GEOLOKA Kenozoik GRAA - Bosne

Kvartar
Geologija je Neogen nauka koja se bavi
starasnne Paleogen gradje tla uopsteno u
cijelom Mezozoik svijetu , tacnije to je
znanost o Kreda postanku , strukturi ,
sastavu i Jura razvoju zemlje .Zadaci
geologije Trijas su da se bavi
Paleozoik proucavanjem zemlje
kao cjeline Perm njenog materijalnog
sastava kao Karbon i tumacenja procesa
koji se u Devon njoj odvijaju.S tim u
vezi Silur govorimo o geoloskim
erama : Ordovicijum Prekambrij , paleozoik ,
mezozoik , Kambrijum kenozoik . U
prekambriju nastale
stare gromadne planine bogate rudama , kenozoik alpe mlade
vjenacne planine .Prekambrij ( Hadski ,Arhaicni , Proteozoicni
eon )
U periodu Pangee kada se ona cijepila na Labraziju i godvanu .
Labraziji je pripadao : Balticki stit , Kanadski stit , Ruska
plocaGodvani : brazilski , afrika , arabijska ploca , dekan
.Izmedju ova dva kopna nalazilo se pamore tetis . Tetis
geosinklinala - labilni dio zemljista u kojima jos nije zavrsen
atekronska pokretanaj . Reljef je nastao unutrasnjim i vanjskim
silama . Unutarnja energija , temperatura , geomaknetizam ,
dovelo je do tektonskih pokrwta koji mogu biti orogeni i
epirogeni . orogenim pokretima nastale su makro krupne
reljefne forme planine a mezo forme su kotline . Sve nase
rijeke su tekrtonski predisponirane tj uslovljene tektonikom a
onda je rijeka izgradila . Na povrsini zemljom te krupne
reljefne cjeline su deformisane radom sila. Te vanjse sile su :
suncana energija i sila zemjine teze . te 2 sile pruzrokuju
privlacenje kisu , snjeg led i to na zemlji vrsi rad i formira neke
druge forme koje nazivamo erozijom , egzaracije , abrazije ,
korozije , deflacije . U paleozoiku izmedju ova dva kopna
postojalo je more , bosna je bila pod vodom ona se talozila tj
bila je u fazi sedimentacije . Trajala je od prije 430 miliona
godina do prije 400 miliona godina . U starije m paleozoiku na
prostoru bih u morskoj sredini bitno je da naglasimo u morskoj
sredini talozili su se neki prostori prije 430 mil godina . Do
prekida sedimentacij e doslo je sa 1. orogenezom poecetkom
paleozoika tad se izdize 1. alpska zona tj vanjska zona alpa .
Kao rezualtat izdizanja alpa dolazi do izdizanaj unutarnjih
dinaridaBih pripada zapadnoj zoni mladih vjencnih planina
dinarida nazivamo to i sredozemna zona mladih vjeancnih
planina dinarida . Lanci dinarida imaju pravac pruzanja
sjeverozapad - jugoistok ti lanci dinarida dijele se na zonu
unutarnjih , sredisnjih ili unutarnih , i zonu spoljnih ili vanjskih
 dinarida.Prvobitno su se izdigli prostori unutarnjih dinarida . Iz tog
perioda imamo najstarije geoloske formaciej na prostoru bih .
geoloski najstarija formacija iz tog perioda jeste srednjobosansko
skriljavo gorje je prostor koji se nalazi izmedju gornjeg toka bosne i
gornjeg toka vrbasa.Govorimo o prostoru planinskom prostoru
tokova vranice , vitovnje iznad jablanice scif ili pogorjelica to ej
iznad rame u dolini rame pritoki neretve. Tos u skriljave planine ,
skriljci - kristalasti , najstarije stijene ispred kambrija paleozoika ,
metamorfozirani krecnjak dolomit i mermer ali i laporci . Pod
pojmom metamorfoze mislimo na izmjenjenu stukturu usled
vulkanski magmatskih izljeva , intruzije pa rezultat tek. aktivnosti
magma izlazi iz unutrasnjosti zemlje i dolazi do impregnacije sa
jedne strane vatra sa druge strane impragnira krecnjak , izmjenjeni
njegovu strukturu i to je kazemo metamorfozirani mermer jer
mermer nastaje impregnaacijom krecnjaka .Ti prostori iz tog
vremenskog perioda starijeg mladjeg paleozoika su danas najvise
rudnonosni prostori . Na 1. mjestu srednjobosanske skriljave planin e
, u mladjem palozoiku imamo Pracanski paleozoik , praca je pritoka
drine ( jugoist. od SA , iznad grad gorazde iznad prace , ustipraca ) .
Takpdje nesto sjevernije kod zvorniak rijeka Drinjaca to je pritoka
Drine i to je drinski paleozoik. U mladjem pleozoiku imamo jos i u
prostoru Majdanski planina tzv Unsko-sanski paleozoik . Na riejci
sani sanski most a iznad nje majdanske planine odn grad priejdor .
Taj prostor iznad majdanski planina i dan danas pise kamengrad
kamengradski rudnici strai amjdan i jubijak je prostor koji ima
rudnike i dan dans. Kad govorimo o rudama u exJu na ovim nasim
prosorima najvise su exploatisane zeljezna ruda iz ljubijeg i varea
cijela bivsa jug je koristila tu rudu iz bIh ogromne zalihe koje su
exploatisali rimljani na ovom prostoru bez zeljezne rude nema bazne
, teske industrije celika ( zelejzo plus ugalj . bez oga nema masinske
industrije , nema industirjlizacije bez obzira na drzavu koliko ona bila
ekonomski jaka i razvijena ako nema rzvijenu baznu industriju nema
napredka.Zelejzana ruda i kvalitetni igalj su rude iz ovog perioda.
Prije 220 miliona godina do prije 70 mil godina ndolazi mezozoik,
dijeli se na trijas juru i kredu .U mezozoiku dolazi do izdizanaj
centralnih dinarida a vanjksi su prave krecnjacke karbonatne
stijene , stjene najmladjeg postanka , pravi cisti krecnjak to je u
ovom nasem prostoru prostor jugozapadne , jugoustocne
hercegovine to je pravi kraski prostor krecnjak gdje imamo raska
polja , krape , vrtace , uvale mnostvo podzemnih jama i pecina sve
je to u tom pravom krecnjaku gdje nema mnogo vegetacije krecnjak
inace se lako erodira ,topi lomi nema povrsinski tokova jer sva voda
i koja ode ka povrsini se brzo upija sva voda ode u neretvu . Sav
ovaj prostor nema povrsinskih tokova za razliku do bosne sjeverne
koja ima i koja je izgradjena od klinjih i karbonatnih naslaga ne
cistog krecnjaka nego i on imoregnira proslojcima magmatskih
stijena pa su to cvrtse stijene pa bzog toga moramo imati povrsinke
tokove a gercegovini imamo podzemeb vode tj ona je puna
ponornica.Uglavnom u ovom periodu je konacno prekinuta veza sa
 tetisom . Tetis se prelio prostor jadranskog i sredozemnog mora =>
reliktni ostatak tetisa , a na sjeveru se more prelilo i do prije 30 mil
gpdina postojalo je paratetis . oN se prostorao od becke zavale od
grada u austriji do aralskog jezera prije koga e nalazi rno more . I to
more je zahvatao sjeverni dio bosne do breze dugo vremena .
Vremenom kako je nastavila tekotnska aktivnost kako se izdizao
prostor bosne i ostalih drzava tako se sve vise more povlacio prema
sjeveru , tako su rijeke gradile svoje korito . Izdizanjem dinarida a
povlacenjem mora rijeke u sve pomalo gradile svoja korita .
Poatupno su prosirivale svoje korite kako se more povlacilo dok
konacno nisu anse rijeke dosl edo save . A rijeka dunav koja izvire
ispod Swartswalda predstavlaj otoku ovog peripanonskog bazena
odn paratetisa . Zapravo je dunav odveo ovu vodu prema crnom
moru . Kako se izdigao arali dinaridi i apenini jednostavno se taj
nageo prostor juzne evrope i dunav je svojom otokomu nekom
periodu odveo tu prema crnom moru i dans je crno more odnosno
aralsko jezero reliktno ostatk tog paratetisa. Tom dzevdanskom
klisurom dunav je otekao i dans imamo panonski bazen koji je jako
plodan , mocvarni teren ima crnice i to je zavrsena ta faza.Mezozoik
u bih zona centralnih Dinarida je poznata po rudnjenima . Taj
mezozoik ili laramijska faza to znaci da se prekida veza kopna sa
morem ona je poznata po pozntim rudinjeniam to je prije svega
olovo i cink , srebrencia , olovo gradovi dobili naziv po bogatsvima
koji maju . Kreevo , Kiseljak fojnica prostor sjeverne bosne su
prostori poznati pi srebru , zlatu , obojeni metali . Jablanica - boksit ,
zvornik , bIhac . SVi ti prosotir su bogati rudama moneralima . Lignit
i mrki ugalj - Gacko ( termoelektrana ) oko tuzle Banovici termin
ugljevik uparvo dobio naziv po tome.
Period Kenozoika diejli se na terciejr ( paleogen neogen ) i kvartar. u
paleogenu su nastle konacno ove nase rijeke , kotline u dolinama
nasih riejka Sa-zenicko polje , senicko - dobojska kotlina , uskoplje
sva rjecna polaj nastali us u paleogenu . Konacno je zavrsen aova
faza i nastalo je kopno . Kad govorimo o kliu govorimo o prostoru
sjeverne bosne taj prostor je anstao od karbonatnih naslaga i
kazemo od klisa i impregniranog krecnjaka proslojci lapora sa
magmatskim stijenama. Prije 30 mil godina najmladji prosotr bosne
jeste prostor nizija .