Professional Documents
Culture Documents
Planinarski Savetnik
Planinarski Savetnik
Planinarski Savetnik
Sadraj
Sadraj..............................................................................................................................................2
1. Uvod .............................................................................................................................................3
2. Kratki test planinarskog znanja ....................................................................................................4
3. Okliznue i pad.............................................................................................................................6
4. Vreme ...........................................................................................................................................8
5. Grom.............................................................................................................................................9
6. Hladnoa.....................................................................................................................................11
7. Koa i sunce ...............................................................................................................................12
8. Pazi kamen .................................................................................................................................13
9. Stabla i granje.............................................................................................................................14
10. Visina .......................................................................................................................................14
11. Davljenje ..................................................................................................................................15
12. Iscrpljenost ...............................................................................................................................15
13. Skijanje.....................................................................................................................................16
14. Lavina - borba za ivot.............................................................................................................18
15. Problemi ...................................................................................................................................21
16. Planiranje ture ..........................................................................................................................22
1. Uvod
Da bi vam pomogli, pre nego to poete u planine, proitatje donji tekst. U njemu su sabrana
elementarna znanja, rezultati i iskustva brojnih generacija planinara.
Sadraj planinarskog savetnika je pregledan, ali daje samo najnunije savete i upozorenja. U
njemu nema zabrana. Odluke u planini, dobre ili loe - vae su.
Puno peaite? Skijate? Rado idete u planine? Ako to inite, onda vam Planinarski savetnik,
skoro sigurno, nee biti suvian. Priroda i planina vam uvek bogato nudi odmor, doivljaje,
lepotu, uivanje, avanturu, pustolovimu ... ali i skriva opasnosti.
150 poena - Vi ste majstor, ali ne zaboravite jedno je znati, a sasvim drugo delovati. I jo
neto. Opasnost, tekoca i nesrea ne zna da je pogodila ba strunjaka za njih.
130 poena - Sasvim dobro. Niste poetnik. Vredno planinarite i prikupljajte iskustva i znanja
90 poena i manje - Vae je znanje suvie poetniko da bi ste uoili opasnost i spreili
nesreu. Ako se budete odlucili za planinarenje i dalju obuku ponite sa ovim planinarskim
savetnikom.
3. Okliznue i pad
Okliznue i pad je uzrok najveeg broja povreda u planinarenju. Mnogi planinari ni danas ne
priznaju opasnost od okliznua i pada. esto se moe uti nesuvislo i glupo tvrdenje: "Meni se
tako neto ne moe dogoditi". Uvaavajte sledee: Tekoa je u tome da se teren, na kome se
lako okliznete, ne da sasvim lako prepoznati, a to, svakako, na njemu ne pie. Mogunosti za
okliznue i pad nije uopte malo: strma padina, vlana trava, provalija pored staze, sneite, led,
smrznuta zemlja, kruljivo tle i mnoge druge. Za okliznue mora biti ispunjeno vie uslova:
pogreno izabran put sa koga se niste pravovremeno sklonili; razgledanje, fotografisanje ili
snimanje pejzaa i detalja pri kome zaboravljate na neposredno okruenje i opreznost; branje
cvea ili plodova prirode u stenovitom okruenju; umor i drugo.
Saznanje: Okliznue i pad nisu sami po sebi opasni ni smrtonosni. Potrebna je jo i vrlo strma
padina. Postavite sebi pitanje: ta e se dogoditi ako gurnem svoj ranac niz ovu padinu? Hoe li
po prevrtanju stati i ostati da lei ili e poeti da se kotrlja niz padinu?
Ako vam se ini da e se ranac otkotrljati, onda bi se to, najverovatnije, dogodilo i vama u slucaju
pada. Razumljivo, samo ako to vi dozvolite, odnosno ako ne znate kako da postupite.
ta moete lako i odmah uraditi ako se okliznete, izgubite ravnoteu ili vam se odroni kamen
pod nogom?
to pre delujete vee su vam anse za uspeh. Na raspolaganju vam je jedno dejstvo - leei
poloaj, licem prema tlu. Noge lako rairene, vrhovi cipela svom snagom utisnuti u tlo (tako se
koi), sa zgrenim rukama gurajte se od padine (oslonac). U ovom poloaju ete, verovatno,
uspeti da se zaustavite. U svakom sluaju to je poloaj koji vam daje najvee izglede za
zaustavljanje, a i najmanje je bolan.
1 veba. - Potraite kratku padinu koja se zavrava ravninom. Vrlo je primereno da na njoj
bude vlane trave ili snega i leda. Okliznite se namerno. Zauzmite leeci poloaj. Pokuajte da
koite. Obavezno koristite rukavice.
2. veba - etajte izabranom padinom i okliznite se. Po okliznuu, to pre, bacite se u leeci
poloaj.
3. grupna veba - Hodajte izabranom padinom. Na dogovoreni znak jednog od vas svi se
smesta bacite u leeci poloaj.
Znaaj vebi:
i pad. Vebajte padanje, klizanje i koenje na sneitima sa sigurnim zavretkom. Ta veba vam
pored sticanja refleksa i uenja pravilne reakcije moe biti i vrlo zabavna. Konano, posmatrajte
druge planinare, one iskusne i one koji to nisu, pri hodanju po strminama i sneitima i uoavajte,
pitajte i komentariite.
4. Vreme
Ovo poglavlje je vrlo znaajno za planinare. Za vae uivanje, dobar provod i oseanje, vreme
je odluujui faktor.
Sparina i oluja sa gromovima, mraz i snene meave, slaba vidljivost, kia, magla i jo poneto,
su vremenske pojave koje planinarima zadaju gadne tekoce, a u svakom sluaju su neprijatne i
neeljene.
Kamene i snene lavine, te razdraljivost kao posledica "fenskog" vetra, odnosno srani
problemi koji se lako pojave pri sparini ili naglim promenama vremena, tj. posledice koje ovi
inioci ostavljaju na ljude, nije lako predvideti i prepoznati.
Ljudi i planinari esto govore loe o vremenu. Vreme se cesto pojavljuje u ulozi negativca, a
jo cece u ulozi krunske smetnje i vie, "gospodnje" sile. Naravno, vreme je tada i opravdanje za
neuspeh, a ponekad i dokaz zavere i urote protiv pojedinca. U stvari, vreme nije ba tako
potuljena, podmukla i nepredvidiva sila, koja samo eka "nesrene planinare", ve prirodna
pojava koja ima odreene zakonitosti i o kojoj postoje informacije.
Nikada ne potcenjujte vremenske izvetaje i prognoze. Oni su prvi na listi vaeg planiranja
ture. Tek ako je ta prognoza zadovoljavajua, raspitujte se dalje prema navedenoj listi. I tako za
svaki od faktora. Konana je odluka vaa, ali nemojte po povratku optuivati vreme.
Na kraju, stvarno su opasne samo oluja ili nalet hladnog talasa zimi. Sva druga vremenska
stanja vie su neprijatnosti nego direktna opasnost, gde pod direktnom opasnocu zovemo
objektivno stanje koje uzrokuje nesreu. Time, naravno, ne govorimo nita o mogunosti nazeba,
bolesti i nezadovoljstva, kao posledicama loeg vremena.
5. Grom
Svake godine od groma stradaju ljudi i stoka i to u umama, dolinama, planinama, selima i
gradovima, ukratko, svuda, pa i tamo gde se to najmanje oekuje. Jedina prava zatita od groma
je kua sa gromobranskom instacijom ili automobil.
Saznanja
POSTUPAK
Budite svesni
Posebno ste ugroeni: na vrhovima, na grebenovima, u blizini usamljenih stabala ili pod
njima, oko ljebova i bujinih tokova, u podnojima previsnih i vertikalnih stena, u udubinama, u
okapinama, pod dalekovodima.
Manje opasno (ali daleko od sigurnog) je: u dolinama, oko 15m od vertikalnih stena, previsa i
litica, uanje pod bivak vreom, sedenje na rancu sa prekrtenim nogama.
titei se od groma pazite se gubitka ravnotee i pada usled jakih udara vetra. Vazduni udar je
ve mnoge oduvao sa prevoja u dolinu.
6. Hladnoa
U zemljama engleskog govornog podruja hladnoi (mrazu) tepaju: "Tihi ubica". Ovaj
nadimak hladnoa je dobila jer najcece ne ubija direktno, ali je uzrok brojnih sudbonosnih
greaka.
Vano je znati:
Prepoznavanje
Ako drhtite od hladnoe - dobro je. Niste u neposrednoj opasnosti. Kada drhtanje prestane
vreme je da se zabrinete. Stanje je kritino kada ovek izloen hladnoi postane smeten i izgubi
sposobnost razumnog odgovaranja na vaa pitanja (nesposobnost komunikacije)
Postupak
Delujte to je mogue bre da bi ste se zatitili od hladnoe. Zato, neka vam i po lepom
vremenu (a najbolje uvek) u rancu bude barem lagana vetrovka, "ukavac" pantalone, topla
kapa, rukavice i zatitna folija. Ne popustite! Opirite se! Drhtite, skakuite, pomerajte se, radite
unjeve! Ako uprkos hladnoi imate elju da mirujete i da se smrzavate, znak je da vas je
hladnoa opasno naela. Na vetru se opasnost od hladnoe viestruko poveava. Fakor hlaenja
sa vetrom ui nas da je pri temperaturi od svega 0 stepeni celzijusa i pri vetru od 40 km/h, isto
kao na temperaturi od -20 stepeni celzijusa bez vetra (u sobi). Ako telu ne uspe da kretanjem
ouva toplotu poee da se hladi. Ljudski organizam ima osobinu da pri ugroenosti automatski
zatvara krvotok prema periferijama (ruke, noge, lice), kako bi zatitio vitalne organe. Ako i pri
tim uslovima nastupi dalje hlaenje organizma, dolazi do gubitka svesti, stanja oka, prestanka
rada srca i smrti. Opasno pothlaene osobe prepoznaju se po tome to sa njima ne moete
smisleno razgovarati. U trenutku kada primetite da je znaajna razlika u temperaturi telesnih
periferala (ruke i noge) i trupa pothladenog, nikako ga nemojte pomerati i terati na kretanje.
Protok hladne krvi iz ruku i nogu kroz trup i vitalne organe rezultuje gubitkom svesti i ivotnom
opasnocu. Pothlaenog ostavite da miruje i utoplite ga koliko god je to mogue. Ako je ikako
mogue dozovite ekipe GSS, ili neku drugu pomo koja je u stanju da pothlaenog brzo i bez
pomeranja (helikopterom) prenese do bolnike nege.
to je vetar jai, hladnoa je vea. Ova fizika zakonitost ima poseban znaaj za boravak u
planinama. Znajte da je se na temperaturi vazduha od 10 stepeni C i pri vetru od 40 km/h (slab
vetar), vae telo hladi kao da je 0 stepeni bez vetra. Takoe, pri istom vetru i temperaturi od -10
stepeni C, vama je hladno kao na -34 bez vetra.
NE ZABORAVITE. Zatitu od vetra pruaju laka vetrovka, zatitne pantalone, rukavice, kapa
i zatitna folija.
7. Koa i sunce
Opekotine od sunca
Uivanje koje oseate provodei slobodno vreme na otvorenom, pod suncem, plaa vaa koa.
Poetkom 20. veka rak koe je bio, skoro, nepoznata bolest, a u poslednje vreme broj obolelih
rapidno i zabrinjavajue raste. Svi vi, koji se esto i dugo sunate morali bi cece da kontroliete
"majine belege" - mladee.
ovekova koa pamti svaku opekotinu od sunca. Sa svakom opektotinom od sunca raste
verovatnoa oboljevanja od raka koe.
Skrivajte kou od sunevih zraka - posebno izloene delove (nos i ui).
Koristite pomade i kreme za sunanje sa zatitnim faktorom
Zapamtite, planine su "blie suncu". Na njima ste izloeniji svim opasnostima
ultraljubiastog zracenja.
Sneno slepilo
8. Pazi kamen
Kamen koji se kotrlja ili pada je smtrna opasnost u planini i uvek dolazi sasvim neoekivano.
Zapamtite, kada ste u planini, pored kie, snega, groma i grada, na glavu vam moe padati
kamenje, stene, led, prolecni sneg, stabla, granje i drugi, sasvim neoekivani predmeti (konzerva,
komadi opreme ....).
A kad kamenje pada.... lem e vam sigurno pomoi. Bilo kakv lem je mnogo bolji od
nikakvog. Atestirani lem je bolji od HTZ lema, "lepog" lema ili onog "firmiranog".
Ako je kamen veliki, lem vam ne moe pomoi.
Prepoznavanje
Ko rui kamenje
Najopasniji su ljudi. Budite veoma oprezni kada uoite ljude na putu iznad vas. Posmatrajte ih.
Razmiljajte i o tome da ste vi na putu iznad nekog drugog. Planinske ivotinje takoe, nehotino
obruavaju kamenje. Divokoza u begu vas moe zasuti gomilom kamenja. Kamenje najcece
pada samo od sebe usled temperaturnih razlika. Tipino je dnevno otopljenje zimi. Sunce obasja
stenu, otopli je i evo nama kamenja, leda, lavine i drugih problema.
Ponaanje
Klonite se strana gde se esto odronjava kamenje. Zaobiite ih! Preko pree naokolo blie.
Kada kamenje krene da se odronjava budite na stalnom oprezu. Nemojte se zaustavljati! Naroito
je vano da za odmor izaberete bezbedan prostor. Na zahtevnim i poseenim stazama i putevima
nosite lem. Ni najbolji lem na svetu vas nee zatiti od velikog kamenja.
Zapamtite, kada kamenje pone da iti i kotrlja oko vas, momentalno potraite zaklon i
zatite glavu.
9. Stabla i granje
Nije retkost da se za vreme oluje strada od icupanih stabala i granja. Nain za izbegavanje ove
opasnosti je vrlo jednostavan: Za vreme oluje nemojte ii u umu. Ako stablo ili grana pada kao
kamen, bez oluje, tada je svejedno da li je to drvo ili stena ili ledena ploa ili neki drugi objekat te
veliine. Postupite kao kod padanja kamenja.
10. Visina
Svaka visina preko 2.500 metara je dovoljan razlog za oboljevanje od visinske bolesti. To je
mogue ak i u situacijama kada ste na tu visinu brzo doli kolima ili iarom.
Prepoznavanje
neprestana glavobolja
stalan oseaj umora
povean puls i prilikom mirovanja
Posledice
slabost
neprimerene odluke
nesiguran i trapav hod
iscrpljenost
Postupak
tada vam pomae samo momentalni silazak u dolinu. Velika opasnost je oboljevanje od visinskog
edema plua (voda u plunom tkivu).
11. Davljenje
Narasle vode i bujice u planinama kriju opasnosti od davljenja. Pad u zasneeni potok je
mogu; naroito s prolea, kada su sneni mostovi tanki i slabi, kada nastaju rupe u snenom
bloku koji se topi. Znajte, ma koliko razmatranje davljenja u planini bilo nesuvislo, morate
poznavati mogunosti. Pri topljenju snega, potoci teku ispod snenih blokova i pri tome se mogu
stvoriti lokve. Va hod po takvom, moe zavriti propadanjem i zaglavljivanjem, te davljenjem u
vodi lokve ili potoka. Moe se takoe, propasti kroz tanki led nekog gorskog jezera. Moe se
okliznuti na ivici nabujalog potoka. Moe se dogoditi jo mnogo toga. Vae je da znate da
opasnost postoji, da je uoite, i da budete oprezni.
12. Iscrpljenost
Iscrpljenost moe izazvati smrt kada se potroe sve rezerve telesne energije. Takvi primeri su
veoma retki jer ljudski organizam ima niz sigurnosnih mehanizama kojima se brani od potpune
iscrpljenosti. Uivanje alkohola pospeuje isrpljenost organizma. Iscrpljenost u kombinaciji sa
pothlaenocu opasno se pribliava kritinom stanju oveka.
Spreavanje
13. Skijanje
Skijanje sa raznim klizakim pomagalima bio je i bice privlaan sport i sadraj boravka u
planinama. Skijanje nije lieno opasnosti.
Magija brzine - to se bre kreete manje dobro uoavate i primeujete. Poznato je da skijanje
ima posebnu atraktivnost zbog brzine koju moete postii. Pitanje je da li ste uvek svesni brzine
kojom se kreete. Da li moete da kontroliete svoju brzinu i svoje kretanje. Pri brzoj vonji
opasnost se poveava kako za vas tako i za druge na skijalitu.
Magija lepote - lepota skijanja prekratko traje. Toliko je lepo, i toliko uivate da ignoriete
zamor, glad, vreme i druge faktore. Kako znate da e noge ili kolena izdrati jo jedan zaokret,
skok, spust. ta ako ipak ne izdre. Opasnosti su brojne, povrede teke. Ugroavate druge.
Efekat grupe - najlepe je kada skijate sa nekim. Imate elju da se: malo potrkate, ostavite lep
grupni utisak. U oba slucaja skijate u neposrednoj blizini partnera. Time ste posebno izloeni
opasnosti od ulaenja u "mrtvi ugao". Ako neto ne vidite, ne moete ni preduzeti nita. Opasno
je za oboje, a moda i za druge na skijalitu.
Efekat "zapaivanja" - Skijalite nije samo mesto za skijanje, ve i mesto gde se ljudi sreu,
komuniciraju, primeuju, stide ili paradiraju. Dobar ste skija i eljni akrobacije, ali tako da vas
drugi vide, da vam se dive, da vas primete i prepoznaju? Uradiete neto riskantno. Izabraete
objekat koji nije predvien za akrobatiku (ograda, ratrak, stub icare, grupa ljudi. loiji skija...).
Moda ete biti uspeni, a moda i neete. Nemojte pokuavati. Ski staza, njeni infrastrukturni
elementi ili inioci, nisu instrument za demonstraciju licne vetine i sposobnosti, kao to ibica
nije za decu. Uostalom, to je vrlo nezrelo i nesimpatino, a pre svega, krajnje opasno. Slian je
efekat ako se stidite svog skijanja pred drugima pa birate nemogue i neureene terene, gde vas
oni nece gledati. Zapamtite. Tu ste zbog sebe i svog zadovoljstva. Uostalom, i padanje je
uivanje, a i plug zadovoljstvo.
Znajte
Primeujte druge skijae. Pogledajte koliko daleko otklizavaju po padu u tesnacima, strminama
i zahtevnim stazama. Isto e se dogoditi i vama. Jeste li sigurni da znate ta da inite po padu?
Jeste li sigurni da e vam skijanje na tim mestima biti zadovoljstvo?
Vebajte padove. Uradite vebe opisane u delu "okliznue i pad".
Postupanje
1. Obzir prema drugima - skija se na skijalitu mora ponaati tako da svojim skijanjem ili
drugim postupcima ne ugroava druge.
2. Skijako znanje - ne sme se skijati napamet i bezobzirno. Brzina skijanja se mora prilagoditi
sopstvenom znanju, uslovima na skijalitu i broju skijaa.
3. Izbor putanje - skija mora izabrati takvu putanju kretanja kojom nee ugroavati skijae
pred sobom.
4. Preticanje - skija moe slobodno i po volji preticati, ali na takvom rastojanju od
preticanog, tako da ovaj ima prostora za skijanje.
5. Spust - Pre nego to se skija odluci da vozi spust po stazi mora pogledati nadole i nagore i
konstatovati da je spust siguran za njega i za druge.
6. Zaustavljanje - skija se ne sme zaustavljati na zahtevnim delovima skijalita, osim u
krajnjoj nudi. Pri tome se mora hitno skloniti.
7. Koraanje po stazi - skija, i bilo ko drugi, koji koraaju po skijakoj stazi, uzbrdo ili
nizbrdo, u tu svrhu koriste samo ivicu ski staze
8. Uvaavanje ski-znakova - kkija mora nauciti i potovati svaku oznaku (signale i znakove
ski-saobraaja) na skijakoj stazi.
9. Pomo u nesrei - prilikom nesree, skija je obavezan da u skladu sa svojim mogunostima
ponudi svoju pomo i udovolji zahtevu povreenog ili slubenog lica.
10. Obaveza legitimisanja - skija, uesnik ili svedok, odgovoran ili ne, mora pri nesrei
dozvoliti da bude legitimisan od strane za to ovlacenih lica.
Za "sportsko skijanje" izaberite stazu ili skijalita gde nema puno "obinih" skijaa.
Pazite da na mestima mogueg pada i zaustavljanja ne bude ljudi, prepreka ili opasnih
strmina.
Druge skijae ili ljude na stazi zaobilazite u irokom luku.
Ako ste u grupi nemojte se nabijati "u stado".
Zaustavljanje uvek nosi mogunost proklizavanja i pada. Zato ako ste u grupi, skijajte
pored grupe i zaustavljajte ispod nje.
Lako ete se pridruiti grupi po zaustavljanju.
Izvan skijalita, ili pri slaboj vidljivosti, uvek zaustavljajte iznad grupe.
Pre skijanja se dobro razgibajte i zagrejte.
Kada osetite umor i utrnulost smesta prestanite sa skijanjem.
Prepoznavanje
Tekoa je u tome to je potrebno se skloniti se od lavine upravo padinom koja joj je najvie
izloena. Najlepi skijaki tereni su upravo na lavinoznim padinama. Osnovno pravilo
samozatite je: posmatrati, posmatrati, posmatrati. Vaan pokazatelj je injenica da lavina ima
tamo gde postoje ostaci ranijih lavina. Dakle, pogledajte gde su tragovi prethodnih lavina i
procenite koliko je od tada prolo vremena.
1.Naduvan sneg (nanos): Najvei broj nesrea se dogodio za vreme padanja snega ili
neposredno po prestanku zbog ploastih nanosa snega, koje je naneo vetar. Posle padanja snega,
ili posle vetrenih nanosa zaobilazite one padine na kojima je novi sneg. Naduvani sneg se
prepoznaje po po obliku nanosa ili po boji, a jo bolje ako ga gazite! Za opasnost od lavina u
nanosima postoji prost test: poite 2-3 metra uz strmu padinu sa nanosima. Zgazite u nju
postrance. Ako primetite pojavu snenih pukotina u nanosu iznad ili ispod vas, budite sigurni da
je opasno.
2. Dubinski plovei (tekuci) sneg sre. Pri niskim temperaturama i vedrom vremenu, u
snenom pokrivau pojavljuje se temperaturni gradijent. Tada nastaju pojave zbog kojih se sneg
raslojava, pojedini slojevi ili ceo pokriva postaje krhak, a veza izmedu kristala poputa. Takav
sneg zovemo tekuim ili plovnim. Prepoznajete ga po tome to se "suv" sneg rasipa po padini kao
zrnca ecera u kristalu. Plocasti sneg, ili delovi slojeva koji se nadu na povrinama krhkog
plovnog snega, lako se otkine ili otkliza. Lavine dubinskog ploveeg snega su cesta pojava za
vreme hladnih zima sa malo snega.
3. Mokar sneg. Usled ojuenosti, fena, kie i sunevog zraenja sneg se lako i brzo nakvasi i
otea, ta da se pocnu otkidati lavine mokrog ili vlanog snega. Paljivim posmatranjem, bez
problema otkrivate kakva je vlanost snenog pokrivaca.
Postupak:
skija u elcu, izvlai ruke iz gurtni na tapovima, otkaci lovce sa nogu, ima pri sebi ukljueni
lavinski javlja (postavljanu na odailjac), a u rancu lavisnku lopatu i sondu.
2. Dalje od lavinskih podrucja - Zaobilazite padine koje su vam iole sumnjive. Primeujte
znake koji vam govore o vrsti snega i mogunosti pojave lavina. Probajte sneg i padinu tapom.
Ako primetite naizmeninost tvrdih i mekih slojeva na povrini, i pri tom je tvrdi sloj na mekoj
podlozi i obrnuto, odustanite.
3. Na strmim padinama vozite pojedinano - Kada nije mogue uoiti bilo koji znak
opasnosti odluujete se na uivanje u skijanju van ski staza, na slobodnom i neobezbedenom
terenu, i po sveem i dubokom priu. Razumljivo je da, pri tom, ne smete zaboraviti da je vaa
procena opasnosti mogla biti netana. Razumni skijai se na ovakvim terenima i uslovima ne
skijaju u grupi istovremeno. Skijajte, uivajte, ali pojedincano, jedan za drugim, od jednog do
drugog sigurnog odmorita.
Ukrepanje
Ako vas zahvati lavina, zapamtite da je malo verovatno da ete se spasiti spustom (beanjem).
Ta mogunost je malo verovatnija pre nego to vas lavina zahvati. Zato, im primetite pomeranje
snenog pokrivaca ili primetite da vas sneg pod vama nosi, ako ste vet skija, pokuajte da
poravnate skije i spustite se, po lavini, izvan nje. Ako padnete: Borite se sa lavinom! Odupirite se
da vas ne povuce unutar sebe! Kad primetite da se brzina lavine smanjuje stavite ruke ispred lica.
Ako vas je lavina uvukla i vai pokuaji da izronite nisu bili uspeni nemojte ponavljati iste
pokrete. Time samo nepotrebno troite snagu i vazduh. Da bi ste preiveli mora biti ispunjeno
nekoliko uslova:
Spasavanje iz lavina
Samo trenutna drugarska pomo, koja mora biti uspena u nekoliko minuta, poveava izglede
za izbavljenje i ivot unesreenog. Ovo se spasavanje odnosi na vas i vae drugare sa kojima
skijate po neobezbedenim i lavinoznim terenima. Prilikom spasavanja razmiljajte da ste na
lavinoznom terenu, te da moe krenuti nova lavina. Ako lavina zatrpa i vas vie nema pomoi ni
vama ni vaem drugaru. Postavite osmatraa i precizirajte pravac bega.
Zapamtite mesto na kome je nestao va drugar. Ako ste to mesto zapamtili, odmah ponite da
traite povrinske znake (kapa, rukavice, komadi opreme ...) i pretraujte lavinskim javljaem.
Rukovanje lavinskim javljaem i njegovo korienje mora vam biti poznato.
4. Detaljno traenje tik nad tlom u dva ukrtena pravca i cetiri smera.
5. Lavinskom sondom se odreduje leite zatrpanog. Ako nemate lavinske javljae traenje
povreenog je znatno sporije. Vri se "celjanje" terena lavinskim sondama. Sondira se
sondama i tapovima sa kojih se skinu krplje.
Budite svesni svog instinkta i predoseaja. Verujte mu. Ne idite na padine kojima ne
verujete.
Nikada nemojte ii na zahtevne i opasne terene bez lavinskih javljaa, sondi i lopata.
Pre nego to napustite ureeno skijalite i upustite se u terensko skijanje, ukljuite
lavinski javlja, postavite ga na predaju i proverite da li radi.
Ruke izvucite iz gurtni na tapovima i otkopajte lovce za skije.
Na padinama preko 25% nagiba skijajte pojedinano, jedan za drugim, od jednog do
drugog sigurnog odmorita.
Posluajte savete, idite sa gorskim vodiima, instruktorom skijanja ili ski uiteljom
15. Problemi
Kada ponete da razmiljate o reavanju problema, kada se ve nalazite u tekoama, moda e
biti prekasno. Ako do sada niste razumeli, vreme je. Razmiljajte i delujte preventivno.
Zamiljajte da se nalazite u problemima. Povremeno se zaustavite i u mislima reavajte sloene i
kritine situacije. Zamislite naglu promenu vremena, lavinu, pad, povredu, zalutalost, probleme u
steni i drugo.
1. Oprema - Osnovna zatitna odea i bivak vrea reie vam veliki broj problema. Videete
kako pored vas neoprezni planinari "na vrat, na nos" ure u dolinu. To ete vreme pametno
iskoristiti.
2. Kad e doci pomo? - Ako ste se paljivo pripremali na put, te o svojim planovima
obavestili ukuane ili druge planinare u domu, imate sve anse da pretpostavite da e
prilikom vaeg kanjenja biti animirani spasioci ili milicija. Dakle, ako ostavite podatke o
tome gde ste se zaputili, kojom putanjom idete, kada ste krenuli, kada oekujete svoj
povratak ili javljanje i ta ste poneli sa sobom, znajte, da ako se naete u problemima i
vreme povratka prolazi, postoje ljudi koji vas trae i koji e vam brzo pomoi.
3. Nemojte se plaiti i paniiti - Vie ste se puta u mislima suoavali sa problemima i
tekoama. Sada vas je neka od njih zadesila. Nemojte gubiti vreme na strah, paniku ili
samosaaljenje. Pomognite sebi. Primenite sva ona znanja koja imate. Vi najbolje znate ta
u datom trenutku da uradite. Tri besmislice:
- otili ste na turu a da pri tom nikoga niste obavestili
- naiavi na probleme planinarska grupa se razila
- ostavili ste povredenog samog
4. Priprema bivaka - Zimi to nije teko. Iskopajte rupu u snegu ili napravite iglo (ako ne
znate kako se to radi pitajte decu, oni e vas nauiti igrajui se, vebajte, bie zabavno).
Leti je tee. Bez bivak vree, u planini, ete nai vrlo malo zatite (napravite zid od
kamena, pronaite neku okapinu, zavucite se u dno razgrante jele). Znajte da je
najhladnije na zemlji. Postavite suvo lice, granje, zatitnu foliju, ranac ili neto drugo.
Ko obavetava?
ta se dogodilo?
Gde se nesrea dogodila?
Kada se nesrea dogodila?
Koliko ima povreenih?
Znaci kod dolaska helikoptera: Pomo potrebna, Pomo nepotrebna
OPREMA:
Osnovna planinarska oprema je: ranac, paket prve pomoi (prvi zavoj, sterilna gaza, zavoji,
turban zavoj, flaster, hanzaplast, elastini zavoj, zatitna folija), bivak vrea, vetrovka, zatitne
pantalone, topla odea, rezervni ve, rukavice, kapa, tapovi za hodanje, naoare za sunce, hrana i
pie, signalna pitaljka, pribor za orijentaciju (karta, kompas, olovka)
Dodatna oprema za pohodi zimi je: dereze, cepin, lavinski javlja, snena lopata sa meraem
klizanja, lavinska sonda. Planinarska cipela mora biti nepromoiva, duboka i vrsta sa otrim
gumenim profilom. Sa takvom cipelom dobijte cvrst oslonac u snegu, na steni, i po travi.
Zdravstveni aspekti
Optereenje zglobova
Planinarske ture, najcece, ne optereuju znacajno srce i krvotok. Ipak, u sluaju sranih mana
to optereenje moe biti sasvim dovoljno za opasnost. Zato pre odlaska u planine otidite do
sportskog lekara da vam pregleda srce i ustanovi postojanje tegoba, sranih mana, te mogunost
preoptereenja.
Stalno sluajte sopstveni organizam. Nae telo je mehanizam koji ima jasne znake upozorenja i
uvek vam saoptava granice. Tako ete najbolje znati kada je dosta. Nemojte se takmiiti i
dokazivati na planinarenju. Vi ste tu zbog uivanja. Napredujte takvom brzinom da sa lakoom i
bez zamora moete razgovarati sa drutvom. Pravilno hodanje po planinama smanjuje opasnost
Planinarski savetnik strana 23/25
Gorska Sluba Spasavanja Stanica Beograd www.gss.org.yu
od sranog udara usled preoptereenja srca. Optereenje srca se vidi kroz puls. Naredna tabela
vam daje normalne i dozvoljene vrednosti. Ako se zamarate i pri tom primetite da vam je puls
vei od dozvoljenog, priutite sebi odmor i izbegavajte taj intenzitet napora.
U planine sa decom
Ko ide sa kim u planine? Vi sa decom ili deca sa vama? Ovo pitanje ukazuje na probleme do
kojih lako dolazi, ako svoj cilj postavljate po svaku cenu, a sa vama su deca. Ako su deca
dovoljno motivisana mogu izai i na vii vrh, ali deca nisu obuena za uspone u visokim
planinama. Njih u planine vodite zbog zdravlja i lepote. Oni e zavoleti planine samo ako im je u
njima lepo. Kasnije e tota nauciti, obuiti se i otii sa svojim drutvom. Planina nee nigde
pobei i revnosno e saekati da deca porastu i osvoje je. Zapamtite, deca bi se u planini rado:
zabavljala, tu i tamo malo zaustavila i poigrala ponegde, zaustavila i vratila, bavila drugim
stvarima od onih koje vas zanimaju.
Uskladivanje elja odraslih i dece zahteva mnogo mudrosti i strpljenja. Jako je bitno da
zapamtite da su deca nestana, nedovoljno uporna, rade samo ono to im je zanimljivo,
nestrpljiva, nejaka, a iznad svega, nesvesna opasnosti u planinama. Slobodno vodite decu u
planine, ali pri tom raunajte na njih kao na ravnopravnog lana planinarske ture, te prema njima
odredite planinarski uspon. Strogo pazite na opasnosti kojim se izlau. Vae pravo oruje za
odnos sa decom su upravo njihov nedostaci: strpljenje, upornost, mudrost, smernost,
principijelnost i znanje planine.
Priroda
Trudite se da vam se u prirodi ne desi nita loe, ali brino doprinosite priodi i budite joj
ljubazni cuvar!
uma
ume stare i oboljevaju. Procesi koji se u umama odvijaju su veoma spori. Za razliku od toga,
moderna civilizacija je dinamina. ovek moe mnogo toga uraditi brzo, esto neoprezno i na
tetu svog okruenja koga postane svestan tek kada je za to kasno. Podmlaivanje ume, ili
poumljavanje, je mukotrpan i dugotrajan proces koji se lako moe ugroziti. Neki od faktora na
koje pojedinano ne moemo uticati su sue, oluje, poplave, grad i drugo. Postoje, medutim i
stvari koje moemo uiniti. Na primer, moemo izbegavati lomljenje malih stabala i bunova,
moemo izbegavati rubljenje skijama preko mladica. Mislite i na to da se u umama odvijaju
umski radovi (see, transport stabala, gradnja umskih puteva), te da vam od njih moe pretiti
opasnost.
Konacno, vodite racuna o tome da umski rasadi predstavljaju sloen ekosistem, te da su umski
plodovi mnogim njenim stanovnicima jedina hrana. Mislite na potrebe umskih stanovnika, onhih
vidljivih i onih nevidljivih, pa budite umereni u branju umskih plodova.
Gorsko rastinje
Pod gorskim rastinjem podrazumevamo biljni svet iznad granice ume. Posmatrajte ovu floru
drugaijim oima. Vidite li da je ona pravo udo prirode i izdrljivosti. Znate li da opstaje i u
prilikama u kojima bi ste vi davno napustili isti teren. Njihova svrha je zatita od erozije. To
rastinje se teko sadi i obnavlja. Za obnovu unitenog gorskog rastinja esto je potrebno i
nekoliko stotina godina. Zato: nemojte se kretati preicama preko rastinja, ako ve postoji staza,
jer kretanje preicom obrazuje novu stazu na kojoj nema rastinja, a koja je tzv. erozivni jarak.
I zapamtite: gorsko cvee nigde nije tako lepo kao u gori. Zato neka ostane tu. Neka se i drugi
njemu dive, neka ga uoe i neka im ulepa planinu. U vaoj vazi ili herbarijumu ono ne slui ni
vama ni planini. Ako ste ba naumili da ga trajno zapamtite - snimite ga kamerom ili foto
aparatom.
Divlja
Period od marta pa do kraja juna je vreme raanja mladunaca raznih vrsta planinskih ivotinja.
U istom periodu mladunci ine prve korake, i zato, u tom periodu zaobilazite cestare, mlado
rastinje, velike jele i svoje pse vodite na povodcu. Zapamtite da je opasnost dvostruka. Sa jedne
strane vi ugroavate mladunce i porodice gorskih ivotinja i ptica, a sa druge strane, moete se
izloiti opasnosti od zatitniki raspoloene majke neke opasne zverke. Znajte da pri begu divlja
upotrebi mnogo energije koja joj je potrebna za ivot. Znajte da i ivotinje oboljevaju od stresa.
Znajte da se panika ivotinje poveava sa iznenadnou njenog susreta sa vama. U vezi sa
poslednjem, zapamtite da hod u tiini nije poeljan, kako se to esto misli. Normalan razgovor i
utanje pri hodu otkriva vae postojanje ivotinjama, te se one na vreme postave na oprez i
lagano se uklone. Ako se "unjate" iznenadiete neko neduno stvorenje. Naravno to ne znai da
treba da galamite i namerno proizvodite nepotrebnu buku. Ponaajte se normalno. Konacno, ako
ste u umi zimi, saznajte gde su hranilita za ivotinje i nadaleko ih izbegavajte.