Fizike osobine sliva

Odreivanje granica sliva, Pad sliva, Pad

vodotoka, Oblik sliva....

Pripremila: Ivana Suanj, dipl.ing.gra

 Sadraj
1. Sliv to je sliv?
2. O emu ovisi otjecanje sa sliva
3. Odreivanje sliva topografska vododjelnica
3.a) Primjer granice sliva i geometrijski podaci
4. Odreivanje oblika sliva
4.a)Primjer Oblik sliva
5. Odreivanje srednje nadmorske visine SLIVA
5. a) primjer srednja nadmorska visina
6. Odreivanje pada sliva
7. Odreivanje brutto i srednjeg pada glavnog vodotoka
7. a) Primjer brutto i srednji pad
8. Gustoa drenske mree u slivu
 1. Sliv
Sliv je podruje ije povrinsko otjecanje ima odljev vode. U irem smislu sliv
predstavlja sve one kopnene povrine s kojih vodne mase ulaze u oceane,
mora ili jezera. U uem smislu, sliv je povrina s koje se voda slijeva prema
glavnome sabirau vodotoku. Vodne koliine se promatraju u odreenoj toki
protjecajnome profilu razmatranoga vodotoka
Sliv je definiran razvodnicom graninom linijom koja dijeli susjedne slivove.
Razvodnica moe biti :
topografska (ovisi o visinskim karakteristika terena)
hidroloka (osim topografije, ovisi o geolokim i hidro-geolokim uvjetima).

Ove dvije razvodnice se esto ne poklapaju, iako se konane povrine sliva ne moraju bitno
razlikovati.
2. O emu ovisi otjecanje sa
sliva
Zemljopisni: veliina i oblik sliva, pad i reljef
terena te gustoa rijene mree
Geoloki: sastav zemljita s gledita
propusnosti i sadraj vode u podzemlju
Bioloki: vrste raslinja, a posebice
zastupljenost umskih kultura na slivu
Klimatski: oborine, temperatura, vlanost
zraka, vjetar, isparavanje i evapotranspiracija
Antropoloki (tehniki): ovjekov utjecaj na
promjene vodnoga reima
 3. Odreivanje sliva topografska
vododjelnica
Pravila za iscrtavanje topografske vododjelnice
Oznaimo na karti vodotok
Oznaimo na karti vrhove brda dobivamo uvid o
veliini sliva
Vodojelnica se poinje iscrtavati od zadanog
profila prema oblinjem brdu
Uvjet- vododjelnica mora biti OKOMITA na slojnice
Potrebno je paziti na vrtae (na terenu ih moemo
prepoznati kao udubljenja u terenu u kojima voda
ponire), te se njih u pravilu, pri iscrtavanju
vododjelnice, ili u potpunosti zaobilazi ili uzima u
obzir.
3. Odreivanje sliva kako voda
tee
Koraci:
- Oznaiti rijeku
- Oznaiti
vrhove
- Nacrtati
vododjelnicu
Koraci:
- Oznaiti
rijeku
- Oznaiti
vrhove
- Nacrtati
vododjelni
cu
Koraci:
- Oznaiti rijeku
- Oznaiti vrhove
- Nacrtati
vododjelnicu
3. a) Primjer granice sliva i geometrijski podaci
BUJICA III

PLAVA LINIJA
vodotok
CRVENA LINIJA
granica sliva
(vododjelnica)
 Udaljenost teita sliva od protjecajnog profila

T- Teite sliva
A - Povrina sliva
O Opseg sliva
U - Udaljenost teita sliva od
protjecajnog profila

****AutoCAD****

Use the REGION command to convert the Polyline to a Region, then use the
MASSPROP command to list its physical properties, which include the centroid.
 4. Odreivanje oblika sliva
Oblik sliva utjee na veliinu i trajanje hidrograma
vodnih valova te vrijeme koncentracije dotoka vode, pa
se zbog toga utjecaj oblika opisuje koeficijentom
koncentriranosti sliva.
Za odreivanje spomenutog koeficijenta postoje razne
formule:
2 A
K
Srebrenovi: O U
A
K 2
Horton: L
0,28 O
K
Gravelius: A0 , 5

A(km2) - veliina sliva

O(km) - opseg sliva
U(km) udaljenost teita sliva od protjecajnog profila
L(km) duljina vodotoka
 4.a)Primjer Oblik sliva

Sliv bujice Iii

moemo smjestiti u
kategoriju slivova
lepezastog oblika,
ije su karakteristike:

Nagla koncentracija
Vrlo velik mjerodavni
intenzitet
Kratkotrajno otjecanje
 5. Odreivanje srednje nadmorske
visine SLIVA
Srednja nadmorska visina sliva je vodoravna
crta koja sijee hipsonometrijsku krivulju tako da
su povrine iznad i ispod hipsonometrijske krivulje
i te crte jednake H i Ai
H0 ( m.n.m.)
A

Hi - srednja nadmorska visina izmeu dviju slojnica

Ai - povrina izmeu dviju slojnica
A povrina sliva

Hipsonometrijska krivulja pokazuje koji je dio

rijenoga sliva smjeten do razmatranog rijenog
profila
5. a) Primjer: srednja nadmorska
visina
 408 2,207 386 4,013 364 7,932 380 0,413 339 5,141 318 2,20
H0 (m.n.m.)
21,906 21,906 21,906 21,906 21,906 21,906
H 0 362,28m.n.m.
 6. Odreivanje pada sliva
Pad sliva moe se definirati na temelju vie
postupaka.
Najtoniji postupak hipsonometrijske analize
Hipsonometrijska krivulja A1=f(H) H-nadmorska
visina
Krivulja povrina A2=F(L) L- udaljenost slojnica
po glavnome vodotoku
Pad sliva S je odnos povrina ispod hipsonometrijske i
krivulje povrina
S=A1/A2
 6. Odreivanje pada sliva druge metode
Srednji pad sliva ( C.O. Wisler i E.F. Brater,
1967.) raunanje na temelju razmaka
slojnica

U programu odrediti sliv na ovaj nain!!!

Druge metode: Srebrenovi (329 str. HIDROLOGIJA; Ranko ugaj)

 7. Odreivanje brutto i srednjeg pada
glavnog vodotoka
Pad vodotoka se u pravilu odreuje na osnovu
geodetske snimke uzdunog presjeka vodotoka. U
ovom sluaju emo definirati maksimalni (brutto) i
srednji pad vodotoka.
Maksimalni pad je definiran kao odnos ukupne visinske
razlike na poetku i kraju vodotoka te ukupne duljine
vodotoka. H
I max (m / km), ()
L

Srednji pad je definiran kao nagib linije koja sijee

uzduni profil na nain da povrina koju zatvara
krivulja i pravac iznad pravca (A1) bude jednaka
povrini koju zatvara krivulja i pravac ispod pravca
(A2). Odnosno, da povrina ispod krivulje (Akr) bude
H '
I max ispod
jednaka povrini pravca
(m / km ), () (Apr)
L
gdje je: H' visinska razlika pravca srednjeg pada, L ukupna duljina
A1 = A2 Brutto i srednji pad glavnog vodotok
7. a) PRIMJER: Brutto i srednji pad glavnog vodotoka
Pad vodotoka
Pad vodotoka
 8. Gustoa drenske mree u slivu

Drenska mrea: svi vodotoci u slivu (stalni,

povremeni, isprekidani)
Apsolutna gustoa drenske mree
Ukupna duljina svih vodotoka u slivu:
L
(km) Di
Specifina gustoa drenske mree: (1/km)
Ukupna duljina svih vodotoka u slivu
podijeljena sa ukupnom povrinom sliva (A)