Na osnovu lana 16. stav 4.

Zakona o Vladi Zeniko-dobojskog kantona Preieni tekst

(Subene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 7/10), na prijedlog Ministarstva za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Vlada Zeniko-dobojskog kantona, na 84. sjednici, odranoj
29.12.2016. godine, d o n o s i

ZAKLJUAK

I.
Utvruje se Nacrt Zakona o osnovnoj koli.

II.
Nacrt Zakona iz take I. ovog Zakljuka upuuje se u dalju skuptinsku proceduru.

III.
Zakljuak stupa na snagu danom donoenja.

Broj: 02- /16.

Datum, 29.12.2016. godine PREMIJER
Zenica
Miralem Galijaevi
DOSTAVLJENO:
1x Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport,
1x Struna sluba Skuptine,
1x a/a.
 NACRT
Na osnovu lana 37., taka f) Ustava Zeniko-dobojskog kantona, Skuptina Zeniko-
dobojskog kantona, na _____ sjednici, odranoj _________2016. godine, donosi

ZAKON O OSNOVNOJ KOLI

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

lan 1.
(Predmet Zakona)
Zakonom o osnovnoj koli (u daljem tekstu: Zakon), ureuje se obavljanje djelatnosti
osnovnog odgoja i obrazovanja, osnivanje i rad osnovne kole, organizacija i finansiranje
osnovne kole, prava i obaveze uenika i njihovih roditelja-staratelja-usvojitelja, upravljanje i
rukovoenje u osnovnoj koli, rad strunih organa kole, rad nastavnika, strunih saradnika,
saradnika i drugih radnika u koli, status nastavnika i drugih radnika kole, profesionalni razvoj
nastavnika, planiranje i programiranje u osnovnoj koli, pedagoko-struni nadzor nad radom
osnovne kole i druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i
obrazovanja.

lan 2.
(Upotreba rodnoosjetljivog jezika)
Gramatiki izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za oznaavanje mukog ili enskog
roda podrazumijevaju oba roda.

lan 3.
(Znaenje pojedinih izraza)

(1) Definicije koje se koriste u ovom zakonu, imaju sljedee znaenje:

a) Osnovna kola je kola koju uenik pohaa kao prvu kolu, a ona omoguava sticanje
temeljnih znanja, vjetina, navika i sposobnosti neophodnih za ivot i rad ili nastavak
daljeg kolovanja.
b) Registar osnovnih kola je dokument u koji se upisuju podaci o osnovnim kolama koje
ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja. Registar
osnovnih kola vodi Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeniko-
dobojskog kantona, ( u daljem tekstu: Ministarstvo).
c) kolski obveznik je dijete koje u kalendarskoj godini do 1. marta navrava 5 godina i 6
mjeseci ivota i ije obavezno obrazovanje u redovnoj osnovnoj koli traje bez prekida
do 15. godine, tj. period obrazovanja u redovnoj koli ne moe biti krai od devet
godina, osim u sluajevima utvrenim ovim zakonom.
d) Uenik je subjekt u odgojno-obrazovnom procesu u svim njegovim etapama od
planiranja, preko realizacije do vrednovanja.
e) Vijee uenika sainjavaju demokratski odabrani predstavnici odjeljenjskih zajednica
(odjeljenja) koji udrueno djeluju u osnovnoj koli na polju ostvarivanja neposredne
saradnje sa organima kole, lokalnom i irom drutvenom zajednicom, domaim i
stranim vladinim i nevladinim organizacijama, a sve u cilju unapreenja djelotvornosti
rada kole.

1
f) Roditelji-staratelji-usvojitelji (u daljem tekstu: roditelji) su osnovni odgajatelji svoje
djece. Roditelji su obavezni svojoj djeci osigurati redovno pohaanje kole tokom
perioda obaveznog kolovanja.
g) Vijee roditelja sainjavaju demokratski odabrani predstavnici roditelja ispred svakog
odjeljenja koji udrueno djeluju u osnovnoj koli na polju ostvarivanja neposredne
saradnje sa organima kole, lokalnom i irom drutvenom zajednicom, domaim i
stranim vladinim i nevladinim organizacijama, a sve u cilju unapreenja djelotvornosti
rada kole.
h) Nastavnik je lice kvalificirano za izvoenje nastave, odnosno za odgojno-obrazovni rad
sa djecom, mladima i odraslima. Nastavnik treba imati iroko ope obrazovanje, treba
dobro poznavati disciplinu koju predaje, poznavati psiholoko-pedagoke i didaktiko-
metodike osnove nastave i odgoja, te imati ljudske kvalitete za nastavniku profesiju.
i) Struni saradnik je lice kvalificirano za obavljanje pedagokih, psiholokih, pedagoko-
psiholokih i drugih poslova u osnovnoj koli.
j) Saradnik je kvalificirano lice angaovano u odgojno-obrazovnom procesu pod strunim
nadzorom nastavnika.
k) Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u osnovnoj koli na poslovima i
radnim zadacima nastavnika ili strunog saradnika radi strunog osposobljavanja za
samostalan rad.
l) Volonter je fiziko lice sa poslovnom sposobnou ili umanjenom poslovnom
sposobnou koje volontira i koje se kao takvo moe angaovati u osnovnoj koli,
(volonterski rad) u skladu sa zakonom, ako je polaganje strunog ispita ili sticanje
radnog iskustva utvreno zakonom kao uslov za obavljanje poslova nastavnika,
odnosno strunog saradnika u koli.
m) Nastavniko vijee je struni organ u osnovnoj koli, a sainjavaju ga svi nastavnici i
struni saradnici, a nastavnikim vijeem rukovodi direktor osnovne kole.
n) Odjeljensko vijee je struni organ u osnovnoj koli koji sainjavaju nastavnici koji
realiziraju nastavu u istom odjeljenju, a formira se onoliko odjeljenskih vijea koliko
je odjeljenja od VI do IX razreda, kojim rukovodi razrednik odjeljenja.
o) Struni aktiv je struni organ u osnovnoj koli i sainjavaju ga nastavnici odreene
oblasti ili srodnih nastavnih oblasti, a njime rukovodi predsjednik strunog aktiva.
p) Razrednik je struni voditelj odjeljenja.
r) Direktor je organ rukovoenja u osnovnoj koli.
s) kolski odbor je organ upravljanja u osnovnoj koli.
t) kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. augusta naredne godine.
u) Nastavna godina traje 35 nastavnih sedmica za uenike od I do VIII razreda, odnosno
34 nastavne sedmice za uenike IX razreda i u pravilu poinje prvog radnog dana u
mjesecu septembru.
v) Pedagoki standardi i normativi su podzakonski akt kojim se utvruju zajedniki
kriteriji za: veliinu kole i kolski prostor; broj uenika u odjeljenju i odgojnoj grupi;
broj i strukturu nastavnog kadra, normu asova i obim rada u okviru 40-asovne
sedmice, broj i strukturu strunih saradnika; broj rukovodnog osoblja; broj
administrativno-finansijskog osoblja; broj pomonog i tehnikog osoblja; vannastavne
aktivnosti; drutvenu i kulturnu djelatnost kole; ueniki standard, te normativi
kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala za osnovnu kolu.
z) Godinji program rada kole je dokument koji sadri cjelokupni plan i program rada
osnovne kole za jednu kolsku godinu.
aa) Nastavni plan i okvirni program je dokument na osnovu kojeg se ostvarujeodgojno-
obrazovnirad u osnovnoj koli. Nastavnim planom i okvirnim programom utvruju se
2
 ciljevi, zadaci, sadraji, oblici i postupci odgojno-obrazovnog rada, izvoenje razredne
i predmetne nastave u pojedinim razredima, ili drugim oblicima nastave, te obezbjeuje
nacionalna ravnopravnost kroz posebne programe za nacionalnu grupu predmeta u
osnovnim kolama svih oblika svojine. Nastavni plan i okvirni program donosi
Ministarstvo.
ab)Nastava je institucionalno organizirani i vaninstitucionalni stvaralaki napor u
savladavanju propisanih nastavnih sadraja i sticanja znanja, sposobnosti, navika, vjetina
i osposobljavanje za dalji permanentni rad s ciljem da se razvije kritika, slobodna,
autonomna, stvaralaka, humana, obrazovana, multikulturna, multietina i
multikonfesionalna linost uenika, otvorena za sve sadanje i budue progresivne
promjene u sebi i drutvu (sredini) u kojem se nalazi.
ac)Vannastavne aktivnosti su jedan od ostalih oblika nepsrednog odgojno-obrazovnog
rada, a odnose se na aktivnosti uenika koje se organiziraju radi produbljivanja i razvijanja
njihovih stvaralakih sposobnosti, sticanja pozitivnih navika i vjetina u slobodnom
vremenu.
ad)Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih relevantnih injenica o postignuima
uenika tokom praenja, provjeravanja i ispitivanja, a izraava se brojanom ili opisnom
ocjenom.
af)Odgojno-disciplinske mjere u osnovnoj koli su mjere koje se izriu ueniku koji se
neprimjereno odnosi prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima, vannastavnim
aktivnostima, te kolskoj imovini.
ag)Pedagoko-struni nadzor je postupak nadzora nad organizacijom, izvoenjem nastave i
drugim oblicima odgojno-obrazovnog rada, radom nastavnika, strunih saradnika u svim
osnovnim kolama radi kontinuiranog unapreivanja odgojno-obrazovnog rada.
ah)Inkluzivno obrazovanje se odnosi na praksu ukljuivanja svih uenika bez obzira na
njihov talenat, potekou, socio-ekonomski status ili porijeklo u redovne kole i razrede
gdje je mogue odgovoriti na sve njihove individualne potrebe.
ai)Inkluzija se definie kao proces prepoznavanja i odgovaranja na razliite potrebe djece
kroz poveavanje uea u uenju, kulturnom ivotu i ivotu zajednice, kao i kroz
smanjivanje iskljuivanja iz kolovanja.
ak)Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama su uenici koji oteano prate nastavni
proces usljed prisutnog invaliditeta ili potekoe. Uzroci su tjelesna, senzorna ili
intelektualna ometenost, poremeaji u ponaanju, teka hronina oboljenja, emocionalni
poremeaji, kombinovane smetnje, dugotrajne bolesti i mogu biti stalni i prolazni. Pod
ovim pojmom se podrazumijevaju i nadareni uenici.
al)Individualizirani pristup je pristup u radu sa uenicima sa posebnim obrazovnim
potrebama u kojem se uvaavaju njihove individualne mogunosti prilikom odreivanja
nastavnih metoda i oblika, metode ocjenjivanja, aktivnosti uenja, te izbora nastavnih
sredstava i pomagala.
am)Individualni prilagoeni program se izrauju za uenike sa posebnim obrazovnim
potrebama. To je dokument pripremljen za uenika kojim se tano odreuju njegovi
obrazovni ciljevi, planirani vremenski okvir, kao i strategije uenja, resursi i podrka
neophodna da bi se ti ciljevi ostvarili.
an)Mentor je iskusan nastavnik/struni saradnik koji interaktivnim radom, praenjem i
pruanjem podrke nastavniku poetniku/strunom saradniku poetniku, pomae prilikom
sticanja iskustva u realiziranju obrazovno-odgojnog procesa.

3
 lan 4.
(Osnovna kola)
(1) Osnovna kola je kola koju uenik pohaa kao prvu kolu.
(2) Osnovna kola moe biti: redovna, specijalna i paralelna (muzika i baletska).
(3) Djelatnost u osnovnoj koli obuhvata odgoj i obrazovanje svih uenika, te obrazovanje
odraslih.
(4) Osnovna kola ueniku treba da omogui sticanje znanja, vjetina, umijea, razvoj
kljunih kompetencija, interesa, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje
kolovanje.

lan 5.
(Pohaanje osnovne kole)
(1) Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno za svu djecu.
(2) Dijete, u smislu ovog zakona, je svaka osoba do navrene osamnaeste godine ivota.
(3) Obavezno obrazovanje poinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. marta navrava
5 godina i 6 mjeseci ivota i traje bez prekida tokom perioda koji ne moe biti krai od
devet godina, osim u sluajevima utvrenim ovim zakonom.
(4) Roditelj moe zatraiti ranije pohaanje osnovne kole samo ako je dijete spremno i
pripremljeno za pohaanje prvog razreda, pod uslovom da do kraja kalendarske godine
navrava est godina ivota.
(5) Pohaanje redovne osnovne kole je obavezno u trajanju od devet godina za svu djecu
od este do petnaeste godine ivota (u daljem tekstu: kolski obveznici).
(6) Djeca i mladi sa posebnim obrazovnim potrebama mogu se djelimino ili u cjelini
obrazovati u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u sluajevima kada je
nemogue pruiti odgovarajue obrazovanje u redovnim kolama.
(7) U koli ne smije postojati bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizikog
kanjavanja, vrijeanja, poniavanja ili degradiranja i drugih negativnih pojava tetnih
po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i
zakonom zabranjenih sredstava u kolskim prostorima.
(8) Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravna briga za dobrobit njegovog
fizikog i mentalnog zdravlja i sigurnosti, u kolama, i na svim mjestima gdje se
obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim pravima, a u sluaju sukoba prava, prednost
se daje onom pravu, tumaenju ili djelovanju koje e najvie koristiti interesu djeteta.
(9) Postupak i nain rada i druga pitanja vezana za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim
potrebama blie se regulie Pravilnikom o inkluzivnom obrazovanju uenika sa
posebnim obrazovnim potrebama, kojeg donosi Ministarstvo.

lan 6.
(Potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda)

(1) kola ima odgovornost da, u vlastitoj sredini i u sredini u kojoj djeluje, doprinese i
stvaranju kulture koja potuje ljudska prava i osnovne slobode svih graana, kako je to
utemeljeno Ustavom i ostalim meunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava
koje je potpisala Bosna i Hercegovina.
(2) Nastava u osnovnoj koli se izvodi na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i
Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri
naziva: bosanki, hrvatski i srpski.
(3) U koli se koriste ravnopravno oba slubena pisma, latinica i irilica.

4
(4) Redovna osnovna kola osigurava da uenici, najkasnije do kraja etvrte godine
osnovnog obrazovanja savladaju i latinicu i irilicu.
(5) U zavisnosti od potreba uenika u upotrebi je i znakovni jezik.
(6) Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika ili drugog radnika pri imenovanju, uslovima
zapoljavanja, napredovanja ili bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tu osobu, niti
diskriminacija uenika kole, na temelju toga to u koli, u usmenom ili pismenom
izraavanju, koriste bilo koji od zvaninih jezika iz stava (2) ovog lana.
(7) Jezik i kultura nacionalnih manjina koje ive u Bosni i Hercegovini potivat e se u
koli u najveoj mjeri u kojoj je to izvodljivo, a u skladu s Okvirnom konvencijom o
zatiti prava nacionalnih manjina.
(8) Ministarstvo e ustanoviti nastavni plan i okvirni program koji e odgovarati potrebama
date nacionalne manjine, a koji ukljuuje jezik, knjievnost, historiju i kulturu te
manjine, kao dodatnu nastavu.
(9) Prava osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini potivat e se u koli u najveoj
mjeri u kojoj je to izvodljivo, a u skladu sa UN Konvencijom o pravima osoba sa
invaliditetom.

lan 7.
(Nastava maternjeg jezika za pripadnike nacionalnih manjina)

(1) Kada u osnovnoj koli ima uenika pripadnika jedne nacionalne manjine, koji ele
pohaati nastavu iz svog maternjeg jezika, za njih se u koli organizira i nastava
maternjeg jezika.
(2) Nastavnik koji izvodi nastavu iz maternjeg jezika uenika pripadnika nacionalne
manjine, treba da ima odgovarajue znanje datog jezika kojim se osigurava da ga moe
predavati uz odgovarajui standard.
(3) U osnovnoj koli u kojoj se obrazuju uenici samo jedne nacionalne manjine,
cjelokupna nastava se izvodi na jeziku te nacionalne manjine, uz obavezno savladavanje
nastave jednog od jezika iz lana 6. stav (2), ovog zakona.

lan 8.
(Sticanje odgoja i osnovnog obrazovanja)
(1) Dravljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiu odgoj i osnovno obrazovanje u
kolama Zeniko-dobojskog kantona, (u daljem tekstu: Kanton), po odredbama ovog
zakona.
(2) Uenici koji nemaju dravljanstvo Bosne i Hercegovine, za vrijeme kolovanja u Bosni
i Hercegovini, moraju imati regulisan boravini status u Bosni i Hercegovini u skladu sa
odredbama Zakona o strancima, (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 88/15).
(3) Strani dravljani i lica bez dravljanstva imaju pravo da stiu odgoj i osnovno
obrazovanje u kolama Kantona, po odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama
i ugovorima koje je drava Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili
meunarodnim organizacijama.

lan 9.
(Pohaanje nastave vjeronauka/e i alternativnog predmeta)

(1) kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.

(2) Uenici e pohaati nastavne sate vjeronauka/e samo ako su u skladu s njihovim
ubjeenjem ili ubjeenjima njihovih roditelja.
5
 (3) kola ne moe preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala
sloboda izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja.
(4) Uenici koji ne ele pohaati vjeronauk/u nee ni na koji nain biti dovedeni u
nepovoljniji poloaj u odnosu na druge uenike.
(5) Za uenike koji ne pohaaju vjeronauk/u, moe se organizovati nastava iz alternativnog
predmeta.
(6) kola je duna prilikom izrade rasporeda asova osigurati da se u najveoj moguoj
mjeri asovi vjeronauka/e i/ili alternativnog predmeta realiziraju paralelno.

lan 10.
(Zabrana djelovanja politikih stranaka i njihovih podmladaka)

(1) Odgoj i osnovno obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog znaaja.

(2) U koli je zabranjeno djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka.
(3) Za vrijeme trajanja povjerenog mandata, imenovanim direktorima i pomonicima
direktora, zabranjuje se svaki oblik politikog angaovanja u tijelima i organima
politikih stranaka.

DIO DRUGI-OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA OSNOVNE KOLE

lan 11.
(Osnivanje osnovne kole)
(1) Osnovnu kolu moe osnovati domae i strano pravno ili fiziko lice u svim oblicima
svojine u skladu sa zakonom.
(2) Redovnu osnovnu kolu, specijalnu osnovnu kolu i paralelnu osnovnu kolu (muziku i
baletsku (u daljem tekstu: osnovna kola), kao javnu ustanovu u dravnoj svojini,
osniva Kanton i grad/opina, u skladu sa principima i standardima utvrenim ovim
zakonom kao i ostalim uslovima i kriterijima utvrenim propisima u oblastima
obrazovanja.
(3) Osnovna kola kao javna ustanova se osniva u skladu sa dugoronim programom
razvoja i koncepcijom odgoja i osnovnog obrazovanja, koji donosi Skuptina Kantona,
na prijedlog opine/grada.
(4) Aktom o osnivanju osnovne kole utvruje se naziv, djelokrug rada u skladu sa
nastavnim planovima i okvirnim programima koje donosi Ministarstvo i druga pitanja
od znaaja za rad osnovne kole.
(5) Osniva paralelne osnovne kole kao javne ustanove u dravnoj svojini, posebnom
odlukom utvruje nain i obim sufinansiranja rada, odnosno visinu participacije za
tekuu kolsku godinu.
(6) Privatnu osnovnu kolu mogu osnovati domaa i strana pravna ili fizika lica, u skladu
sa principima i standardima utvrenim ovim zakonom i ostalim uslovima i kriterijima
utvrenim propisima iz oblasti obrazovanja.
(7) Privatna kola ne moe se osnovati u srhu promovisanja rasnih, nacionalnih, vjerskih,
spolnih i/ili drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vriti na nain suprotan zakonu,
odnosno na nain kojim se navedene predrasude promoviu.
(8) Prava i obaveze osnivaa i osnovne kole ureuju se ugovorom, u skladu sa aktom o
osnivanju.
(9) Ako je osniva kole Skuptina Kantona, obaveze iz prethodnog stava ovog lana, u ime
Skuptine, vri Vlada Kantona.

6
(10) Privatna kola moe poeti sa radom po dobivanju saglasnosti Ministarstva za
primjenu odgovarajueg nastavnog plana i okvirnog programa, kada, u skladu s
vaeim propisima osigura i druge standarde i uslove koji garantuju da e uenici dobiti
odgovarajue obrazovanje, njegu i sigurnost u skladu sa specifinostima datih privatnih
kola.
(11) Samo meunarodne privatne kole mogu imati nastavne planove i okvirne programe
koji u potpunosti ne pokrivaju zajedniku jezgru nastavnih planova i programa
definisanih na ishodima uenja.

lan 12.
(Pedagoki standardi i finansiranje rada osnovne kole)

(1) Osniva osnovne kole obezbjeuje sredstva potrebna za osnivanje i rad kole u skladu
sa Pedagokim standardima za osnovnu kolu (u daljem tekstu:Pedagoki standardi) i
Normativima kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uila za osnovnu kolu,
(u daljem tekstu: Normativi).
(2) Osniva osnovne kole posebno osigurava finansiranje plaa nastavnika, strunih
saradnika i drugih radnika, struno usavravanje i obuku, opremanje kabineta, rad
eksperimentalnih osnovnih kola, kolska takmienja, prijevoz uenika koji stanuju na
udaljenosti veoj od 5 (pet) kilometra u jednom pravcu od kole pripadajueg
gravitacionog podruja, odravanje prostora kole, kupovinu kolske opreme i uila, a
po mogunosti kolske udbenike i prirunike.
(3) Izuzetno, ukoliko posebna komisija Vlade Kantona za procjenu saobraajne ugroenosti
uenika na pripadajuem kolskom podruju utvrdi opravdanost zahtjeva kole za
odobravanjem prijevoza na udaljenosti manjoj od 5 (pet) kilometra u jednom pravcu od
kole pripadajueg gravitacionog podruja, Vlada Kantona, na obrazloeni prijedlog
Ministarstva, moe odobriti dodatni prijevoz uenika na tom kolskom podruju.
(4) U sufinansiranju privatne kole moe uestvovati Kanton, ukoliko Skuptina Kantona,
odnosno gradsko/opinsko vijee utvrdi postojanje javnog interesa.
(5) Pedagoke standarde i Normative, iz stava (1) ovog lana, donosi Ministarstvo uz
prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

lan 13.
(Uslovi za osnivanje osnovne kole)

(1) Osnovna kola se moe osnovati, ako:

a) postoji dovoljan broj uenika i odjeljenja u skladu sa Pedagokim standardima;
b) je osiguran odgovarajui nastavni kadar u skladu sa nastavnim planovima i okvirnim
programima za osnovne kole;
c) su obezbijeene odgovarajue kolske prostorije, oprema i nastavna sredstva, u skladu
sa Normativima;
d) su obezbijeeni uvjeti za rad u skladu sa Pedagokim standardima.
(2) Osnovna kola u privatnoj svojini moe se osnovati i sa manjim brojem uenika i
odjeljenja od broja utvrenog u Pedagokim standardima.
(3) Za osnivanje privatne osnovne kole potrebno je dostaviti dokaz o osiguranju sredstava
za finansiranje rada kole, kao i bezuslovnu bankovnu garanciju na ime osiguranja
finansijskih sredstava za omoguavanje nesmetanog nastavka zapoetog osnovnog
obrazovanja za uenike u sluaju statusnih promjena ili prestanka rada te kole.

7
 lan 14.
(Formiranje komisije za osnivanje osnovne kole)
(1) Osniva je duan, da prilikom osnivanja osnovne kole, formira komisiju koja e, u
skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima koji proizlaze iz ovog zakona,
izvriti pripreme za poetak rada i izvriti izbor prvih nastavnika kole.
(2) Ako je osniva osnovne kole Skuptina Kantona, komisiju, iz stava (1) ovog lana,
formira Vlada Kantona.

lan 15.
(Upis u Registar osnovnih kola)

(1) Osnovna kola se upisuje u Registar osnovnih kola (u daljem tekstu: Registar), koji
vodi Ministarstvo.
(2) U Registar se moe upisati samo osnovna kola koja ispunjava sve uslove iz lana 13.
ovog zakona.
(3) Osnovna kola, koja je upisana u Registar, izdaje svjedodbe i druge javne isprave o
zavrenom obrazovanju.

lan 16.
(Poetak rada osnovne kole)

(1) Provjeru uslova za upis osnovne kole u Registar vri Ministarstvo.

(2) Osnovna kola moe poeti sa radom nakon upisa u Registar, odnosno u Sudski registar.
(3) Novoosnovana kola poinje sa radom poetkom kolske godine.

lan 17.
(Brisanje osnovne kole iz Registra)

(1) Osnovna kola se brie iz Registra kada prestane da ispunjava uslove propisane ovim
zakonom.
(2) Blii propis o postupku utvrivanja uslova i o sadraju i nainu voenja Registra donosi
Ministarstvo.

lan 18.
(Statusne promjene u osnovnoj koli)

(1) Osnovna kola ima svojstvo pravnog lica.

(2) Osnovna kola moe vriti statusne promjene, uz prethodnu saglasnost osnivaa.
(3) Statusne promjene se odnose na promjenu: osnivaa kole, adrese kole, naziva kole i
djelatnosti kole.
(4) Statusne promjene kola moe vriti na kraju kolske godine.
(5) Statusne promjene kole nemaju uticaja na tekue mandate organa upravljanja i organa
rukovoenja u koli.

8
 lan 19.
(Upisno/gravitaciono podruje)
(1) Vlada Kantona, na prijedlog opinskog/gradskog vijea, utvruje upisno/gravitaciono
podruje sa kojeg je javna osnovna kola obavezna da primi kolske obveznike.
(2) Redovna osnovna kola moe u svom upisnom/gravitacionom podruju organizirati
podrune kole sa jednim ili vie odjeljenja u skladu sa Pedagokim standardima.
(3) Svi uenici, u dobi obaveznog pohaanja nastave, upisuju se u kolu u
upisnom/gravitacionom podruju u kojem su nastanjeni, odnosno u kolu koja je
geografski najblia njihovom mjestu stanovanja.
(4) Upis i pohaanje kole u svom upisnom podruju je obavezno, osim ako uenik ne
pohaa privatnu kolu ili je izuzet od pohaanja kole kao to je to predvieno ovim
zakonom.
(5) Ueniku osnovne kole koji se lijei u bolnici, te iz tog razloga ne moe pohaati
nastavu u koli gdje je registrovan, adekvatno prilagoeno obrazovanje e biti prueno u
bolnici, odnosno u zdravstvenoj ustanovi. Ovaj segment se blie regulie propisom koji
donosi Ministarstvo.
(6) Ueniku koji ne moe pohaati nastavu u koli zbog tekog oboljenja ili due bolesti,
usluge adekvatno prilagoenog obrazovanja pruat e kola koja je najblia njegovom
mjestu stanovanja, uz odgovarajuu pomo koju osiguravaju nastavnici i radnici u koli.
(7) Uenik koji stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa kolu koja je najblia toj
ustanovi.
(8) Ministarstvo u saradnji sa opinskim/gradskim vlastima usaglaava upisno podruje za
svaku javnu osnovnu kolu, iz kojeg je ona obavezna primiti djecu kao uenike na nain
da se svoj djeci omogui pohaanje kole koja je najblia njihovom mjestu stanovanja,
tako da dijete koje ivi u podruju koje gravitira odreenoj osnovnoj koli ima pravo
pohaati tu kolu.
(9) Na poetku kolovanja uenik se registruje kao uenik osnovne kole koju pohaa, u
registru koji kola vodi u te svrhe.
(10) Na zahtjev roditelja uenika, Ministarstvo moe, u iznimnim sluajevima, dijete
izuzeti od obaveze pohaanja odreene kole iz ovog lana, ako je to potrebno da bi se
zatitila prava djeteta i ako se nae da je to u najboljem interesu djeteta, o emu e
pismenim putem obavijestiti kolu pripadajueg upisnog podruja.
(11) Prelazak e se izvriti na osnovu pisanog dokumenta koji se naziva odobrenje
prelaska, a koji direktor kole u kojoj je dijete registrovano alje direktoru kole u koju
uenik prelazi.
(12) Ministarstvo izdaje smjernice za odluivanje i rjeava o zahtjevima iz prethodnog
stava imajui u vidu da su smjernice u skladu s prinicipima i pravima utvrenim ovim
zakonom.
(13) Vlada Kantona osigurava uslove za osnovno obrazovanje odraslih u skladu sa
Zakonom o obrazovanju odraslih.
(14) kola je duna osigurati svu moguu pomo roditeljima i uenicima u skladu s
vaeom regulativom i osigurati neophodne uslove za ostvarivanje ovih prava, naroito
kada se radi o izbjeglim, raseljenim osobama i povratnicima.
(15) Odredbe ovog lana ne odnose se na kole u privatnoj svojini.

lan 20.
(Rad osnovne kole)
(1) Rad osnovne kole je javan.
(2) Osnovna kola kao javna ustanova u dravnoj svojini ima svoj peat, sa grbom Kantona.
9
 (3) Oblik, veliina i sadraj peata utvruju se pravilima kole.
(4) Osnovna kola u privatnoj svojini utvrdit e oblik, veliinu i sadraj peata pravilima
kole, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(5) kola potuje slobodu nastavnika da izvode nastavu na nain koji smatraju
odgovarajuim, pri emu kola mora voditi rauna o vaeim standardima i odrivosti
postojeih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu.
(6) kola prua nastavnicima optimalnu podrku pri ostvarivanju profesionalnih standarda
u izvoenju nastave.

lan 21.
(Saradnja osnovnih kola)
Osnovne kole mogu saraivati i meusobno udruivati zajednike poslove, s tim da
svaka osnovna kola zadrava svojstvo pravnog lica.

lan 22.
(Prestanak rada osnovne kole)
(1) Osnovna kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uslove i zadatke radi kojih je
osnovana ili ako ne postoji potreba za njenim radom.
(2) Kada Ministarstvo utvrdi da osnovna kola ne ispunjava uslove koji su propisani ovim
zakonom, odredit e rok u kojem mora otkloniti utvrene nedostatke.
(3) Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni, Ministarstvo e predloiti osnivau prestanak
rada kole.
(4) Ako osniva ne donese akt o prestanku rada osnovne kole u roku od tri mjeseca, od
dana podnoenja prijedloga o prestanku rada kole, Ministarstvo donosi rjeenje o
prestanku rada kole i provodi postupak brisanja kole iz Registra.
(5) U sluaju prestanka rada osnovne kole, osniva je duan da zateenim uenicima
omogui nastavak i zavretak obrazovanja u toj kolskoj godini.
(6) Aktom o prestanku rada kole odredit e se rok prestanka rada, koji ne moe biti prije
zavretka kolske godine.
(7) Donoenjem rjeenja o prestanku rada kole pokree se postupak brisanja kole iz
Registra.
(8) Prestanak rada osnovne kole objavljuje se u slubenom glasilu Kantona.
(9) Ukoliko je osniva osnovne kole Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz
stavova (2), (3), (4) i (5) ovog lana vri Vlada Kantona.

lan 23.
(Primjena opih propisa u osnovnim kolama)

Na osnivanje, rad i prestanak rada osnovne kole primjenjuju se opi propisi o ustanovama,
ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano.

DIO TREI - ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE

lan 24.
(Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli)
(1) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu Nastavnog plana i okvirnog programa za
osnovne kole (u daljem tekstu:Nastavni plan i okvirni program).
(2) Nastavnim planom i okvirnim programom utvruju se ciljevi, zadaci, ishodi uenja,
indikatori, evaluacija uenikih postignua, nain rada sa uenicima sa posebnim

10
 obrazovnim potrebama, sadraji, oblici i postupci odgojno-obrazovnog rada, izvoenje
razredne i predmetne nastave u pojedinim razredima, ili drugim oblicima nastave, profil
i struna sprema nastavnika, nacionalna ravnopravnost kroz posebne programe za
nacionalnu grupu predmeta u osnovnim kolama svih oblika svojine.
(3) Nastavni plan i okvirni program na prijedlog Pedagokog zavoda donosi Ministarstvo u
skladu sa zajednikim jezgrima nastavnih planova i programa definiranih na ishodima
uenja koje su propisane od strane Agencije za predkolsko, osnovno i srednje
obrazovanje Bosne i Hercegovine.
(4) U svim javnim i privatnim kolama u Kantonu, utemeljit e se nastavni plan i okvirni
program uz punu primjenu zajednikih jezgri nastavnih planova i programa definisanih
na ishodima uenja, te uvaavanje lokalnih specifinosti, a u skladu sa ustavnim
pravima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.

lan 25.
(Nastavni planovi i okvirni programi u osnovnoj koli)

(1) U redovnoj osnovnoj koli realizuje se Nastavni plan i okvirni program za osnovnu
kolu, individualni prilagoeni programi za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama
i Program osnovnog obrazovanja odraslih.
(2) Obrazovanje odraslih organizira se u odreenim predmetima, koji su potrebni za njihov
profesionalni i lini razvoj.
(3) Nastavni plan i okvirni program za obrazovanje odraslih sadrava ciljeve, zadatke i
obrazovne sadraje, sedmini i godinji broj sati i druge oblike odgojno-obrazovnog
rada kao i nain i oblik izvoenja.
(4) Djeca i mladi sa posebnim obrazovnim potrebama stiu obrazovanje u redovnim
kolama i prema programima prilagoenim njihovim individualnim potrebama.
Individualizirani obrazovni program, prilagoen njihovim mogunostima i
sposobnostima, izradit e se za svakog uenika ukoliko je to potrebno.
(5) U specijalnoj osnovnoj koli realizuje se Nastavni plan i okvirni program za uenike sa
tekoama u razvoju u sluajevima kada je nemogue pruiti obrazovanje u redovnim
kolama.
(6) U osnovnoj muzikoj, odnosno osnovnoj baletskoj koli realizuje se Nastavni plan i
okvirni program za osnovno muziko, odnosno osnovno baletsko obrazovanje i
posebni dodatni program za nadarene uenike tih kola.

lan 26.
(Trajanje paralelnog osnovnog obrazovanja)
(1) Osnovno muziko obrazovanje traje est godina, a osnovno baletsko obrazovanje traje
etiri godine.
(2) Paralelno muziko i baletsko obrazovanje moe poeti nakon zavrenog treeg razreda
osnovne kole.
(3) Muzika i baletska kola moe organizovati i odjeljenja pripremnog razreda.
(4) Paralelno muziko i baletsko obrazovanje za pripremni razred moe poeti nakon
zavrenog drugog razreda osnovne kole.

11
 lan 27.
(Specijalno odjeljenje i odjeljenje paralelne kole pri redovnoj osnovnoj koli)

(1) U redovnoj osnovnoj koli moe se realizovati i Nastavni plan i okvirni program za
uenike sa tekoama u razvoju i Nastavni plan i okvirni program za osnovno muziko,
odnosno osnovno baletsko obrazovanje.
(2) Realizacija nastavnih planova i okvirnih programa iz prethodnog stava vri se u
specijalnim odjeljenjima.
(3) Broj uenika u specijalnim odjeljenjima utvruje se Pedagokim standardima.
(4) Ministarstvo moe, na zahtjev kole, odobriti organizovanje rada specijalnih odjeljenja,
za obrazovanje uenika sa tekoama u razvoju.
(5) Ministarstvo moe, na zahtjev kole, odobriti organizovanje rada paralelnog odjeljenja
muzike, odnosno baletske kole u objektima podrunih kola pri redovnim osnovnim
kolama, kao i odjeljenja te kole u drugim objektima kola iste opine.

lan 28.
(Donoenje Nastavnog plana i okvirnog programa)

(1) Nastavni plan i okvirni program koji donosi Ministarstvo e:

a) osigurati da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjeaj
pripadnosti Bosni i Hercegovini;
b) garantovati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje
zadovoljavajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti;
c) osigurati dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim kolama;
d) osigurati zadovoljavajuu usklaenost nastavnih planova i okvirnih programa kao i
njihovu prilagodljivost u skladu sa specifinim potrebama kole i lokalne zajednice;
e) osigurati primjenu nastavnih planova i okvirnih programa koji odgovaraju obrazovnim
potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa
akcentom na promociju zdravog naina ivota kao najveeg interesa uenika, roditelja,
nastavnog osoblja i drutva;
f) osigurati slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;
g) garantovati racionalnost i efikasnost u finansiranju i radu kole.
(2) Prijedlog nastavnog plana i okvirnog programa za osnovnu kolu utvruje Pedagoki
zavod.
(3) Sastavni dio nastavnih planova i okvirnih programa ine specifini sadraji znaajni za
lokalnu zajednicu, iji obim ne moe biti vei od 20% u odnosu na utvreni nastavni
plan i okvirni program.

lan 29.
(Kombinovana odjeljenja, produeni i cjelodnevni boravak uenika)

(1) Broj uenika u odjeljenju utvruje se Pedagokim standardima.

(2) Osnovna kola moe organizovati rad kombinovanih odjeljenja za istovremeno
izvoenje nastave sa vie razreda.
(3) Osnovna kola moe organizirati produeni ili cjelodnevni boravak uenika, u skladu s
Pedagokim standardima, po programu koji donosi Ministarstvo, na prijedlog
Pedagokog zavoda.

12
(4) Ukoliko kola organizuje cjelodnevni ili produeni boravak uenika, potrebno je da
organizuje rad kolske kuhinje u skladu sa propisom koje donosi Ministarstvo.

lan 30.
(kolska godina)
(1) kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. augusta naredne godine.
(2) Nastava u redovnoj, specijalnoj i paralelnoj osnovnoj koli izvodi se po polugoditima i
traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realizuju u
okviru 35 nastavnih sedmica.
(3) Nastava u zavrnom razredu kole, iz prethodnog stava ovog lana, traje 36 radnih
sedmica, s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realizuju u okviru 34
nastavne sedmice.
(4) Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih
programskih sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i
drugih aktivnosti kole, utvrenih godinjim programom rada kole.
(5) Na poetku svakog polugodita, nastava poinje intoniranjem himne Bosne i
Hercegovine uz obavezno isticanje dravnih simbola Bosne i Hercegovine.

lan 31.
(Nastava, nastavni sat i vannastavne aktivnosti)

(1) Nastava u prvom polugoditu poinje u pravilu, prvog radnog dana u septembru.
(2) Osnovna kola organizuje nastavni proces, u pravilu, u petodnevnoj radnoj sedmici.
(3) Nastavni sat u redovnoj i paralelnoj (muzikoj, baletskoj) koli traje 45 minuta, a u
specijalnoj koli 40 minuta.
(4) U prvom razredu redovne osnovne kole moe se organizovati fleksibilno trajanje
nastavnog sata unutar utvrenog dnevnog vremenskog okvira.
(5) Broj sati u toku radne sedmice utvruje se nastavnim planom i okvirnim programom, s
tim da u toku dana uenici niih razreda ne mogu imati vie od 6 sati dnevno, odnosno
26 sati sedmino, a od V do zavrnog razreda vie od 7 sati redovne nastave dnevno,
odnosno 32 sata sedmino.
(6) Ukoliko se vannastavne aktivnosti, zbog ogranienja prostornih kapaciteta kole, ili
drugih objektivnih razloga ne mogu realizovati u petodnevnoj radnoj sedmici, iste se
mogu realizovati jedne subote u mjesecu.

lan 32.
(Odmor za uenike u toku kolske godine)

(1) Zimski odmor za uenike osnovne kole traje tri sedmice, proljetni odmor jednu
sedmicu, a ljetni odmor traje od zavretka nastavne godine do poetka nove kolske
godine.
(2) Zimski odmor koristi se nakon zavretka prvog polugodita, a proljetni odmor u pravilu
posljednjih pet radnih dana u mjesecu martu.
(3) Za vrijeme trajanja proljetnog raspusta, kola moe organizirati odreene vannastavne
sadraje na prethodno usaglaene prijedloge sa Vijee roditelja i Vijeem uenika,
ukoliko se planiraju Godinjim programom rada osnovne kole u daljem tekstu
(Godinji program rada).

13
(4) Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike osnovnih kola na
podruju Kantona je, u pravilu, istovremen i regulie se kalendarom koji donosi
Ministarstvo za svaku kolsku godinu, na prijedlog Pedagokog zavoda.
(5) Ministarstvo moe odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uslova, produetak
zimskog odmora, a najdue jednu radnu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude
ostvaren godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom.
(6) Osnovna kola e prilikom utvrivanja rasporeda sati, a ne remetei realizaciju
nastavnog plana i okvirnog programa i u skladu sa mogunostima, uskladiti obavljanje
neodlonih vjerskih obaveza uenika i nastavnika.
(7) Osnovna kola moe, radi obiljeavanja vjerskih praznika, odrediti da se dio zimskog
odmora za uenike koristi u toku prvog ili drugog polugodita.

lan 33.
(Prekid odgojno-obrazovnog rada)

(1) Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodita, odnosno kolske

godine, izuzev po odluci Ministarstva, u sluaju elementarnih nepogoda, epidemije i
drugih, posebno opravdanih razloga.
(2) U sluaju prekida nastavnog procesa, zbog obustave rada ili trajka, godinji fond
nastavnih sati, predvien nastavnim planom i okvirnim programom, mora biti
nadoknaen prije zavretka kolske godine.
(3) U interesu uenika, u zavrnom razredu osnovne kole, nastavni proces se ne moe
prekidati zbog obustave rada iz prethodnog stava.

lan 34.
(Ostvarenje godinjeg fonda nastavnih sati)

(1) Osnovna kola je duna da u toku kolske godine ostvari Nastavni plan i okvirni
program, odnosno godinji fond nastavnih sati.
(2) Ako se utvrdi da osnovna kola nije ostvarila godinji fond nastavnih sati, u okviru
predvienog broja nastavnih sedmica, mora produiti nastavu dok se ne ostvari godinji
fond nastavnih sati.

lan 35.
(Godinji program rada kole)

(1) Odgojno-obrazovni rad provodi se na osnovu Nastavnog plana i okvirnog programa i

Godinjeg programa rada.
(2) Godinji program rada kole utvruje se na osnovu jedinstvene metodologije koju
donosi Pedagoki zavod.
(3) Prijedlog Godinjeg programa rada kole utvruje nastavniko vijee na prijedlog
direktora, a donosi kolski odbor, najkasnije do 30.septembra za tekuu kolsku godinu,
uz prethodnu saglasnost Pedagokog zavoda.
(4) kola je duna dostaviti Prijedlog Godinjeg programa rada na pregled i davanje
saglasnosti Pedagokom zavodu, najkasnije do 15. septembra za tekuu kolsku godinu.
(5) Zvaninu verziju Godinjeg programa rada kola dostavlja Ministarstvu i Pedagokom
zavodu, najkasnije do 15.oktobra tekue kolske godine.
(6) Izmjene i dopune u Godinjem programu rada kole se dostavljaju Ministarstvu
i Pedagokom zavodu.
14
(7) Izvjetaj o uspjehu uenika u uenju i vladanju za proteklu kolsku godinu kola je
duna dostaviti Pedagokom zavodu, najkasnije do 30. septembra tekue kolske
godine.

lan 36.
(Organizacija vannastavnih aktivnosti)
(1) U osnovnoj koli organizuju se vannastavne aktivnosti uenika radi produbljivanja i
razvijanja njihovih stvaralakih sposobnosti, sticanja pozitivnih navika i vjetina.
(2) Zadaci i programski sadraji vannastavnih aktivnosti utvruju se Godinjim programom
rada kole,a u skladu sa Pedagokim standardima.
(3) Vannastavne aktivnosti uenika ostvaruju se preko drutava, sekcija, klubova, druina,
grupa, uenikih zadruga i drugih oblika, a zasnivaju se na dobrovoljnosti uenika.
(4) Uenika zadruga se moe organizovati sa najmanje 30 uenika osnovne kole.
(5) Sredstva Uenike zadruge i sredstva ostvarena radom uenika ili kolskih radionica, ne
ulaze u ukupan prihod kole i na njih se ne plaa porez, utvren kantonalnim i drugim
propisima.
(6) U osnovnoj koli se formira Vijee uenika i Vijee roditelja s ciljem ostvarivanja
neposredne saradnje sa organima kole, lokalnom zajednicom i nevladinim
organizacijama.
(7) Djelokrug rada vijea regulisat e se Pravilnikom o radu vijea.

lan 37.
(Izleti, posjete i ekskurzije)

(1) Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanje, kole u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovnog
rada predvieni Godinjim programom rada kole, organizuju se i izvode u okviru
radnih dana.
(2) Organizacija i izvoenje izvankolskih aktivnosti iz stava (1) ovog lana blie se
utvruje posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.

lan 38.
(Osnivanje eksperimentalne kole)
(1) Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada Ministarstvo moe jednu ili vie osnovnih
kola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu kolu.
(2) Za eksperimentalnu kolu moe se odobriti odstupanje od odredbi ovog zakona u
primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika asovima redovne
nastave, naina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i realizacije nastavnog plana i
okvirnog programa.
(3) Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih kola i proglaavanje postojeih kola
eksperimentalnim blie se ureuje propisom koji donosi Ministarstvo.

lan 39.
(Pedagoko-metodika praksa u osnovnoj koli)

(1) Na prijedlog ustanove u kojoj se obrazuju nastavnici, Ministarstvo, u mjestu te

ustanove, odreuje osnovne kole za izvoenje pedagoko-metodike prakse studenata.
(2) Za obavljanje pedagoko-metodike prakse mogu se odrediti i druge kole na podruju
Kantona, ako se za to ukae potreba.
15
 (3) Uslovi za obavljanje pedagoko-metodike prakse, iz stava (1) i (2) ovog lana,
utvruju se posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.

lan 40.
(Udbenici i nastavna sredstva u osnovnoj koli)

(1) U nastavnom procesu osnovne kole koriste se kolski udbenici i nastavna sredstva
koje odobrava Ministarstvo.
(2) Ministarstvo je duno osnovnim kolama dostaviti odluku i spisak odobrenih udbenika,
radnih udbenika i nastavnih sredstava najkasnije do poetka kolske godine.

lan 41.
(Pravila kole i Pravilnik o kunom redu sa etikim kodeksom)

(1) Osnovna kola ima Pravila i druga akta u skladu sa zakonskim propisima koja usvaja
kolski odbor na prijedlog direktora.
(2) Pravila kole sadre, naroito: naziv i sjedite kole, podatke o osnivau, obaveze kole
prema osnivau, djelatnost kole, podatke o organu upravljanja (broj lanova, nain
izbora, nadlenost), podatke o organu rukovoenja (izbor, prava i obaveze), odredbe
koje se odnose na obaveze i radnu disciplinu uposlenika i povredu radne odgovornosti,
podatke o nainu sticanja i rasporeivanja sredstava za rad, popis obaveznih akata
kole.
(3) Pravilima osnovne kole ureuju se pitanja koja se odnose i na:
a) nain ostvarivanja javnosti rada kole;
b) utvrivanje vrste, oblika i organizacije odgojno-obrazovnog rada;
c) nain kolovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama;
d) utvrivanje oblika i naina obrazovanja odraslih;
e) uvjete konkursa za prijem nastavnika, strunih saradnika i saradnika;
f) nain donoenja Pravilnika o kunom redu sa etikim kodeksom;
g) nain ostvarivanja saradnje sa roditeljima uenika;
h) postupak i usklaivanje specifinih sadraja u okviru nastavnog plana i okvirnog
programa;
i) postupak strunog usavravanja nastavnika;
j) praenje i vrednovanje rada nastavnika i postupak izbora u zvanja;
k) izreene odgojno-disciplinske mjere, odnosno utvrivanje albenog postupka
roditelja uenika prilikom izreenih odgojno-disciplinskih mjera;
l) ureenje drugih pitanja i drugih akata u skladu sa ovim Zakonom.
(4) Pravilnik o kunom redu sa etikim kodeksom, na prijedlog direktora, uz prethodne
konsultacije sa nastavnikim vijeem i vijeem roditelja, usvaja kolski odbor.

POGLAVLJE I- UENICI

lan 42.
(Upis uenika u osnovnu kolu)

(1) Upis u redovnu osnovnu kolu obavlja se u mjesecu maju, na osnovu spiska kolskih
obveznika, koji koli dostavlja nadleni organ opine/grada i sljedeih dokumenata:
izvoda iz matine knjige roenih, ljekarskog uvjerenja, uvjerenja o pohaanju/uvjerenja
o zavrenom Programu obaveznog predkolskog odgoja i obrazovanja u godini pred
16
 polazak u osnovnu kolu ili uvjerenja o pohaanju/uvjerenja o zavrenom Cjelovitom
razvojnom programu za djecu u godini pred polazak u osnovnu kolu.
(2) Upis u specijalnu osnovnu kolu vri se od mjeseca maja, a zavrava se do kraja
septembra, na osnovu nalaza, miljenja i rjeenja Komisije za otkrivanje, ocjenjivanje
sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih ometene u psihikom ili fizikom
rastu i razvoju koje donosi sluba socijalne zatite u opini/gradu.
(3) Upis u paralelnu osnovnu kolu vri se od mjeseca juna do kraja augusta.
(4) Upis odraslih u redovnu osnovnu kolu vri se najkasnije deset dana prije poetka
nastave za odrasle.
(5) Za upis kolskih obveznika, redovno pohaanje nastave i uredno izvravanje obaveza
uenika prema koli odgovorni su roditelji.

lan 43.
(Komisija za upis uenika u redovnu osnovnu kolu)

(1) Upis djece u redovnu osnovnu kolu obavlja kolska komisija koju sainjavaju pedagog
ili psiholog i dva nastavnika razredne nastave.
(2) Komisiju iz prethodnog stava imenuje nastavniko vijee kole.
(3) Od obaveze upisa u redovnu osnovnu kolu moe se privremeno osloboditi kolski
obveznik, na osnovu pismenog zahtjeva roditelja i miljenja kolske komisije, ukoliko
je to u interesu djeteta.
(4) Postupak upisa djece u redovnu osnovnu kolu blie se regulie posebnim pravilnikom
kojeg donosi Pedagoki zavod.

lan 44.
(Upis u specijalnu osnovnu kolu)
U specijalnu osnovnu kolu moe se izuzetno upisati i kolski obveznik sa navrenih devet
godina ivota, na osnovu miljenja komisije, iz lana 42. stav (2) ovog zakona.

lan 45.
(Izvjetaj o upisu kolskih obveznika)
(1) Redovna osnovna kola duna je da obavi upis kolskih obveznika sa odreenog
kolskog podruja i da Ministarstvu podnese izvjetaj do 30. juna tekue godine.
(2) Redovna osnovna kola, podnosi Ministarstvu izvjetaj o upisu odraslih, najkasnije
deset dana nakon poetka nastave.
(3) Paralelna muzika i baletska kola duna je da izvjetaj o upisu podnese Ministarstvu do
15. augusta tekue kolske godine.

lan 46.
(Prelaz iz redovne u specijalnu osnovnu kolu i obrnuto)

(1) Kada tokom kolovanja u razvoju uenika nastupe promjene koje zahtijevaju prelazak
iz specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu kolu, kola e uputiti
uenika, u toj kolskoj godini, Komisiji iz lana 43. stav (2) ovog zakona .
(2) Na osnovu nalaza, miljenja i rjeenja Komisije iz prethodnog stava ovog lana, uenik
se upisuje u odgovarajuu osnovnu kolu.

17
 lan 47.
(Uenika knjiica)
(1) Osnovna kola upisanim uenicima na poetku obrazovanja izdaje ueniku knjiicu.
(2) Uenika knjiica je javna isprava kojom se dokazuje status uenika osnovne kole.
(3) Obrazac uenike knjiice regulie se Pravilnikom o sadraju i nainu voenja
dokumentacije i evidencije u osnovnoj koli koji donosi Ministarstvo.

lan 48.
(Upis u drugu kolu zbog promjene mjesta stanovanja)
(1) Kada dijete promijeni mjesto stanovanja i vie ne moe pohaati kolu u kojoj je
registrirano, onda kola u upisnom podruju u kojem dijete tada stanuje upisuje to dijete
kao uenika.
(2) Kada uenik prelazi iz jedne kole u drugu, odredbe u vezi s registrovanjem uenika,
primjenjuju se i na tu drugu kolu.
(3) Prelazak uenika iz jedne osnovne kole u drugu vri se na osnovu pisanog akta-
prevodnice, koja se dostavlja slubenim putem.
(4) Uenik koji se obrazovao u drugom kantonu, odnosno entitetu, upisuje se i nastavlja
obrazovanje pod istim uslovima kao i uenik koji se obrazovao u Kantonu.
(5) U spornim sluajevima o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja odluuje Ministarstvo.
(6) Uenik koji se obrazovao u inostranstvu uslovno se upisuje dok se u Ministarstvu ne
izvri nostrifikacija, odnosno ekvivalentno prevoenje dokumenata o njegovom
obrazovanju.
(7) Nostrifikacija i ekvivalentno prevoenje svjedodbi i diploma se vri na osnovu
pravilnika koje donosi Ministarstvo.

lan 49.
(Polaganje razrednog ispita)
(1) Kada uenik nije pohaao nastavu u drugom polugoditu tekue kolske godine, zbog
bolesti ili drugih opravdanih razloga, a da taj vremenski period nije dui od polovine
ukupnog nastavnog vremena u drugom polugoditu, moe stei osnovno obrazovanje
bez polaganja razrednog ispita.
(2) Kada uenik nije u cjelosti pohaao nastavu u drugom polugoditu tekue kolske
godine, zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, odnosno ako je vremenski period
odsustva dui od polovine ukupnog nastavnog vremena u drugom polugoditu, uenik
moe drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i polaganjem
razrednog ispita stei osnovno obrazovanje u redovnom roku.
(3) Polaganjem ispita osnovno obrazovanje mogu stei i odrasli. U sluaju nepravilno
provedenih ispita, nastavniko vijee moe ispit ponititi.
(4) Organizacija, nain polaganja i ponitavanja ispita blie se ureuje propisom koji donosi
Ministarstvo.

lan 50.
(Ocjenjivanje uenika)
(1) Ocjenjivanje u osnovnoj koli je javno, kontinuirano, opisno i brojano.
(2) Brojane ocjene iz predmeta su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i
nedovoljan (1), i poinju se primjenjivati od II razreda.
(3) Ocjenjivanje u I razredu je opisno, na osnovu definisanih ishoda uenja i pripadajuih
pokazatelja po nastavnim predmetima iz Nastavnog plana i okvirnog programa za prvi

18
 razred, te nivoa uenikih postignua: iznad standarda (izuzetno uspjeno), standardni
nivo (uspjeno), priblino standardu (zadovoljava) i ispod standarda (nezadovoljava).
(4) Ocjenjivanje od II do IX razreda je brojano.
(5) Ocjenjivanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnim i specijalnim
osnovnim kolama, iskazuje se brojanom ocjenom uz opis postignua po
individualnim prilagoenim programima, osim u prvom razredu gdje se ocjenjivanje
iskazuje samo opisno.
(6) Ocjenjivanje uenika u paralelnoj osnovnoj koli (muzikoj i baletskoj koli), u
kontekstu realizacije ciljeva i zadataka definisanih Nastavnim planom i okvirnim
programom iskazuje se brojano.
(7) Praenje napredovanja, vrednovanje i ocjenjivanje uenika u osnovnoj koli blie se
ureuje propisom koji donosi Ministarstvo.

lan 51.
(Opi uspjeh i zakljuivanje ocjena)

(1) Opi uspjeh uenika i rezultati praenja napredovanja uenika iz nastavnih predmeta u
redovnoj osnovnoj koli svode se na kraju svakog polugodita, poevi od drugog
razreda.
(2) Opi uspjeh uenika prvog razreda redovne osnovne kole ne utvruje se na kraju prvog
polugodita.
(3) Opi uspjeh uenika u paralelnoj muzikoj i baletskoj osnovnoj koli utvruje se na
kraju prvog i drugog polugodita, poevi od prvog razreda.
(4) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljunih ocjena iz predmeta.
(5) Zakljune, opisne ili brojane ocjene u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne
nastave.
(6) Zakljune ocjene u predmetnoj nastavi utvruje odjeljensko vijee, a na prijedlog
predmetnog nastavnika.
(7) Prijedlog ocjene predmetnog nastavnika iz stava (5) ovog lana, u pravilu se potvruje.
(8) Zakljune ocjene na kraju drugog polugodita u muzikoj koli utvruje komisija koju
formira nastavniko vijee.
(9) Nastavniko vijee osnovne kole na kraju svakog polugodita analizira rad i rezultate
rada odjeljenja, odjeljenskih vijea i nastavnika .

lan 52.
(Utvrivanje opeg uspjeha uenika)

(1) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih
predmeta.
(2) Uenik je zavrio razred sa uspjehom:
a) odlian (5), ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50;
b) vrlo dobar (4), ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50;
c) dobar (3), ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50;
d) dovoljan (2), ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2.
(3) Uenik koji na kraju kolske godine ima jednu ili vie nedovoljnih ocjena utvruje se
opi uspjeh nedovoljan (1).
(4) Opi uspjeh uenika utvruje se izvoenjem aritmetike sredine uspjeha iz svih
nastavnih predmeta.

19
(5) Ukupni opi uspjeh uenika od II do IX razreda po odjeljenjima, razredima i na nivou
kole utvruje se na osnovu prosjeka brojanih ocjena iz svih nastavnih predmeta.
(6) Svake godine kola bira uenika generacije.
(7) Uenik generacije se bira iz zavrnog razreda.
(8) Pravilnik o izboru uenika generacije donosi Ministarstvo na prijedlog Pedagokog
zavoda.
lan 53.
(Popravni ispit, prevoenje u vii razred i ponavljanje razreda)

(1) Uenik od VI do VIII razreda koji na kraju drugog polugodita ima jednu ili dvije
nedovoljne ocjene upuuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku, a uenik
IX razreda upuuje se na popravni ispit u junskom ispitnom roku.
(2) Uenici I razreda ija postignua na osnovu opisnog ocjenjivanja na kraju nastavne
godine nisu zadovoljavajua, odnosno uenici II i III razreda koji na kraju nastavne
godine imaju jednu ili vie ocjena nedovoljan (1) prevode se u naredni razred.
(3) Uenik IV i V razreda koji na kraju drugog polugodita ima jednu ili dvije ocjene
nedovoljan (1) prevodi se u naredni razred.
(4) Uenik iz stava (2) i (3) ovog lana, koji po trei put stekne uslov za prevoenje u
naredni razred ponavlja razred koji je posljednji pohaao.
(5) Uenik koji na kraju drugog polugodita ima tri i vie nedovoljnih ocjena i uenik koji
ne poloi popravni ispit upuuje se da ponovi razred.
(6) Uenik devetog razreda koji ima jednu ili dvije nedovoljne zakljune brojane ocjene ili
ne poloi popravni ispit,odnosno ne pristupi popravnom ispitu, ne ponavlja razred ve
zavrava zapoeto obrazovanje i odgoj u istoj koli polaganjem ispita iz predmeta iz
kojeg ima nedovoljnu ocjenu, u skladu sa Zakonom.
(7) Uenici u paralelnoj muzikoj koli koji na kraju drugog polugodita imaju nedovoljnu
ocjenu iz glavnog predmeta (instrumenta) ne mogu nastaviti dalje kolovanje u koli, a
uenici koji na kraju drugog polugodita imaju nedovoljnu ocjenu iz predmeta solfeggio
i skupno muziciranje e biti upueni na popravni ispit.
(8) Uenik koji je upuen da ponovi razred moe zadrati status uenika u redovnoj
osnovnoj koli do navrene 17. godine ivota (u specijalnoj osnovnoj koli do navrene
21. godine), a u sluaju neprimjerenog odnosa prema uenju, nastavnicima i drugim
uenicima, te kolskoj imovini, moe, po odluci nastavnikog vijea, izgubiti status
uenika redovne osnovne kole kada navri 15 godina ivota, a u specijalnoj osnovnoj
koli kada navri 17 godina.
(9) Ako uenik iz prethodnog stava navrava 15 godina u toku kolske godine, u toj godini
ne moe izgubiti status uenika.
(10) Organizacija i nain polaganja popravnih ispita blie se ureuje propisom koji donosi
Ministarstvo.

lan 54.
(Prigovor roditelja na ocjene)

(1) Roditelj uenika ima pravo prigovora na utvrenu ocjenu ili opi uspjeh na kraju prvog
polugodita, na kraju nastavne nastavne godine, odnosno na kraju kolske godine.
(2) Prigovor se podnosi Nastavnikom vijeu kole u roku od tri dana od dana saoptenja
uspjeha uenika.
(3) Nastavniko vijee u roku od tri dana odluuje o prigovoru iz prethodnog stava.

20
(4) Kada nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti
znanje uenika u roku od dva dana.
(5) Ocjena komisije je konana.
(6) Prigovorom se moe traiti izuzee predmetnog nastavnika u radu komisije.

lan 55.
(Zavravanje dva razreda u toku kolske godine)

Uenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh moe u toku jedne kolske
godine zavriti dva razreda u istom obrazovnom ciklusu, pod uslovom i na nain utvren
pravilima kole.

lan 56.
(Ocjenjivanje vladanja uenika)

(1) U osnovnoj koli se ocjenjuje i vladanje uenika.

(2) Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loe.
(3) Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave, a u
predmetnoj nastavi, odjeljensko vijee na prijedlog razrednika.

lan 57.
(Svjedodbe i druga dokumenta o postignutom uspjehu)

(1) O zavrenom osnovnom obrazovanju, po odgovarajuem Nastavnom planu i okvirnom

programu za odreeni tip osnovne kole, ueniku se izdaje svjedodba.
(2) Uz svjedodbu kola daje, na zahtjev roditelja ili uenika, uvjerenje o postignutom
uspjehu u niim razredima, te druga javna dokumenta za ije izdavanje je kola
nadlena.
(3) Uenik koji se obrazovao po individualnom prilagoenom programu uz svjedodbu e
dobiti dokument sa opisom njegovih individualnih postignua.

lan 58.
(Posebna diploma o postignutim rezultatima)

(1) Ueniku koji u toku devetogodinjeg osnovnog obrazovanja i odgoja postigne odlian
uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se, pored svjedodbe
o zavrenom osnovnom obrazovanju, u znak priznanja i posebna diploma o postignutim
rezultatima.
(2) Obrazac posebne diplome iz prethodnog stava donosi Ministarstvo.

lan 59.
(Dodjeljivanje pohvala i nagrada uenicima)

Radi podsticanja na to kvalitetniji uspjeh, ueniku koji postie naroite rezultate u

odgojno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u osnovnoj koli mogu se dodjeljivati
pohvale i nagrade, pod uslovima i na nain utvren pravilima osnovne kole.

21
 lan 60.
(Izricanje odgojno-disciplinskih mjera)

(1)Ueniku koji se neprimjereno odnosi prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima,

vannastavnim aktivnostima, te kolskoj imovini mogu se izrei odgojno-disciplinske
mjere.
(2)Odgojno-disciplinske mjere su:
a) ukor razrednika,
b) ukor odjeljenskog vijea,
c) ukor direktora,
d) ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje iste kole.
(3)Roditelj uenika ima pravo prigovora na odgojno-disciplinsku mjeru nastavnikom
vijeu, a za mjeru ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje iste kole
alba se upuuje kolskom odboru, u roku od sedam dana od dana prijema rjeenja.
(4)Roditelji/staratelji uenika kome je izreen ukor nastavnikog vijea i premjetaj u
drugo odjeljenje iste kole duni su dijete odvesti na psiholoku procjenu sposobnosti
u nadlenu instituciju,s ciljem provoenja produenog pedagoko-psiholokog
tretmana i korekcije neprihvatljivih oblika ponaanja, te koli dostaviti nalaz, miljenje
i preporuku strunjaka koji je izvrio psiholoku procjenu.
(5)Izreene odgojno-disciplinske mjere povlae sniavanje ocjena iz vladanja.
(6)Odgojno-disciplinska mjera vai za kolsku godinu u kojoj je izreena, a moe se, u
toku kolske godine, ublaiti ili ukinuti.
(7)Blie odredbe o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske
odgovornosti uenika, duini izreene odgojno-disciplinske mjere, njenom ublaavanju
i ukidanju, posljedinom odnosu na ocjenu iz vladanja uenika, te naknadu poinjene
materijalne tete utvruje se posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.

lan 61.
(Vijee uenika)

(1) Uzimajui u obzir dob uenika koji pohaaju kolu, kola im pomae da osnuju Vijee
uenika, ija je funkcija da: promovira interese kole u zajednici na ijoj lokaciji se
kola nalazi, dostavlja stavove uenika kolskom odboru kole, podstie angaman
uenika u radu kole, informie kolski odbor o svojim stavovima kad ocijeni da je to
potrebno, ili po zahtjevu kolskog odbora, daju svoj doprinos o svakom pitanju koje se
odnosi na rad i upravljanje kolom.
(2) Blie odredbe o obrazovanju i radu Vijea uenika iz prethodnog stava, kao i o drugim
pravima i obavezama uenika u odgojno-obrazovnom radu, odreuju se pravilima kole.

lan 62.
(Prava, dunosti i odgovornosti uenika)

Osnovna kola je obavezna da, na poetku kolske godine, upozna uenike sa njihovim
pravima, odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i Pravilima
kole.

22
 lan 63.
(Evidencija i dokumentacija u osnovnoj koli)

(1) Osnovna kola vodi evidenciju i dokumentaciju o odgojno-obrazovnoj djelatnosti:

matinu knjigu, odjeljenske knjige, registre i sl.
(2) Podaci u matinoj knjizi su trajne vrijednosti.
(3) Svjedodbe i diplome o zavrenom obrazovanju, steene po vaeim nastavnim
planovima i okvirnim programima i izdate od verifikovanih obrazovnih ustanova, imaju
jednak status na cijelom podruju Kantona.
(4) Vrijeme obrazovanja u odgovarajuem obrazovnom programu, koje nije okonano
dodjelom svjedodbe ili diplome, priznaje se bez uslovljavanja za nastavak i zavretak
obrazovanja u tom istom programu na podruju Kantona.
(5) Ueniku koji prelazi iz jednog obrazovnog programa u drugi, u okviru osnovnog
obrazovanja, vrijeme obrazovanja u prethodnom obrazovnom programu priznaje se za
nastavak obrazovanja na podruju Kantona u skladu s nastavnim planom i okvirnim
programom i drugim uslovima utvrenim vaeim propisima.
(6) Sadraj svjedodbe, uvjerenja, uenike knjiice i nain voenja dokumentacije i
evidencije u osnovnoj koli, blie se ureuje propisom koji donosi Ministarstvo.

POGLAVLJE II - PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

lan 64.
(Prava i obaveze roditelja)
(1) Roditelji su odgajatelji svoje djece.
(2) Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o odgoju i obrazovanju svoje djece.
(3) Pravo je roditelja da, u skladu s njihovim interesima, odaberu obrazovanje koje e
njihova djeca sticati, pod uslovom da se takvim izborom ostvaruju odgovarajue
obrazovne potrebe djeteta.
(4) Roditelji imaju pravo obrazovati djecu u javnoj ili privatnoj koli.
(5) Privatne kole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis
svim uenicima.
(6) U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje djece da imaju
pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima.
(7) Svoje pravo na izbor obrazovanja djece roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se
promoviu predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj
osnovi kao i na nain protivan ovom zakonu.
(8) Roditelj je, prema zahtjevu i uputstvu kole, obavezan da dijete odvede na dodatne
opservacije strunjacima.
(9) Roditelji koji na inicijativu kole ne odvedu dijete u odgovarajuu ustanovu na dodatne
opservacije strunjacima, podlijeu prekrajnoj odgovornosti.

lan 65.
(Obaveza upisa i pohaanja kole)
(1)Roditelji su obavezni svojoj djeci osigurati redovno pohaanje kole tokom perioda
obaveznog kolovanja.
(2)U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi roditelji podlijeu
prekrajnoj odgovornosti.

23
 (3)Pravo i obaveza roditelja je redovno informisanje, konsultovanje i praenje odgojno-
obrazovnog napretka svoje djece.
(4)Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u
kolskim organima i tijelima i putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o
pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje odgojno-obrazovnog sistema uope.
(5)Roditelj, u interesu svoje djece, ima pravo prigovora na odgojno-disciplinsku mjeru u
roku od (8) dana, od dana izricanja.

lan 66.
(Osnivanje i obaveze Vijea roditelja)

(1) Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu pomoi roditeljima, da osnuju Vijee
roditelja.
(2) Nain i procedura osnivanja i rada Vijea roditelja ureuje se opim aktima kole.
(3) Vijee roditelja promovie interese kole u zajednici na ijem podruju se kola nalazi,
predstavlja stavove roditelja kolskom odboru, podstie angaman roditelja u radu
kole, informie kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili po
zahtjevu kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom,
uestvuje u izradi i realizaciji projekata kojima se potie i unapreuje odgojno-
obrazovni rad u koli.
POGLAVLJE III - NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI, SARADNICI I OSTALI
RADNICI U KOLI

lan 67.
(Poslovi nastavnika i strunih saradnika i saradnika)

(1) Odgojno-obrazovni rad u koli obavljaju nastavnici, struni saradnici i saradnici.

(2) Primarni zadatak nastavnika i strunih saradnika u koli je odgoj i obrazovanje uenika
u skladu sa pedagokim, didaktikim i metodikim kriterijima, u okviru utvrenog
nastavnog plana i okvirnog programa, uvaavajui funkcionalnu kreativnost
pedagokog rada, principe demokratinosti i ljudskih prava.
(3) Lica iz stava (1) ovog lana obavljaju sljedee poslove:
a) ostvaruju ciljeve i zadatke obrazovanja i odgoja utvrene ovim zakonom i na
osnovu njega donesenim propisima i drugim aktima;
b) realizuju nastavni plan i okvirni program u okviru 40-asovne radne sedmice i
godinjeg programa rada kole;
c) izrauju i realizuju individualne prilagoene programe uz pomo strunih
saradnika;
d) prate i vrednuju uspjeh u uenju i vladanju uenika,
e) vode evidenciju i dokumentaciju o odgojno-obrazovnom radu;
f) sarauju sa organom rukovoenja i organom upravljanja kole, roditeljima
uenika i meusobno u domenu unapreenja odgoja i obrazovanja,
g) uestvuju u radu strunih organa kole radi unapreivanja djelotvornosti rada
kole i
h) izvravaju i druge obaveze po nalogu direktora kole koje proizlaze iz opih
akata kole i godinjeg programa rada kole.

24
(4) Nastavnici i struni saradnici duni su da preduzimaju mjere radi zatite prava djeteta, te
da o svakom krenju tih prava, posebno o svim oblicima nasilja nad djetetom, odmah
obavijeste direktora, pedagoga, roditelje i nadlenu slubu socijalne zatite.

lan 68.
(Uslovi za zasnivanje radnog odnosa nastavnika, strunih saradnika i saradnika )

(1)Poslove nastavnika i strunog saradnika i saradnika moe obavljati lice koje osim
uslova utvrenih zakonom, ispunjava i sljedee uslove:
a) ima nivo obrazovanja u skladu sa nastavnim planom i okvirnim programom,
odnosno Pedagokim standardima za osnovnu kolu;
b) ima poloen struni ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad;
c) da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika ili strunog
saradnika.
(2)Na nastavnika, odnosno strunog saradnika koji se prima u radni odnos na odreeno
vrijeme, odnosno u svojstvu pripravnika, ne odnosi se traeni uslov iz stava (1) taka
b), ovog lana.
(3)Diplome izdate u Bosni i Hercegovini, kao i diplome izdate u bivoj SFRJ do 6. aprila
1992. godine sa istim stepenom i vrstom kolske spreme koja se trai za nastavnike i
strune saradnike kole, imaju jednaku vrijednost, a na osnovu Zakona o vanosti
javnih isprava u Bosni i Hercegovini.
(4)Za dokazivanje ispunjavanja uslova iz stava (1) taka c) ovog lana, priznaje se samo
ljekarsko uvjerenje koje izdaje ovlatena zdravstvena ustanova.
(5)Poslove nastavnika u osnovnoj koli na neodreeno radno vrijeme moe obavljati osoba
koja ima kolsku spremu definisanu nastavnim planom i okvirnim programom i
poloen struni ispit za nastavnika.
(6)Poslove strunog saradnika u osnovnoj koli na neodreeno radno vrijeme moe
obavljati osoba koja ima kolsku spremu definisanu Pedagokim standardima i poloen
struni ispit za strunog saradnika.

lan 69.
(Profil i struna sprema nastavnika, strunih saradnika i saradnika)

(1) Nastavnim planom i okvirnim programom, u zavisnosti od vrste kole, utvruje se profil
i struna sprema nastavnika.
(2) Nastavnik razredne i predmetne nastave koji izvodi nastavu od I do IX razreda, mora
imati viu ili visoku strunu spremu nastavnikog smjera, odnosno zavreno visoko
obrazovanje najmanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja sa odgovarajuim
brojem ECTS bodova.
(3) U spornim sluajevima o strunoj spremi iz stavova (1) i (2), ovog lana odluuje
Ministarstvo.

lan 70.
(Struni saradnici i saradnici)

Pedagoke, psiholoke, andragoke, socijalne, zdravstvene, bibliotekarske i druge strune

poslove u koli obavljaju struni saradnici i saradnici sa zavrenim stepenom i vrstom
strune spreme utvrenim Pedagokim standardima, kao i poloenim strunim ispitom.

25
 lan 71.
(Ostali radnici u koli)
(1) Administrativno-finansijske, analitike, normativno-pravne, personalne, statistike i
druge poslove, obavljaju administrativno-finansijski radnici i sekretari sa zavrenim
stepenom i vrstom strune spreme utvrenom Pedagokim standardima.
(2) Pomono-tehnike i druge poslove obavlja pomono-tehniko osoblje sa zavrenim
stepenom i vrstom strune spreme utvrene Pedagokim standardima.
(3) Specifine oblike rada u koli namijenjene za djecu sa potekoama u psihikom ili
fizikom razvoju obavljaju struni saradnici i saradnici sa zavrenim stepenom i vrstom
strune spreme utvrene Pedagokim standardima, kao i poloenim odgovarajuim
strunim ispitom.

lan 72.
(Zapoljavanje u osnovnoj koli)

(1) kola iji je osniva Skuptina Kantona je duna u skladu sa Nastavnim planom i
okvirnim programom, odnosno Pedagokim standardima, dostaviti Ministarstvu
podatke o potrebama za popunom upranjenih radnih mjesta.
(2) kola iji je osniva Skuptina Kantona duna je vriti prijem nastavnika, strunih
saradnika i ostalih radnika u koli na osnovu javnog konkursa/oglasa, koji raspisuje
kolski odbor osnovne kole, uz prethodnu saglasnost Ministarstva i u skladu sa
Okvirnim Programom zbrinjavanja mogueg tehnolokog vika zaposlenika u osnovnim
i srednjim kolama, kao i Kriterija o nainu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja
radnog odnosa u osnovnim i srednjim kolama i akim domovima na podruju
Zeniko-dobojskog kantona, koje donosi Ministarstvo.
(3) Konkurs se raspisuje najmanje dva puta u toku kolske godine i to prije poetka kolske
godine i prije poetka drugog polugodita i objavljuje u jednom dnevnom ili sedminom
listu koji je dostupan javnosti na podruju Zeniko-dobojskog kantona.
(4) Ostali radnici primaju se u radni odnos putem javnog oglasa koji se objavljuje u jednom
dnevnom ili sedminom listu za koji se objektivno moe pretpostaviti da je dostupan
javnosti na podruju Zeniko-dobojskog kantona.
(5) Izuzetno, radi obezbjeenja strune zastupljenosti nastave, odnosno nesmetanog
odvijanja odgojno-obrazovnog procesa, a do okonanja postupka po raspisanom
konkursu/oglasu, direktor kole moe, bez konkursa/oglasa, primiti u radni odnos na
odreeno vrijeme lice koje ispunjava uslove utvrene ovim zakonom, na period ne dui
od 60 dana.
(6) Izuzetno, ako se po okonanju konkursa ne bude moglo izabrati struno lice, direktor
kole moe angaovati lice na poslove instruktivne nastave.
(7) Angaovanje lica iz stava (6) ovog lana se vri u svojstvu radnika na odreeno vrijeme,
odnosno na period do kraja polugodita, u skladu sa posebnim uputstvom koje donosi
Ministarstvo.
(8) Radno-pravni status radnika kole iji je osniva Skuptina Kantona, koji je ostao
djelimino ili u cjelosti bez poslova i radnih zadataka u koli, rjeava se u skladu sa
ovim zakonom i Okvirnim programom zbrinjavanja tehnolokog vika radnika u
kolama na podruju Zeniko-dobojskog kantona.
(9) kola iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice vri prijem radnika na osnovu
konkursa/oglasa, u skladu sa uslovima, kriterijima i postupkom utvrenim opim aktima
kole.
26
(10) Propisom koji donosi Ministarstvo, uz prethodna usaglaavanja sa ovlatenim
predstavnicima obrazovnog sindikata, blie se ureuju uslovi, kriteriji i postupak
zapoljavanja u kolama iji je osniva Skuptina Kantona.

lan 73.
(Zbrinjavanje tehnolokog vika)

(1) kola iji je osniva Skuptina Kantona je duna u skladu sa Pedagokim standardima
dostaviti Ministarstvu podatke o radnicima kole za ijim je radom djelimino ili u
cjelosti prestala potreba na nivou kole.
(2) kole su dune, prije raspisivanja konkursa/oglasa, napraviti listu nastavnika, strunih
saradnika, saradnika i ostalih radnika koji su utvreni kao tehnoloki viak, prema
Okvirnom programu zbrinjavanja tehnolokog vika radnika u osnovnim kolama na
podruju Zeniko-dobojskog kantona.

lan 74.
(Ljekarski i sistematski pregled radnika)

(1) Svi radnici u osnovnoj koli moraju biti ljekarski pregledani do poetka nastave za tu
kolsku godinu, a trokovi sistematskog pregleda padaju na teret osnivaa.
(2) Lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti, ili je, prema nalazu strunog ljekara,
postalo ovisnik, ne moe raditi u osnovnoj koli.
(3) Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik ili drugi radnik kole obolio od
zarazne bolesti, ili ima ozbiljne psihike poremeaje, utvrene od strane ovlatene
zdravstvene ustanove, bit e osloboen od izvoenja nastave i neposrednog kontakta sa
uenicima do izljeenja.
(4) Podaci o zdravstvenom stanju radnika se moraju koristiti u skladu sa vaeim propisima
zatite linih podataka
(5) Blie odredbe iz ovog lana regulisat e se Pravilima kole.

lan 75.
(Upuivanje radnika na ocjenu radne sposobnosti)

(1) U sluaju osnovane sumnje da je radniku kole psihiko ili fiziko zdravlje narueno u
mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, na osnovu miljenja i prijedloga
nastavnikog vijea, Pedagokog zavoda, koji vri pedagoko-struni nadzor, i
inspekcije za obrazovanje, direktor kole donosi oduku o upuivanju radnika na ocjenu
radne sposobnosti.
(2) Na odluku o upuivanju radnika na ocjenu radne sposobnosti nezadovoljni radnik ima
pravo podnijeti albu kolskom odboru.
(3) Odluka kolskog odbora na podnesenu albu je konana.
(4) Radnik ija je alba odbaena ili odbijena, obavezan je na osnovu konane odluke
kolskog odbora podvrgnuti se ocjeni radne sposobnosti.
(5) Trokovi vezani za ocjenu radne sposobnosti padaju na teret kole.
(6) Radnik kole koji odbije izvriti odluku iz stava (4) ovog lana, ini povredu radne
dunosti.
(7) Ako se ocjenom radne sposobnosti od strane ovlatene ustanove utvrdi da nastavnik ili
struni saradnik nije u mogunosti uredno izvravati obaveze u odgojno-obrazovnom
27
 radu ili da drugi radnici ne mogu obavljati poslove na koje su rasporeeni zbog trajno
naruenog psihikog ili fizikog zdravlja, ponudit e im se odgovarajui poslovi prema
preostaloj radnoj sposobnosti, ako za to postoje uslovi.
(8) Ako nadlena komisija radniku iz stava 1. utvrdi da radnik nema fizikih ili psihikih
smetnji, te da je sposoban za rad, kolski odbor pokree disciplinski postupak protiv
direktora.
(9) Radnik iz prethodnog stava ima pravo na obeteenje u skladu sa vaeim zakonskim
propisima.
lan 76.
(Podobnost za rad sa djecom)

(1) Za rad sa djecom osnovnokolskog uzrasta nepodoban je radnik kole koji je

pravosnanom presudom osuen na kaznu zatvora za krivino djelo protiv ustavnog
poretka, protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv ivota i tijela, protiv imovine,
protiv dostojanstva lica i morala, protiv braka i porodice, protiv slubene i druge
odgovorne dunosti, kao i drugih krivinih djela koji zbog svoje prirode ne
dozvoljavaju rad sa djecom-uenicima, odnosno rad u koli, osim ako je nastupila
rehabilitacija po posebnom zakonu.
(2) Licu iz stava (1) ovog lana, koje je pravosnanom presudom osueno na izdravanje
kazne zatvora u trajanju od najmanje tri mjeseca, otkazat e se ugovor o radu bez
obaveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.

lan 77.
(Privremena suspenzija radnika)

(1) Radnik kole privremeno se suspenduje sa poslova i radnih zadataka koje vri ako je
protiv njega pokrenut krivini postupak za djela iz lana 76. stav (1) ovog zakona, do
okonanja krivinog postupka.
(2) Radnik kole moe se privremeno suspendovati ako postoje osnovi sumnje da je uinio
krivino djelo iz lana 76 stav (1) ovog zakona, ili je protiv njega pokrenut disciplinski
postupak za teu povredu radne dunosti, do okonanja istranog, odnosno
disciplinskog postupka.
(3) Odluku o privremenoj suspenziji donosi direktor kole u skladu sa Pravilnikom o
disciplinskoj odgovornosti koji donosi Ministarstvo.
(4) Tokom suspenzije radnik ima pravo na iznos plate u skladu sa propisima.
(5) Radniku pripada razlika izmeu primljene plae i plae koju bi ostvario da nije
suspendovan kao i druga prava iz radnog odnosa koja nije ostvario zbog suspenzije u
sluaju:
a) da mu ne bude izreena disciplinska mjera zbog povrede radne dunosti,
b) da je na osnovu pravosnane sudske odluke krivini postupak protiv njega
obustavljen ili je osloboen optube ili je optuba odbijena, ali ne zbog
nenadlenosti,
(6) Postupak utvrivanja povrede radne dunosti zaposlenih u koli obavezno e se
regulisati Pravilnikom o radu kole.

lan 78.
(Raspored radnog vremena)
(1) Pravilnikom o radu osnovne kole i godinjim programom rada kole utvruje se
raspored radnog vremena nastavnika, strunih saradnika, saradnika i ostalih radnika
28
 u okviru 40-satne radne sedmice i koritenje godinjeg odmora, u skladu sa
Pedagokim standardima.
(2) Norme sati nastavnika utvruju se Pedagokim standardima.

lan 79.
( Broj asova neposrednog odgojno-obrazovnog rada )

(1) Norma asova redovne nastave po predmetima utvrena je Pedagokim standardima.

(2) Neposredni odgojno-obrazovni rad podrazumijeva asove redovne, izborne, dopunske,
dodatne i instruktivne nastave, vrijeme za pregled pismenih zadaa, razrednitvo, as
odjeljenske zajednice, voenje sekcije ili drugih oblika vannastavnih aktivnosti.
(3) Izuzetno, ukoliko se po okonanju konkursne procedure, nastava nije mogla struno
zastupiti niti se moglo angaovati lice na poslove instruktivne nastave, nastavnik moe,
po nalogu direktora, raditi vie od nastavne norme utvrene Pedagokim standardima do
deset nastavnih asova sedmino.
(4) Rad iz stava (3) ovog lana smatra se prekovremenim radom.

lan 80.
(Godinji odmor)

(1) Nastavnici, koriste godinji odmor u toku ljetnog raspusta uenika, koji traje 30 radnih
dana, a ostali radnici u skladu sa Pravilnikom o radu kole i Zakonom o radu.
(2) Nastavnici, struni saradnici i saradnici koji zbog bolovanja i drugih opravdanih razloga
ne iskoriste godinji odmor u toku ljetnog raspusta, mogu koristiti godinji odmor
shodno Zakonu o radu.
lan 81.
(Prava i obaveze nastavnika, strunih saradnika i saradnika)

(1) Pravo i obaveza nastavnika, strunih saradnika i saradnika je da organizuju i obavljaju

neposredan odgojno-obrazovni rad, prate, podstiu i pomau razvoj uenika, stalno se
struno usavravaju i izvravaju druge zadatke, utvrene ovim zakonom i aktima kole.
(2) Strunu pomo nastavnicima, strunim saradnicima i saradnicima prua Pedagoki
zavod kroz savjetodavno-instruktivni rad.

lan 82.
(Pripravnik)

(1) Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se obrazovalo
radi strunog osposobljavanja za samostalan rad.
(2) Pripravniku iz stava (1) ovog lana, za puno radno vrijeme, pripada iznos plate radnog
mjesta za koje se osposobljava uskladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost
osnovnog obrazovanja za teritorij Zeniko-dobojskog kantona, kao i druge naknade
koje nemaju karakter plate.

lan 83.
(Osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa)

Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom, odnosno propisani uslov za
obavljanje poslova odreenog zanimanja, kola moe lice koje zavri obrazovanje, za
29
 takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, u
skladu sa zakonom.

lan 84.
(Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad)
(1) Nastavnik, struni saradnik i saradnik koji prvi put zasniva radni odnos u statusu
pripravnika ili lica koje je na strunom osposobljavanju u koli, stie pravo polaganja
strunog ispita po isteku pripravnikog staa koji traje 9 mjeseci.
(2) Program pripravnikog stairanja, polaganja strunog ispita, sastav komisije pred kojom
se polae struni ispit, kolu u kojoj e se odrati nastavni sat praktini dio strunog
ispita, nain polaganja i izdavanje uvjerenja o poloenom strunom ispistu, zatim
oblicima, nainu i programu strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i
saradnika, kao i voenje evidencije o strunom ispitu, blie se ureuju propisima koje
donosi Ministarstvo.
(3) Za osposobljavanje pripravnika za samostalan odgojno-obrazovni rad odgovorni su
direktor i mentor.

lan 85.
(Verifikovanje nastave nastavnika, strunog saradnika i saradnika)
(1) Verifikovanje nastave nastavnika, aktivnosti strunog saradnika i saradnika za vrijeme
osposobljavanja za samostalan odgojno-obrazovni rad vri mentor.
(2) Do momenta sticanja uslova za samostalan odgojno-obrazovni rad nastavnik, struni
saradnik i saradnik radi uz instrukcije i pod nadzorom mentora.

lan 86.
(Praenje i vrednovanje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika)
(1) Rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika prati se i vrednuje kontinuirano, a ocjena
rada se utvruje jedanput u etiri godine.
(2) Rezultati vrednovanja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u osnovnoj koli
omoguavaju sticanje zvanja pod odgovarajuim uslovima.
(3) Postupak praenja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u osnovnoj koli,
vrednovanja rada, te sticanja zvanja na osnovu vrednovanja i voenje dokumentacije o
njihovom radu, blie se ureuje propisima koje donosi Ministarstvo.

lan 87.
(Prestanak rada nastavnika)

(1)Nastavnik moe izgubiti pravo na rad u nastavi ako Nastavniko vijee, Pedagoki
zavod ili Inspekcija za oblast obrazovanja, (u daljem testu: Inspekcija za oblast
obrazovanja), utvrdi da nastavnik ne izvrava svoje obaveze u skladu sa Nastavnim
planom i okvirnim programom, ovim zakonom, te drugim aktima kole.
(2)U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredni odgojno-obrazovni rad
osnovna kola moe takvog nastavnika rasporediti na druge poslove odnosno radne
zadatke, koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi.
(3)Nastavnik, kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, a nije rasporeen na druge
poslove, ostvaruje svoja prava u skladu sa Zakonom o radu.

30
DIO ETVRTI - NADZOR NAD RADOM OSNOVNE KOLE

lan 88.
(Nadzor)

(1) Nadzor u smislu ovog Zakona podrazumijeva: nadzor nad zakonitou rada osnovne
kole, inspekcijski nadzor i pedagoko-struni nadzor.
(2) Nadzor nad zakonitou rada osnovne kole i inspekcijski nadzor vri Inspekcija za
oblast obrazovanja Ministarstva za obrazovanje nauku, kulturu i sport Zeniko-
dobojskog kantona.
(3) Pedagoko-struni nadzor nad radom osnovne kole vri Pedagoki zavod.

lan 89.
(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor odnosi se na:

a) postojanje propisanih uslova za rad odgojno-obrazovnih ustanova i drugih pravnih lica
koja obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja (u daljem tekstu odgojno-obrazovne
ustanove);
b) ostvarivanje odgojno-obrazovne, odnosno nastavne djelatnosti;
c) upotreba nastavnih planova i programa, udbenika i drugih nastavnih sredstava;
d) uslove za upis u odgojno-obrazovnu ustanovu;
e) voenje propisane evidencije i dokumentacije;
f) primjenu odgojno-disciplinskih mjera prema uenicima.
(2) Nadzor nad primjenom propisa o radu (zakljuivanje ugovora u radu, otkazivanje
ugovora o radu i prestanak radnih odnosa, ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti
iz radnog odnosa) vri inspekcija rada.
(3)Inspekcijski nadzor u osnovnoj koli obavlja se najmanje dva puta u toku kolske
godine.
(4)Izvjetaj o izvrenom inspekcijskom nadzoru nadlena inspekcija dostavlja Ministarstvu,
a zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru direktoru kole i kolskom odboru.

lan 90.
(Pedagoko-struni nadzor)

(1) Pedagoko-struni nadzor obuhvata aktivnosti nadzora nad procesom planiranja i

programiranja rada kole, organizacijom i izvoenjem nastave, nadzor nad radom
nastavnika, strunih saradnika i saradnika, te nadzor nad radom direktora i pomonika
direktora osnovne kole radi unapreenja odgojno-obrazovnog rada kole.
(2) Pedagoko-struni nadzor u osnovnoj koli obavlja Pedagoki zavod.
(3) Pedagoko-struni nadzor iz stava (1) ovog lana posebno se odnosi na:
a) praenje primjene i realizacije nastavnog plana i okvirnog programa, odnosno ciljeva
i zadataka, sadraja, obima, oblika, metoda i postupaka odgojno-obrazovnog rada;
b) praenje, prouavanje i analizu sistema obrazovanja i odgoja te predlaganje mjera za
njegovo unapreenje i razvoj;

31
 c) praenje i unapreenje nastavne tehnike i tehnologije, te organiziranje, obuku i
usavravanje nastavnika, strunih saradnika i saradnika za primjenu novih nastavnih
metoda i nove nastavne tehnologije;
d) praenje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u nastavi, kao i rada
direktora i pomonika direktora osnovne kole;
e) pruanje strune pomoi u planiranju programiranju i organizaciji odgojno-
obrazovnog rada, ocjenjivanju i napredovanju uenika, a posebno nadarenih uenika.
(4) Pedagoko-struni nadzor u osnovnoj koli obavlja se najmanje dva puta u toku kolske
godine: na kraju prvog polugodita tekue kolske godine i na kraju kolske godine.
(5) Tokom obavljanja pedagoko-strunog nadzora sainjava se zapisnik.
(6) Pedagoko-struni nadzor u osnovnoj koli odvija se u skladu sa pravilnikom kojeg
donosi Ministarstvo.
(7) O obavljenom pedagoko-strunom nadzoru Pedagoki zavod podnosi zbirni izvjetaj
Ministarstvu.
lan 91.
(Obaveza kole pri vrenju nadzora)

(1) kola je duna da omogui nesmetano vrenje inspekcijskog nadzora i pedagoko-

strunog nadzora, kao i uvid u dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli u skladu
s predmetom nadzora.
(2) Inspekcijski nadzor se odvija uz prisustvo direktora kole .
(3) Pedagoko-struni nadzor se odvija uz prisustvo direktora kole i pomonika direktora
kole.
(4) kola je duna da zapisnike i izvjetaje o obavljenom nadzoru odlae u arhivu na nain
koji je definisan propisima kojima se tretira pojedini oblik nadzora u koli.

DIO PETI - ORGAN UPRAVLJANJA I RUKOVOENJA I STRUNI ORGANI U

KOLI
lan 92.
(Organ upravljanja i organ rukovoenja)

(1) Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor.

(2) Organ rukovoenja u osnovnoj koli je direktor.

POGLAVLJE I KOLSKI ODBOR

lan 93.
(Sastav i imenovanje lanova kolskog odbora)

(1) kolski odbor osnovne kole, kao javne ustanove, broji pet lanova i to: jedan
predstavnik osnivaa kojeg predlae Ministarstvo, jedan predstavnik lokalne zajednice,
jedan predstavnik Vijea roditelja, uenika osnovne kole na prijedlog Vijea roditelja i
dva predstavnika kole koji se biraju iz reda nastavnika, strunih saradnika i saradnika
kole na prijedlog Nastavnikog vijea.
(2) Predstavnik osnivaa:
a) treba da ima najmanje VI stepen strune spreme ( ili zavren najmanje dodiplomski
visokokolski studij ili struni studij na kojem se stie najmanje 180 ECTS bodova);
b) ne moe biti direktor kole registrovane u Kantonu;
c) ne moe biti dravni slubenik/namjetenik Ministarstva.

32
 (3) kolski odbor po svom sastavu treba, u pravilu, odraavati etniki sastav uenika i
roditelja, radnika te kole i lokalne zajednice u kojoj kola djeluje, a u skladu sa
posljednjim objavljenim popisom stanovnitva u Bosni i Hercegovini.
(4) lanove kolskog odbora kole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog javnog
oglasa, konano imenuje i razrjeava Vlada Kantona na nain i u postupku propisanom
Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i
Hercegovine ( Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 12/03, 34/03 i
65/13), kao i Pravilnikom o radu kolskog odbora osnovne kole.
(5) U proceduri koja prethodi postupku imenovanja lanova kolskog odbora, kandidati za
lanove kolskog odbora iz reda roditelja, odnosno staratelja i radnika kole obavezni su
u pisanom obliku imati veinsku podrku Vijea roditelja kole, odnosno veinsku
podrku radnika kole pribavljenu na sjednici Nastavnikog vijea kole.
(6) Predsjednika i lanove kolskog odbora osnovne kole kao javne ustanove konano
imenuje i razrjeava Vlada Kantona u skladu sa kriterijima koje donosi Vlada Kantona,
na prijedlog Ministarstva, a predsjednika i lanove kolskog odbora osnovne kole u
privatnom vlasnitvu, imenuje i razrjeava osniva.
(7) Isto lice moe biti predsjednik ili lan samo u jednom kolskom odboru odgojno-
obrazovne ustanove na podruju Kantona.
(8) lan kolskog odbora ne moe biti osoba za koju se u zakonom propisanom postupku,
a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da je: ovisnik o opijatima, kao
i osoba koja boluje od duevne bolesti, a to je blie ureeno Pravilnikom iz stava (4)
ovog lana.
(9) U sluaju kada je protiv osobe koja je lan kolskog odbora potvrena optunica za
krivina djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona Bosne i Hercegovine i
Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu krivini zakon)
moe izrei kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i vie, kola je obavezna obavijestiti
o tome osnivaa radi donoenja odluke o suspenziji tih lica do okonanja krivinog
postupka.
(10) Osobama iz stava (9) ovog lana kojima je izreena pravosnana presuda ili mjera
zbog poinjenog jednog ili vie krivinih djela iz stava (9) ovog lana, kola je obavezna
obavijestiti osnivaa odnosno Ministarstvo radi donoenja odluke o njihovom razrjeenju.
(11) U kolskom odboru se ne mogu angaovati lica koja su izabrani dunosnici, nosioci
izvrnih funkcija i savjetnici u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, u smislu
Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene
novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 70/08).

lan 94.
(Nadlenost kolskog odbora)
(1) kolski odbor osigurava djelotvorno i efikasno koritenje svih resursa osnovne kole i
brine se o zakonitom radu kole, organa rukovoenja i strunih organa kole.
(2) Nadlenosti kolskog odbora su:
a) izbor nastavnika, strunih saradnika i saradnika;
b) izbor i konano imenovanje i razrjeenje direktora kole;
c) rjeavanje u drugom stepenu i donoenje konane odluke po svim podnesenim
prigovorima i albama;
d) odluivanje o prestanku prava nastavnika, strunih saradnika i saradnika na dalji
odgojno-obrazovni rad;
e) razmatranje i donoenje godinjeg programa rada kole za tekuu godinu i izvjetaja o
realizaciji godinjeg programa rada za prethodnu kolsku godinu;
33
 f) donoenje odluke o broju, organizovanju i ukidanju odjeljenja osnovne kole;
g) razmatranje ostvarenje godinjeg programa rada kole i realizaciju nastavnog plana i
okvirnog programa;
h) usvajanje pravila kole i drugih akata osnovne kole;
i) odluivanje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika na rad nastavnika, strunih
saradnika i saradnika;
j) postupanje po albi uenika, odnosno roditelja uenika na odluku o izricanju odgojno-
disciplinske mjere iz lana 60.ovog zakona;
k) donoenje odluke o raspisivanju javnog konkursa;
l) postupanje po albama i prigovorima kandidata po javnom konkursu;
m) razmatranje albe i prigovore nastavnika, strunih saradnika i saradnika na rjeenje o
ocjeni rada direktora osnovne kole i drugim pravima, obavezama i odgovornostima iz
radnog odnosa i o tome podnosi izvjetaj osnivau, odnosno Ministarstvu;
n) postupanje po albama i prigovorima koji se odnose na rad direktora kole;
o) podnoenje godinjeg izvjetaja o rezultatima rada osnovne kole Ministarstvu;
p) imenovanje svih komisija za poslove iz svoje nadlenosti, a u skladu s Pravilima kole;
r) imenovanje i razrjeenje direktora kole;
s) razmatranje prijedloge odluka i preporuka koji se upute kolskom odboru s ciljem
preduzimanja odgovarajuih mjera;
t) donoenje opeg akta o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i drugih
opih akata u skladu sa relevantnim propisima.
(3) kolski odbor je nadlean za odluivanje u drugom stepenu po albama i prigovorima
na odluke direktora kole na koje je doputena alba ili prigovor, posebno po albama i
prigovorima koji se odnose na rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i drugih
radnika kole.
(4) kolski odbor, osim nadlenosti propisanih u stavovima (2) i (3) ovog lana, obavlja i
sljedee:
a) razmatra odluke i preporuke nastavnikog vijea, sindikata i preduzima odgovarajue
mjere;
b) rjeava sva pitanja odnosa s osnivaem;
c) razmatra i odobrava slubena putovanja direktora kole;
d) u vanrednim situacijama kada je direktor sprijeen da obavlja dunost, a kola nema
pomonika direktora, uz saglasnost Ministarstva, imenuje nastavnika ili strunog
saradnika koji ispunjava uslove za direktora koji e, pored svojih poslova, obavljati i
poslove i radne zadatke direktora, sve dok traje takva objektivna sprijeenost;
e) vri i druge poslove u skladu s relevantnim propisima i pravilima kole.
(5) Ukoliko Osniva ne prihvati izvjetaj o radu kolskog odbora iz stava (2) ovog lana i
ako kolski odbor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za
otklanjanje utvrenih nepravilnosti, odnosno nedostataka ili ako kolski odbor postupi
suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadlene inspekcije, Ministarstvo pokree
proceduru razrjeenja kolskog odbora, koja se provodi u skladu s lanom 96. ovog
Zakona.

lan 95.
(Rad kolskog odbora)
(1) Nain rada kolskog odbora regulie se Pravilnikom o formiranju i radu kolskih odbora
osnovne kole.
(2) Odluke kolskog odbora su valjane ako za njih glasa veina od ukupnog broja lanova.
(3) Obavljanje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i besplatno.
34
 (4) kolski odbor bira se na period od 4 godine sa mogunou jednog reizbora.
(5) Procedure za imenovanje lanova kolskog odbora poinju najkasnije est mjeseci prije
isteka mandata.
(6) Konstituirajuu sjednicu kolskog odbora saziva direktor kole najkasnije u roku od 15
dana od dana prijema rjeenja o imenovanju lanova kolskog odbora.
(7) Ministarstvo donosi Pravilnik o formiranju i radu kolskih odbora osnovne kole.

lan 96.
(Razrjeenje lanova kolskog odbora)

(1) Status lana kolskog odbora prestaje istekom mandata.

(2) Mandat lana kolskog odbora iz reda roditelja, lana iz reda radnika kole i
predstavnika lokalne zajednice kole prestaje najkasnije u roku od 60 dana od dana
prestanka statusa redovnog uenika iji je on roditelj, odnosno prestanka statusa radnika
u datoj koli, odnosno isteka mandata predstavnika lokalne zajednice, kao i donoenja
odluke Nastavnikog vijea i Vijea roditelja o razrjeenju lanova kolskog odbora.
(3) Odmah nakon nastupanja okolnosti iz stavova (1) i (2) ovog lana, osnovna kola je
obavezna provesti proceduru popune te pozicije i o tome obavijestiti Ministarstvo, a ako
je istekao mandat predstavniku osnivaa ili predstavniku lokalne zajednice, Vlada
Kantona popunjava tu poziciju.
(4) Vlada Kantona e razrijeiti lanove kolskog odbora, odnosno kolski odbor i prije
isteka mandata u sluajevima:
a) kada se utvrdi da lan ne ispunjava obaveze utvrene zakonom, aktom o osnivanju kole
i pravilima osnovne kole i pravilnikom kojim se regulie rad kolskog odbora;
b) kada se utvrdi da kolski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa
zakonom, aktom o osnivanju kole, pravilima osnovne kole, pravilnikom kojim se
regulie rad kolskog odbora, odnosno ako ne postupi po naloenim instrukcijama
Ministarstva, kao i u drugim sluajevima predvienim pravilima osnovne kole.
(5) Odluku o razrjeenju kolskog odbora, na obrazloeni prijedlog Ministarstva, donosi
Vlada Kantona, te u skladu sa zakonom imenuje, na krai period, kolski odbor,
najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga.
(6) U sluaju razrjeenja lana kolskog odbora, odnosno razrjeenju kolskog odbora iz
stava (1) i stava (4) ovog lana, mandat novom lanu, odnosno kolskom odboru traje
do isteka mandata razrjeenog lana, odnosno razrjeenog kolskog odbora.
(7) lanovi kolskog odbora koji su razrjeeni u sluajevima utvrenim u stavu (4) ovog
lana, ne mogu biti ponovo imenovani u kolske odbore osnovnih i srednjih kola
Kantona.
(8) Evidenciju ovih lica vodi Ministarstvo.

POGLAVLJE II DIREKTOR OSNOVNE KOLE

lan 97.
(Opi uvjeti za obavljanje poslova direktora kole)

(1) Osnovnom kolom rukovodi direktor kole.

(2) Za direktora osnovne kole moe biti imenovana osoba koja, osim opih, ispunjava i
sljedee uvjete:
a) da u pogledu strune spreme ispunjava uslove za nastavnika u osnovnoj koli, odnosno
strunog saradnika u osnovnoj koli;
35
b) da ima najmanje 5 godina radnog staa na poslovima u nastavi, odnosno odgojno-
obrazovnom procesu, a naroito se istie svojim radom, sposobnostima organizacije
odgojno-obrazovnog rada kole i u pedagokoj teoriji i praksi o emu posjeduje
mjerljive pokazatelje, odnosno relevantnu dokumentaciju;
c) da ima najmanje VI stepen strune spreme, odnosno zavren studij po Bolonjskom
sistemu (najmanje 180 ECTS bodova);
d) kao i druge posebne uslove propisane pravilnikom iz stava (3) ovog lana.
(3)Direktora osnovne kole kao javne ustanove, iji je osniva Skuptina Kantona, imenuje
kolski odbor, na osnovu raspisanog javnog konkursa uz pethodnu saglasnost Vlade
Kantona, na nain i u postupku propisanim Pravilnikom o izboru i imenovanju
direktora osnovne kole.
(4) U sluaju da predloeni kandidat ne dobije saglasnost Vlade Kantona, kolski odbor e
imenovati vrioca dunosti direktora na period od najdue 6 mjeseci, uz obavezu da se
raspie novi konkurs.

lan 98.
(Posebni uslovi za obavljanje poslova direktora kole)

(1) Prilikom prijave na konkurs za izbor i imenovanje direktora kole, odnosno prilikom
imenovanja pomonika direktora, kandidati su duni dostaviti:
a) ovjerenu i potpisanu izjavu da nisu lanovi tijela ili organa niti jedne politike
stranke, te da za sve vrijeme obnaanja povjerenih javnih dunosti nee politiki
djelovati u smislu postupanja po datim politikim uputstvima ili preporukama,
smjernicama i komentarima politikih stranaka, javnog angairanja u radu stranakih
tijela ili organa, uea u organiziranju javnih politikih istupa ukljuujui i javna
istupanja na politikim skupovima stranaka ili njihovih organa i tijela, kao i svim
drugim oblicima javnog podravanja iznesenih stavova politikih stranaka, a na
osnovu kojih bi se u javnosti ili koli, mogla dovesti u pitanje njihova opredjeljena
politika nepristrasnost;
b) ovjerenu i potpisanu izjavu da nisu u bilo kakvom srodstvu sa lanovima kolskog
odbora.
(2) Sve prijave, odnosno informacije o politikom djelovanju potpisnika Izjave iz
prethodnog stavka, dostavljaju se Komisiji koju imenuje Vlada Zeniko-dobojskog
kantona, a koja se sastoji od pet lanova, od kojih je jedan predsjednik i to: dva lana
imenovana na prijedlog skuptinske Komisije za obrazovanje, nauku, kulturu i sport,
jednog lana imenovanog na prijedlog Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i
odgoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, jednog lana imenovanog na prijedlog
Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, te jednog lana
iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, imenovanog na prijedlog
Ministra pomenutog Ministarstva, koja e razmotriti sve navode iz dostavljene prijave i
svoje miljenje o istoj dostaviti kantonalnoj inspekciji za obrazovanje i nauku, na
daljnje postupanje.
(3) Vlada Kantona daje saglasnost za kandidata kojeg predloi kolski odbor, a koji
ispunjava uslove konkursa i kriterije iz pravilnika koji donosi Ministarstvo.
(4) U proceduri koja prethodi postupku izbora i imenovanja direktora kole, lanovi
kolskog odbora iz reda roditelja i radnika kole obavezni su podrati obrazloen
prijedlog Vijea roditelja, odnosno radnika koji se dobija neposrednim i tajnim
izjanjavanjem svih zainteresovanih lanova Vijea roditelja na sjednici Vijea
roditelja, odnosno radnika na sjednici Nastavnikog vijea u proirenom sastavu.
36
(5) Direktora osnovne kole iji osniva nije Skuptina Kantona imenuje kolski odbor na
osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivaa.
(6) Direktor osnovne kole se imenuje na period od etiri godine s mogunou jednog
reizbora u toj osnovnoj koli.
(7) Postupak izbora i imenovanja direktora kole kolski odbor sprovodi uz potivanje
naela zakonitosti, otvorenosti i transparentnosti, kvalitete, zastupljenosti pri
zapoljavanju i nezavisne provjere, u skladu sa vaeim zakonima.
(8) Nadzor nad sprovoenjem procedure izbora i imenovanja direktora kole provodi
Ministarstvo.
(9) Na prava i obaveze radnika koji su imenovani za direktora kole primjenjuju se
odgovarajue odredbe zakona i kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog
obrazovanja, kojima se ureuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrene
ovim zakonom.
(10) Za direktora osnovne kole i vrioca dunosti direktora osnovne kole ne moe se
konano imenovati:
a) osoba za koju se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske
dokumentacije utvrdi da boluje od duevne bolesti, da je ovisnik o alkoholu i drugim
opijatima, a to e se preciznije urediti Pravilima kole;
b) osoba protiv koje je potvrena optunica ili izreena pravosnana presuda ili mjera za
jedno ili vie krivinih djela za koja se odredbama vaeeg Krivinog zakona
Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine moe izrei kazna zatvora u
trajanju od tri mjeseca i vie;
c) osoba protiv koje je pokrenut krivini postupak;
d) osoba koja nije dobila saglasnost Vlade Kantona.
(11) Pitanja imenovanja i razrjeenja direktora kola preciznije se ureuju Pravilima kole i
Pravilnikom kojeg donosi Ministarstvo.

lan 99.
(Prava i obaveze direktora kole)

(1) Direktor kole je odgovoran za zakonitost rada i struni rad kole.

(2) Direktor kole, osim poslova i zadataka utvrenih ovim zakonom, obavlja i sljedee
poslove:
a) priprema nacrt godinjeg programa rada kole nakon ijeg donoenja je odgovoran za
njegovo provoenje;
b) planira rad, saziva i vodi sjednice odjeljenskih i nastavnikih vijea;
c) predlae okvirni finansijski plan kole i odgovoran je za praenje realizacije usvojenog
finansijskog plana kole.
d) odluuje o rasporeivanju nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika osnovne kole
na odreene poslove i zadatke u skladu sa njihovom strunom spremom/zvanjem i
rezultatima rada;
e) u skladu s odredbama ovog zakona vri izbor i postavljenje ostalih radnika i s njima
zakljuuje ugovor o radu;
f) brine se o zbrinjavanju tehnolokog vika radnika u skladu sa odredbama ovog
Zakonakao i posebnog propisa za zbrinjavanje mogueg tehnolokog vika;
g) osigurava uslove za struno usavravanje nastavnika, strunih saradnika i saradnika, te
struno osposobljavanje ostalih radnika u koli;
h) brine se o sigurnosti i zdravlju, te o pravima, obavezama i interesima uenika i radnika
kole;
37
i) sarauje s uenicima i roditeljima, odnosno starateljima uenika;
j) predlae kolskom odboru pravila kole i druge ope akte;
k) evaluira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika u koli;
l) posjeuje redovnu nastavu i ostale oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada u
koli;
m) poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvravanja poslova ili zbog neispunjavanja
drugih obaveza iz radnog odnosa;
n) sarauje s osnivaem kole, Ministarstvom i Pedagokim zavodom te drugim
ustanovama i drugim organima od znaaja za realizaciju planiranog obrazovno-
odgojnog procesa, odnosno rad osnovne kole kojom rukovodi;
o) za svaku kolsku godinu utvruje raspored nastavnika i drugih radnika kole na
odreene poslove, u skladu s opim aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
u koli;
p) utvruje raspored radnog vremena svih radnika kole u skladu sa Zakonom o radu i
kolektivnim ugovorima;
s) predlae raspored asova Nastavnikom vijeu;
t) rjeava u prvom stepenu po albama i prigovorima na rad nastavnika, strunih
saradnika i drugih radnika u koli;
u) rjeava u prvom stepenu po albama i prigovorima roditelja, odnosno staratelja uenika;
v) odgovoran je za izvrenje uputstava, upozorenja i instrukcija Ministarstva, Inspekcije
za oblast obrazovanja u sluaju neprimjerenog ponaanja nastavnika i strunih
saradnika i drugih radnika i njihovog negativnog uticaja na uenike i ostale radnike
kole;
z) provodi odluke kolskog odbora i Nastavnikog vijea;
aa) podnosi kolskom odboru izvjetaje o rezultatima rada;
ab) vri i druge poslove utvrene Zakonom, podzakonskim aktima i pravilima kole.

lan 100.
(Prava direktora kole iz radnog odnosa)
(1) Radnik kole, odnosno drugo lice koje je konano imenovano na funkciju direktora
kole, a koji ima vaei zakljueni ugovor o radu na neodreeno vrijeme, svoj radno-
pravni status na dunosti direktora kole, ostvaruje na osnovu posebnog rjeenja o
postavljenju na mandat od etiri godine, a koje na osnovu prethodne odluke kolskog
odbora o konanom imenovanju, donosi predsjednik kolskog odbora.
(2) Ako radnik kole, odnosno drugo lice koje je imenovano na funkciju direktora iz stava
(1) ovog lana ima ugovor o radu na neodreeno vrijeme u koli na podruju Zeniko-
dobojskog kantona, na njegov e zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata.
(3) Zahtjev iz stava (2) ovog lana radnik kole, u pisanoj formi, podnosi kolskom odboru
u roku od 30 dana od donoenja rjeenja iz stava (1) ovog lana.
(4) Radnik kole, odnosno drugo lice koje je imenovano na funkciju direktora kole iz stava
(1) ovog lana, ima se pravo vratiti na rad u kolu u kojoj je prethodno radio, ako se na
te poslove vrati u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja poslova direktora o
emu podnosi pisani zahtjev kolskom odboru ili mu u protivnom, prestaje radni odnos.
(5) Ako je za sticanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim
poslodavcem, radniku kole, odnosno drugom licu koje je imenovano na funkciju
direktora kole iz stava (1) ovog lana, nakon povratka na rad, period mirovanja
ugovora o radu ubraja se u neprekidno trajanje radnog odnosa.
38
(6) Radnika kole iz stava (1) ovog lana, do povratka na poslove za koje mu miruju prava i
obaveze iz radnog odnosa u koli u kojoj ima zakljuen ugovor o radu, zamjenjuje
osoba u radnom odnosu koji se zasniva iskljuivo na odreeno vrijeme, bez mogunosti
promjene u radni odnos na neodreeno vrijeme po ovom osnovu.
(7) Na prava i obaveze radnika kole, odnosno drugog lica koje je imenovano na funkciju
direktora kole iz stava (1) ovog lana, primjenjuju se odredbe zakona i vaeih
kolektivnih ugovora, kojima se ureuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu
utvrene ovim Zakonom.

lan 101.
(Prestanak dunosti direktora kole)

(1) Dunost direktora kole prestaje:

a) istekom mandata,
b) na lini zahtjev,
c) razrjeenjem,
d) ako je, zbog provoenja odluke ili akta koje je donio, dolo do povrede prava radnika ili
imovine osnovne kole, ako je njegovim odnosom nanesena teta uenicima kole,
odnosno njihovim roditeljima, starateljima ili drutvenoj zajednici;
e) sticanjem uslova za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju i
f) u drugim sluajevima utvrenim zakonom, provedbenim aktima i pravilima kole.
(2) Konanu odluku o prestanku dunosti direktora kole donosi kolski odbor u okviru
svojih nadlenosti, a u izuzetnim sluajevima nepostupanja po datim uputama i
smjernicama Ministarstva, i na obrazloeni prijedlog Ministra.

lan 102.
(Razrjeenje direktora kole)

(1) kolski odbor je obavezan razrijeiti direktora prije isteka mandata ako:
a) se utvrdi da ne izvrava obaveze iz ovog Zakona;
b) se utvrdi u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske
dokumentacije da boluje od zarazne ili duevne bolesti, da je ovisnik o alkoholu i
drugim opijatima, a to e se preciznije urediti Pravilima kole;
c) ako bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca-danom
stupanja na izdravanje kazne;
d) ako mu je izreena mjera bezbjednosti, odgojna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri
mjeseca-poetkom primjene te mjere;
e) se utvrdi da je kola odnosno direktor odgovoran za prekraj iz ovog Zakona;
f) se utvrdi da kola ne ostvaruje utvreni Nastavni plan i okvirni program ili ga ostvaruje
s utvrenim, odnosno neotklonjenim nedostacima i nepravilnostima;
g) direktor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za oblast
obrazovanja za otklanjanje utvrenih nepravilnosti odnosno nedostataka ili ako direktor
postupi suprotno aktima suda, Ministarstva, Pedagokog zavoda ili nadlene inspekcije
za oblast obrazovanja;
h) kolski odbor ili Ministarstvo utvrdi da nesavjesno i nestruno obavlja poslove
direktora;
i) postupajui suprotno Zakonu i podzakonskim aktima, onemoguuje rad strunih organa
kole i rad kolskog odbora;
j) dostavi Ministarstvu netane podatke o broju odjeljenja, uenika, asova i radnika;
39
k) fiziki kanjava, omalovaava i vrijea linost uenika, radnika i roditelja, ili
neprimjerenim ponaanjem naruava ugled kole, ugled prosvjetnog radnika i drutva u
cjelini, a to se preciznije ureuje Pravilnikom o kunom redu s etikim kodeksom koji
donosi Ministarstvo;
l) se u toku mandata utvrdi da ne ispunjava uslove ili se utvrdi da je predao dokumente ili
izjave tokom postupka prijave na javni konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu
vjerodostojni:
m) i u drugim sluajevima u skladu sa zakonom.
(2) U sluaju krenja zakona, profesionalne nekompetentnosti ili nemarnosti, kolski odbor
je obavezan po hitnom postupku suspendovati direktora, do konanog rjeenja u skladu
sa zakonom.
(3) Suspendovani direktor ostvaruje prava u skladu sa zakonom i vaeim kolektivnim
ugovorima.
(4) U sluaju kada je protiv direktora potvrena optunica za krivina djela za koja se
odredbama vaeeg krivinog zakona moe izrei kazna zatvora u trajanju od tri
mjeseca i vie, kola je obavezna obavijestiti osnivaa radi donoenja odluke o
suspenziji do okonanja krivinog postupka.
(5) Dok traje postupak razjeenja direktora iz stava (1) ovog lana, kolski odbor je duan
suspendovati direktora kole do okonanja postupka u skladu sa zakonom.
(6) Za vrijeme suspenzije direktora kole kolski odbor e ovlastiti nastavnika ili strunog
saradnika kole koji ispunjava uslove iz lana 97., stav (2) ovog zakona, da pored
svojih poslova obavlja poslove iz nadlenosti direktora, koji ne trpe odlaganje.
(7) Direktor koji je razrjeen prije isteka mandata iz razloga navedenih u stavu (1) i stavu
(2) ovog lana, ne moe biti ponovo imenovan za direktora kole ili vrioca dunosti
direktora kole.
(8) Ministarstvo moe predloiti kolskom odboru osnovne kole da direktora osnovne
kole razrijei i prije isteka vremena na koje je imenovan ako kolski odbor ne prihvati
izvjetaj direktora iz lana 99, stav 2, taka aa), ovog Zakona i utvrdi da je odgovoran
za neuspjeh u obrazovno-odgojnom radu osnovne kole.
(9) Nain i procedure razrjeenja direktora kole blie se ureuje Pravilnikom koji donosi
Ministarstvo.

lan 103.
(Vrilac dunosti direktora kole)

(1)Vrilac dunosti direktora kole imenuje se u sluajevima propisanim zakonom.

(2)Ukoliko direktor kole nije imenovan, odnosno ukoliko je razrjeen prije isteka
mandata, kolski odbor e po hitnom postupku iz reda nastavnika ili strunih saradnika
kole imenovati vrioca dunosti direktora kole na period koji ne moe biti dui od
est mjeseci od dana imenovanja, i u roku od 30 dana raspisati javni konkurs za izbor i
imenovanje direktora kole.
(3)U sluaju privremene sprijeenosti direktora da obavlja poslove, a nije uspio ovlastiti
osobu koja e obavljati poslove direktora kole koja ne trpi odlaganje, kolski odbor e
ovlastiti osobu iz reda nastavnika i strunih saradnika koji e obavljati poslove
direktora kole.

40
 (4)Vrilac dunosti se imenuje na period najdue od 6 mjeseci, uz prethodno pribavljenu
saglasnost Ministarstva.
(5)Osniva osnovne kole u privatnoj svojini imenuje direktora kole bez saglasnosti Vlade
Kantona, a u skladu sa pravilima kole i uslovima iz lana 97. i 98. ovog Zakona.
(6)Ako osoba imenovana za vrioca dunosti direktora kole ima zakljuen ugovor o radu
na neodreeno vrijeme, na njezin e podneseni zahtjev u pisanoj formi, mirovati prava
iz radnog odnosa u koli prije imenovanja, u periodu u kojem e obavljati poslove
direktora kole.
(7)Vrilac dunosti direktora kole ima sva prava i obaveze kao i direktor kole.

lan 104.
(Pomonik direktora kole)

(1) Osnovna kola, u skladu sa Pedagokim standardima, moe na poslovima rukovoenja,

opim aktom, utvrditi i poslove pomonika direktora kole.
(2) Izbor pomonika direktora kole vri kolski odbor, na prijedlog direktora kole, iz reda
nastavnika i strunih saradnika te kole i uz saglasnost Ministarstva, koja se pribavlja
svake kolske godine, za narednu kolsku godinu.
(3) Za pomonika direktora kole moe se imenovati lice koje ispunjava iste uslove kao i
direktor kole.
(4) Postupak izbora pomonika direktora kole, njegova ovlatenja i dunosti utvruju se
pravilima kole.
lan 105.
(Struni organi)

(1) U koli postoje sljedei struni organi:

a) Nastavniko vijee, koje sainjavaju svi nastavnici i struni saradnici;
b) Odjeljenjsko vijee, koje ine nastavnici koji izvode nastavu u tom odjeljenju i
c) Struni aktiv nastavnika odreenih nastavnih oblasti.
(2) Nain rada strunih organa regulie se Poslovnikom o radu strunih organa.

lan 106.
(Nastavniko vijee)

(1) Radom Nastavnikog vijea rukovodi direktor osnovne kole.

(2) Nastavniko vijee obavlja sljedee poslove:
a) donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada;
b) utvruje prijedlog godinjeg programa rada kole;
c) prati ostvarivanje Nastavnog plana i okvirnog programa i preduzima mjere za njegovo
izvravanje i o tome podnosi izvjetaj kolskom odboru;
e) razmatra realizaciju Nastavnog plana i okvirnog programa s posebnim osvrtom na
postignua uenika kao i na kontinuitet ocjenjivanja uenika;
f) utvruje prijedlog programa strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i
saradnika, program rada strunih organa i komisija i razmatra realizaciju istih;
f) vri izbor oblika nastave i saglasno tome vri raspored uenika i podjelu predmeta na
nastavnike, odnosno vri raspored rada u radnoj sedmici;
g) vri izbor razrednika;
h) analizira uspjeh uenika i rad odjeljenskih vijea;
i) odreuje rukovodioce odjeljenskih vijea i strunih aktiva;
41
 j) analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za
unapreivanje odgojno-obrazovnog rada;
k) imenuje komisije za polaganje ispita;
l) razmatra izvjetaj o polaganju ispita;
m) razmatra izvjetaj o izvrenom pedagoko-strunom nadzoru;
n) odobrava ueniku kole zavravanje dva razreda u toku jedne kolske godine;
o) stara se o profesionalnom usmjeravanju uenika;
p) stara se o zajednici uenika kole;
r) razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajue odluke;
s) preporuuje nabavku strunih asopisa i druge strune literature;
t) imenuje komisiju za upis uenika u prvi razed osnovne kole;
u) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i aktima kole.

lan 107.
(Odjeljensko vijee)

(1) Odjeljenskim vijeem rukovodi razrednik.

(2) Odjeljensko vijee obavlja slijedee poslove:
a) analizira uspjeh uenika i rad nastavnika u odjeljenju;
b) prati razvoj uenika i na osnovu toga predlae izbor programa primjerenih
sposobnostima uenika;
c) odluuje o programima za nadarene uenike, za uenike s posebnim obrazovnim
potrebama i o oblicima nastave koji e se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini ili za
pojedine grupe uenika ili uenika pojedinano,
d) usklauje rad nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu,
e) utvruje zakljune ocjene uenika iz uenja i vladanja od VI do IX razreda,
f) izrie i drugim organima predlae odgojno-disciplinske mjere prema uenicima,
g) analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za
unapreivanje odgojno-obrazovnog rada u odjeljenju,
h) obavlja i druge poslove utvrene Pravilima kole.

lan 108.
(Struni aktiv)

(1) U koli se obrazuju Struni aktivi, iji su lanovi nastavnici odreenih nastavnih oblasti.
(2) Strunim aktivom rukovodi predsjednik strunog aktiva.
(3) Struni aktiv obavlja slijedee poslove:
a) prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlae mjere za njegovo unapreenje;
b) usaglaava kriterije ocjenjivanja;
c) predlae izmjene nastavnog plana i okvirnog programa u skladu s tehnolokim razvojemi
dostignuima u toj oblasti;
d) daje prijedlog direktoru u vezi s podjelom predmeta na nastavnike;
e) uestvuje u izradi i izboru programa strunog usavravanja nastavnika;
f) obavlja i druge poslove utvrene Pravilima kole.
(4) Nain rada strunih organa regulira se poslovnikom o radu strunih organa kole.
(5) Blie odredbe o radu strunih organa i rada razrednika u osnovnoj koli sastavni su dio
Pravila kole.

42
DIO ESTI - KOORDINIRANJE AKTIVNOSTI NA PROVOENJU OBRAZOVNE
POLITIKE NA PODRUJU KANTONA

lan 109.
(Aktiv direktora osnovnih kola)

(1)S ciljem uspostavljanja uzajamne saradnje, razmjene iskustava u pogledu dogovora o

nastavnim metodama, primjerima dobre prakse i ostalim aktivnostima vezanim za
unapreenje nastavnog procesa moe se formirati aktiv direktora.
(2)Aktiv direktora moe se formirati za jednu ili vie opina, a ine ga direktori osnovnih
kola sa podruja jedne ili vie opina/grada.
(3)Aktom o formiranju aktiva direktora utvruje se sastav, djelokrug rada i ostali poslovi
aktiva direktora.
(4)Aktiv direktora donosi poslovnik o radu uz saglasnost Ministarstva.
(5)Aktivi direktora iz stava 2., ovog lana mogu formirati Aktiv direktora osnovnih kola
Zeniko-dobojskog kantona, koji nema svojstvo pravnog lica.

DIO SEDMI POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM ODGOJU I

OBRAZOVANJU

lan 110.

(Potrebe i interesi Kantona u osnovnom odgoju i obrazovanju)

Potrebe i interesi Kantona u osnovnom odgoju i obrazovanju, u smislu ovog zakona, su:

a) odgoj i osnovno obrazovanje kolskih obveznika u redovnim osnovnim kolama;

b) osnovno obrazovanje i odgoj uenika u paralelnim osnovnim kolama;
c) osnovno obrazovanje odraslih;
d) osnovno obrazovanje i odgoj uenika sa posebnim obrazovnim potrebama;
e) dodatno obrazovanje nadarenih uenika u redovnim osnovnim kolama, paralelnim
osnovnim kolama, odnosno odjeljenjima tog obrazovanja u redovnim kolama;
f) struno usavravanje nastavnika;
g) definisanje udbenike politike
h) podrka implementaciji Programa obaveznog predkolskog odgoja i obrazovanja za
djecu u godini pred polazak u osnovnu kolu u skladu sa odredbama Zakona o
predkolskom odgoju i obrazovanju.

lan 111.

(Sticanje sredstava za zadovoljavanje potreba i interesa Kantona)

Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa Kantona iz lana 110. ovog zakona stiu
se na nain utvren Zakonom o ustanovama.

43
 lan 112.
(Sticanje prihoda u osnovnoj koli)
(1) Osnovna kola moe sticati prihod i:
a) donacijom pravnih, fizikih lica i od domaih i stranih vladinih i nevladinih
organizacija;
b) iz legata, poklona i zavjetanja;
c) prodajom proizvoda i usluga koje kola moe da ima;
d) prodajom intelektualnih usluga;
e) prodajom materijalnih dobara, uz saglasnost osnivaa, odnosno Vlade Kantona kada je
osniva osnovne kole Kanton.
f) iznajmljivanjem prostora i opreme.
(2) Paralelna osnovna kola moe sticati prihod, pored navedenog u stavu (1) ovog lana, i
participacijom novanih sredstava za amortizaciju muzikih sredstava i opreme.
(3) Vlastiti prihod kole usmjerit e se za pokrivanje materijalnih trokova kole, uz prethodnu
saglasnost Osnivaa.

lan 113.
(Finansijska i druga pomo osnovnim kolama)
(1) Osnovna kola moe primati finansijsku i drugu pomo za unapreenje rada, poboljanje
uvjeta kolovanja i sve druge potrebe kole.
(2) Ova pomo ne smije ni na koji nain biti uslovljena.

DIO OSMI - KAZNENE ODREDBE

lan 114.
(Novane kazne za kolu i odgovorno lice u koli)
(1) Novanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit e se za prekraj osnovna kola na raun
materijalnih trokova, ako:
a) otpone sa radom prije nego to je upisana u Registar osnovnih kola koji vodi
Ministarstvo (lan 15. stav 2.);
b) izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom obrazovanju prije nego to je
upisana u Registar osnovnih kola (lan 15. stav 3.);
c) izvodi nastavu po nastavnom planu i okvirnom programu koji nije donio nadleni
organ i/ili za isti nemaju pribavljenu saglasnost nadlenog organa (lan 24. stav 3.i
4.);
d) bez odluke organa uprave nadlenog za obrazovanje prekine nastavu (lan 33. stav 1.);
e) se u koli upotrebljavaju udbenici i nastavna sredstva koja nije odobrio nadleni
organ (lan 40. stav 1.);
f) ne upie djecu sa svog kolskog podruja u predvienom roku (lan 42. stav 1.);
g) izvjetaj o upisu ne dostavi nadlenim organima u propisanom roku (lan 45.);
i) ne uputi uenika na komisiju, najkasnije do kraja kolske godine, u tekuoj godini, kada
kod njega nastupe promjene koje zahtijevaju prijelaz iz specijalne u redovnu ili iz
redovne u specijalnu osnovnu kolu (lan 46. stav 1.);
j) ne upie uenika koji je doselio na podruje kole, uz odobrenje prelaska koje popunjava
kola iz koje je doao (lan 48. stav 1.);

44
 k) obavi ispite suprotno propisima (lan 49. i 53.).
(2) Za prekraje iz prethodnog stava ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u osnovnoj koli
novanom kaznom od 400 do 1.000 KM.

lan 115.

(Novane kazne za kolu i odgovorno lice u koli )

(1) Novanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit e se za prekraj osnovna kola ako:
a) uenici imaju vie sati nego to je predvieno Nastavnim planom i okvirnim programom
u toku jedne nastavne sedmice, odnosno u toku jednog dana (lan 31. stav 5.);
b) ne produi nastavu kada nije realizovan godinji fond nastavnih sati i realizovani
programski sadraji (lan 34. stav 2.);
c) ne donese Godinji program rada za tekuu kolsku godinu u predvienom roku (lan
35. stav 3.);
d) ne vri redovno ocjenjivanje uenika na nain utvren ovim Zakonom (lan 50. stav 1.);
e) ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju (lan 63. stav 1.);
f) ne organizuje ljekarski pregled radnika prije poetka kolske godine (lan 74. stav 1.);
g) uini javno dostupnim line podatke, anaroito podatke o zdravstvenom stanju radnika
(lan 74. stav 2)
h) neosnovano uputi radnika na provjeru radne sposobnosti ( lan 75. stav 1.);
i) ne izvri vrednovanje rada nastavnika i strunih saradnika u predvienom roku (lan
86. stav 1.).
(2) Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se odgovorno lice u osnovnoj koli novanom
kaznom od 500 do 1 000 KM.
(3) Za prekaj iz stava (1) taka d) ovog lana, kaznit e se i nastavnik, novanom kaznom od
100 do 300 KM.

lan 116.
(Novane kazne za roditelje)
(1) Novanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit e se za prekraj roditelj, ako ne upie dijete
u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu (lan 42. stav 5.).
(2) Ukoliko ni poslije izvrene kazne roditelj ne upie dijete u osnovnu kolu, odnosno ako
dijete ne pohaa nastavu, kazne se ponavljaju, a kola je obavezna obavijestiti nadlenu
ustanovu odnosno instituciju za socijalnu i djeiju zatitu, radi poduzimanja aktivnosti iz
njihove nadlenosti.
(3) Novanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit e se roditelj uenika koji ne postupi u skladu
a (lanom 60. stav 3).
(4) Novanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit e se roditelj, ukoliko, na inicijativu kole, ne
odvede dijete na opservaciju strunjaku, (lan 64. stav 9).

45
DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 117.
(Usklaivanje propisa i akata sa odredbama ovog zakona)

(1) Osnovne kole su dune da usklade svoju organizaciju, djelatnost i akta u skladu s
odredbama ovog zakona, u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu.
(2) Ministarstvo e donijeti sljedee propise najkasnije est mjeseci od stupanja na snagu ovog
zakona, i to:
a) Pravilnikom o inkluzivnom obrazovanju uenika sa posebnim obrazovnim
potrebama (lan 5. stav 9.);
b) Pedagoki standardi za osnovnu kolu (lan 12. stav 1.);
c) Normativi kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uila za osnovnu kolu
(lan 12. stav 1.);
d) Pravilnik o postupku utvrivanja uslova, sadraju i nainu voenja Registra
osnovnih kola (lan 17. stav 2.);
e) Pravilnik o organizaciji rada kole u bolnici (lan 19. stav 5.);
f) Nastavni plan i okvirni program (lan 24. stav 1.);
g) Pravilnik o organizaciji rada kolske kuhinje (lan 29. stav 4.);
h) Pravilnik o organizaciji izvoenja izvankolskih aktivnosti (lan 37. stav 2.);
i) Pravilnik o osnivanju i radu eksperimentalnih osnovnih kola i uslovima obavljanja
pedagoko-metodike prakse u vjebaonici (lan 38. stav 3. i lan 39. stav 3.);
j) Pravilnikom o kunom redu s etikim kodeksom (lan 41. stav 4.);
k) Pravilnik o postupku upisa djece u osnovnu kolu (lan 43. stav 4.);
l) Pravilnik o sadraju i nainu voenja dokumentacije i evidencije u osnovnoj koli
(lan 47. lan 57. i lan 63.);
m) Pravilnik o nostrifikaciji i ekvivalntnom prevoenju (lan 48. stav 7.);
n) Pravilnik o organizaciji, nainu polaganja i ponitavanja ispita u osnovnoj koli
(lan 49. stav 4. i lan 53. stav 10.);
o) Pravilnik o praenju napredovanja, vrednovanju i ocjenjivanju uenika u osnovnoj
koli (lan 50. stav 7.);
p) Pravilnik o izboru uenika generacije (lan 52. stav 8.);
r) Pravilnik o izricanju odgojno-disciplinskih mjerai ocjenjivanju vladanja uenika u
osnovnoj koli(lan 60. stav 7.);
s) Okvirni program zbrinjavanja tehnolokog vika radnika u osnovnim kolama na
podruju Zeniko-dobojskog kantona (lan 72. stav 8.);
t) Kriteriji o nainu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa nastavnika,
strunih saradnika i ostalih radnika u osnovnim kolama na podruju Zeniko-dobojskog
kantona (lan 72. stav 10.);
u) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti (lan 77. stav 3);
v) Pravilnik o polaganju strunog ispita i kontinuiranom strunom usavravanju
nastavnika, strunih saradnika i saradnika u osnovnoj koli (lan 84. stav 2.);
z)Pravilnik o praenju, vrednovanju, napredovanju i sticanju strunih zvanja nastavnika,
strunih saradnika i saradnika u osnovnoj koli (lan 86. stav 3.);
aa) Pravilnik o pedagoko-strunom nadzoru u osnovnoj koli (lan 90. stav 6.);
ab) Pravilnik o radu kolskog odbora osnovne kole (lan 95. stav 7.);
ac) Pravilnik o imenovanju i razrjeenju direktora osnovne kole (lan 97. stav 3.);
(3) Do donoenja propisa iz stava (2) ovog lana, primjenjivat e se dosadanji propisi.
46
 lan 118.
(Zateeno stanje)

(1) Nastavnici sa zavrenom uiteljskom kolom i staom od 35 i vie godina, a koji su na dan
stupanja na snagu ovog zakona zateeni u nastavi u osnovnoj koli, mogu i dalje obavljati
poslove na kojima se nalaze u smislu nesmetanog izvoenja nastavnog procesa.
(2) Nastavnici muzike kulture, likovne kulture i tjelesnog i zdravstvenog odgoja koji su
zavrili odgovarajuu srednju kolu, poloili pedagoko-didaktiko-metodiku grupu
predmeta, imaju vie od 25 godina staa i imaju poloen struni ispit, mogu izvoditi nastavu
svog predmeta.
(3) Nastavnici iz stava 1. i 2. ovog lana koji imaju manje radnog staa od 35 odnosno 25
godina radnog staa, mogu nastaviti rad u toj koli u periodu ne duem od godina, od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Stupanjem na snagu ovog zakona, direktori koji se nalaze u tekuem mandatu, mogu se
kandidovati na jo jedan mandat u trajanju od etiri godine u istoj koli.

DIO DESETI - NADZOR NAD PROVOENJEM ZAKONA

lan 119.

(Nadzor nad provoenjem zakona)

Nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje vri
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeniko-dobojskog kantona.

DIO JEDANAESTI STUPANJE NA SNAGU

lan 120.

(Stupanje zakona na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osam dana, od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Zeniko-dobojskog kantona.

Broj: __________/2016. godine PREDSJEDAVAJUA

Zenica, _________., 2016. godine Draenka Subai

47
 OBRAZLOENJE

Pravni osnov:

Pravni osnov za donoenje Zakona o osnovnoj koli sadran je u lanu 18. stav 1, i
lana 37. taka f), Ustava Zeniko-dobojskog kantona

Razlozi za donoenje Zakona:

S obzirom na zapoete reformske procese u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja , kao
i injenicu da je od donoenja Zakona o osnovnoj koli Zeniko-dobojskog kantona (tokom
2004. godine), bilo vie izmjena i dopuna te da je neophodno izvriti i dodatna usklaivanja
sadraja istog posebno u odnosu na segment inkluzivnog obrazovanja i obrazovanja odraslih,
stajalita smo da je neophodno pristupiti donoenju novog teksta Zakona o osnovnoj koli. U
redovnom postupku donoenja Zakona o osnovnoj koli Vlada Zeniko-dobojskog kantona e
na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeniko-dobojskog kantona,
utvrditi Nacrt i Prijedlog Zakona nakon ega e biti upuen u skuptinsku proceduru. Ovim se
oekuje poboljanje ukupnog stanja u segmentu osnovnog odgoja i obrazovanja, kao i
obrazovanja odraslih, odnosno usklaivanje zakonskih rjeenja sa realiziranim reformskim
principima i aktuelnom obrazovnom praksom, te nastavak zapoetih, sveobuhvatnih reformi na
svim nivoima obrazovno-odgojne djelatnosti pri emu e se uzeti u obzir i aktivnosti iz resorne
nadlenosti ovog organa kantonalne uprave, a koje proizilaze iz usvojene reformske Agende za
BiH za period 2015-2018 godina, uz nastavak redovnog servisiranja obaveza prema javnim
ustanovama odgoja i obrazovanja. Pored toga slijede se evropski trendovi u oblasti obrazovanja
i podrke obrazovanju za cijeli ivot, a radi zadovoljavanja potreba pojedinaca i cijelog drutva.

Obrazloenje pravnih rjeenja:

I OSNOVNE ODREDBE

lanom 1. do 5. definisan je predmet i svrha osnovnog odgoja i obrazovanja, znaenje

pojedinih izraza, kao i opti ciljevi u oblasti obrazovanja, s naglaskom na omoguavanje
pristupa znanju kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ivi; definie
osnovno obrazovanje koje je obavezno i besplatno za svu djecu; definicije izraza koritenih u
ovom zakonu; osiguravanje optimalnog razvoja za svaku osobu bez potekoa u psihikom ili
fizikom razvoju, sa posebnim obrazovnim potrebama, obrazovanje odraslih ukljuujui i djecu
i mlade sa ozbiljnim smetnjama i potekoama u psihikom ili fizikom razvoju, u skladu sa
njihovim uzrastom, mogunostima, te mentalnim i fizikim sposobnostima; trajanje osnovne
kole i vrijeme polaska u kolu; jednaka prava na obrazovanje i briga za dobrobit fizikog i
mentalnog zdravlja i sigurnosti djece u kolama;
lan 6. definie potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pripreme svake osobe za ivot u
drutvu koje potuje principe demokratije i vladavine zakona;
razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu,
jeziku, kulturi i tradiciji, na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui ih i
uvaavajui druge i drugaije, potujui razliitosti i njegujui meusobno razumijevanje,
toleranciju i solidarnost meu svim ljudima, narodima i zajednicama u BiH i svijetu; osiguranje
jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez
obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini
status, vjeroispovijest, psihofizike i druge line osobine; postizanje kvalitetnog obrazovanja za

48
graane; postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na meunarodnom, odnosno
evropskom nivou koji osiguravaju ukljuivanje i nastavak kolovanja u evropskom
obrazovnom sistemu; podsticanje cjeloivotnog uenja;
lan 7. se definie nastava maternjeg jezika za pripadnike nacionalnih manjina. Kako je Bosna
i Hercegovina potpisnica Okvirne konvencije o zatiti prava nacionalnih manjina, ovim
lanom se osiguravaju prava uenika pripadnika nacionalnih manjina u okviru opeg prava na
obrazovanje, naroito u pogledu obrazovanja na jeziku manjine, izuavanje maternjeg jezika i
vlastite historije i kulture i njegovanje nacionalnog i kulturnog identiteta i dr. to je u skladu sa
navedenom Okvirnom konvencijom.
lan 8. definie sticanje odgoja i osnovnog obrazovanja za dravljane Bosne i Hercegovine,
kao i pravo na obrazovanje stranih dravljana i drugih lica na nain da strani dravljani i lica
bez dravljanstva imaju pravo da stiu odgoj i osnovno obrazovanje u kolama Kantona, po
odredbama ovog Zakona, u skladu sa Konvencijama i ugovorima koje je drava Bosna i
Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili meunarodnim organizacijama;
lan 9. definiu se vjerske slobode, tolerancija i kultura dijaloga gdje je predvieno da
vjerska uvjerenja predstavljaju jedno od osnovnih ljudskih prava koje se mora potovati;
pohaanje satova vjeronauke i alternativnog predmeta; Nepotivanje vjerskih uvjerenja drugih i
netolerantnost prema drugim religijama moe da ima teke posljedice za pojedinca i zajednicu.
Zbog toga kole trebaju imati posebnu ulogu kod promovisanja ovog principa s ciljem
unapreenja kulture potivanja ljudskih prava. U okviru svojih svakodnevnih aktivnosti uvodi
se obaveza kola da njeguju i unapreuju vjersku slobodu, toleranciju i dijalog, te da kod djece
i mladih potiu osjeaj ponosa na vlastita uvjerenja i potivanje uvjerenja drugih. Zabranjuje se
primoravanje uenika da sluaju vjeronauku koja nije u skladu sa njihovim vjerskim
uvjerenjima i uvjerenjima njihovih roditelja, kao i poduzimanje bilo kakvih mjera od strane
kole kojim bi se ograniavala sloboda izraavanja svojih ili upoznavanje drugih i drugaijih
vjerskih uvjerenja i mogunost da uenik odabere alternativni predmet;
lan 10. definie se zabrana djelovanja politikih stranaka i njihovih podmladaka u kolama;
zabranjuje se svaki oblik politikog angaovanja u tijelima i organima politikih stranaka u
vrijeme trajanja povjerenog mandata, imenovanim direktorima i pomonicima direktora;

II OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA OSNOVNE KOLE

lan 11. definie se osnivanje kole, kao javne ustanove, i da je osnivaju nadleni organi vlasti
i druge institucije pod odreenim uslovima u pogledu broja odjeljenja, nastavnog kadra,
kolskog prostora, opreme i nastavnih sredstava, ko obezbjeuje sredstva potrebna za
osnivanje, te kad kola moe poeti sa radom. Ovim odredbama se afirmie i pravo pojedinca,
grupe i pravnih lica da osnuju privatnu kolu, potujui standarde uspostavljene od strane
Ministarstva o osnivanju osnovnih kola i nain ureivanja prava i obaveza osnivaa osnovne
kole. Utvreno je da se aktom o osnivanju osnovne kole utvruje naziv, djelokrug rada u
skladu sa nastavnim planovima i okvirnim programima koje donosi Ministarstvo i druga pitanja
od znaaja za rad osnovne kole. Ovim lanom je posebno naglaena zabrana osnivanja kole u
svrhu promovisanja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda. Kada je rije o
predloenom zakopnskom rjeenju o osnivanju osnovne kole kao javne obrazovne ustanove u
dravnoj svojini od strane Skuptine Kantona, odnosno grada/opine, elimo naglasiti ijenicu
da se navedeno zakonsko rjeenje temelji na vaeim zakonskim rjeenjima-propisima,
ukljuujui i odreene ustavne kategorije posebno u dijelu ustavnih i funkcionalnih nadlenosti
Zeniko-dobojskog kantona u segmentu obrazovanja. Dakle, u pogledu Zakona o principima
49
lokalne samouprave u F BIH, (Slubene novine F BiH, broj: 40/06), u lanu 8., stavu 3.,
navedenog zakona, u kojem su navedene nadlenosti lokalne zajednice (ukljuujui
predkolstvo i osnovno obrazovanje), decidno je propisano: Osim ukoliko zakon ne odredi da
neku nadlenost treba smatrati povjerenom, nadlenost, ustanovljena ili predviena
zakonom, smatra se vlastitom nadlenosti jedinice lokalne samouprave. Kako su odlukama
Skuptine Zeniko-dobojskog Kantona, (dakle u skladu sa uspostavljenim ustavnim i
funkcionalnim nadlenostima), broj: 01-319/97., od 30.07.1997. godine, (odnosno kasnijom
Odlukom broj: 01-38-15698/04., od 29.07.2004. godine), preuzeta osnivaka prava nad
osnovnim i srednjim kolama, a sve u skladu sa reformskim odredbama vaeih obrazovnih
zakona o osnovnoj/srednjoj koli Zeniko-dobojskog kantona, podsjeamo da su ova bitna
pitanja osnivakih prava nad osnovnim i srednjim obrazovanjem, (na podruju ovog kantona),
odnosno postojeim osnovnim i srednjim kolama, u cjelosti ve rijeena u skladu sa vaeim
obrazovnim zakonodavstvom, nakon ega su bile stvorene sve pretpostavke za koordinirane
reformske procese u skladu sa odredbama Okvirnog zakona, to je u proteklom periodu i
uspjeno realizovano.
lanom 12. definisan je rad kola u skladu sa Pedagokim standardima i normativima, kao i
finansiranje rada osnovne kole.
lanom 13. i 14. definisani su uslovi za osnivanje osnovne kole i nain formiranja komisije
za osnivanje osnovne kole.
lanom 15. do 18. ureuje se upis u registar osnovnih kola, poetak rada osnovnih kola,
procedura brisanja iz registra, kao i statusne promjene u osnovnoj koli.
lanom 19. je definisano da upisno podruje na prijedlog Opinskog/Gradskog vijea,
utvruje Vlada Kantona, te da je redovna osnovna kola obavezna da primi kolske obveznike
sa tog upisnog podruja, osim u sluajevima kada je dozvoljen upis u drugu kolu i kada je to u
najboljem interesu uenika.
lanom 20. definisana je javnost rada kole, peat, oblik, veliina i sadraj peata.
lanom 21. definisano je udruivanje poslova, odnosno da osnovne kole mogu saraivati i
meusobno udruivati zajednike poslove, s tim da svaka kola zadrava svojstvo pravnog lica.
lanom 22. ureen je postupak i procedura prekida, odnosno prestanka, rada osnovne kole,
brisanje iz registra i ostvarivanje prava djeteta na obrazovanje u sluaju kada je rad kole
prekinut, odnosno, kada kola prestaje sa radom i ureen je nadzor nad provoenjem zakona.
lanom 23. utvrena je primjena opih propisa o ustanovama.

III ODGOJNO OBRAZOVNI RAD KOLE

lanom 24. i 25. definisani su odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli i nastavni planovi i
programi. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i
programa koji donosi Ministarstvo u skladu sa zajednikom jezgrom nastavnih planova i
programa u Bosni i Hercegovini. Naime, lanom 48. Okvirnog zakona utvreno je da je
Agencija za nastavne planove i programe nezavisno struno tijelo zadueno za implementaciju
zajednikog jezgra nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja.
lanom 26.ureuje se poetak i trajanje paralelnog osnovnog obrazovanja.
lan 27. definie da se u redovnoj osnovnoj koli moe ostvariti Nastavni plan i okvirni
program za uenike sa tekoama u razvoju, Nastavni plan i okvirni program za osnovno
muziko, odnosno osnovno baletsko obrazovanje
lanom 28. definisano je ko donosi nastavni plan i okvirni program i da e nastavni planovi i
okvirni programi: obezbijediti kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje
zadovoljavajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti; osigurati dosljednost kvaliteta
standarda obrazovanja u svim osnovnim kolama; odgovarati obrazovnim potrebama djece na
50
koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog
naina ivota kao najveeg interesa uenika, roditelja, nastavnog osoblja i drutva; jednak
pristup obrazovanju.
U kolama se, takoe, kao sastavni dio nastavnog plana i programa mogu realizirati specifini
sadraji iji obim ne moe biti vei od 30% u odnosu na zajedniko jezgro. Na ovaj nain je
zagarantovan nesmetan prelazak uenika iz jedne u drugu kolu i nastavak daljeg obrazovanja
na podruju cijele Bosne i Hercegovine,odnosno prelazak iz jednog u drugi obrazovni program.
Definisano je i da obim specifinih sadraja znaajnih za lokalnu zajednicu, koji ine sastavni
dio nastavnih planova i okvirnih programa, ne moe biti vei od 20% u odnosu na utvreni
nastavni plan i okvirni program.
lanom 29. definisana su kombinovana odjeljenja, produeni i cjelodnevni boravak uenika.
Naime osnovna kola moe organizovati rad kombinovanih odjeljenja za istovremeno
izvoenje nastave sa vie razreda, kao i produeni ili cjelodnevni boravak uenika po programu
koji donosi Ministarstvo na prijedlog Pedagokog zavoda.
lan 30. definie trajanje kolske godine, organizaciju nastave u redovnoj, specijalnoj i
paralelnoj osnovnoj koli po polugoditima, broj radnih i nastavnih sedmica, kao i raziku
izmeu radnih i nastavnih sedmica.
lan 31. definie trajanje nastave u toku kolske godine, te poetak i organizaciju nastave,
trajanje asa, optereenje uenika i da se moe organizovati, unutar utvrenog dnevnog
vremenskog okvira, fleksibilno trajanje nastavnog sata u prvom razredu redovne osnovne kole.
lan 32. definie odmor uenika u toku kolske godine. Naime ovim lanom definisan je
poetak i trajanje zimskog, proljetnog i ljetnog odmora uenika, te produetak zimskog odmora
uenika,a najdue jednu radnu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji
fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i okvirnim programom i realizovani
programski sadraji.
lanom 33. definisan je prekid rada u toku kolske godine, odnosno da u sluaju prekida
nastavnog procesa zbog obustave rada, odnosno trajka, godinji fond nastavnih sati, predvien
nastavnim planom i okvirnim programom, mora biti nadoknaen prije zavretka kolske
godine.
lanom 34. i 35. Zakona definisano je ostvarenje godinjeg fonda nastavnih sati i godinji
program rada kole koji sadri oblike i raspored odgojno obrazovnog rada, obim i sadraj rada,
obaveze nastavnika i strunih saradnika, usmjeravanje uenika, slobodne aktivnosti uenika,
kao i druge aktivnosti. Takoer, ovim lanom definisana je metodologija za donoenje, rok za
donoenje, procedura donoenja, te davanje saglasnosti na Godinji program rada kole.
lanom 36. definisane su slobodne aktivnosti uenika koje se realizuju radi produbljivanja i
razvijanja njihovih stvaralakih sposobnosti, stjecanja pozitivnih navika i vjetina, a preko
drutava, sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika. Takoer, je ovim
lanom definisano i formiranje Vijea uenika i Vijea roditelja s ciljem ostvarivanja
neposredne saradnje sa organima kole, lokalnom zajednicom i nevladinim organizacijama.
lanom 37. utvreni su izleti, posjete, ekskurzija, kola u prirodi i logorovanje te da se isti
organizuju u skladu sa posebnim propisom koji donosi ministar.
lanom 38. definie se eksperimentalna kola, a sve radi uvoenja novih oblika i sadraja rada.
Ministarstvo moe jednu ili vie osnovnih kola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati
eksperimentalnu kolu, te da se osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih kola i
proglaavanje postojeih kola eksperimentalnim blie ureuje posebnim propisom koji donosi
Ministarstvo.
lanom 39. definie se i ureuje pedagoko-metodika praksa u osnovnoj koli, kole i uslovi
za obavljanje pedagoko-metodike prakse,u skladu sa posebnim propisom koji donosi
Ministarstvo.
51
lanom 40. definiu se kolski udbenici, ko ih odobrava, te obaveza Ministarstva da
osnovnim kolama dostavi odluku i spisak odobrenih udbenika, radnih udbenika i nastavnih
sredstava do poetka kolske godine.
lanom 41. definisana su Pravila kole kao osnovnim optim aktom kole i sadraj istih i ko
donosi Pravilnik o kunom redu sa etikim kodeksom.

POGLAVLJE I UENICI

lanovi 42. do 46. definiu upis uenika u osnovnu kolu (redovnu, specijalnu i paralelnu),
dakle jednak pristup djece osnovnom obrazovanju, ocjenu sposobnosti djece pri upisu u
redovnu osnovnu kolu, te sastav kolske komisije, obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim
potrebama, organizovanje ljekarskih pregleda kako u redovnoj tako i specijalnoj osnovnoj
koli, izvjetaj o upisu kolskih obveznika, te definiu obavezu kole da uputi uenika Komisiji
za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece sa potekoama u psihikom ili fizikom
razvoju, kada u toku kolovanja u razvoju uenika nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz
specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu kolu.
lanom 47. definisano je izdavanje uenike knjiica kao javne isprave kojom se u toku
osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje status uenika osnovne kole.
lanom 48. definisan je upis u drugu kolu zbog promjene mjesta stanovanja kada dijete vie
ne moe pohaati kolu u kojoj je registrovano.
lanom 49. definisan je nain polaganja razrednog ispita, te kako se ureuje organizacija,
nain polaganja i ponitavanja ispita.
lanom 50. do 52. definisano je ocjenjivanje u osnovnoj koli, opi uspjeh uenika,
zakljuivanje ocjena i nain utvrivanja opeg uspjeha uenika.
lanom 53.definisan je popravni ispit, odnosno organizacija i nain polaganja popravnih ispita,
prevoenje u vii razred i ponavljanje razreda.
lanom 54. definisano je pravo prigovora roditelja odnosno staratelja na utvrenu ocjenu ili
opti uspjeh.
lanom 55.definisano je zavravanje dva razreda u toku jedne kolske godine u istom
obrazovnom ciklusu za uenika koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh.
lanom 56. definisano je ocjenjivanje vladanja uenika.
lanom 57. do 59. definisana su svedoanstva i uvjerenja, diplome za postignute rezultate, te
pohvale i nagrade kao stimulativne mjere i podsticaj uenika da ostvaruju to bolje rezultate.
lanom 60. definisane su odgojno-disciplinske mjere za uenike koji se neprimjereno odnose
prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima, slobodnim aktivnostima, kolskoj imovini, kao
i neopravdanom izostajanju sa nastave.
lanom 61. definisano je osnivanje i funkcija Vijea uenika.
lanom 62. definisana su prava, dunosti i odgovornosti uenika.
lanom 63. definisana je obaveza osnovne kole da vodi evidenciju i dokumentaciju o
odgojno-obrazovnoj djelatnosti: matinu knjigu, odjeljenske knjige, registre i sl., te status
svjedoanstva i diplome o zavrenom obrazovanjuna cijelom podruju Kantona i odgovornost
za vjerodostojnost podataka sadranih u izdatoj javnoj ispravi.

POGLAVLJE II PRAVA I OBAVEZE RODITELJA/STARATELJA

lan 64. do 66.

Navedeni lanovi naglaavaju ulogu i prava roditelja u odnosu na obrazovanje djece. Prema
odredbama Konvencije o pravima djeteta i odredbama, Ope deklaracije o ljudskim pravima
zemlje potpisnice preuzimaju obavezu da potuju slobodu roditelja i zakonitih staratelja, kada

52
se ove odredbe odnose na takve sluajeve, da za svoju djecu izaberu kole, koje ne moraju biti
kole iji su osnivai javni organi vlasti, koje potuju minimalne obrazovne standarde
definisane ili odobrene od strane drave.
Meutim, ovdje se ne radi o apsolutnim pravima roditelja. Obim ostvarivanja ovih
prava uslovljen je, prvenstveno, zahtjevima u pogledu garancija da e dijete, u skladu sa
izborom roditelja, dobiti i neophodno i odgovarajue obrazovanje. Takoe je data mogunost
uticaja roditelja kroz Vijee roditelja i druge asocijacije, na uspostavu efikasnog i
funkcionalnog obrazovnog sistema.

POGLAVLJE III NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I OSTALI RADNICI U

KOLI

lanovi 67. do 87.

Ovo poglavlje propisuje poslove i zadatke nastavnika i strunih saradnika, profil i

strunu spremu nastavnikai strunih saradnika, ljekarski pregled, nain zasnivanja radnog
odnosa u koli i stepen strune spreme za obavljanje poslova nastavnika i strunih saradnika u
skladu sa nastavnim planom i programom za svaki nastavni predmet.
Imajui u vidu da je djelatnost obrazovanja od posebnog dutvenog znaaja, ovim
odredbama je predvieno da se radni odnos u koli zasniva putem javnog konkursa, s tim da je
definisano i primanje radnika u radni odnos bez raspisivanja konkursa.
Kvalitetno obrazovanje moe pruiti samo kvalitetno nastavno osoblje, obueno i
osposobljeno u skladu sa zahtjevima nauke, struke, a prema potrebama prakse u domenu
nastave i obrazovanja u cjelini. Stoga, nastavnici, struni saradnici i menadment kola,
(kolski odbor i direktor), imaju zakonsko pravo i obavezu da se obrazuju i struno
usavravaju.
U ovom poglavlju se propisuje i zbrinjavanje mogueg tehnolokog vika radnika kole,
ljekarski i sistematski pregled radnika, kao i mogunost upuivanja radnika na ocjenu radne
sposobnosti u sluaju naruenog psihikog i fizikog zdravlja u mjeri da to umanjuje njegovu
radnu sposobnost.
Ovo poglavlje ureuje osposobljavanje nastavnika, strunih saradnika i saradnika za
samostalan rad, zapoljavanje i osposobljavanje pripravnika, polaganje strunog ispita,
zasnivanje radnog odnosa, podobnost za rad sa djecom prava i obaveze nastavnika, optereenje
nastavnika i strunih saradnika, rad dui od punog radnog vremena, verifikovanje nastave
nastavnika i strunog saradnika, praenje i vrednovanje rada nastavnika i strunih saradnika,
prestanak rada nastavnika, koritenje godinjeg odmora i propisuje obavezu kole da ocjenjuje
rad nastavnika, te da omogui sticanje viih strunih zvanja nastavnicima i strunim
saradnicima.

DIO IV- NADZOR NAD RADOM OSNOVNE KOLE

lan 88. definie ko vri nadzor nad zakonitou rada osnovne kole, inspekcijski nadzor i
pedagoko-struni nadzor.
lan 89. definie inspekcijski nadzor u osnovnim kolama.
lan 90. Definie pedagoko-struni nadzor u osnovnim kolama.
lanom 91. ureene su obaveze kole daomogui nesmetano vrenje inspekcijskog nadzora i
pedagoko-strunog nadzora, kao i uvid u odgovarajuu dokumentaciju i evidenciju koja se
vodi u koli u skladu s predmetom nadzora.

53
DIO V- ORGAN UPRAVLJANJA I RUKOVOENJA I STRUNI ORGANI U KOLI

lan 92. definie ko su organi upravljanja i rukovoenja u koli.

lan 93. do 96. odnose se na sastav i imenovanje lanova kolskog odbora, njegove
nadlenosti, rad kolskog odbora i razrjeenje lanova kolskog odbora.
Kljuni faktor u efikasnom upravljanju kolom i njenoj odgovornosti prema drutvenoj
zajednici jeste kolski odbor. Ovim odredbama se utvruje njegova funkcija i odgovornost kao
organa upravljanja, sastav koji uvaava demokratske zahtjeve u pogledu ravnopravne
zastupljenosti predstavnika svih struktura, imajui u vidu nacionalnu strukturu radnika kole,
uenika i njihovih roditelja.
lan 97. do 104. odnose se na direktora kole, a posebno na uslove za imenovanje direktora
kole, mandat,procedura izbora i imenovanje direktora i pomonika direktora kole, prava i
obaveze direktora kole nadlenost direktora, prava direktora kole iz radnog odnosa, ocjena
rada i razrjeenje direktora, te dio koji se odnosi na vrioca dunosti direktora.
Uspjeno rukovoenje kolom zahtijeva, ne samo dobro poznavanje obrazovnog procesa, ve i
dobro edukovanog menadera. Direktor kole treba biti edukovan za vrenje osnovnih funkcija
menadera kako bi se njegovo uspjeno rukovoenje kolom odrazilo na rad svih kolskih
organa i tijela i u svim segmentima obrazovnog procesa kole.
lan 105. do 108. sadri odredbe o strunim organima kole. Utvruje ko rukovodi ovim
organima i koji su poslovi koje obavlja Nastavniko vijee, Odjeljenjsko vijee i Struni aktivi
kole.

DIO VI KOORDINIRANJE AKTIVNOSTI NA PROVOENJU OBRAZOVNE

POLITIKE NA PODRUJU KANTONA

lan 109.
Definie se formiranje Aktiva direktora s ciljem uspostavljanja uzajamne saradnje, razmjene
iskustava u pogledu dogovora o nastavnim metodama, primjerima dobre prakse i ostalim
aktivnostima vezanim za unapreenje nastavnog procesa.

DIO VII POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I

ODGOJU

lan 110. do 113.

U ovim lanovima su istaknute potrebe i interesi Kantona u osnovnom obrazovanju, posebno u
jaanju prava djeteta i realizaciji demokratskih procesa u sveukupnoj reformi obrazovanja, te
stalnom unapreenju sistema osnovnog obrazovanja u skladu sa dostignuima savremene nauke
i tehnologije. Takoer, definisano je finansiranje rada osnovnih kole, sticanje prihoda u
osnovnoj koli, te zatita imovinskih interesa.

DIO VIII KAZNENE ODREDBE

lan 114. do 116.

Primjena zakona zahtijeva ukljuivanje kaznenih odredbi, novane kazne za kolu, odgovorno
lice u koli, roditelja/staratelja u cilju stvaranja boljih uslova za primjenu zakona i mogunost
da se svako nepotivanje ovog zakona sankcionie. Uesnici u implementaciji ovog Zakona
moraju biti svjesni da su odgovorni za njegovu dosljednu primjenu to e znaajno doprinijeti
za uspostavu i ujednaavanje standarda u obrazovanju koji vode ka integraciji obrazovnog
sistema kako unutar drave tako i evropskom obrazovnom sistemu.

54
DIO IX PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 117. do 118.

U prijelaznim i zavrnim odredbama je naglaena obaveza osnovnog obrazovanja, kao i
obaveza osnovnih kola da u utvrenim rokovima usklade svoju organizaciju, djelatnost i
opa akta sa odredbama ovog zakona.
Utvrena je obaveza da se u utvrenim rokovima donesu podzakonski akti za implementaciju
ovog zakona.
Utvreno je pod kojim uslovima mogu obavljati poslove nastavnici sa zavrenom uiteljskom
kolom, nastavnici muzike kulture, likovne kulture i tjelesnog odgoja koji su zavrili
odgovarajuu srednju kolu, poloili pedagoko-andragoku grupu predmeta i utvren je
zakonski rok u kojem ovi nastavnici mogu mogu nastaviti rad u koli.
Zavrne odredbe zakona preciziraju prestanak vaenja ranijeg Zakona o osnovnom odgoju i
obrazovanju i stupanje na snagu ovog Zakona..

DIO X NADZOR NAD PROVOENJEM ZAKONA

lan 119.
Utvreno je ko e vriti nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa doneenih za njegovo
provoenje.

DIO XI STUPANJE NA SNAGU

lan 120.
Ovim lanom je utvreno stupanje Zakona na snagu.

POTREBNA FINANSIJSKA SREDSTVA:

Za realizaciju ovog Zakona nije potrebno u Budetu Kantona obezbjediti dodatna finansijska
sredstva, u skladu sa priloenom Izjavom o fiskalnoj odgovornosti. Ujedno napominjemo da e
sva eventualna dodatna izdvajanja iz Budeta Kantona, biti tretirana posebnim aktima, odnosno
novim Pedagokim standardima i normativima za osnovne kole, kao pravnog okvira za
finanisranje obrazovanja, a koji posebno razmatra Vlada Kantona.

OEKIVANI EFEKTI:
Oekivani efekti donoenja ovog Zakona su adekvatno ureena oblast osnovnog odgoja i
obrazovanja, otklanjanje nedostataka koji su uoeni u dosadanjem periodu primjene Zakona,
te usklaenost sa ostalim zakonskim propisima.

PRIJEDLOG:

Na osnovu izloenog predlaemo Vladi Zeniko-dobojskog kantona da utvrdi NACRT

Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i predloi Skuptini Zeniko-dobojskog kantona da
u skladu sa Poslovnikom o radu stavi NACRT Zakona na dnevni red prve naredne sjednice.

Obraiva:
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE,
NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK

55