Professional Documents
Culture Documents
Ureivanje objekata
u AutoCAD-u
Ovo poglavlje govori o ureivanju AutoCAD objekata. Ako elite
znati kako urediti postojee, ve nacrtane objekte, ovo poglavlje svakako
trebate proitati.
Ukoliko ste u urbi moete ga pregledati na brzinu da biste dobili pre-
dodbu o tome to AutoCAD moe uiniti u pogledu ureivanja objekata. Ili,
ako su vam odmah potrebne instrukcije, pogledajte popis tema da biste vidjeli
jesu li u njemu iznesene informacije koje trebate.
Ako se sada prvi put susreete s AutoCAD-om, proitajte prvu polovicu
poglavlja kao da je udbenik, pogotovo zato jer je ureivanje objekata u
AutoCAD-u sastavni dio izrade novih crtea.
Poetak ovog poglavlja obrauje osnovne informacije, kljune za gotovo
sve naredbe za ureivanje u AutoCAD-u. Odabiranje objekata, primjerice,
je operacija koju ete esto raditi, pa u je detaljno objasniti. Objasnit u i
metodu ureivanja objekata pomou hvataljki koja se susree u veini grafi-
kih programa. Saznat ete kako opcija Dynamic Input omoguava ureivanje
svojstava pojedinih objekata. Konano upoznat u vas i s paletom Properties
koja je vaan alat za ureivanje u AutoCAD-u.
Ovo poglavlje obuhvaa sljedee teme:
Odabiranje objekata
Odabiranje objekata
AutoCAD omoguava odabiranje objekata u crteu na razliite naine. Naalost,
metode nisu dosljedne u svim AutoCAD-ovim naredbama. U sljedeim odlomcima
saznat ete o metodama koje se najee koriste za odabiranje objekata.
2. Trebate nacrtati neki objekt tako da moete vjebati s njim. Pritisnite alat Line
na paleti Draw kartice Home i zatim nacrtajte pravokutnik otprilike kao na slici
4.1. Ne zaboravite da moete nacrtati tri stranice i zatim unijeti C da biste zat-
vorili pravokutnik.
3. Pritisnite alat Arc na paleti Draw kartice Home i odaberite tri toke da biste
nacrtali lk, otprilike kao na slici 4.1. Lk ne mora biti toan ali biste ga trebali
smjestiti iznad pravokutnika.
Sada ete nauiti kako odabrati objekt u AutoCAD-u. U sljedeem primjeru ete
vjebati pritiskanje da biste odabirali objekte jedan po jedan:
1. Postavite pokaziva iznad bilo kojeg objekta ali nemojte jo pritisnuti. Dok se
pokaziva nalazi iznad objekta, objekt je istaknut. Tako znate koji e objekt
AutoCAD odabrati ako pritisnete tipku mia te moete vidjeti njegov oblik i
veliinu.
2. Pritisnite dvije vodoravne crte pravokutnika. Kad odaberete prvi objekt, pojav-
ljuje se paleta Quick Properties. Ona prikazuje neka svojstva odabranog objekta.
Osim toga, odabrani objekt je istaknut, kao to je prikazano na slici 4.2. Nakon
to ste odabrali objekte moete ponititi odabir onih koje ste odabrali sluajno.
Slika4.1
Pravokutnik nacrtan
alatom Line i lk.
Slika4.2
Crte pravokutnika
su odabrane i istak-
nute.
3. Pritisnite i drite tipku Shift a zatim pritisnite jednu od istaknutih crta. Ona
ponovno postaje puna crta pokazujui da vie nije odabrana za ureivanje.
4. Pritisnite tipku Shift i zatim preostale odabrane crte. Sada vie nita nije
odabrano.
Pritiskanje objekata je moda najintuitivniji i najlaki nain za njihovo odabira-
nje. Dodatno isticanje objekata pomae vam da odaberete pravi objekt. Paleta Quick
Properties prua brz pristup osnovnim svojstvima objekta. Vie o njima saznat ete
kasnije u ovom poglavlju.
Odabiranje objekata pritiskanjem je izuzetno korisno kada elite odabirati pojedi-
nane objekte, ali potreban vam je i efikasan nain za odabiranje vie objekata. Sada
ete upoznati okvir za odabiranje koji omoguava brzo odabiranje grupe objekata.
Dva okvira koja ste upravo vidjeli s punim obrubom i plavom nijansom te ispre-
kidani zeleni dvije su varijante okvira za odabiranje. Ako upotrijebite standardni
okvir, sve to u cijelosti obuhvatite njime bit e odabrano. Ako upotrijebite ispreki-
dani prozor, sve to obuhvatite njime ali i svi objekti koje sijee rub okvira bit e oda-
brani. Ove dvije varijante okvira automatski se pokreu kada pritisnete prazan dio
podruja crtea sa standardnim pokazivaem ili pokazivaem za odabiranje toaka.
Sada ete odabrati objekte pomou isprekidanog okvira:
Slika4.4
1. Odaberite toku ispod i desno od pravokutnika, kao na slici 4.4. Kada pomiete Pravokutnik
pokaziva lijevo pojavit e se isprekidani okvir ispunjen zelenom nijansom. okruen ispreki-
danim okvirom.
2. Povucite ga tako da obuh-
vati pravokutnik i dio lka
(slika 4.4) i zatim pritisnite
da biste potvrdili podruje
odabira. Pravokutnik i lk
su sada odabrani.
Da biste odabrali objekt
u AutoCAD-u obuhvatite ga
okvirom za odabiranje ili ga
pritisnite. esto moete odabrati
grupu objekata standardnim ili
isprekidanim okvirom i zatim
drei pritisnutu tipku Shift Prva toka koju ste pritisnuli
ukloniti iz odabira sve nepo-
trebne objekte. Ako radite na crteu sa mnogo objekata, moete koristiti kotai na
miu za zumiranje dok odabirate objekte. Takoer je dobro da, dok odabirate objekte
bude iskljuena znaajka Snap na statusnoj vrpci.
Ako se ikada dogodi, iako je to malo vjerojatno, da ne vidite hvataljke kada pritis-
nete objekt, vjerojatno je prikazivanje hvataljki iskljueno u AutoCAD-u. Da biste ih
ukljuili, desnom tipkom mia pritisnite prazno podruje crtea i odaberite Options
s kontekstnog izbornika. U dijalokom okviru Options pritisnite jeziak Selection i
potvrdite polje Enable Grips u grupi Grips.
Dynamic Input
Ovaj odzivnik govori da je aktivan nain rada Stretch. Pogledajte opcije u odziv-
niku. Kako pomiete pokaziva, tjeme ga slijedi a crte pravokutnika se isteu
(slika 4.5).
Kada pritisnete hvataljku ona se ispuni bojom (obino crvenom) to znai da je
postala aktivna. Ako elite odabrati vie hvataljki pritiite ih dok drite priti-
snutu tipku Shift.
Pritisnite hvataljku jo jednom dok drite pritisnutu tipku Shift da biste ju isklju-
ili iz odabira.
7 Ukljuite znaajku Osnap, pomaknite pokaziva prema gornjem kraju luka i
pritisnite tu toku. Pravokutnik mijenja oblik i kut se premjeta u odabranu
toku, kao na slici 4.5.
Slika4.5
Istezanje crta
pomou hvataljki.
Slika lijevo prikazuje
kut pravokutnika
istegnut prema
gore. Desna slika
prikazuje novi
poloaj kuta, u
krajnjoj toki luka
odabranoj pomou
Kada pritisnete hvataljku u kutu, AutoCAD odabira preklopljene hvataljke na osnap toke End-
crtama koje se u njemu sijeku. Kada pomaknete kt u odnosu na njegov originalni point.
poloaj, krajnje toke obiju crta slijede pokaziva.
Vidjeli ste da efekt naredbe Stretch moete postii jednostavnim pritiskanjem
i povlaenjem hvataljke. Hvataljke omoguavaju obavljanje jo nekih poslova. Vidjet
ete to jo mogu u sljedeoj vjebi:
1. Primjeujete da su objekti i dalje odabrani te da su hvataljke jo uvijek dostupne.
Pritisnite hvataljku koju ste ranije pomaknuli da biste ju aktivirali.
2. Pritisnite desnu tipku mia da biste otvorili kontekstni izbornik s opcijama za
ureivanje pomou hvataljki: Move, Mirror, Rotate, Scale i Stretch.
Sada pokuajte pomicati i kopirati odabrane objekte.
3. Odaberite Move s kontekstnog izbornika i zatim pritisnite toku lijevo od
aktivne hvataljke, kao na slici 4.6. Cijeli skup objekata se pomie.
4. Pritisnite hvataljku koju ste ranije odabrali, pritisnite ju desnom tipkom mia
i opet odaberite Move.
5. Ponovno pritisnite desnu tipku mia i odaberite Copy. Ili unesite
C u odzivnik.
6. Pritisnite toku ispod hvataljke i pojavit e se njena kopija.
7. Pritisnite tipku ili unesite X kako bi zavrili naredbu. Takoer moete pritis-
nuti desnu tipku mia i odabrati Exit s kontekstnog izbornika.
Povucite aktivnu hvataljku ovdje i pritisnite
Slika4.6
Pritisnite oznaeno
mjesto da biste
kopirali hvataljku.
Opcije Move, Rotate, Scale i Stretch moete listati pritiskanjem razmaknice dok je
aktivna hvataljka odabrana.
Moete koristiti osnaps toke dok ureujete hvataljkama tako da pritisnete desnu
tipku mia dok drite pritisnutu tipku Shift da biste otvorili izbornik Osnap.
Slika4.9
Vidjet ete
dimenzije crte.
Slika4.10
Kut se sada mjeri
drugaije.
Slika4.11
Tekstualni okvir
Angle je istaknut i
spreman za unos.
Opciju Dynamic Input moete koristiti kao neku vrstu pilotskog zaslona tije-
kom ureivanja. Primjerice, kad unosite Dekartove ili polarne koordinate za pomi-
canje objekta, vidjet ete da se polje za unos pojavljuje pored pokazivaa, tako da ne
morate gledati naredbeni prozor da biste bili sigurni da unosite prave vrijednosti.
Pokuajte sljedee vjebe da biste vidjeli kako to funkcionira:
1. Odaberite crtu na kojoj ste radili u prethodnoj vjebi.
2. Pritisnite hvataljku na desnom kraju crte.
3. Pritisnite desnom tipkom mia i odaberite Move. Primjeujete da se pored
pokazivaa prikazuje odzivnik Specify move point or:. Takoer ete vidjeti da
je vrijednosti pomaka istaknuta te da iza nje slijedi znak za kt (<) i vrijednost
kuta (slika 4.12).
4. Unesite 10 i pritisnite tipku Tab. Dok pomiete pokaziva on ostaje na fiksiranoj
udaljenosti od 10 jedinica od krajnje toke bez obzira gdje se pokaziva nalazi,
ali kako ga pomiete, crta krui oko originalne toke hvataljke omoguavajui
vam da zadate kt. Takoer primjeujete da je vrijednost kuta istaknuta, to
znai da ju moete promijeniti (slika 4.13). Ako ukljuite nain rada Polar,
pokaziva e se lijepiti za glavne smjerove od 0, 90, 180 i 270.
5. Unesite 0. Crta se premjeta na udaljenosti od 10 jedinica, desno od izvornog
poloaja.
Slika4.12
Vrijednost pomaka
je istaknuta i
spremna za unos.
Slika4.13
Vrijednost kuta je
istaknuta i spremna
za unos.
Informacije prikazane na paleti Properties ovise o objektu koji ste odabrali. Dvije
kategorije, General i Geometry, pojavljuju se za gotovo svaki tip objekta. U tablici 4.1
popisana su svojstva iz kategorije General.
Slika4.15
Kategorija Geom- Informacije prikazane u kategoriji Geometry (slika 4.15)
etry na paleti palete Properties takoer ovise o odabranom objektu. Ako
Properties. je odabrana crta, vidjet ete koordinate krajnjih toaka,
duljinu i kut. Za krug se prikazuju koordinate sredita,
polumjer, povrina i opseg. Za sloene crte prikazuju se
irina sustavnih dijelova, povrina i koordinate tjemena.
Gotovo sva svojstva navedena na paleti Properties se
mogu ureivati. Da biste promijenili vrijednost svojstva,
pritisnite njegovo ime u lijevom stupcu. Vrijednosti desno
od stavke e se pretvoriti u padajui popis s kojeg moete
odabrati novu vrijednost ili u polje za tekst u koje ju
moete upisati. Neki tekstualni okviri sadre gumb Browse
(zaokruen na slici 4.16).
Ako se vrijednost ne moe ureivati, zasivljena je. Neke stavke, kao to je lista
kutova, ne mogu se ureivati, ali se mogu kopirati pritiskanjem gumba QuickCalc
desno od svojstva. Gumb QuickCalc izgleda kao kalkulator. Nakon to ga pritisnete
moi ete kopirati vrijednost svojstva iz polja za unos u QuickCalcu.
Ako niste sigurni emu slui svojstvo, postavite pokaziva iznad njegovog imena
i pojavit e se podsjetnik alata s kratkim opisom.
Izgled palete Properties moete kontrolirati pomou kontrola na vrhu naslovne
vrpce. Ako pritisnete gumb Auto-Hide pri vrhu naslovne vrpce, paleta e se mini-
mizirati i vidjet e se samo naslovna vrpca.
Kada je paleta minimizirana, moete brzo prikazati
njen sadraj tako da postavite pokaziva na naslovnu
vrpcu. Ova opcija omoguava da poveate podruje
crtea a da paleta Properties ipak bude otvorena.
R e d o s l i j e d j e b i tan
Kada primjenjujete ogranienja, ponekad je vaan redoslijed kojim odabirate
objekte. U primjeru paralelnih crta, prva odabrana crta se ne mijenja dok druga
mijenja kut pod kojim je nacrtana da bi bila paralelna s prvom.
Slika4.19
Parallel Horizontal
Primjer crtea s
primijenjenim
geometrijskim
ogranienjima.
Tangent Tangent
Radilica
Klip
Slika4.22
AutoCAD e prikazati kotu dn = duljina, gdje je n broj koji
Dvaput pritisnite
AutoCAD dodjeljuje ogranienju (desni crte na slici 4.21). kotu da biste promi-
Duljina objekta koji kotirate s ogranienjem dimenzije moe se jenili udaljenost
mijenjati zadavanjem nove vrijednosti kote. Da biste to uinili, izmeu toaka.
Slika4.24
Paleta Parameters
Manager.
Saetak
Kada ste u urbi a radite s nepoznatim programom, moda ete pokuati koristiti
metode za koje znate da rade u drugim programima. To moete uiniti i u AutoCAD-u,
a ako budete imali sree moda i postignete eljene rezultate. Meutim, neke e vas
stvari u AutoCAD-u sigurno i zbuniti.
U ovom poglavlju opisano je to moete oekivati kada ponete pritiskati objekte
u crteu. Kada svladate predstavljene znaajke puno lake ete kontrolirati objekte u
AutoCAD-u.