1. Kako bi ste definirali diplomatiju?

Zaeci diplomatije seu u rane poetke civilizacije.Ureivanje odnosa izmeu drava, njihove
meusobne slubene veze, pregovori,sporazumi jo su od davnina ukazivali na potrebu stvaranja
odreenih pravila u ophoenju i ponaanju izmeu drava. Pojam diplomatije ima vie znaenja.
Glavna zadaa diplomacije odnosno slube vanjskih poslova u cjelini je predstavljanje svoje drave
u inozemstvu, te promicanje njezinih interesa i ciljeva. Diplomacija se takoer dijeli na vie oblika i
vrsta, te se tako govori o bilateralnoj i multilateralnoj, tradicionalnoj i parlamentarnoj, javnoj i
tajnoj diplomaciji itd. odnosno o kombinaciji tih vrsta.

2. ta je diplomatsko pravo?
DIPLOMATSKIM PRAVOM nazivamo skup svih odredbi meunarodnog prava koje se odnose
na prava i dunosti drava u vezi s diplomatskim odnosima, funkcijama i privilegijama i
imunitetima diplomatskih predstavnitava i diplomatskog osoblja, kao i drugih lanova
diplomatskog predstavnitva. Suvremeno diplomatsko pravo obuhvaa, kako stalna
diplomatska predstavnitva i njihovo osoblje, tako i specijalne misije, ukljuujui i diplomatska
predstavnitva kod odreenih meunarodnih organizacija.

Do stupanja na snagu Beke konvencije o diplomatskim odnosima od 1961. Godine diplomatsko

pravo bilo je dio meunarodnog opeg obiajnog prava.

3. ta su osnovni elementi/temelji diplomatskog prava?

4. ta regulira Beka konvencija o diplomatskim odnosima?

BEKA KONVENCIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA - Odrana je u Beu 1961.
godine (bili nazoni predstavnici 81 drave i predstavnici pojedinih meunarodnih
organizacija). Beka konvencija o diplomatskim odnosima je meunarodno ope obiajno
pravo pretoila u ugovorni pisani oblik. Obavila je i odreenu legislaciju, izgraujui neke
nove odredbe meunarodnog prava. Izmeu drava ugovornica Beke konvencije o
diplomatskim odnosima primjenjivat e se odrebe Konvencije. Ako neko pitanje nije
ureeno posebnim ugovorom ili Bekom konvencijom o diplomatskim odnosima, tada e se
ono rjeavati prema pravilima meunarodnog opeg obiajnog prava. Ako drava
primateljica nije ugovornica Beke konvencije, pitanje se rjeava pravilima meunarodnog
opeg obiajnog prava.
5. Koji su opi izvori pravila u odnosima izmeu meunarodno-pravnih subjekata?
Dakle, izvori pravila koja ureuju poloaj, prava i obveze, te odnose i druga relevantna pitanja
izmeu meunarodnopravnih subjekata:

- BILATERALNI SPORAZUMI (ponajprije se radi o bilateralnim sporazumima u kojima su

ova pitanja glavni predmet, ali ova pitanja mogu biti i djelomino ureivana u sklopu drugih
dvostranih ugovora);

- MULTILATERALNI SPORAZUMI (ponajprije su to Beka konvencija o diplomatskim

odnosima od 1961. godine, Beka konvencija o konzularnim odnosima od 1963. godine,
Konvencija o specijalnim misijama od 1969. godine i drugi);

- PARTIKULARNO OBIAJNO MEUNARODNO PRAVO (vrijedi izmeu drava

odreenog podruja koje ga prakticiraju, primjerice izmeu drava Latinske Amerike);

- OPE OBIAJNO MEUNARODNO PRAVO (i dalje vrijedi glede pitanja koja nisu ureena
meunarodnim ugovornim, pisanim pravom odnosno vrijedi za meunarodnopravne subjekte
koji takvim ugovorima nisu pristupili);

Pored spomenutih meunarodnopravnih pravila bitna su i sljedea pravila:

- UZAJAMNOST (reciprocitet bilo u pozitivnom smislu, kao npr. u sluaju klauzule

najpovlatenije nacije ili u negativnom smislu, kao npr. u sluaju retorzije),

- UNUTARNJE PRAVO DRAVE PRIMATELJICE (u mjeri koje nije na tetu odredbama

meunarodnog prava),

- UNUTARNJE PRAVO DRAVE ILJATELJICE (u mjeri koje nije na tetu odredbama

meunarodnog prava odnosno prava drave primateljice);

- OBIAJI (esto imaju i prioritetnu vanost);

- KURTOAZIJA I PRAVILA ETIKETE (to su pravila uljudnosti koja se primjenjuju u

normalnim odnosima izmeu meunarodnopravnih subjekata)

6. ta su diplomatski odnosi?
Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se slubeni odnosi izmeu drava, poglavito
odnosi koji ukljuuju meusobno uspostavljanje diplomatskih predstavnitava. Treba
razlikovati uspostavu diplomatskih odnosa od uspostave diplomatskih predstavnitava, jer
diplomatski odnosi mogu postojati iako nisu uspostavljena stalna diplomatska
predstavnitva. Meutim, tek nakon uspostavljanja meusobnih stalnih diplomatskih
predstavnitava moe se govoriti o stalnim diplomatskim odnosima. (kvazi-diplomatski
stalni odnosi)
7. Nabroj i opii vrste odosa izmeu drava.
2.2. VRSTE ODNOSA IZMEU DRAVA - Podjela - savezniki odnosi, dobrosusjedski
odnosi, srdani odnosi, prijateljski odnosi, dobri odnosi, korektni (normalni) odnosi, indiferentni
odnosi, hladni odnosi, zategnuti odnosi, odnosi de facto, obustavljeni odnosi, prekinuti odnosi.
8. Kako se uspostavljaju diplomatski odnosi?
USPOSTAVA DIPLOMATSKIH ODNOSA - Da bi dolo do uspostave diplomatskih odnosa
izmeu odnosnih drava, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. Odnosne drave moraju
imati puni meunarodnopravni subjektivitet koji ukljuuje i aktivno i pasivno pravo poslanstva.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa izmeu drava, kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih
predstavnitava, obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava. Drave su
slobodne same odluivati o uspostavi i odravanju, a takoer i o prekidu i obnovi diplomatskih
odnosa.

9. Koje su razlike izmeu dobrosudjedski, srdanih i prijateljskih odnosa?

10. Kako dolazi do prekida diplomatskih odnosa?

- Prekid diplomatskhi odnosa nastaje voljom jedne ili i jedne i druge odnosne drave. Do
prekida diplomatskih odnosa dolazi uslijed ozbiljne poremeenosti njihovih meusobnih odnosa,
a najee zbog izbijanja oruanog sukoba izmeu tih drava. Prekid diplomatskih odnosa
dovodi i do meusobnog zatvaranja diplomatskih predstavnitava odnosnih drava. Prekid
diplomatskih odnosa ne znai i automatski prekid konzularnih odnosa. Prekid diplomatskog
predstavnitva moe se dogoditi, ako je drava iljateljica odluila zatvoriti svoje predstavnitvo
(npr. zbog tednje) ili ako se zatvara diplomatsko predstavnitvo jednog, a otvara diplomatsko
predstavnitvo drugog, obino vieg razreda (iz poslanstva u veleposlanstvo).

11. Pojasniti ko sve redstavlja dravu u meunarodnim odnosima?

Pod tijelima meunarodnih odnosa podrazumijevaju fizike ili pravne osobe, kojima je
povjerena odreena funkcija u odnosu prema drugim dravama, meunarodnim
organizacijama. Pri obavljanju svojih funkcija, oni izraavaju volju koja se smatra voljom
drava/meunarodnih org. Postoje i tzv. nacionalna (dravna) tijela, i ''meunarodna tijela''
koja su zajednika odreenom broju drava, odnosno ije se djelovanje smatra skupnim
djelovanjem odnosnih drava.

Kao uobiajena tijela, ovlatena za predstavljanje i zastupanje drava u meunarodnim

odnosima, smatraju se dravni poglavar (ef drave), vlada, te ministar i ministarstvo vanjskih
poslova, ukljuujui i diplomatske i konzularne predstavnike.

Dravni parlament (skuptina) takoer moe biti jedno od tijela vanjskog predstavanja i
zastupanja drave. Parlament isto tako raspravlja i o ukupnom provoenju vanjske politike.

12. Kakva je uloga Ministarstva vanjskih poslova?

- Ministarstvo vanjskih poslova, na elu s ministrom vanjskih poslova, je dio vlade koji se bavi
pitanjima i zadacima iz podruja vanjskih poslova i nastupa kao redoviti posrednik izmeu
svoje vlade i drugih subjekata meunarodnog prava. Funkcije, ovlasti i organizacija
ministarstva vanjskih poslova razlikuju se u pojedinim dravama, ovisno o njezinim potrebama
i prioritetima u meunarodnim odnosima, veliini drave i njezinom utjecaju i ulozi u
meunarodnoj politici, gospodarskoj snazi... Meutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih
poslova zajednike su sljedee funkcije i poslovi: politiki poslovi, multilateralna diplomacija,
poslovi iz podruja meunarodnih gospodarskih odnosa, poslovi iz podruja meunarodnih
kulturnih i znanstvenih odnosa; meunarodnopravni poslovi, konzularni. Uobiajeno je da
ministar vanjskih poslova ima zamjenika ili dravne tajnike, te glavnog tajnika.

13. ta je to diplomatsko predstavnitvo?

 Pod diplomatskim predstavnitvom (diplomatskom misijom) podrazumijeva se stalno
zastupstvo jednog meunarodnog subjekta (drave iljateljice) koje kod drugog
meunarodnog subjekta (drave primateljice ili meunarodne organizacije) obavlja
diplomatske poslove, bez obzira na njegov i rang efa tog predstavnitva. Beka
konvencija o diplomatskim odnosima, koja je kodificirala dotadanje meunarodno
obiajno pravo o poloaju dravnih predstavnika i inozemstvu, ali ujedno obavila i
njegovu legislaciju, tj. daljnji razvoj i unapreenje, takoer je naglasila i vanost
samog diplomatskog predstavnitva kao ustanove, za razliku od prijanjeg stava da je
ef diplomatskog predstavnitva iskljuivo relevantni imbenik u tim odnosima, te
detaljno uredila pojedina pitanja koja utvruju poloaj diplomatskog predstavnitva.
14. Koje su osnovne funkcije diplomatskog prestavnitva?

15. Ko je apostolski nuncij?

16. ta je akreditivno pismo/akreditivi/vjerodajnice? Ko ga kome predaje i zato je

znaajno?
Vjerodajnica ili akreditivno pismo - je formalno pismo efa drave iljateljice kojim on
predstavlja efa diplomatske misije efu drave primateljice. U pismu se navodi ime efa misije i
razred u kojem je imenovan. U vjerodajnicama je takoer molba upuena efu drave da
diplomatu pokloni povjerenje i omogui ispunjavanje njegove misije. Vjerodajnice slue kao
legitimacija i kao punomo. Kopija akreditivnog pisma predaje se ministru vanjskih poslova
drave primateljice (obino prije predaje orginala efu drave), a orginal se uruuje efu drave
prilikom prve sveane audijencije, obino uz sveanu pratnju, vojne poasti, itd. Slina pisma
daju se obino i efovima specijalnih misija.
17. ta je agreman?
Da bi osoba postala ef dipl. predstanitva, za to mora dobiti suglasnost drave primateljice.
Privola (agrement) se obino trai usmeno i neformalno, ali se moe zatraiti notom, uz prilog
ivotopisa te osobe. U pravilu se ime osobe za koju je zatraen agrement ne objavljuje dok se
ne dobije saglasnost, jer bi inae to drava primateljica mogla shvatiti kao pritisak. Pozitivan
odgovor se takoe daje na neformalan nain, dok se negativan uopte ne mora niti dati. U
sluaju

odbijanja, drava primateljica nije duna objanjavati svoje razloge.

18. ta je diplomatski prezeans?
Red prvenstva (prezeans) - jedan od predmeta protokola je i obraivanje reda
prvenstva. Primjenjuje se diplomatskom zboru (koru):
- kada se na neki skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu se dati posebno mjesto.
Mora se potovati i jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje ambasadora od
opunomoenih ministara, otpravnika poslova i supruga.
- efovi misija idu redom i ambasadori i nunciji pa poslanici i ministri pa otpravnici
poslova akreditovani kod MVP. Red prvenstva odreuje se prema datumu predaje
vjerodajnice, odnosno pisma ministru VP.
- privremeni otpravnici poslova zauzimaju mjesto poslije stalnih i to po datumu
notifikacije .
Pojedinano prvenstvo ide: apostolski nuncij, ambasadori i visoki predstavnici. Red
prvenstva unutar svake diplomatske misije ureuje svaka zemljka pojedinano.

19. Ko ini diplomatski kor/zbor?

efovi diplomatskih predstavnitava, akreditirani u istom mjestu, sainjavaju diplomatski
zbor.
U irem smislu diplomatski zbor obuhvaa i ostale strane diplomatske predstavnike na slubi u
diplomatskim predstavnitima u toj dravi i lanove njihovih obitelji. Diplomatski zbor
ponekad nastupa kao cjelina, uglavnom kod odreenih sveanosti i ceremonijala ili u vezi s
diplomatskim povlasticama i izuzeima odnosno drugim pitanjima.
Diplomatski zbor predvodi doajen, tj. onaj ef diplomatskog predstavnitva u dotinoj dravi
koji je najstarijii po rangu, osim u dravama koje su uvele da to uvije bude papinski nuncij.
Beka konvencija o diplomatskim odnosima ne mijenja obiaje, koji su prihvaeni ili e to biti
od strane drave primateljice u pogledu predstavnika Svete Stolice. Tako je npr. u Austriji,
Belgiji, ileu, Hrvatskoj i drugdje.
Doajen istupa pred dravmo primateljicom i ime diplomatskog zbora, ponajprije u prigodama
protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera, brani interese diplomatskog zbora kao
cjeline, te prima odreene obavijesti i zahtjeve od strane drave primateljice upuene
diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim lanicama. Uobiajeno je da se novopristigli efovi
diplomatskih predstavnitava obraaju doajenu radi upoznavanja s pitanjima ceremonijala i
obiajima drave primateljice.
20. Ko moe biti doajen/dekan diplomatskog kora?
Diplomatski zbor predvodi doajen, tj. onaj ef diplomatskog predstavnitva u dotinoj dravi
koji je najstarijii po rangu, osim u dravama koje su uvele da to uvije bude papinski nuncij
(katolike zemlje).

Doajen istupa pred dravom primateljicom u ime diplomatskog zbora, ponajprije u prigodama
protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera, brani interese diplomatskog zbora kao
cjeline, te prima odreene obavijesti i zahtjeve od strane drave primateljice upuene
diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim lanicama.

21. ta je diplomatska lista?

 lan diplomatskog predstavnitva koji ima diplomatski status, mora biti kao takav
prijavljen dravi primateljici i od nje prihvaen i uveden u tzv. Diplomatsku listu. ef
diplomatskog predstavnitva notificira ministarstvu vanjskih poslova ili nekom
drugom ministarstvu drave primateljice, ovisno o sporazumu odnosnih drava, red
prvenstva planova diplomatskog osoblja tog predstavnitva.
MIP drave primateljice utvruje i povremeno izdaje, obino poetkom svake godine,
diplomatsku listu, koja prema abecednom redu sadri nazive drava iljateljica s
imenima lanova diplomatskih predstavnitava koji su u dravi primateljici
akreditirani u diplomatskom statusu i njihovih suprunika.
Lista u uvodnom dijelu sadri imena efova diplomatskih predstavnitava, u skladu s
redom koji odgovara rangu njihovih razreda i prvenstvu pojedinih predstavnika unutar
svakog razreda. Novi veleposlanik zauzima mjesto na diplomatskoj listi primjereno
vremenu predaje vjerodajnice. Na kraju lista obino sadri i datume nacionalnih
blagdana drava iji su diplomatski predstavnici akreditirani u dravi primateljici.
Obino se na kraju liste navodi i popis stalnih predstavnitava meunarodnih
organizacija koje imaju diplomatski, pa ak i pradiplomatski status. Objavljuje se na
engleskom ili francuskom jeziku.
22. ta je opozivno pismo?
Opozivno pismo je isprava kojom poglavar drave iljateljice opoziva efa svog dipl.
predstavnitva. Ovo opozivno pismo predaje se kod redovnog prestanka dunosti efa dipl.
predstavnitva poglavaru drave primateljice. Opozivno pismo je dokument slian
vjerodajnicama, ali s naznakom prestanka funkcije efa d.p.

23. ta je uloga i funkcija diplomatskog protokola?

Podrazumijeva skup pravila ponaanja slubenih predstavnika subjekata meunarodnog prava
u vrenju propisanih im funkcija. Temeljna zadaa protokola i ceremonijala je odravanje
pozitivnog ozraja u diplomatskim odnosima. Protokolom se ureuje i pitanje reda prvenstva, tj.
Preseansa, tokom odreenih dogaaja u meunarodnim odnosima.Propusti u protokolu i
ceremonijalu mogu izazvati velike tekoe i politike posljedice. Sva pitanja se ureuju putem
slube protokola drave primateljice. Neke drave mogu imati i vie takvih slubi, a najvanija
je ona smjetena u MVP.

24. ta je uloga i funkcija diplomatskog ceremonijala?

25. Nabroj osnovne kategorije imuniteta i privilegija koje se odnose na diplomatsko

predstavnitvo.
Beka konvencija o diplomatskim odnosima u pogledu olakica, privilegija i imuniteta openito
istie obvezu drave primateljice da stranom diplomatskom predstavnitvu prui na svojem
teritoriju sve olakice radi obavljanja njegovih funkcija. Pored ove naelne obveze Konvencija
posebno utvruje pojedine obveze drave primateljice u odnosu na samo diplomatsko
predstavnitvo drave iljateljice.
26. Nabroj osnovne kategorije imuniteta i privilegija koje se odnose na diplomatske
predstavnike.
Beka konvencija o diplomatskim odnosima u pogledu olakica, privilegija i imuniteta openito
istie obvezu drave primateljice da stranom diplomatskom predstavnitvu prui na svojem
teritoriju sve olakice radi obavljanja njegovih funkcija. Pored ove naelne obveze Konvencija
posebno utvruje pojedine obveze drave primateljice u odnosu na samo diplomatsko
predstavnitvo drave iljateljice.

27. Pod kojim je uvjetima mogue odricanje od imuniteta povlatene osobe?

28. Koje kategorije otpravnika poslova postoje i pojasni razlike?

29. ta je institut persona non grata?

nepoeljna osoba, je pojam koji se koristi za ambasadora ili diplomatsko osoblje koje zemlja
primanja ne eli primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju. efovi diplomatskih misija
akreditovani kod istog efa misije ine diplomatski zbor. Na njegovom elu je doajan. I to je ef
misije koji najvie razine koji je svoju vjerodajnicu dao prije svih ostalih. U nekim katolikim
zemljama predstavnik svete stolice tradicionalno je doajan i doajan je posrednik izmeu
diplomatskog zbora i vlade. Izvanredna izaslanstva nemaju prednost nad stalnim misijama,
osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. lan vlade. AD HOC diplomatija je pojam kojim
nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od stranih diplomatskih misija i izvanrednih
izaslanstava. To izaslanstvo moe initi jedna osoba-specijalni opunomonik ili vie njih. Svaka
drava jednom ili dva puta godinje tampa diplomatsku listu(popis ambasada i njihovog
diplomatskog osoblja).Ambasade su sloene abecednim redom a uobiajeno je i tampati popis
efova prema njihovom redu prvenstva i popis nacionalnih praznika u dotinoja dravi. U
nekim dravama tampa se i konzularna lista. Diplomatski djelatnik ne smije obavljati u dravi
u kojoj je akreditiran profesionalnu ili trgovinsku djelatnost radi osobne zarade.

30. Nabroj kategorije/vrste posjeta stranog efa drave?