Professional Documents
Culture Documents
Unutrašnja Sigurnost - s3 - D
Unutrašnja Sigurnost - s3 - D
Postavlja se pitanje da li se EU moe posmatrati kao jedinstvena sila ili kao regija. Postoje
argumenti za obje ove teze. S jedne strane, EU nema jedinstvenu vanjsku politiku, zbog ega se
ne moe smatrati jednom silom. S druge strane, EU je sigurno jedinstvena ekonomska sila u
svijetu.
Podjela i vrste
Klasina podjela obavjetajne slube, s obzirom na njene zadatke jeste podjela na obavjetajnu
slubu u uem smislu, ija je djelatnost usmjerena prema inostranstvu, i kontraobavjetajnu, koja
ima zadatak da titi od djelatnosti stranih obavjetajnih slubi. Dalja podjela je na vojnu, civilnu,
politiku, ekonomsku, naunu i drugu.
U odnosu na znaaj i domet zadataka i ciljeva, obavjetajna sluba se dijeli i na strategijsku, koja
slui dalekosenim ciljevima dravne i vojne politike, i taktiku, koja slui svakodnevnim i
bliim ciljevima. U savremenim uslovima, s obzirom na zaotrenost unutranjih i meunarodnih
politikih i drugih odnosa, totalizaciju rata, razvoj nauke i tehnike, naoruanja i ratne tehnike,
terorizam kao globalni svjetski poredak, obavjetajna sluba postaje sveobuhvatnija i
raznovrsnija, tj. pretara se u tzv. Totalnu slubu.
Obavjetajne slube mogu se razlikovati po karakteru ciljeva, po vrsti podataka koje istrauju i
po mjestu date slube u obavjetajnom sistemu. Podjela slubi po karakteru ciljeva, poznaje
ofanzivne i defanzivne. Ofanizvna obavlja istraivanje na teritoriji protivnika. Defanzivna se
angauje na zatiti sopstvene teritorije i struktura. U podjeli slubi po oblastima istraivanja, za
1
kriterij slui vrsta podataka koja se prikuplja i u tom smislu razlikuju se: politika, vojna,
ekonomska, industrijska i sl.
Organizaciona ema
Generalno uzevi, strukturu organizacije obavjetajne slube ine: centrala, centri, podcentri,
punktovi, grupa obavjetajaca i ugraeni obavjetajci.
Obavjetajna sluba dijeli se, na obavjetajnu slubu i kontraobavjetajnu slubu. Analogna ovoj
je podjela na spoljnu i unutranju obavjetajnu slubu. Pod obavjetajnom (spoljnom) slubom
podrazumijeva se aktivnost na spoljnom planu (prema inostranstvu) koja ima za cilj otkrivanje i
saznavanje tajni suprotne strane. Meutim, kontraobavjetajna sluba (unutranja) bavi se
obezbjeenjem i ouvanjem tajni sopstvene zemlje, odnosno ona se suprotstavlja djelatnosti
stranih obavjetajnih slubi na unutranjem planu.
Infiltracija kao naelo rada primjenjuje se stalno, a sastoji se u tome to obavjetajne slube
nastoje da preko agenture ili specijalnih snaga budu prisutne u odreenim sredinama ili na
teritoriju zemalja u kojima rade kako bi uticale na stanje u njima.
2
Planiranje zadataka planski pristup radu, sa jasno preciziranim poslovima po vremenu i
prostoru, veoma je vaan inilac za uspjeh obavjetajne slube.
Relativna samostalnost predvia se prije svega za vojnoobavjetajne organe i neke druge resore
obavjetajne organizacije. Primjena naela relativne samostalnosti naroito dolazi do izraaja u
ratnim uslvima i to posebno kod onih organa koji su u jedinicama angaovani u borbi.
Timski rad neizbjean upravo zato to su mnogi obavjetajni poslovi veoma sloeni i
zahtijevaju zajedniki rad veeg broja specijalista razliitog profila timova.
U novije doba, u uslovima postojanja saveza (vojnih), konstituira se i novo naelo kao
koordirano djelovanje nacionalnih obavjetajnih organizacija, koje dolazi do punog izraaja jer
se i kroz koordinaciju obavjetajne djelatnosti oituje jedinstvo saveza.
Obavjetajna djelatnost odvija se kroz obavjetajni postupak, obavjetajni krug ili obavjetajni
ciklus. Tim postupkom obuhvaeni su: pet faza rada u toku obavjetajnog postupka:
Obavjetajne slube:
1) Prikupljaju podatke, prate i izuavaju unutranju i spoljnu politiku zemalja prema kojima
postoje odreeni interesi ili pretenzije;
2) Prikupljaju podatke i izuavaju odbrambene mogunosti odreenih zemalja, posebno sa
stanovita voenja eventualnog rata;
3) Prikupljaju podatke o naunoistraivakim dostignuima u drugim zemljama, naroito
onih koja mogu biti od uticaja na voenje politike i rata;
3
4) Prikupljaju podatke o ekonomskim i gospodarskim potencijalima i mogunostima drugih
zemalja i procjenjuju njihove sposobnosti za voenje rata i ekonomski uticaj na drugim
podrujima;
5) Izuavaju drutvene prilike u drugim zemljama i njihov uticaj na dalji razvoj zemlje
6) Obrauju geostrategijski poloaj drugih zemalja i izuavaju njihovu odbrambenu
infrastrukturu;
7) Prikupljaju podatke i izuavaju kadrovsku strukturu odreenih zemalja i sreuju
materijale za odreene linosti
8) Prikupljaju podatke i izuavaju obavjetajno sigurnosne sisteme u drugim zemljama,
procjenjujui njihovu efikasnost u zatiti sopstvenih zemalja;
Metodi rada obavjetajne slube dijele se na legalne i nelegalne. Podjela metoda rada vri se i
prema svris na metode prikupljanja podataka i metode subverzivnog (prevratnikog) djelovanja.
Posebno mjesto u radu obavjetajne slube zauzima njena konspirativnost, tj. tajnost koja je
osnovni uslov postojanja i djelovanja obavjetajne slube i koja predstavlja osnov interesovanja i
spoznaje obavjetajne slube.
4
Metodi prikupljanja obavjetajnih podataka
Metod infiltracije
Radi se o ubacivanju obavjetajca, ili neke druge osobe istih sposobnosti u redove protivnika, i
ovo lice je profesioanlni uposlenik obavjetajne slube, dok kod agenturnog metoda obavjetajna
sluba se slui licima zavisno od sluaja i mogunosti da to lice doe do odreenih podataka.
Pod metodom tajnog koritenja tehnikih sredstava podrazumijeva se njihovo ugraivanje preko
obavjetajca ili agenta u strukture protivnika s ciljem prikupljanja odreenih podataka u
uslovima potpune tajnosti. U primjeni tehnikih sredstava za prikupljanje obavjetajnih podataka
mogue su dvije varijante:
Moemo ih podijeliti na elektronska, tehnika sredstva i sredstva foto tehnike s jedne, i hemijska
tehnika sredstva sa druge strane.
Ovaj metod u savremenim uslovima postaje jedan od najvanijih metoda rada obavjetajne
slube iz razloga to su mogunosti za njegovu primejnu velike. U otvorene (legalne) izvore
informacija spadaju:
5
- Prikupljanje podataka preko diplomatsko konzularnih predstavnitava;
- Prikupljanje podataka preko vojnodiplomatskih i nediplomatskih predstavnika;
- Prikupljanje podataka metodom saradnje;
- Prikupljanje podataka praenjem naunih skupova, konferencija, simpozijuma;
- Prikupljanje podataka analizom naunih i strunih publikacija, asopisa, zbornika i sl.
Pod subverzijom podrazumijeva se otvorena ili tajna, direktna ili indirektna aktivnost
organizovana sa strane, a usmjerena protiv postojeeg reima, pravnog, politikog i drutvenog
ureenja jedne drave ili unutranjeg ustrojstva i rada jedne organizacije. U politikom smislu,
kao sredstvo politike borbe subverzija je svaka ovakva aktivnost koju u uslovima mira protiv
jedne drave ili organizacije poduzima druga drava, politika organizacija ili organizovana
grupa da bi izazvala prevrat, smjenu na vlasti ili rukovodeim poloajima i da na vlast i
rukovodee poloaje dovede snage koje njoj odgovaraju i usvajaju njenu ideologiju.
Subverzivna dejstva su smiljena, planska i organizovana aktivnost drave, pokreta ili grupe u
miru i u ratu, koje se sprovodi tajno ili prikriveno, direktno ili indirektno, radi ugroavanja date
drave ili pokreta i njihovog unitenja ili ruenja. Vid su specijalnog rata. Oblici: pijunaa,
diverzija, sabotaa, izazivanje krizne situacije, terorizam i ubacivanje naoruanih grupa,
predstavljaju tee bolike ugroavanja date drave ili pokreta.
6
Agenturni (klasini) metod rada obavjetajne slube
Agentuni metod je tajni nain prikupljanja odreenih podataka. Agenturni metod se sastoji u
tome to se agent, ubaeno, odnosno ugraeno lice u strukture neprijatelja, zatim vrbovani
pojedinci iz neprijateljskih struktura ili oni koji se kreu u sredini lica koja rukuju tajnim
podacima obavezuju da obavjetajno prikupljaju zatiene i druge podatke i da izvravaju i druge
obavjetajne zadatke.
Kontraobavjetajni rad
7
Obavjetajni izvor je svaki izvor koji obavjetajnim izviakim i drugim strukturama, organima,
ili pojedincima neposredno daje podatke o protivniku, odnosno o svemu to je objekt i predmet
obavjetajne djelatnosti.
PREDAVANJA
- Usmjeravanje panje na pitanja razvoja i borbe protiv siromatva nakon pola vijeka
ideolokih sukoba.
8
Klju za razumijevanje tradicionalne sigurnosne paradigme je realizam.
- Primarni cilj ljudske sigurnosti = pruanje uslova u kojima ljudi nee trpiti od razliitih
varijanti unutranjeg nasilja i njegovih uzroka.
- Spor oko znaenja ljudske sigurnosti u razliitim kolama koje promiljaju ovaj koncept;
Ui pristup:
Prijetnja politikim nasiljem ljudima od strane drave ili bilo kojeg drugog organizovanog
subjekta prikladan predmet koncepta ljudske sigurnosti.
Ljudska sigurnost je zatita pojedinca i zajednica od rata i drugih oblika nasilja.
Priznaju postojanje niz drugih prijetnji izuzev politikog nasilja ali da su one samo korelati
nasilja.
Ova uska definicija predstavljena je samo kao sloboda od straha freedom from fear.
iri pristup:
ira definicija se oznaava kao sloboda od siromatva freedom from want.
Neki od zastupnika ireg pristupa smatraju da ljudska sigurnost prevazilazi i slobodu od
siromatva i obuhvata ostale ljudske slobode i vrijednosti.
Cilj ljudske sigurnosti da zatiti ljudski ivot na nain koji mu garantuje unapreenje ljudskih
sloboda i njegovu samorealizaciju.
Definicija ljudske sigurnosti: kao stanje u kojem su ljudi osloboeni od trauma koje optereuju
ljudski razvoj. Ljudska sigurnost znai kao prvo, sigurnost od takvih hroninih prijetni kao to
9
su glad, bolest i represija. A kao drugo, znai zatitu od iznenadnih i tetnih poremeaja
svakodnevnice bilo u domovima, na radnim mjestima ili u zajednicama. UNDP.
1. Policija e ukljuiti zajednicu u sve svoje aktivnosti, ukljuujui razvijanje strategija koje
utiu na kvalitet ivota u njoj.
2. Policija smatra da te strategije moraju sauvati i unaprijediti principe demokratije.
3. Policija mora regulisati nain pruanja usluga tako da iskoristi potencijale lokalne
zajednice.
4. Slubenici policije trebali bi imati udjela u rjeavanju pitanja koja utiu na uinkovitost
posla i zadovoljstvo koje taj posao prua.
1. Prevencija kriminala
2. Smanjenje straha o kriminalu
3. Odravanje javnog reda i mira
4. Zatita osoba i imovine
5. Provoenje zakona
6. Otkrivanje krivinih djela
7. Kontrola saobraaja
8. Odgovaranje na potrebe zajednice
9. Rjeavanje sukoba unutar zajednice
10. Zatita prava pojedinca
11. Nediskriminacija
Slube sigurnosti (Obavjetajne slube) imaju nekoliko pravnih temelja na osnovu kojih
djeluju:
- Ustav
- Redovno zakonodavstvo
- Vladine uredbe.
10
Sredinja podjela je na civilne i vojne.
- U organizacijskom smislu; nezavisna tijela koja djeluju u okviru irih tijela uprave (MUP,
M. Odbrane, pravde...)
- Kao specijalizovani ogranci optih policijskih snaga.
- Vojni
- Ekonomski
- Politiki
- Drutveni
- ivotne sredine.
11