GIMNAZIJA MUHSIN RIZVI kolska 2013/14. god.

KAKANJ

Ime i prezime uenika: Lejla Kubat

Izborno podruje: Drutveno
Odjeljenje: IV-5

MATURSKI RAD
iz
Geografije

TEMA: ENERGETIKA

Mentor:
Muris Aali

Kakanj, aprila 2014. godine

SADRAJ
 Strana

SADRAJ.............................................................................................................................2
1. UVOD...............................................................................................................................3
2. Klasifikacija energetskih izvora........................................................................................4
2.1 Klasini izvori energije.................................................................................................6
2.1.1 Drvo.........................................................................................................................6
2.1.2 Ugalj........................................................................................................................9
2.1.3 Nafta......................................................................................................................11
2.1.4 Prirodni gas............................................................................................................13
2.1.5 Atomska ili nuklearna energija..............................................................................14
2.2 Alternativni izvori energije.........................................................................................15
2.2.1 Suneva energija....................................................................................................15
2.2.2 Energija vjetra.......................................................................................................18
2.2.3 Energija plime i oseke...........................................................................................21
2.2.4 Hidroenergija.........................................................................................................22
3. ZAKLJUAK.................................................................................................................24
4. LITERATURA................................................................................................................25

1. UVOD

2
Energetika je privredna djelatnost koja se bavi prouavanjem i iskoritavanjem razliitih
izvora energije te proizvodnjom elektrine energije. Energetika je bitna za razvoj itavog
drutva. Savremeni privredni razvoj neke zemlje u potpunosti zavisi od raspoloivih izvora
energije, njihove iskoritenosti i primjene u proizvodnji i potronji.

Jedan od darova koji je dat ljudskom rodu je sposobnost razmiljanja i realizacija svojih
ideja. Kao rezultat toga, kroz historiju su se pojavljivale razne metode i tehnike za
eksploataciju i koritenje izvora energije pri obavljanju raznih aktivnosti.

Ljudski rod je najprije poeo oprezno koristiti obnovljive izvore energije, ali je nakon toga
postupno preao na nepromiljeno koritenje neobnovljivih izvora energije.

Energija postoji oko nas u razliitim oblicima. Najee je opisujemo kao hemijsku,
toplotnu, svjetlosnu, mehaniku, elektrinu i nuklearnu ili atomsku energiju.

Pored mnogobrojnih prednosti, postoje i negativni utjecaji energije. Najznaajniji su: kisele
kie i efekat staklene bate.

U praksi se najee koristi elektrina energija, zbog osobine da se lako moe na bilo
kojem mjestu pretvarati u druge oblike energije, npr: toplotnu, hemijsku energiju,
svjetlosnu i energiju zraenja.

Ovu temu sam izabrala za maturski rad zbog moje velike zainteresovanosti o prirodi i
onome to me okruuje i zato jer sam eljela nauiti mnogo vie o energetici i energentima
koji su jako bitni za ovjeanstvo. ivot se ne moe zamisliti bez drveta kao energenta, bez
uglja, bez suneve energije.

U ovom maturskom radu saeti su najosnovniji podaci o klasinim i alternativnim izvorima

energije. Prvo slijedi podjele energetike, pa uvod o klasinim izvorima energije i
najosnovnije karakteristike energenata koji su tu ubrajaju: osobine, nalazita, upotreba,
znaaj. Zatim slijede ope karakteristike alternativnih izvora energije.

Prilikom izrade maturskog rada sam koristila razliite izvore informacija: geografija za
srednju kolu, internet, enciklopedije...

2. Klasifikacija energetskih izvora

3
Tokom historije (posebno u posljednja dva stoljea) proizvodnja i potronja energije su u
stalnom porastu. Do poetka prve industrijske revolucije ovjek je potrebnu energiju
osiguravao vlastitom snagom, snagom ivotinja, koritenjem snage vode, vjetra, te drva i
dervenog ugljena. To je razdoblje poznato oid nazivom razdoblje bioloke energije. Od
poetka prve industrijske revolucije i izume parne maine u prvi plan dolazi ugalj kao
gorivo i kao sirovina u hemijskoj industriji. Sagorijevanjem uglja nastaje vodena para
koja je najprije koritena za pokretanje: mehanikog tkalakog stana, parobroda i parnih
lokomotiva. To razdoblje naziva se razdoblje mehanike energije. Sto godina kasnije,
pronalaskom motora sa unutranjim sagorijevanjem, kao osnovni energnet javlja se nafta.
Ona postaje glavni energent i vana sirovina. Pored nafte kao sirova se koristio i prirodni
plin. U drugoj polovici 19. stoljea poinje primjena elektrine energije, koja je
mehanika energije ali transformirana putem generatora.1

Danas se u svijetu koriste razliiti izvori energije. Najea podjela je na:

klasine i

alternativne

Klasini izvori energije su:

drvo,

ugalj,

nafta,

prirodni gas,

vodena energija i

atomska ili nuklearna energija

Alternativni izvori energije su:

suneva energija,
1 Greta upani, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 2007., str. 103

4
 energija vjetra,

energija morskih valova,

geotermalna,

energija biomase i

energija plime i oseke.

S obzirom na vremensku mogunost njihovog iscrpljivanja energetske izvore dijelimo na:

obnovljive i
neobnovljive. 2
Obnovljivi energetski izvori su oni ije se zalihe troe i isrcpljuju i obnavljaju, tu spadaju:

Suneva energija,
energija vjetra,
energija morskih talasa i
vodena i geotermalna energija.

Neobnovljivi izvori energije su oni izvori ije se zalihe troe i iscrpljuju ali se ne
obnavljaju, tu spadaju:

ugalj,
nafta,
prirodni gas i
atomska energija. 3

2 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003., str. 77

3 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003., str. 77

5
 2.1 Klasini izvori energije
2.1.1 Drvo

ovjek je oduvijek bio usko povezan sa drvetom kao sirovinom koju su koristili za
proizvodnju oruja i alata, stambenog prostora, za izradu namjetaja, a esto i kao izvor
energije. U posljednjih nekoliko decenija, tendencija je da se drvo zamijeni drugim
materijalima u mnogim oblastima (graevinarstvo, energetika).

Energija na bazi drveta je dominantan izvor energije za preko 2 milijarde ljudi u svijetu,
posebno za domainstva u zemljama u razvoju. Biogoriva, posebno ogijevno drvo i drveni
ugalj (umur) trenutno uestvuju sa vie od 14% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji primarne
energije.

Za efikasno koritenje drveta u energetske svrhe se zahtijeva poznavanje strukture i

svojstava drveta. Toplotna vrijednost drveta je koliina toplote koja se stvara kompletnim
sagorijevanjem. Toplotna vrijednost drveta zavisi od: koliine vode ili vlage, hemijskog
sastava i vrste drveta. 4

4 http://www.sume.unecopn.org/

6
 Prilog br. 1 Hrast kitnjak

Drvo se sastoji od sljedeih elemenata:

Ugljik (50%),
Kisik (43%),
Vodik (6%) i
Azot (1%).

Po hemijskom sastavu, drvo se sastoji od: celuloze, hemiceluloze, lignina i prateih

materijala (krob, eer, smola, boja).5

Za grijanje ovim energetskim izvorom biraju se tvra drvea, koja imaju veu gustinu i
samim tim imaju veu kalorijsku vrijednost u m. Kalorijska vrijednost sastojaka nije ista.
Lignin ima veu toplotnu vrijednost od celuloze i zbog toga etinarsko drvo se vie koristi
za proizvodnju toplote.

5 http://www.sume.unecopn.org/

7
 Prilog br. 2 uma je najvee prirodno bogatstvo na svijetu

uma je ivotna zajednica drvea, grmlja i umskih ivotinja. One prekrivaju 31%
ukupnog kopnenog podruja. Ljudi imaju veliku korist od uma, prije svega koriste drvo za
proizvodnju energije, dobiveno od stabala. Postoje razliite veliine i tipovi uma.

ume se ve stoljeima iskoritavaju za izvoz drva i dobivanje zemljita za poljoprivrednu

proizvodnju.

Glavna podjela uma je:

1. Tropske kine ume (praume, dungle, selvasi)

2. ume umjerenog pojasa
a) Listopadne (bukva, hrast, grab)
b) etinarske (bor, smra i jela)
c) Mediteranske (makija, garig)
3. ume tropskog pojasa

8
 Prilog bg. 3 Svjetske ume, vegetacione zone

2.1.2 Ugalj

Ugalj je organogena stijena i gorivi sediment. Sastoji se preteno od ostataka, odnosno

produkta raspada biljaka, a nastao je od tresetita iz daleke prolosti (najvie ga ima iz
karbonske i hercinske starosti). Proces pougljenjivanja ostvaruje se postepenim
poveavanjem relativnog sadraja ugljenika (C) uz istovremeno smanjivanje relativnog
sadraja kisika (O2), azota (N2), vodika (H2).

Postoji niz sukcesivnih pretvaranja: biljni ostaci i drvo-->trest-->lignit-->mrki ugalj--

>kameni ugalj. Taj proces je trajao stotinama miliona godina.

9
Postoje razne metode za klasifikaciju uglja po porijeklu, namjeni, starosti i drugim
osobinama. Postoje tri vrste uglja:

1. Lignit
2. Mrki ugalj i
3. Kameni ugalj (antracit, poluantracit, masni kameni ugalj).6

Dva velika pojasa nalazita kamenog uglja obavijaju Zemlju. Jedno je na sjevernoj
polulopti i polazi od sjevernoamerikog kontinenta, preko srednjeg dijela Evrope i Rusije
do Kine. Drugi pojas polazi od junog Brazila, preko june Afrike do istone Australije.
Pripadaju mu i nalazita u Indiji.

Svjetske rezerve kamenog i mrkog uglja iznose oko 510 milijardi tona. Najvee rezerve
nalaze se u SAD, Rusiji, Kazahstanu, Australiji, Kini i Indiji (oko 73% svjetskih
rezervi). Uestvuje u ukupnoj strukturi svjetske energije sa oko 23%.7

Toplotna mo ja osnovno obiljeje uglja. Pored energetske ima i veliku vanost kao
sirovina u industriji, posebno hemijskoj.

Razmjetaj zaliha mrkog uglja u svijetu je vrlo neravnomjeran. Najvee zalihe mrkog
uglja su u zemljama Srednje i Zapadne Evrope (3000 milijarde tona), SAD-u (950 milijardi
tona), Kini (450 milijardi tona) i Australiji (300 milijardi tona). Najvee zalihe kamenog
uglja nalaze se u Rusiji i SAD.8

Ukupna svjetska proizvodnja mrkog uglja iznosi 850 mil. tona. Najvei svjetski
proizvoai su: Njemaka, Rusija, Turska, Poljska i SAD. Ugalj najvie izvoze SAD,
Poljska, Rusija, Njemaka, JAR i Indija, a najvei uvoznici su: Japan, vedska i
Norveka.9

6 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str. 152

7 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003., str. 79

8 Ibidem, str. 80

10
Nain eksploatacije uglja zavisi od geolokih uslova. U osnovi se razlikuju jamska
(podzemna) i povrinska eksploatacija. Jamska eksploatacija se primjenjuje kada se
koliine uglja nalaze na velikim dubinama.

Tada se otvaraju rudnici i eksploatacija traje otprilike 30-40 godina. Povrinska

eksploatacija uglja se prijmjenjuje kada su slojevi uglja blizu povrine. Tada se odstranjuju
slojevi humusa i stijena. Praktinije je mnogo nego izgraivati podzemne hodnike i okna.

Prilog br. 4 Kameni ugalj

Ugalj se u Bosni i Hercegovini proizvodi u podznemnim i povrinskim kopovima.

Godinje se u Federaciji BiH proizvede oko 7 miliona tona uglja. Najvei proizvoai su
Rudnici Kreka, Rudnik Banovii, Rudnik Kakanj, Rudnik urevik itd.

2.1.3 Nafta

Nafta je jedan od najvanijih energenata koji se koristi u svijetu, a njena potronja je u

kontinuiranom porastu. U novije vrijeme, savremeni svijet se sve vie suoava sa
tekoama osiguranja energije za budunost, posebno nafte kao neobnovljivog resursa. Sve
9 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 2003., str. 79

11
se vie u svijetu analizira znaaj nafte kao energenta te se trae alternativni izvori energije.
Osnovni razlozi za ovo su ogranienost resursa, neravnomjerna rasporeenost ovog resursa
i ekoloki problemi u vezi koritenja nafte kao energenta.

Nafta je kameno ili sirovo zemno ulje, smeezelena do smeocrna obojena tekua ili
poluvrsta tvar koju nalazimo u sedimentnim slojevima zemljine kore.

Nafta uestvuje u svjetskoj produkciji energije sa oko 39%. Bez nafte i njenih derivata ne
moe se niti zamisliti suvremena tehnika civilizacija. Nafta i naftni derivati pokreu
viiemilionske motore kamiona, autobusa, automobila, vozova, brodova i aviona. Takoer,
znaajna je sirovina za mnoge proizvode (plastika, razrjeivai, umjetno gorivo). Industrija
koja se bavi preradom nafte naziva se petrohemijska industrija.

Hemijska industrija u novije vrijeme ima sve veu potronju nafte kao sirovine. Potronja
nafte sve vie ide na proizvodnju elektrine i toplotne enegije. Dakle, bez nafte ivot
savremenog ovjeka bio bi praktiki nemogu.

Ukupne svjetske zalihe nafte cijene se na oko 141 milijardu tona. Najvee zalihe nafte
nalaze se na prostoru Jugozapadne Azije. Na tom podruju naftom najbogatije drave su:
Saudijska Arabija, Irak, Iran, Kuvajt, UAE i dr. Drugi region bogat naftom je podruje
Meksikog zaljeva i priobalje Karipskog mora. Leita nafte nalaze se i u drugim
krajevima svijeta: u Sibiru, u Kanadi, u Kini, u priobalju Sjevernog i Kaspijskog mora.10

Najvei svjetski proizvoai nafte su: Saudijska Arabija (412 miliona tona), SAD, Rusija,
Iran, Meksiko, Norveka i Kina. Najvei svjetski izvoznici nafte su: Saudijska Arabija,
Rusija, Venecuela i Norveka, a uvoznici: zemlje Zapadne, Srednje i Sjeverne Evrope,
Japan, SAD i Australija.11

10 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003., str. 78, 79

11 Ibidem, str. 80

12
 Prilog br. 5 Naftna platforma u Sjevernom moru

Po hemijskom sastavu, nafta je mjeavina velikog broja razliitih ugljikovodika i malih

koliina spojeva sumpora (S) i kisika (O). Prema procentu razliitih ugljikovodika,
razlikujemo:

1. Parafinsku ili metansku

2. Naftalensku
3. Aromatsku naftu

Naftna nalazita su najee u sedimentnim slojevima zemljine kore na razliitim

dubinama (od nekoliko desetina metara pa do 5 kilometara. Najdublja postignuta buotina
za vaenje nafte od 9169 metara nalazi se u Oklahomi (SAD).Eksploatacija nafte u svijetu
je poela prvi put 1859. godine s naftnom buotinom u Pensylvaniji.12

12Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str. 157

13
 2.1.4 Prirodni gas

Prirodni ili zemni gas je prirodno, gasovito fosilno gorivo, sa velikim udjelom metana.
Javlja se samostalno ili zajedno sa naftom. Zahvaljujui tome to mu je glavni sastojak
metan, u poreenju sa drugim fosilnim gorivima ima najmanji koeficijent emisije CO2, pa
se smatra ekolokim gorivom. Prirodni gas je laki od vazduha, bez boje, mirisa i okusa.
Prirodni gas je gotovo idealno gorivo, lako se mijea sa vazduhom, ima veliku brzinu
sagorijevanja i visok stepen iskorienja.

Prirodni gas je nastao prije vie miliona godina iz taloga mikroorganizama u anaerobnoj
atmosferi (bez prisustva kisika) i pod visokim pritiscima u dubinama zemlje, iz kojih se
dobija buenjem na velikim dubinama (od 3000 do ak 6000 m).

Ovaj gas se dobija sa gasnih polja, odnosno iz podzmenih skladita u kojima se esto
nalazi sa sirovom naftom. Ovako dobijen gas treba rafinisati kako bi se iz njega izdvojile
nepoeljne primjese, kao to su voda, sumporni oksidi, ostaci nafte i mehanike neistoe.

Prirodni gas u novije vrijeme dobija sve vei znaaj, kako kao isti energetski izvor, tako i
kao sirovina za hemijsku industriju. Prirodni gas je gorivo koje ima svestranu primjenu za
grijanje, pripremu tople vode i pare, kuhanje, proizvodnju elektrine energije, klima i
rashladne ureaje, industrijske procese, pogon motornih vozila i dr. Vrlo je jeftin i pogodan
za eksploataciju i transport na velike daljine. Zalihe prirodnog gasa su ogromne.

Najveim poznatim zalihama raspolau Rusija, naftne zemlje Jugozapadne Azije i

Sjeverne Afrike i SAD. Najvei svjetski proizvoai prirodnog gasa su: Rusija, SAD,
Kanada, Velika Britanija, Indonezija i Alir. 13

13 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003., str. 80

14
 Prilog br. 6 Prirodni izvor zemnog gasa u rumunskim Karpatima

2.1.5 Atomska ili nuklearna energija

Atomska ili nuklearna energija je energija estica koja se nalazi u jezgri atoma. Jezgro se
sastoji od protona i neutrona, koji su meusobno povezani jakim i slabim nuklearnim
silama. Nuklearnim reakcijama dolazi do promjene u jezgri atoma i zavisno o vrsti
nuklearne reakcija dolazi do osobaanja atomske ili nuklearne energije. Ova energija se
koristi u nuklearnim elektranama za proizvodnju elektrine energije. Smatra se jednim od
najistijih oblika proizvodnje elektrine energije.

U 1950. godini izgraena je prva nuklearna elektrana u Callder Hallu u Velikoj Britaniji.
Trenutno u svijetu su u pogonu 442 elektrane. U nuklearnim elektranama se proizvodi 13%
svjetske produkcije elektrine elergije. Najvei broj izgraenih nuklearnih elektrana je u
Evropi, zatim u SAD i Japanu.14

Najvei svjetski proizvoai atomske energije su: SAD (ima 104 nuklearne elektrane),
Japan, Velika Britanija i dr.15

14 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str.166

15 Safet Nurkovi, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003., str. 80

15
 Prilog br. 7 - Nuklearna elektrana

2.2 Alternativni izvori energije

2.2.1 Suneva energija

ovjek je odavno poeo koristiti Sunevu energiju za zagrijavanje, paljenje vatre, uzgoj
biljaka, za proizvodnju hrane i za proizvodnju graevinskog materijala. U posljednje
vrijeme, solarna enegrija se koristi i za prouzvodnju visokokvalitetne elektrine enegrije.
Suneva energija je obnovljiv i neogranien izvor energije koji je prisutan skoro svuda na
Zemlji. Za njeno koritenje potrebna je savremena tehnologija koja ukljuuje foto-elije,
aktivno solarno grijanje i pasivni solarni sistem.16

to se tie energetskih izvora, solarna enegrija ima najvie prednosti. Iako ima mnogo
mjesta na kojima nema fosilnih goriva ili urana, nema nijedne zemlje na svijetu koja nema
suneve svjetlosti. Zatim, skoro svaki oblik savremene energije potjee od suneve.
Suneva svjetlost izaziva temperaturne promjene koje pokreu vjetrove i okeanske struje,

16 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua Panjax,

Tuzla, 2006., str. 173

16
ivot biljaka i ivotinja koje su neophodne za koritenje biomase, te je neophodna za
odravanje vodenog ciklusa rijeka i mora.17

Pril
og br. 8 Energetski bilans sunevog zraenja

Bez sunca, naa planeta ne samo da ne bi mogla odravati ivi svijet, ve ne bi ni bila
dovoljno topla da odrava geotermalne izvore pod zemljom. Sunce u svemir alje ogromnu
koliinu energije. Otprilike jedna treina suneve energije koja dospije na zemlju je
infracrvena svjetlost (toplotni zraci). Godinja koliina sunevog zraenja koja dospije do
povrine zemlje je odreena geografskim poloajem odreene lokacije na naoj planeti.
Ova koliina energije sunca koju zemlja prima naziva se insolacija.

17 http://www.ekologija.ba

17
 P
rilog br. 9 Insolacijska karta Evrope

Osnovni principi direktnog iskoritavanja suneve energije:

1. Solarni kolektori- pripremanje vrue vode i zagrijavanje prostorija

2. Fotonaponske elije- direktno pretvaranje suneve energije u el. energiju
3. Fokusiranje suneve energije- upotreba u velikim energetiskim
postrojenjima

Solarni kolektori se najee montiraju na krov kue. Vrlo su pogodni za grijanje vode po
sunanom vremenu. Fotonaponske elije su poluvodiki elementi koji direktno pretvaraju
sunevu energiju u elektrinu.18

Provode energiju onoliko dugo koliko su pod utjecajem suneve svjetlosti. Fokusiranje
suneve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplinskih pogona.
Fokusiranje se postie najee pomou ogledala sloenih u tanjir ili konfiguracijski
toranj.19

18 http://www.izvorienergije.com

19 http://www.izvorienergije.com

18
Prilog br. 10 ,,Dish'' sistem fokusiranja Prilog br. 11 Solarni kolektori

Danas u svijetu nema puno zemalja koje imaju instalirane kapacitete za proizvodnju
solarne energije. Neke od njih su: Japan, vicarska, Njemaka, Australija, SAD, Kanada i
Velika Britanija.20

2.2.2 Energija vjetra

Kretanje zraka je prouzrokovano sa samo 1% sunevog zraenja koje dolazi na zemlju. To

pomjeranje se javlja kada zrak poinje da se premjeta zbog razlike u temperaturama na
razliitim mjestima na planeti. Potencijal energije vjetra je oko 100 puta vei od svjetske
potronje energije. Samo mali dio ovog potencijala vjetra se u praksi koristi.

20 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str. 174

19
ovjeanstvo je davno nauilo da koristi energiju vjetra. Prije 3000 godina ovjek je
koristio vjetar da bi plovio morima. Smatra se da su prve vjetrenjae nastale u Perziji, a tek
u XI stoljeu pojavile su se u Evropi. U poetku su se koristile za dostavu vode, a danas za
proizvodnju elektrine energije. Francuzi su izgradili prve evropske vjetrenjae, ali
najpoznatiji primjeri su oni koje koriste Holanani.21

Danas elektrane na vjetar doivljavaju svoj procvat i njihovo koritenje u proizvodnji se

sve vie poveava. Elektrane na vjetar proizvode elektrinu energiju samo onda kada pue
dovoljno jak vjetar. Prednost vjetroelektrane je ta da ne stvaraju otpad, a u poreenju sa
drugim vrstama alternativnih izvora energije, investicije za izgradnju postrojenja su
najnie. Snaga vjetra je konkurentna u poreenju sa neobnovljivim i klasinim izvorima
energije. Vjetroelektrane ne troe gorivo tj. energija vjetra je besplatna. Hemijski i bioloki
ne zagauju okolinu. Smanjuje se naciolana ovisnost o uvozu fosilnih goriva.

Vjetar je nestabilan i nepredvidljiv, sa svojim iznenadnim udarima i zatijima. Varijacije

smjera i jaine vjetra komplikuju tehnologiju koritenja snage vjetra. Vjetroelektrane
proizvode mnogo buke i u pojedinim mjestima izgledaju poprilino runo, pa su najee
postavljene na veim odaljenostima od naselja. Vjetroelektrane zauzimaju mjesto koje bi
se moglo koristiti u poljoprivredne svrhe.22

Vjetroelektrana je niz blisko smjetenih vjetrenjaa, najee istog tipa i izloenih istom
vjetru. Vjetrenjaa je rotirajui stroj koji pretvara energiju vjetra u elektrinu energiju.

21 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str. 171

22 www.ekologija.ba (Prirunik, Uradi sam solarni kolektor, Centar za ekologiju

i energiju Tuzla, Tuzla, 2006., str. 13)

20
 Prilog br. 12 Vjetroelektrana 'Royt Moor' u Ujedinjenom Kraljevstvu

Vjetroelektrane se mogu podijeliti na:

1. kopnene,
2. priobalne,
3. plutajue i
4. zrane.

Kopnene vjetroelektrane se grade na vrstom tlu i najei su oblik vjetroelektrana.

Priobalna vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane sa vrstim temeljima koja se gradi na
moru, odnosno u priobalnom podruju gdje je dubina vode obino manja od 60 metara.
Plutajua ili puinska vjetroelektrana se postavlja na plutajuu strukturu u dubljem moru,
gdje nije mogue postaviti priobalnu. Visinske vjetroelektrane se postavljaju u viim
slojevima atomsfere bez potpore tornjeva.23

2.2.3 Energija plime i oseke

23 www.ekologija.ba (Prirunik, Uradi sam solarni kolektor, Centar za ekologiju
i energiju Tuzla, Tuzla, 2006., str. 14)

21
Energija plime i oseke je jedna od prirodnih pojava koju proizvode male sile. Plima i oseka
su vrlo neobine pojava na zemlji. Ova enegrija spada u oblik hidroenergije koja kretanje
mora, uzrokovano mjeseevim mjenama, koristi za transformaciju u elektrinu energiju.
Poznati fiziar Newton je pokuao objasniti pojavu plime i oseke, i prema njegovoj teoriji
plima i oseka su posljedica promjene djelovanja privlane sile Sunca i Mjeseca na
molekule vode u okeanima tokom sati i dana.24

Plima i oseka su naizmjenino dizanje i sputanje razine mora nastalo pod utjecajem
gravitacione sile od strane Mjeseca i Sunca u odnosu na Zemlju. Razmak izmeu jedne
plime ili jedne oseke je 6 sati 12 minuta i 30 sekundi. Dvije plime i dvije oseke se dese za
24 sata i 50 minuta.

Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u Francuskoj, na uu rijeke Rance.

Prilog br. 13 Plimna hidroelektrana Annapolis Royal''

2.2.4 Hidroenergija

24 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str. 175

22
Hidroenergija je ekoloki najistiji i najekonominiji energetski izvor u proizvodnji
elektrine energije. Zavisna je od mnogih prirodnih faktora, meu kojima su znaajni:
rijeni reim, vodostaj, brzina rijeka... Struktura rijenog korita i vrsta stijena znaajni su
pri izgradnji hidroeketrana. Hidroenergija vode predstavlja znaajan izvor energije. Ovaj
izvr energije se stalno obnavlja te predstavlja gotovo neiscrpan energetski izvor.

Hidroenergija ili vodena energija je snaga dobivena iz sile ili energije tekue vodene mase,
koja se moe upotrijebiti u ovjeku korisne svrhe. U tehnologiji iskoritavanja
hidroenergije primjenjuju se tri tipa hidroelektrana:

1. protone imaju veoma male sabirne baze

2. akumulacijske velike sabirne baze
3. kombinovane ima povean akumulacijski bazen, ali u osnovi djeluje kao protona
hidroelektrana.

Od ukupnog hidroenergetskog potencijala u svijetu na Aziju otpada oko 34%. Tu se

nalazi i najvei broj hidroelektrana u pogonu. 25

Prilog br. 14 HE Itaipu je najvea hidroelektra na svijetu po proizvodnji el. energije

25 Rahman Nurkovi, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua

Panjax, Tuzla, 2006., str. 169, 170

23
 Prilog br. 15 Geografski razmjetaj energenata u svijetu

ZAKLJUAK
24
Mudro koritenje energije je odgovornost svih nas radi osiguravanja dovoljnih koliina
energije za budunost.

Uinkovito koritenje i uvanje energije je na svima nama, a pogotovo na onima koji

osmiljavaju nove energetske tehnologije za budue koritenje.

Svi energetski izvori izazivaju nekakve uinke na okolinu od kojih su najpoznatiji efekat
staklenika, globalno zagrijavanje i zagaenje zraka. Zabrinutost zbog tih uinaka i
sigurnosti opskrbe energijom dovela je do poveanog zanimanja i ulaganja u razvoj
obnovljivih energetskih izvora poput suneve energije,energije vjetra, hidroenergije...

Koritenje fosilnih goriva i nuklearne energije morat e se nastaviti sve dok ih nove i ie
tehnologije ne budu u mogunosti zamijeniti. Koritenje klasinih izvora energije (drva,
uglja, nafte, prirodnog gasa) izaziva odreene tetne efekte na nau okolinu, dok za razliku
od alternativnih izvora (suneve energije, hidroenergije, energije vjetra) koji tete manje
okolini.

Danas ovjeanstvo mnogo vie koristi neobnovljive izvore energije nego obnovljive, to
je loe. Prema nekim statistikama, pojedinim neobnoviljivim izvorima prijeti potpuno
iscrpljenje ukoliko se nastavi koristiti istim tempom. Malo se sredstava ulae u igradnju
pogona za koritenje obnovljivih izvora. Mali broj zemalja ima igraene solarne elektrane
a na skoro svaki dio na zemljinoj povrini dopire suneva toplota. Ne vodi se rauna o
planskom iskoritavanju kako bi i budue generacije imale ono prirodno, to im pripada.

Budunost je naa, ali moramo imati energije da bi stigli do nje.

4. LITERATURA

25
Nurkovi Rahman, Ekonomska geografija svijeta, Izdavako-grafika kua
Panjax, Tuzla, 2006.

Nurkovi Safet, Geografija za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 2003.

upani Greta, Geografija za 2. razred gimnazije

Internet stranice:

http://www.ekologija.ba/

(http://ekologija.ba/userfiles/file/Uradi%20sam%20solarni%20kolektor.pdf ) 06.
04. 2014.

http://www.izvorienergije.com/

(http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html ) 06. 04. 2014.

www.enciklopedija.hr/

(http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44375 ) 25. 03. 2014.

http://www.sume.unecopn.org/

(http://sume.unecopn.org/svojstva.php ) 04. 02. 2014.

26
27