C + C
2. korak (pravilo B + B = 1): A 1 + A C + C
3. korak (pravilo A 1 = A): A + A C + C
4. korak (distribucija izluivanje A): A (1 + C) + C = A 1 + C = A + C
Primjer
P Q P => Q P Q P+Q
0 0 1 1 0 1
0 1 1 1 1 1
1 0 0 0 0 0
1 1 1 0 1 1
Tautologija i kontradikcija
Bez obzira na sloenost logike operacije njen konani rezultat je jedan od dva mogua stanja: istina
ili la, T ili F, 0 ili 1. Rezultat ovisi o istinitosti ili lanosti svake od izjava (svakog operanda) i o logikoj
operaciji.
Sloeni logiki izraz iji je rezultat istinit bez obzira na istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se
tautologija. U tablici stanja sloenog izraza rezultat je uvijek istinit (T), tj. ima sve vrijednosti 1.
Sloeni logiki izraz iji je rezultat laan bez obzira na istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se
kontradikcija. U tablici stanja sloenog izraza rezultat je uvijek laan (F) tj. ima sve vrijednosti 0.
Normalne forme
Za logiki izraz koji zadovoljava odreene uvjete kae se da je u normalnoj formi.
Logiki izraz je u konjunktivnoj normalnoj formi ako je to skup logikih izraza meusobno
povezanih operatorom I (konjunkcija, engl. AND). Svaki od povezanih izraza mora biti skup osnovnih
logikih izjava (operanada) ili negacija osnovnih logikih izjava (operanada) povezanih operatorom ILI
(disjunkcija, engl. OR). Primjeri logikih izraza koji su u konjunktivnoj normalnoj formi su:
(A + B) (A + C)
(A + B) (A + B + D) (B + D)
P (Q + R + N + T) (Q + W)
Treba uoiti da su osnovne izjave (operandi) meusobno povezani operatorom ILI (+), te da su tako
oblikovani izrazi meusobno povezani operatorom I ().
Rabei konjuktivnu normalnu formu mogue je na temelju tablice stanja pronai logiki izraz koji ta
tablica predstavlja. Postupak je ovaj:
1. Pronai sve retke u tablici stanja u kojima je rezultat logike operacije la (F, 0).
2. U svakom retku u kojima je rezultat logike operacije la (F, 0) napisati logiki izraz koji
opisuje taj redak, a sastoji se od svih operanada povezanih s operatorom ILI (+).
3. U svakom retku u logikom izrazu dobivenom u toki 2. svaki operand koji ima u tablici stanja
0 0 0 A+B
0 1 1
1 0 1
1 1 0 A+B
0 0 0 1
0 0 1 1
0 1 0 0 A+B+C
0 1 1 0 A+B+C
1 0 0 1
1 0 1 0 A+B+C
1 1 0 1
1 1 1 1
Booleova algebra i logiki sklopovi 1
0 0 0
0 1 1 AB
1 0 1 AB
1 1 0
0 0 0 1 ABC
0 0 1 1 ABC
0 1 0 0
0 1 1 0
1 0 0 1 ABC
1 0 1 0
1 1 0 1 ABC
1 1 1 1 ABC
Konani je rezultat: Y= A B C + A B C + A B C + A B C + A B C
U primjerima dobivanja logikog izraza u konjunktivnoj i disjunktivnoj normalnoj formi rabila se
ista tablica stanja. Pokaite sreivanjem logikih izraza da je dobiven rezultat u oba sluaja za
istu tablicu stanja isti.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici (stupci P, Q i P => Q). Operandi su P i Q, a rezultat
logike operacije je P => Q. Na temelju tablice stanja logike operacije implikacije i
pretvorbom u konjunktivnu i disjunktivnu normalnu formu pokazati da vrijedi: P=>Q = P + Q.
0 0 1 PQ
0 1 1 PQ
1 0 0 P+Q
1 1 1 PQ
Postoji mnogo naina na koje bi se podatci mogli predoiti elektrikim veliinama, ali se pokazalo da je
za elektriki prikaz podataka najpogodniji prikaz s dva stanja. Takav prikaz omoguuje jeftinu
grau pouzdanih elektronikih sklopova.
Sustavi koji mogu imati konaan broj stanja i kod kojih ne postoje meustanja zovu se digitalni
sustavi. Digitalni sustav, primjerice, jest sklopka za paljenje svjetla jer moe biti samo u jednom od
dvaju stanja: ukljueno ili iskljueno. Digitalni sustav jest i prometna svjetlosna signalizacija (semafor),
koji moe biti u jednom od nekoliko stanja (crveno, uto, zeleno, crveno-uto, iskljueno). Za razliku od
digitalnih sustava, postoje i analogni sustavi, koji mogu poprimiti bilo koje stanje izmeu krajnjih
vrijednosti. Primjerice, namjetanje glasnoe kod radioprijamnika jest analogno jer ima beskonano
mnogo moguih stanja.
Kod digitalnih elektronikih raunala, a takva su praktiki sva raunala danas u uporabi, podatci se
predouju s pomou dva mogua stanja: maksimalni napon i minimalni napon (npr. 0 V i 5 V). Zbog
toga to je rije o dvama stanjima, raunala se zovu binarnima, a zbog toga to je rije o odvojenim i
jasno razluivim stanjima, zovu se digitalnima. Digitalna binarna raunala su, dakle, raunala unutar
kojih se podatci predouju samo dvama, i to jasno odvojenim i razluenim stanjima. Kako su velika
veina raunala u uporabi upravo digitalna binarna raunala, to se u svakodnevnom govoru najee
rabi naziv digitalna raunala ili samo raunala.
Zbog jednostavnosti jedno od stanja zove se logika nula i oznaava s 0 ili velikim slovom s
potezom, npr. A (ita se A crtano ili A potez), a pridaje mu se jedna razina napona (npr. 0 V). Drugo se
stanje zove logika jedinica i oznaava s 1 ili velikim slovom, npr. A, a pridaje mu se druga razina
napona (npr. 5 V).
Oita je slinost digitalnoga binarnog raunala i logike algebre. I u jednom i u drugom sluaju
operandi mogu poprimiti jedno od dvaju moguih stanja. To to je kod raunala uobiajeno jedno
stanje oznaivati s 0, a ne sa F (odnosno drugo stanje sa 1, a ne sa T) nije bitna razlika. Naela
logike algebre (operacije, operandi, pravila logikih odnosa) mogu se zato primijeniti i kod
digitalnih binarnih raunala.
Osnovni logiki sklopovi
Sklopovlje elektronikog raunala je vrlo sloeno, ali su osnovni elementi od kojih je graeno raunalo
relativno jednostavni i ogranieni na nekoliko osnovnih tipova. Sloeni sustavi grade se spajanjem vie
osnovnih elemenata. Osnovni se elementi zovu logiki sklopovi ili vrata, a njihovo se ponaanje
opisuje tablicom koja se zove tablica istinitosti ili tablica stanja. Osnovni logiki sklopovi mogu imati
jedan ili vie ulaza i jedan izlaz.
NE NOT
I AND
ILI OR
NILI NOR
A Y
0 1
1 0
NE vrata zovu se jo i invertor jer obru stanje ulaza. NE vrata su graena tako da oponaaju logiku
operaciju negacije, pa su im zato tablice stanja jednake. Sukladno oznakama uvedenim kod logike
algebre, odnos stanja izlaza i ulaza logikih NE vrata moe se pisati:
Y=A
Stanje izlaza logikih vrata moemo zamisliti kao istinitost ili lanost logike operacije (rezultat)
predoene tim vratima.
I vrata (logiki sklop I engl. AND)
I vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ili vie ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema
tablici.
A B Y
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
A B Y
0 0 1
0 1 1
1 0 1
1 1 0
A B Y
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1
Oito je iz tablice stanja da je izlaz 1 ako je bilo koji od ulaza (ili oba) 1.
Treba uoiti slinost ILI vrata s logikom operacijom ILI. Vrata su i graena tako da oponaaju logiku
operaciju ILI. Moe se zato pisati:
Y=A+B
NILI vrata (logiki sklop NILI engl. NOR)
NILI vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ili vie ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema
tablici.
A B Y
0 0 1
0 1 0
1 0 0
Iskljuivo ILI vrata (logiki sklop iskljuivo ILI engl. exclusive OR, XOR)
Iskljuivo ILI vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ulazima i jednim izlazom. Na ulazima se
mogu pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti
prema tablici.
A B Y
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 0
Iskljuivo ILI vrata oponaaju istoimenu logiku operaciju (ta operacija nije spomenuta kod logikih
operacija). Operand logike operacije oznaava se simbolom pa se operacija simboliki moe
prikazati:
Y=A B
Sloeni logiki sklopovi
Meusobnim spajanjem osnovnih logikih sklopova mogue je sagraditi sloene logike sklopove koji
sadravaju stotine, tisue, a u suvremenim raunalima i milijune osnovnih logikih sklopova. Bez
obzira na sloenost, uvijek je mogue sastaviti tablicu stanja logikog sklopa koja se temelji na
tablicama stanja svakog ugraenoga osnovnoga logikog sklopa.
Postupak ili algoritam grae sloenoga logikog sklopa na temelju logike operacije jest:
5. Pojednostavniti logiku operaciju to je vie mogue postupcima opisanim kod logikih
operacija.
6. Podijeliti logiku operaciju na dva dijela, tako da je izmeu ta dva dijela jedan od osnovnih
logikih operatora.
7. Predoiti logiku operaciju logikim vratima s jednim izlazom i dvama ulazima, pri emu je
izlaz cjelokupna logika operacija, jedan ulaz je jedan od dva dijela logike operacije, a drugi
ulaz drugi dio logike operacije.
8. Ponoviti postupak za svaki od ulaza tako dobivenoga logikog sklopa promatrajui logiki izraz
toga ulaza kao posebnu logiku operaciju.
9. Postupak ponavljati za svaki ulaz sve dok na ulazu logikog sklopa ne bude samo jedan
osnovni logiki operand.
Primjer
Treba izraditi sloeni logiki sklop koji je opisan logikim izrazom: A B + C
Rjeenje
Podijelimo logiki izraz u dva dijela odijeljena osnovnim logikim operatorom:
Booleova algebra i logiki sklopovi 2
Prvi dio: Y = A B
Drugi dio: C
Operand: + (operand ILI)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su ILI vrata (jer je logiki
operand izmeu dva lana ILI).
Jedan od ulaza logikog sklopa jest osnovni operand (C), pa je za taj ulaz postupak zavren.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logiku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: A
Drugi dio: B
Operand: (operand I)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su I vrata (jer je logiki
operator izmeu dva lana I).
Jedan od ulaza logikog sklopa jest osnovni operand (C), pa je za taj ulaz postupak zavren.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logiku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: B + D
Drugi dio: A
Operand: (operand I)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su I vrata (jer je logiki
operator izmeu dva lana I).
Prikazani logiki sklop predouje navedenu logiku operaciju. Valja primijetiti da je logiku
operaciju bilo mogue rastaviti i na drugaiji nain, pa bi tada sloeni logiki sklop izgledao
drugaije. U oba bi sluaja, meutim, ponaanje cjelokupnoga logikog sklopa bilo istovjetno.
Time je zadatak rijeen.
Primjer
Treba izraditi sloeni logiki sklop koji je opisan logikim izrazom: Y = A (B + C) + D
Navedena logika operacija ne moe se pojednostavniti, pa se primjenjujui navedeni
postupak, dobiva sloeni logiki sklop kao na slici.
Primjer
Treba napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki sklop prema slici.
A B C Y1 = A + B Y2 = Y1 Y = Y2 + C
Booleova algebra i logiki sklopovi 2
0 0 0 0 1 1
0 0 1 0 1 1
0 1 0 1 0 0
0 1 1 1 0 1
1 0 0 1 0 0
1 0 1 1 0 1
1 1 0 1 0 0
1 1 1 1 0 1
Pri izradi tablice stanja treba krenuti s lijeva i popunjavati vrijednosti za izlaze pojedinih
logikih sklopova udesno tako da svaki idui sklop udesno ima ve rijeena stanja za svoje
ulaze.
Logiki izraz za sklop se moe dobiti ovako
a) Krenuti s desne strane, od izlaza logikog sklopa i napisati logiki izraz za logika vrata
kojima pripada taj izlaz: Y = Y2 + C.
b) Za svaki lan tog izraza koji NIJE osnovni operand napisati logiki izraz pripadnih logikih
vrata: Y = (Y2) + C = (Y1) + C = (A + B) + C = A B + C. U zadnjem koraku je primijenjeno
De Morganovo pravilo.
Primjer
Treba napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki sklop prema slici.
e) Najprije popuniti stupce A,B i C tako da su zastupljene sve mogue kombinacije stanja.
f) Popuniti stupac Y1 = B.
g) Popuniti stupac Y2 = B + C.
h) Popuniti stupac Y3 = A + Y1.
i) Popuniti stupac Y = Y2 Y3.
A B C Y1 = B Y2 = B + C Y3 = A + Y1 Y = Y2 Y3
0 0 1 1 1 1 1
0 1 0 0 1 0 0
0 1 1 0 1 0 0
1 0 0 1 0 1 0
1 0 1 1 1 1 1
1 1 0 0 1 1 1
1 1 1 0 1 1 1
Pri izradi tablice stanja treba krenuti s lijeva i popunjavati vrijednosti za izlaze pojedinih
logikih sklopova udesno tako da svaki idui sklop udesno ima ve rijeena stanja za svoje
ulaze.
Logiki izraz za sklop se moe dobiti ovako
c) Krenuti s desne strane, od izlaza logikog sklopa i napisati logiki izraz za logika vrata
kojima pripada taj izlaz: Y = Y2 Y3.
d) Za svaki lan tog izraza koji NIJE osnovni operand napisati logiki izraz pripadnih logikih
vrata: Y = (Y2) (Y3) = (B + C) (A + Y1) = (B + C) (A + B) = B A + B B + C A + C B
= A B + A C + B C.
Primjer Treba napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki sklop prema slici.
A B Y1 = B Y2 = A Y3 = Y1 + A Y4 = Y2 + B Y = Y3 Y4
0 0 1 1 1 1 1
0 1 0 1 0 1 0
1 0 1 0 1 0 0
1 1 0 0 1 1 1
Y = Y3 Y4 = (Y1 + A) (Y2 + B) = (B + A) (A + B) = B A + B B + A A + A B = A B + A
B.
Sklop za zbrajanje binarnih brojeva
Sklop za zbrajanje binarnih brojeva je primjer primjene logikih sklopova u raunalu. To je sloeni
Booleova algebra i logiki sklopovi 2
slijedni logiki sklop iji izlaz odgovara zbroju dva binarna broja na ulazu.
Pravilo za zbrajanje dva binarna broja je:
0 + 0 = 0
0 + 1 = 1
1 + 0 = 1
1 + 1 = 0 i 1 dalje
Ako prvi pribrojnik oznaimo s A, drugi s B, rezultat s Y i prijenos s C tablica stanja logikog sklopa za
zbrajanje dva jednoznamenkasta binarna broja ima oblik:
A B Y C
0 0 0 0
0 1 1 0
1 0 1 0
1 1 0 1
Zanemarimo za trenutak prijenos i pronaimo disjunktivnu normalnu formu logikog izraza koji
odgovara tablici stanja za zbroj:
0 0 0
0 1 1 AB
1 0 1 AB
1 1 0
Disjunktivna normalna forma logikog izraza je: Y = A B + A B. Logiki sklop koji odgovara tom
izrazu je:
Na isti se nain moe nai disjunktivna normalna forma logikog izraza za prijenos:
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1 AB
Disjunktivna normalna forma logikog izraza je: Y = A B. Logiki sklop koji odgovara izrazu je:
Izlaz sklopa na slici odgovara zbroju dva jednoznamenkasta binarna broja A i B. Rezultat zbroja je Y,
a prijenos je C. Sklop na slici poznat je pod nazivom poluzbrajalo (engl. half adder).
Ako se eli zbrajati dva vieznamenkasta binarna broja tada treba uzeti u obzir prijenos (vidi pravila
zbrajanja vieznamenkastih binarnih brojeva). To znai da treba zbrojiti tri binarne znamenke pri
zbrajanju znamenki na pojedinom teinskom mjestu binarnih brojeva (dvije znamenke binarnih brojeva
i prijenos sa susjednih znamenaka nie teinske vrijednosti). Tablica stanja za zbrajanje tri binarna
broja A + B + C je:
disjunktivnu disjunktivnu
normalnu normalnu
formu za Y formu za C1
0 0 0 0 0
0 0 1 1 0 ABC
0 1 0 1 0 ABC
0 1 1 0 1 ABC ABC
1 0 0 1 0 ABC
Booleova algebra i logiki sklopovi 2
1 0 1 0 1 ABC ABC
1 1 0 0 1 ABC ABC
1 1 1 1 1 ABC ABC
Takav je sklop poznat pod nazivom potpuno zbrajalo (engl. full adder).
Postoje i brojne druge mogunosti konstrukcije logikog sklopa koji e obavljati istu funkciju. Jedna od
mogunosti je npr. drugaije srediti logike izraze disjunktivne normale forme. Druga mogunost je
rabiti poluzbrajalo kao dio potpunog zbrajala.
Mogue je izraditi logiki sklop koji zbraja vieznamenkasti binarni broj. Napiimo dva binarna
vieznamenkasta broja u obliku:
A = A2 A1 A0
B = B2 B1 B0
I rezultat njihovog zbroja u obliku:
Y = Y3 Y2 Y1 Y0
Gdje su s indeksom nula oznaene krajnje desne znamenka, s indeksom jedan susjedne itd.
C3 C2 C1 C0 Prijenos
A2 A1 A0 Pribrojnik A
Y3 Y2 Y1 Y0 Rezultat
Zbrajanje vieznamenkastog binarnog broja mogue je spajanjem vie punih zbrajala prema slici:
Y0
A0
Puno zbrajalo
B0
C0 Y1
0 Puno zbrajalo
A1
C1 Y2
B1
Puno zbrajalo
A2
C2
B2 Y3
Puno zbrajalo
A3
B3 C3
Izlaz bistabila ovisi o stanju u kojem se nalazi i o stanju na svojim ulazima. Analiza rada slijednih
logikih sklopova je mnogo sloenija od analize do sad spomenutih logikih sklopova i nee biti ovdje
opisana.
Vjeba 2. Logiki sklopovi (vjeba se nalazi u Radnim listovima i na CD-u)
Saetak
Logika ili Booleova algebra sustav je teorema koji rabe simboliku logiku da bi
opisali skupove elemenata i odnose meu njima. Razvojem digitalnih raunala
otkriveno je da je Booleova algebra vrlo dobro primjenjiva u konstruiranju i analizi
rada raunala.
Logike operacije su: NE (engl. NOT), I (engl. AND) i ILI (engl. OR), implikacija i
ekvivalencija.
Tablica stanja izraava odnose meu operandima ovisno o logikoj operaciji.
Tablica stanja definicija je logike operacije i mora sadravati sva mogua stanja
operanada i logike operacije.
Booleova algebra i logiki sklopovi 2
Sloeni logiki izraz iji je rezultat istinit bez obzira na istinitost izjava od kojih se
sastoji naziva se tautologija. Sloeni logiki izraz iji je rezultat laan bez obzira na
istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se kontradikcija.
Osnovne logike operacije mogu se kombinirati u sloene operacije. esto je
sloene logike operacije mogue pojednostavniti sluei se nizom jednostavnih
pravila.
Za logiki izraz koji zadovoljava odreene uvjete kae se da je u normalnoj formi
(disjunktivnoj ili konjunktivnoj).
Kod digitalnih elektronikih raunala, a takva su praktiki sva raunala danas u
uporabi, podatci se predouju s pomou dva mogua stanja: maksimalni napon i
minimalni napon. Logiki sklopovi predouju logike operacije uporabom
elektrikih veliina i osnovni su element elektronikih raunala. Naela logike
algebre (operacije, operandi, pravila logikih odnosa) mogu se primijeniti i kod
digitalnih binarnih raunala.
Sklop za zbrajanje dva binarna broja naziva se poluzbrajalo (engl. half adder), a
sklop za zbrajanje tri jednoznamenkasta binarna broja potpuno zbrajalo (engl. full
adder).
Pitanja za provjeru znanja
1. Koje su osnovne logike operacije?
2. to je tablica stanja?
3. to je osnovni element logike algebre?
4. Kako je uobiajeno oznaivati dva mogua stanja izjava (sudova) logike
algebre?
5. to su operatori, a to operandi logike algebre?
6. Koji su osnovni operatori logike algebre?
7. to je i emu slui tablica stanja?
8. Koja je logika operacija tautologija, a koja kontradikcija?
9. Koje uvjete mora zadovoljavati logiki izraz da bi bio u disjunktivnoj, a koje
da bi bio u konjunktivnoj normalnoj formi?
10. Koji se simboli koriste za logike operatore: NE, I, ILI, iskljuivo ILI?
11. to su logiki sklopovi?
12. Koja je temeljna razlika izmeu digitalnih i analognih sustava?
a.
b.
c.
Booleova algebra i logiki sklopovi 2