Kemijsko tehnoloki fakultet Sveuilita u Splitu

Struni studij kemijske tehnologije i materijala

Struni studij prehrambene tehnologije

Ivica Sori

Predavanja iz Fizike

1 - Uvod u fiziku
 Literatura
1. P. Kulii: Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1955.
2. N. Cindro: Fizika I, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
3. N. Cindro: Fizika iI, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
4. I. Sori: Predavanja iz fizike (u .pdf formatu)
5. I. Sori: Vjebe iz fizike (u .pdf formatu)

Materijali iz toke 4 i 5 mogu se nai na adresi:

http://www.fesb.hr/~suri/ktf/

kontakt: suri@fesb.hr

1 - Uvod u fiziku
 Prvo predavanje

Uvod u fiziku
Meunarodni sustav jedinica
Vektori i skalari

Derivacija i integral

1 - Uvod u fiziku
 O fizici

Fizika je znanost iji je cilj nai zakonitosti po kojima se odvijaju

pojave u prirodi.
Eksperiment je postupak kojim se promatra prirodna pojava ili se
izaziva radi opaanja, istraivanja i otkrivanja zakonitosti.
Fizikalna teorija se prihvaa kao uspjena ako su teorijske predikcije
u skladu s eksperimentalnim podatcima.
Podrobnije prirodoznanstveno razumijevanje prirode ukazuje da sve
pojave u prirodi slijede relativno mali broj naela.
Fizika je istraujui temeljne zakone prirode i definirajui osnovna
naela, znanstvene metode i pojmove posluila za izgradnju svih
drugih prirodnih i tehnikih znanosti
Svaki zakon fizike izraava odnos izmeu fizikalnih veliina u obliku
matematike jednadbe

1 - Uvod u fiziku
 Podjela fizika

Klasina fizika
fizika je evoluirala do sadanjeg statusa kroz 2500 godina,
jednostavne teorije i pojmovi su zamjenjivani novijim
teorijama s sve veom sposobnou predvianja
Klasina fizika temelji se na Newtonovoj mehanici i
Maxwellovu elektromagnetizmu.
Moderna fizika
1900 Planck kvantnom hipotezom zapoeo razvoj
kvantne teorije, doprinosima Einsteina, Bohra,
Heisenberga, Schrdingera, de Broglia, Diraca, Paulia, 30-
tih godina 20 stoljea zaokruena kvantna teorija.
1905 Einsteinova specijalna teorija relativnosti i opa
teorija relativnosti 1915.

1 - Uvod u fiziku
 Najvaniji koncepti klasine fizike

Svemir podijeljen u dvije kategorije: estice i valove

estice:
(ne samo tokaste estice, ve i planete, ljudi, etc.)
svojstva: masa, koliina gibanja, mjesto u prostoru
zadovoljavaju Newtonove jednadbe
odgovori na pitanja:
Kako izgledaju putanje estica?
Kako se estice ponaaju nakon sudara?
Valovi:
svojstva: valna duljina, amplituda, fazna brzina
zadovoljavaju valnu jednadbu
odgovori na pitanja:
Kako se val iri u sredstvu?
Kako se valovi ponaaju pri nailasku na prepreku?
Osnovna meudjelovanja: gravitacijsko i elektromagnetsko
Sistemi sastavljeni od velikog broja estica termodinamika

1 - Uvod u fiziku
 Moderna fizika

Moderna fizika se grubo moe podijeliti na tri podruja:

Nuklearna i atomska fizika izuava strukturu atoma i jezgre.
Praktina primjena, laseri, fisijski i fuzijski reaktori
Fizika vrstog stanja - izuava kako ponaanje materije na
atomskoj razini utjee na makroskopska svojstva materijala.
Praktine primjene su tehnologija poluvodia, supravodljivost,
nanotehnologija
Fizika elementarnih estica izuava najfundamentalniju
strukturu materije estice i sile. Trenutno direktne primjene
nema ali su eksperimenti u fizici elementarnih estica pokretai
novih tehnologija koje se iroko primjenjuju (medicinska
dijagnostika, softverska rjeenja (web, grid), ... Standardni
model teorija o najfundamentalnijoj grai materije je jedno od,
ako ne i najvee intelektualno postignue ljudskog roda za sada.

1 - Uvod u fiziku
 Fizika danas

Istraivanje svemira
Astrofizika, astroestina fizika, astronomija
Najnovije spoznaje (fizika supernova): svemir se iri sve bre !
Fizika visokih energija
Ispituje fenomene sve blie trenutku stvaranja svemira!
Istraivanje crne materije, odgovorne za evoluciju svemira
Standardni Model estica i interakcija meu njima:
Najpotpunija i najpreciznija teorija u povijesti ovjeanstva!
(ali i dalje samo aproksimacija!!!)
Trenutno najvanije pitanje: Odakle esticama masa?
Nanotehnologija
Fizika na skali manjoj od 0,0000001 m (100 nm)
Kvantna fizika
Kvantno raunanje
Trenutni prijenos osobina jednog atoma na drugi (eng. entaglement)

1 - Uvod u fiziku
 Dimenzije i mjerenje fizikalnih veliina

Vanost mjerenja
Wiliam Thomson, lord Kelvin (1824-1907)
Kada ono o emu govorite moete izmjeriti i izraziti brojevima, tada
znate neto o tome; kada to ne moete izmjeriti, tada je vae znanje
oskudno i nedovoljno
Fizikalna veliina: je mjerljivo svojstvo tijela, stanja ili
fizikalnog procesa o kojem ovisi fizikalna pojava
Mjerenje fizikalnih veliina = usporeivanje s danim
istovrsnim veliinama, jedinicama
Reduciranje broja fizikalnih veliina za opis fizikalnih zakona
osnovne fizikalne veliine (nezavisne jedna o drugoj)
Izbor osnovnih fizikalnih veliina stvar dogovora
Izvedene fizikalne veliine su izraene preko osnovnih
fizikalnih veliina

1 - Uvod u fiziku
 Osnovne fizikalne veliine i mjerne jedinice

Meunarodni sustav mjernih jedinica SI(Systme International) -

tzv. metriki sustav.
Prihvaen na 14. zasjedanju Generalne konferencije za utege i
mjere, 1971. godine.

1 - Uvod u fiziku
 Definicije osnovnih jedinica SI sustava
Metar je duljina puta koji u vakuumu svjetlost prijee za vrijeme 1/299 792
458 sekundi.
Kilogram je masa meunarodne pramjere (prototipa) koja se uva u
Meunarodnom uredu za utege i mjere u Sevresu kraj Pariza.
Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zraenja koje nastaje pri
prijelazu elektrona izmeu dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma
133Cs.

Stalna elektrina struja ima vrijednost jedan amper ako, prolazei u svakom
od dva paralelna, ravna, beskonano duga vodia, zanemarivo malenog
presjeka, razmaknuta jedan metar u vakuumu, uzrokuje izmeu njih silu
210-7 njutna po jednum metru duine vodia.
Kelvin je termodinamika temperatura koja je jednaka 273,16-tom dijelu
termodinamike temperature trojne toke vode.
Kandela je jakost svjetlosti u danom pravcu izvora koji emitira
monokromatsko zraenje frekvencije 5,41014 herca i ija je energetska
jakost u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu.
Mol je koliina tvari koja sadri toliko jednakih estica (molekula, atoma,
iona, elektrona i sl.) koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 126C.

1 - Uvod u fiziku
 Neke dopunske jedinice
o Ploni kut - radijan (znak: rad ili 1)
Jedan radijan je ravninski kut, s vrhom u sreditu krunice, iji krakovi na njoj omeuju luk duljine jednake
polumjeru krunice

l
r ( rad ) (rad ) 3,14 rad 180o
r

o Prostorni kut - steradijan (znak: sr)

Steradijan je jednak prostornom kutu stoca, s vrhom u sreditu kugle, koji na povrini te kugle omeuje
povrinu jednaku kvadratu polumjera

r S ( sr)
S
r2

1 - Uvod u fiziku
 Grki alfabet

Izgovor Veliko Malo Izgovor Veliko Malo

alfa A a ni N n
beta B b ksi X x
gama G g omikron O o
delta D d pi
epsilon E e rho r
zeta Z z sigma s
eta H h tau T t
theta Q q ipsilon u
jota I i fi j
kapa K k hi c
lambda L l psi y
mi M m omega w

1 - Uvod u fiziku
 Prefiksi jedinica SI sustava

faktor prefiks simbol faktor prefiks simbol

1024 jota Y 10-1 deci d

1021 zeta Z 10-2 centi c
1018 eksa E 10-3 mili m
1015 peta P 10-6 mikro m
1012 tera T 10-9 nano n
109 giga G 10-12 piko p
106 mega M 10-15 femto f
103 kilo k 10-18 ato a
102 hekto h 10-21 zepto z
101 deka da 10-24 jokto j

1 - Uvod u fiziku
 Dimenzionalna analiza

o Dimenzija definira pojmovni sadraj fizikalne veliine.

o Simboli: L - duina, M masa, T vrijeme.
o Uglatim zagradama oznaava se dimenzija fizikalne veliine,
Svaka se fizikalna veliina izraava u obliku:
A = A A,
A - brojana vrijednost, A-dimenzija (mjerna jedinica)
o U svim ispravnim fizikalnim jednadbama dimenzije lijeve i desne
strane jednadbe moraju biti iste, kao i dimenzije sumanada.
Jedince na jednoj strani jednadbe moraju se podudarati s
jedinicama na drugoj strani jednadbe.
o Primjer: relacija za prijeeni put kod jednolikog ubrzanog gibanja
x=(1/2)at2 je dimenzionalno ispravna L=(L/T2)T2
o Dimenzionalna analiza omoguuje da se na jednostavan nain
provjeri isparvnost fizikalne jednadbe.

1 - Uvod u fiziku
 Mjerenje
Eksperiment je postupak kojim se izaziva neka prirodna pojava radi
opaanja, istraivanja i otkrivanja.
Brojanjem savreno precizno moemo utvrditi npr. broj studenta u
uionici ali ne moemo savreno precizno izmjeriti njihovu visinu ili
teinu.
U svakom mjerenju neizbjeno su prisutne pogreke, pa mjerenjem
moemo samo nai najbolju procjenu prave vrijednosti koja nam je
uvijek nepoznata:
grube pogreke se mogu izbjei a uzrokovane su nepanjom
mjeritelja.
sistematske pogreke se u naelu mogu izbjei odabirom
odgovarajueg mjernog ureaja i/ili metode mjerenja.
sluajne pogreke ne mogu se izbjei, nastaju uslijed utjecaja okoline
na promatranu pojavu koje nismo u stanju u potpunosti sagledati ni
predvidjeti njihov utjecaj na pojavu koja se mjeri ili su rezultat same
nasumine prirode opaane pojave.

1 - Uvod u fiziku
 Vektori i skalari
Fizikalne veliine se razlikuju po broju podataka koji je potreban za
njihovo jednoznano odreenje.
Temperatura, masa, energija jedan podatak (SKALAR)
Pomak, brzina, sila - tri podatka (VEKTOR)
z vrh

a axi a y j az k
a
k az
y duljina
j
ax
i
ay
x hvatite

1 - Uvod u fiziku
 Kako raunamo s vektorima (vektorska
analiza)
o Raunanje s vektorima u naelu se svodi na operacije meu
komponentama vektora.
ax,, ay, az

o Koje su sve operacije meu vektorima:

1. Zbrajanje (oduzimanje) vektor
2. Produkt vektora i skalara
3. Skalarni produkt
4. Vektorski produkt

1 - Uvod u fiziku
 Jedinini vektor

Jedinini vektor ili ort je vektor iznosa 1. znaka je obino a0 . Svaki se vektor moe napisati kao
produkt jedininog vektora i iznosa vektora:

a a0 a
Mnoenje vektora sa skalarom

la la a0 al

1 - Uvod u fiziku
 Zbrajanje vektora

Pravilo paralelograma
Hvatite jednog vektora dovede se na vrh drugog
vektora te vektor koji se protee od hvatita
jednog do vrha drugog vektora daje vektorski
zbroj ta dva vektora.
a b

c
Oduzimanje vektora: svede se na zbrajanje uz
promjenu smjera vektora koji se oduzima

1 - Uvod u fiziku
 Zbrajanje vektora
Ako imamo vie od dva vektora, moemo ih
nadovezivati jedan na drugog, te poetak prvog
spojiti s krajem posljednjeg i tako dobiti zbroj

a b

a+b+c+d d

1 - Uvod u fiziku
 Oduzimanje vektora
Oduzimanje vektora radi se na isti nain kao i zbrajanje
samo sto se pri tome promjeni smjer vektora koji se
oduzima
b
-b

-b

c=a-b
a

1 - Uvod u fiziku
 Vektor poloaja (radijusvektor)

U fizikalnim razmatranjima esto se pojavljuje vektor poloaja (radijvektor) r koji
opisuje poloaj toke u prostoru.
z r a x i a y j az k
gdje su a, b i c iznosi projekcija
vektora
na koordinatne osi x, y i z,
a i , j i k jedinini vektori u smjeru
tih osiju.
r
c Iznos radijvektora (udaljenost toke
k od ishodita) rauna se kao:
y
j
i a
r r a x2 a 2y az2
b

1 - Uvod u fiziku
 Vektor poloaja (radijusvektor)

Jedinini vektor r0 u smijeru vektora r definira se kao:

z

r rx ry rz
r0 i j k
r r r r

r r0 cos a i cos b j cos g k
g
r0
k b
c cos 2 a cos 2 b cos 2 g 1
y
j
i a a
b

1 - Uvod u fiziku
 Skalarni produkt

a b ab cos a a je kut izmedju vektora a i b
Definicija:
a okomito na b a b 0 a i b okomiti, a 90
o

i i 1 i j 0

j j 1 i k 0

a k k 1 j k 0

a b Iznos skalarnog produkta:

a b a x bx a y by az bz
Kut izmeu dvaju vektora:
duljina vektora:
ab a x bx a y by az bz
cos a
ab a x2 a 2y a 2y bx2 by2 by2 a a a a a 2x a 2y az2

1 - Uvod u fiziku
 Vektorski produkt

Definicija: c ab c c ab sin ( a , b ) a b ab 0

Smjer vektora c nalazimo po
pravilu desne ruke: Prste a a x i a y j az k
dlana stavimo du prvog

vektora a u vektorskom
produktu i zakrenemo ih b bx i by j bz k
prema drugom vektoru b ,
tada palac pokazuje smjer
vektora c .

Ili, palac postavimo du prvog i j k, i k j
vektora (a), kaiprst du
drugog vektora (b) te tada j i k , j k i
srednji prst koji se dri
okomito na palac i kaiprst
k i j , k j i
pokazuje smjer vektora c .

i i 0
a b b a
j j 0
a (b c ) ab a c


a cb c a b kk 0

1 - Uvod u fiziku
 Raunanje vektorskog produkta

a b a y bz a z by i a z bx a x bz j a x by a y bx k

i j k
a y az a x az a x a y
ax ay az i j k
by bz bx bz bx b y
bx by bz


a y bz a z by i a x bz a z bx j a x by a y bx k

a Povrina paralelograma
a
P ab, P ab sina
b
P M Zakretni moment sile
F

r M r F

1 - Uvod u fiziku
 Mjeoviti produkt


V c a b Volumen paralelepipeda


c a b a b c b c a

Vektorski produkt uvijek mora dati

c
vektor koji je usmjeren unutar volumena.
b
a
Jedinini vektori su linearno nezavisni: Nema naina da

suma jedininih vektora bude nula: c1i c2 j c3k 0 osim
kad je c1 c2 c3 0

1 - Uvod u fiziku
 Derivacija
Derivacija neke funkcije je naglost promjene vrijednosti
funkcije pri maloj promjeni jedne od varijabli funkcije.
Ako se u vremenu poloaj ne mijenja brzina je nula, a
ako se mijenja brzina je razliita od nule i to vea to
je vea promjena poloaja. Slino ako je brzina u
svakom trenutku ista onda je naglost promijene
brzine u vremenu jednaka nuli tj. akceleracija je
nula.
Na primjer, naglost promjene brzine automobila u
vremenu je akceleracija, a naglost promjene poloaja
u vremenu je brzina.

1 - Uvod u fiziku
 Definicija derivacije
Derivacija je matematika veliina koja govori o naglosti
promijene vrijednosti funkcije pri infinitezimalno maloj promjeni
varijable o kojoj ta funkcija ovisi. Npr. f(x) je funkcija od x;
derivacije f(x) iskazuje koliko se funkcija promijeni pri maloj
promijeni varijable x

I. Newton uveo pojam derivacije te dao matematiku definiciju

temeljem koje se derivacija moe izraunati.

df f ( x Dx ) f ( x )
lim
f(x) Manja promjena vrijednosti funkcije
dx Dx0 Dx
za istu promjenu varijable x
Vea promjena vrijednosti funkcije
za istu promjenu varijable x

df Derivacija funkcije u nekoj toki

tga
dx je nagib tangente u toj toki

x
1 - Uvod u fiziku
 Derivacija vektorske funkcije
Derivacija vektora je derivacija svake pojedine njegove
komponente
v r
dx dy dz
i j k
dt dt dt

Kad se estica giba njen poloaj se mijenja u vremenu,

u trenutku t1 je (t1 )
r a trenutku t2 je(t2 )
r

Promjena poloaja od trenutka t1 do t2 je:

Dr r(t2 ) r (t1 )

Dr dr
v (t ) lim
Dt 0 Dt
Trenutna brzina je: dt
1 - Uvod u fiziku
 Integracija
Integral neke funkcije je povrina ispod krivulje koja
predstavlja ovisnost te funkcije o varijabli x po kojoj
se integrira u podruju od x1 do x2

f(x)
dx irina pravokutnika
f ( x ) visina pravokutnika

x
x1 x2

x2
Suma ovakvih malih pravokutnika ija
je povrina f(x)dx je integral funkcije.
I
f ( x)dx
x1

1 - Uvod u fiziku
 Pitanja za provjeru znanja
1. Nabrojite osnovne jedinice SI sustava.

2. to je dimenzionalna analiza?

3. to su vektori a to skalari, kako se zbrajaju

(oduzimaju) vektori, kako se rauna skalarni produkt
dva vektora a kako vektorski produkt dva vektora?

1 - Uvod u fiziku