FIZIKA ZGRADE

Cilj arhitekte ostvariti komfor!

Komfor u graevinama uslovljava:

Svjetlost

Zvuk

Toplota

Vlaga

SVJETLOST

- ispravan osvjetljaj:

prostor prijatan i sredina vedra

uklonjeni tetni uticaji svjetlosti

ne napree oko

povaana vizuelna percepcija

pospjeuje odravanje higijene

smanjuje povrede na radu.......
 ISTORIJA POZNAVANJA SVJETLOSTI

- Lukrecije (94-54 g.pne): svjetlost je veoma brzo,

pravolinijsko kretanje uarenih estica VEOMA
ISPRAVNO

- Njutn (1642-1727): razlae svjetlost na spektar

- Kristian Hajgens (1629-1695) postavio teoriju da

je svjetlost talas, ali kakav talas nije znao da objasni...

- James Maxwell (1831-1879) otkrio da su ti talasi

ustvari oscilovanje e.m.polja!

- Max Planck (1831-1947) uveo nas u eru kvantne

fizike svjetlost je kvantovana!

- Ajntajn (1879-1955) svjetlost je dualne prirode:

talas i estica !
SVJETLOSNI SPEKTAR

Boja l [nm]
Crvena 620 760
Narandasta 590 620
uta 550 590
Zelenouta 530 550
Zelena 505 530
Plavozelena 480 505
Plava 430 480
Ljubiasta 400 430
 OSJETLJIVOST LJUDSKOG OKA

- uta mrlja:

tapii  odgovorni za intenzitet (130 miliona)

epii  odgovorni za boju (7 miliona)
- fotooptiko vienje (pri normalnoj svjetlosti)
- skotooptiko vienje (u sumraku) epii bez uloge!
KOLIKA JE TEMPERATURA SVJETLOSTI?

Emitancija energija emitovana sa neke

povrine u vidu e.m.zraenja u jed.vremena:

Apsolutno crno tijelo: tefan-Bolcmanov z.
E = T 4 , [
= 5,67 10 8 W / m 2 K 4 ]

Vinov zakon pomjeranja: m T = b ,
b = 2,9 10 3 [K m ]

prirodni [K] vjetaki

izvori izvori
7000
hladni tonovi

ravnomjerno
prekriveno nebo 6500 fluo cijec
6000
Sunce u zenitu 5500
5000
2 h po izlasku 4500
BIJELA
4000 SVJETLOST
gasna
3500 sijalica
topli tonovi

3000
30 min.po sijalica sa
izlasku 2500 vakuumom
2000
izlazak Sunca 1800
 bijela svjetlost svijea sijalica fluo-cijev

FOTOMETRIJSKE VELIINE

1. Svjetlosni fluks, F [lm]: to je energija one svjetlosti

koja proe kroz neki prostorni ugao ili povrinu u
jednoj sekundi.
2. Koliina svjetlosti, Q [lms]: fluks emitovan u
odreenom vremenu, Q = dt
3. Jaina svjetlosti, I [cd]: snaga svjetlosnog izvora
d
I=
koja se javlja na osi prostiranja svjetlosti, d

Za takasti i
izotropan izvor:

I=
4
 4. Bljesak (luminancija, sjajnost), L [nt]: veliina
koju najee ljudsko oko osjea,
dI cd
L= nt = 2
d Ss m

I I
L= = =
S S cos S cos
Bljesak moe biti - onesposobljavajui
- neugodan

Izvor Oblano Vedro Sunce Mjesec Sijalica Svijea

nebo nebo zenit 100 W
[nt] 7000 2500 1,5109 2500 5,5106 5000
8000 4000
5. Osvjetljaj (iluminancija), E [lx]: je mjera za
intenzitet svjetlosti koji pada na odreenu povr,
d
E=
dS

I I S I
kako je = I onda je E = S = r 2 S cos = r 2 cos ,
a to je LAMBERTOV ZAKON.
 Sunce Oblano Pun Tamna no Zatvoreni
zenit nebo mjesec prostori
100000 15000 0,2 0,002 200 600 [lx]

Zato se osvjetljaj mijenja?

- Mijenja se poloaj Sunca u odnosu na Zemlju

- Razliit poloaj Zemljine ose
- Geografska irina posmatranog podruja
- Rotacija Zemlje
- Klimatske (ne)prilike
- Smog
- Orjentacija objekta
 KRITINI OSVJETLJAJ

To je onaj osvjetljaj koji se javlja za vrijeme prosjenog,

oblacima zastrtog, decembarskog neba, oko 9 30 h.

Ea=5500 [lx]

Munova korekcija q1
- prosjena vrijednost bljeska za ugao 420, dok se
za ostale uglove vri korekcija bljeska
Daniljukova korekcija q2
- vezana je za orijentaciju prostorije

Izvor svjetlosti okrenut q2 q2

prema: (oblano) (vedro)
Sjever 1 1
Sjeveroistok, sjeverozapad 0,9 0,9
Istok, zapad 0,7 0,7
Jugoistok, jugozapad 0,85 0,65
Jug 0,8 0,6

Korektovan osvjetljaj: ES = 5500 [lx ] q1 q2

Koliko osvjetljenosti trebamo?

Faktori:
- prostorne karakteristike vizuelnog zadatka
- stepen refleksije (bijeli hamer zahtijeva manje E)
- kontrast sjaja vizuel.zadatka i neposred.okoline
- vrijeme trajanja vizuelnog zadatka
- brzina obavljanja rada
- stepen zahtjevane tanosti zadatka
- starosna dob osobe koja obavlja zadatak
 Standardi: (JUS.C9 100)
Zahtjev Osvjetljenost [lx] Svj.dn.inilac [%]
Veoma mali 30 50 0,55 0,9
Mali 50 80 0,9 1,5
Srednji 80 150 1,5 2,7
Veliki 150 300 2,7 5,5
Veoma veliki 300 600 5,5 11
Izvanredno veliki preko 600 preko 11

KAKO PRORAUNATI OSVJETLJAJ?

METOD PROJEKCIJE PROSTORNOG UGLA
Prof. Koji
ERROR: stackunderflow
OFFENDING COMMAND: ~

STACK: