Professional Documents
Culture Documents
Esej-Politika Vladimira Putina
Esej-Politika Vladimira Putina
ESEJ
Mentor:doc.dr.sc.Boban Davor
Student:ugec Tomislav
1. UVOD....1
4. ZAKLJUAK..11
LITERATURA12
1
1. UVOD
Ruski predsjednik Vladimir Putin uao je u sve pore ruskog drutva i postao je
neupitni vladar Rusije. Kolika je Putinova snaga pokazuju i pokuaji nametanja ozbiljne
politike poruke prema kojoj bez Putina ne bi bilo Rusije.
Upravo je politiki koncept politike i vladavine Vladimira Putina tema ovog eseja.
Cilj eseja je analizirati temeljna obiljeja Putinove autoritativne vladavine te osnovne
smjernice njegove vanjske politike.
2
1
Bedalov, I.: "ovjek bez lica", POLEMOS: asopis za interdisciplinarna istraivanja rata i mira, Vol.
XV No. 29, 2012. g., str. 164
2
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 111 112
3
politike. Oligarsi moraju pristati na Putinova pravila igre, a to znai ne oponirati novoj
vlasti ili e protiv njih biti pokrenut kazneni progon i oduzimanje imovine.3
Putin je ve u prvoj polovici 2000. poduzeo mjere koje su trebale ponovno ojaati
sredinju vlast u dravi i podvrgnuti regionalne vlasti kontroli centra. Postoji pet
sastavnica tih reformi: dekret o predsjednikovim predstavnicima; stvaranje sedam
3
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 112 113
4
Kai Movri, Z.: "Putin i silovici u obnovi jake drave", Politike analize, Vol. 4 No. 13, 2013. g., str.
54
5
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 113
6
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 114
4
7
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 114
8
Kovaevi, B.: "Putinizam na ispitu biraa", Politike analize, Vol. 2 No. 8, 2011. g., str. 34
9
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 116 117
5
10
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 117
11
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 117
12
Boban, D.: "Polupredsjedniki sustavi Rusije i Poljske", Biblioteka Politike analize, Zagreb, 2011. g.,
str. 117
6
Nakon gubitka statusa svjetske supersile zbog poraza u Hladnom ratu od svoga
ideolokog neprijatelja SAD-a, teritorijalno najvea zemlja na svijetu dugo se
oporavljala. Ruski su dravnici bili svjesni da je SAD ostao jedina supersila, ali unato
tome nisu napustili snove o velikom povratku na svjetsku pozornicu. Te je snove oivio
Vladimir Putin kad je doao na vlast poetkom 2000. godine.13
Rusko vodstvo s Putinom na elu zauzima stav da se poloaj velike sile mora
zaraditi odgovornom vanjskom politikom te da se ona mora prilagoditi stvarnom stanju
u meunarodnim odnosima. Izvozom nafte i plina ruski je utjecaj porastao, budui da je
najvei uvoznik ruskog plina Europska unija. Uvoze ga i Bjelorusija i Ukrajina te je,
pogaajui se oko povoljnije cijene plina s njima, Rusija nastojala ostvariti svoje
interese, poglavito tako da te dvije zemlje jae uvue u svoju sferu utjecaja.17
13
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 14
14
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 14
15
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 16
16
Ogorec, M.: "Putinova Rusija novi uspon stare vojne sile", Tehnika knjiga Golden marketing,
Zagreb, 2008. g., str. 128
17
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 16
7
Blisko inozemstvo je prostor bivega Sovjetskog Saveza gdje Rusija ima posebne
interese da osigura nacionalnu sigurnost i ostvari ekonomske ciljeve. Premda Zapad
pokuava ui na to podruje, Putin ga nastoji ouvati samo za sebe stvaranjem
regionalnih organizacija u kojima eli imati dominantnu ulogu. Takve su organizacije
Zajednica neovisnih drava, nastala 1991. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza,
Pakt o kolektivnoj sigurnosti, Euroazijska ekonomska zajednica, angajska zajednica za
suradnju.19
Putinova politika prema tom prostoru formalno se temelji na konceptu koji Moskva
naziva multilateralna diplomacija, gdje sve zemlje lanice trebaju zajedno sudjelovati u
donoenju odluka. No, primjeuje se da je esto posrijedi samo deklaratorno pozivanje
na multilateralizam odnosno suradnju, jer Putin esto djeluje ili jednostrano ili sklapa
dvostrane sporazume s pojedinim lanicama tih organizacija. Takav se multilateralizam
s regionalne razine reflektira i na globalnu.20
18
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 16
19
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 16
17
20
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 17
8
Nakon dva rata u eeniji, Putin je fokusirao svoju pozornost na Gruziju. Mnogi
politiki teoretiari istiu da je Putin jo od djetinjstva osjeao iracionalnu odbojnost
prema Gruzijcima i svemu gruzijskom.21 Odmetnute pokrajine Abhazija i Juna Osetija,
koje su do poetka devedesetih godina imala autonoman status unutar Gruzije, nakon
ukidanja takva statusa sukobile su se s vlastima u Tbilisiju. Stanje u toj zemlji bilo je
nakon toga slino stanju u Srbiji gdje su se kosovski Albanci nastojali odcijepiti i
proglasiti vlastitu dravu. No, dok su Abhazi i Oseti uspjeli stei kontrolu nad svojim
teritorijem, a ruska je vojska bila zaduena za uvanje mira meu zaraenim stranama,
kosovski Albanci su sve do 1999. godine bili pod kontrolom Beograda. Kada je ta
kontrola prestala, Albanci su proglasili neovisnost 2008. godine, emu se Putin
usprotivio, a Zapad je podrao novu dravu na Kosovu. Nekoliko mjeseci poslije izbio
je kratkotrajni rusko-gruzijski rat u kojemu je ruska vojska izbacila gruzijsku iz dvije
pobunjene pokrajine, koje je potom priznala kao neovisne drave. Zapad i gotovo cijeli
svijet nisu prihvatili to proglaenje neovisnosti. Ipak, Putinova je logika u Abhaziji i
Junoj Osetiji bila slina logici Zapada na Kosovu. Razlika je bila samo u tome to su se
interesi Rusije i Zapada razlikovali na Kosovu i Kavkazu. NATO je jasno davao do
znanja da eli primiti u lanstvo Ukrajinu i Gruziju, ali dotad poniena Rusija nije htjela
trpjeti zapadnjako posezanje za onim to je smatrala svojom sferom interesa.22
21
Belkovski, S.: "Putin u potrazi za mjestom u povijesti", Edicije Boievi, Zagreb, 2015. g., str. 149
22
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 17
9
Tbilisiju te je, poput Washingtona na Kosovu, svoje priznanje neovisnosti dviju novih
malih drava opravdavao agresijom sredinjih vlasti. No, pritom nije uspio svoju akciju
i priznanje neovisnosti dvije male drave uiniti prihvatljivima i ostatku svijeta. Osim
Rusije, Abhaziju i Junu Osetiju priznale su jo samo tri zemlje.23
23
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 17
24
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 17
18
25
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 18
26
Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7, 2011. g., str. 18
10
4. ZAKLJUAK
27
Reitschuster, B.: "Vladimir Putin kamo vodi Rusiju?", Prometej, Zagreb, 2007. g., str. 162
11
Putin je autoritarni predsjednik vrste ruke ije su ovlasti iznimno velike, gotovo
monarhistike. S druge strane, injenica je kako su upravo on i njegova administracija
uspostavili nuno potreban red i stabilizaciju u zemlju.
LITERATURA
2015. g.
Zagreb, 2011. g.
4. Boban, D.: "Povratak Rusije na svjetsku pozornicu", Politike analize, Vol. 2 No. 7,
2011. g.
5. Kai Movri, Z.: "Putin i silovici u obnovi jake drave", Politike analize, Vol. 4
6. Kovaevi, B.: "Putinizam na ispitu biraa", Politike analize, Vol. 2 No. 8, 2011. g.
7. Ogorec, M.: "Putinova Rusija novi uspon stare vojne sile", Tehnika knjiga