ELHAMDULILLAH ELHAMDULILLAH, ELHAMDULILLAHI LEZI KALE FI KITABIHI KERIM: FE

SALI LI RABIKE VENHAR!

NEHEDU EN LA ILAHE ILLAHU VAHDEHU LA ERIKE LEHU,VE LA NEZIRE LEH, VE LA

MISALE LEH ..EHADETEN TUNDI KAILEHA MIN AZABI NAR..VE NEEHEDU ENNE
SEJJIDENA VE SENEDENA VE MEVLANA MUHAMEDA..MUHAMEDEN ABDUHU VE
HABIBUHU VE RESULUH..NURU NURI VE BEDRIL BUDUR..KALE RESULULLAHI ALEJHI VE
SELEM: INEMAL EAMALU BI NIJAT

SALLA LAHU TEALA ALEJHI VE ALA ALIHI VE EVLADIHI VE EZVADIHI VE ASHABIHI VE

ETBAIH..

VE HULEFAI RAIDINE MURIDINE , MEHDIJINE MIN BEADIH VE VUZERAIHIL KAMILINE FI

AHDIH

HUSUSAN EBI BEKRIN ,VE UMERE, VE USMANE, VE ALIJ , VE ALA BEKIJETI VE SAHABETI
VEL KARABETI VE TABIIN.

VE LEZINE TEBEUHUM BI IHSANI ILA JEVMI DIN. RIDVANULLAHI TEALA ALEHIM VE

ALEJNA EDMEIN..

EMA BEADU FEJA IBADALLAH, ITEKULAHI VE ETIUH..

INNE LLAHE MEALEZINE TEKAV VE LEZINE HUM MUHSINUN!

Rad u hadisima i praksi Allahovog poslanika

Brojni su hadisi u kojima Allahov poslanik, s.a.v.s., usmjerava panju svojih

sljedbenika na vanost rada, trgovine, poljoprivrede, proizvodnje i ostalih
aktivnih vidova ivota. On licno, sallallahu 'alejhi ve selleme, je svojim ivotom i
praksom olicenje portvovanosti i aktivnosti na putu postizanja halal zarade za
sebe i svoju porodicu. Jo u ranoj mladosti, kada je postao jetim, svojim radom je
doprinosio mnogobrojnoj porodici svog amide Ebu Taliba kod kojeg je ivio
cuvajuci stada imucnijih Kurejevica. Kada je poodrastao poceo se baviti
trgovinom, odlazeci u daleki am koji je od Mekke udaljen gotovo dvije hiljade
kilometara. Tim poslom se bavio blizu dvadest godina. Poslanik islama je sm
radio i pozvao je sljedbenike svoga ummeta da rade i privreduju. Brojne su izreke
koje kazao u tom pogledu.

Objanjavajuci vanost cinjenice da covjek ivi i hrani svoju porodicu od rada

svojih ruku, Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Nema bolje hrane od one koju covjek
pojede od rada svojih ruku. (El-Buhari)

Umor koji je rezultat truda koji se ulae da bi se zaradila halal zarada je znacajan
faktor na putu postizanja Boijeg zadovoljstva i oprosta. U tom smislu Poslanik
porucuje: Onaj ko omrkne umoran od posla s kojim trai halal zaradu, omrkne s
oprotenim grijesima.7

Podsticuci muslimane da se, izmedu ostalog, bave zemljoradnjom i

poljoprivredom, kako u ishrani nebi bili ovisni o drugima, Muhammed, a.s., je
kazao: Svaki musliman koji neto posije ili posadi pa se od toga nahrani ptica,
covjek ili ivotinja, taj cin mu se smatra sadakom. (El-Buhari)

A da bi kod svojih sljedbenika razvio ljubav prema radu i sticanju opskrbe

vlastitim trudom i zalaganjem, a istovremeno im omraznuo nerad i traenje od
drugog, Poslanik islama je rekao: Da neko od vas uzme ue pa na svojim ledima
donese tovar drva pa ih proda, to mu je bolje negoli da moli od ljudi, dli mu oni
neto ili ga odbili. (El-Buhari)

Ovaj hadis pojanjava da je svaki posao castan sve dok je legalan i dozvoljen po
islamu. To se, naravno, ne kosi sa eljom i nastojanjem svakog pojedinca da radi
onaj posao za koji ima potrebne kvalifikacije.

Po islamskom ucenju prosjacenje je veoma prezren posao. U tom pogledu

Poslanik, s.a.v.s., veli: Da znaju (oni koji prose) ta prosjacenje u sebi ima, nebi
nikad niko od nekoga neto traio.8 Rob nece otvoriti vrata prosjacenja a da
mu Allah ne otvori vrata siromatva.9 Uzimanje sadake (zekjata) nije
dozvoljeno imucnom (ganijj), snanom i zdravom covjeku (zu mirretin sevijj).10

U hadiskim zbirkama postoje hadisi u kojima Vjerovjesnik, s.a.v.s., upozorava na

opasnost od nerada i ljencarenja, jer to vodi ka neimatini i prosjacenju. U svojim
dovama (el-me'surat) Poslanik je ucio: Allahumme, inni e'uzu bike mine-l-
hemmi ve-l-hazen, ve e'uzu bike mine-l-'adzi ve-l-kesel, ve e'uzu bike mine-l-
dubni ve-l-buhl, ve e'uzu bike min galebeti-d-dejni ve kahri-r-ridal. (Boe, ja
kod Tebe traim utocite od briga i tuge. Tebi se utjecem od slabosti i lijenosti.
Utjecem Ti se i od kukavicluka i krtosti. I utjecem Ti se od toga da me dug
savlada i da me ljudi gaze).

Gornja ruka je bolja od donje ruke

U jednom hadisu kojeg biljee Buharija i Muslim, Poslanik, s.a.v.s., je rekao: El-
jedu-l-'ul'ja hajrun mine-l-jedi-s-sufla, to u prijevodu na na jezik znaci:
Gornja ruka je bolja od donje ruke. U nastavku hadisa Poslanik kae da je
gornja ruka ona koja daje, a donja ruka je ona koja prima. To znaci da je ona
ruka koja radi i privreduje bolja od one ruke koja ne radi i koja ceka da joj se
neto udijeli.

U tom kontekstu postoji jedna veoma interesantna prica vezana za dvojicu ljudi iz
islamske prolosti.

Naime, jedan pobonjak po imenu ekik el-Belhi je krenuo na dug put s ciljem
trgovine i zarade. Prije polaska oprostio se sa svojim prijateljem Ibrahimom b.
Edhemom i kazao mu kako ce na tom putu dugo ostati. Medutim, nije prolo
svega nekoliko dana a on se vratio. Vidjevi ga u damiji, Ibrahim b. Edhem je
zacudeno upitao: Zato si se tako brzo vratio? ekik je odgovorio: Na putu
sam vidio jednu veoma cudnu stvar, pa sam odlucio da ne idem na put. Na
hajr! ta si to vidio? upitao je Ibrahim.

Putujuci - zapoceo je ekik svoju pricu umorio sam se, pa sam odlucio da se
odmorim u jednom pustom i neplodnom predjelu. Tu sam primjetio jednu slijepu
i obogaljenu pticu, pa sam rekao u sebi: - Kako ova ptica ivi na ovom zabacenom
mjestu, a niti vidi niti se krece? Nije prolo puno vremena a doletila je druga ptica
noseci onoj prvoj hranu. To se ponovilo nekoliko puta na dan. Rekao sam: - Onaj
koji je opskrbio ovu nemocnu pticu na ovakvom pustom i neplodnom mjestu,
opskrbice i mene! I onda sam odustao od puta i vratio se.

Ba si cudan, ekiku odgovorio je na to Ibrahim b. Edhem. Zato si

prihvatio da bude slijepa i obogaljena ptica koja ivi od tude pomoci!? Zato nisi
htio da bude ona druga ptica koja se trudi da sebi pribavi hranu, a onda pomae
slijepim i nemocnim!? Zar ti ne zna da je gornja ruka bolja od donje!?

Kada je cuo ove rijeci ekik je ustao i poljubio Ibrahima u ruku. Potom je rekao:
Ti si na ucitelj, i onda se vratio svojoj trgovini i poslovanju.11

Ovakvo razumijevanje uloge u ivotu sasvim je saglasno sa temeljnim islamskim

ucenjem o covjekovom namjesnitvu na Zemlji. Musliman sebe posmatra kao
Allahovog namjesnika na Zemlji, cija je uloga, da izvri Allahovu naredbu,
uspostavi Njegove propise i obavi Mu dunost robovanja na najpotpuniji nacin.
Zato on nastoji da svaku svoju rijec, svako djelo ili pokret ucini ibadetom svome
Gospodaru. Ovo se potpuno slae s ogromnim znacenjem koje daje poznati ajet:
Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet cine.12

Sa ovakvim razumijevanjem svoje uloge u ivotu muslimani su tokom historije

pokazali fascinantne primjere rada i produktivnosti. Muslimani su, u vremenima
dok su pravilno razumijevali svoju vjeru, imali dominantnu ulogu u svjetskim
politickim i ekonomskim tokovima. Istaknuti bosanski intelektualac iz prve
polovine dvadesetog vijeka, rahmetli Mustafa Busuladic, je u jednom svom spisu
zabiljeio sljedece:

Povijesno je utvrdeno da su muslimanski srednjovjekovni trgovci dolazili sve do

Urala, Kitaja, zatim do vedske i Norveke, dakle dalekog sjevera, o cemu
svjedoce iskopine arapsko-muslimanskog novca u skandinavskim zemljama. U
svim muslimanskim zemljama, od panjolske pa sve odo Indije, klucao je
trgovacki i prometni ivot. Muslimani, pie Larice u svom djelu Storia del
commercio (Povijest trgovine) stvorie suvremeno trgovacko racunovodstvo i
proirie upotrebu arapskih brojki i pronadoe razlomke. Od svih zemalja
trgovacki ivot je najvie cvao u panjolskoj, Egiptu i Siriji, kao i svim
sredodozemnim gradovima muslimanskih zemalja. Trgovacki ivot se najvie od
svih zemalja razvio u Damasku, gdje su se proizvodili predmeti od eljeza, oruje,
koa, coha, razne vunenne i svilene tkanine koje su osvajale onovremena svjetska
trita. Bagdad je bio na glasu radi izrade dragocjenih zlatnih i srebrenih
predmeta, raznovrsnog nakita, vezova i svilenih stvari. Jemen je opet prizvodio
laneno platno i glasovitu ovnujsku kou te suho grode koje se najvie prodavalo
u Korintu (Grcka) U Isfahanu su se radili glasoviti i skupocjeni alovi,
podsedlice, sedla, ukusno posude od ilovace, dok se u irazu proizvodio ruin sok.
Sredite egipatske trgovine je bilo u Asuanu. Od svih sjevernoafrickih gradova
trgovacki ivot najvie procvate u Kajrovanu, dok je marokanski grad Fes bio na
glasu radi proizvodnje kapa, sapuna, boja i masti. U panjolskoj je trgovina cvala
osobito u Kordovi, gdje se preradivala koa. U Murciji se proizvodilo sukno, u
Sevilji, Granadi i Almeriji svila, a papir od pamuka u atibi.

ELA INE AHSENE KELAM ,VE ABLAGAL NIZAM, KELAMULLAHI MELIKI AZIZIL ALAM.

KEMA KALELLAHU TEBAREKE VE TEALA FI NAZMIL KELAM. VE IZA KURIJEL KURANU

FESTEMIU LEHU VE ENSITU LEALEKUM TURHAMUN..

EUZU BILLAHI MINEEJTANI RADIM ..BISMILLAHI RAHMANI RAHIM INNE DINE INDE
LLAHI ISLAM

( sjede se)

ELHAMDULILLAHI HAMDEL KAMILINE VE SALATU VE SELAMU ALA RESULINA

MUHAMEDIN VE ALA ALIHI VE SAHBIHI EDMEIN

TEAZIMEN LI NEBIJIHI VE TEKRIMEN LIFEHAMETI E NI REFI SAFIJJ FE KALE

AZEVEDELE MIN KAILEN MUHBIREN VE AMIRA

INNELLAHE VE MELA IKETEHU JUSALLUNE ALENNEBIJJ, JA EJJUHELLEZINE AMENU

SALLU ALEJH, SALLU ALEJHI VE SELLIMU TESLIMA..

ALLAHUMME SALLI ALA MUHAMMEDIN VE ALA ALI MUHAMED. KEMA SALEJTE ALA
IBRAHIME VE ALA ALI IBRAHIME INEKE HAMIDUN MEDID. ALLAHUMME BARIK ALA
MUHAMMEDIN VE ALA ALI MUHAMMED. KEMA BAREKTE ALA IBRAHIME VE ALA ALI
IBRAHIME INNEKE HAMIDUN MEDID

( okrenemo se prema kibli I dovu uimo)

INNE LLAHE JE MURU BIL ADLI VEL IHSANI VE IJETAIZIL KURBA VE JENHA ANIL FAHAI
VEL MUNKERI VEL BAGJ..

JEIZUKUM LEALEKUM TEZEKERUN