SLAVOLUK SERGIJEVACA

Sa unutarnje strane arhitektonskog kompleksa gradskih vrata grada Pule bio je prizidan
slavoluk Sergijevaca. On ide u red najcjelovitijih sauvanih spomenika na naoj zemlji i
ujedno najvrednijih ove kategorije u svijetu uope. Kao je postavljen kao samostojei objekt s
unutranje strane glavnih vrata antike Pule, tako je i sa svih strana obraen, s vie panje na
unutranjoj strani koja je okrenuta prema ulici koja kroz vrata vodi iz gradu u predgrae.
Kako pokazuje natpis i njegova stilska analiza, sagraen je poetkom Carstva, mnogi misle
oko 29. god. pr. kr., kao poklon gradu od obitelji Sergijevaca ija su imena navedena na
gornjoj trabeaciji i na atiku.1 Kao spomenik predodreen da stoji izolirano, bio je prostudiran
u svim svojim pojedinostima. Podignut je na dva masivna pilastra nosai graeni od velikih
kamenih blokova koji su u donjim dijelovima proireni, koje ralanjuju vitki stupovi sa
korintskim kapitelima, a s gradske strane ukraeni su jo kruno zavijenim akantovim
granicama s liem. Svod luka je kasetiran, a pojedina kaseta polja krase lijepe rozete.

Slika 4 Slavoluk Sergijevaca

Bogati korintski kapiteli nose trodjelni arhitrav, povie kojeg tee friz. Povie stupova sa
svake strane nalaze po dva bogata festona. Iznad friza nalazi se vijenac i trodijelna atik koja je
ujedno bila i baza statua trojice Sergijevaca kojima je spomenik bio podignut. Suenost
lunog otvora naglaava dojam visine, koja je na sljemenu pojaana visokom atikom s
imenom darovatelja. Ugaoni pilastri to nose luk dekorirani su sa sve tri strane motivom
akantovih vitica. Prostore izmeu arhivolta i trabeacije ispunjavaju likovi viktorija, motiv
1 Sui, Mate, Antiki grad na istonom Jadranu, GOLDEN MARKETING, Zagreb, 2003.

1
inae poznat sa slavoluka prikazanih na novcima, ali ne i s onih izvedenih. Ovaj se slavoluk
odluno izdvaja iz kruga provincijalne umjetnosti i pripada u najbolja ostvarenja klasine
arhitekture.2

Baza spomenika zahvaena je mnogobrojnim pukotinama, to stvara velike probleme. Tako se

naprimjer u zimu 2010. Veliki kameni blok odvojio od baze spomenika. Dogaaj je
dokumentiran od strane Arheolokog muzeja Istre, te se odvojeni blok dan danas uva u
zgradi muzeja.3

2 Sui, Mate, Antiki grad na istonom Jadranu, GOLDEN MARKETING, Zagreb, 2003. Str., 267

3 Studijski danu ast arheologa prof. Maria Mirabelle Robertija, MONOGRAFIJE I KATALOZI 24
ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE, Pula, 2014., Str. 92