Sivi Puh(Glis glis

L.)
 Izradio:Aleksandar
Mandi 4.a

Sivi puh ivotinjica je koja moe ivjeti i do 12 godina, ali prosjean ivotni
vijek joj je 9 godina.Pepeljastosive boje je, malo manja od kunog
takora,moe dosei veliinu do 20 cm, a rep joj je veliine od 12-15 cm.
Trbuh i donja strana tijela svijetlijih su boja , crne oi obrubljene su crnom
linijom pa izgledaju velike, rep im je dugaak, kitnjast i gust, a samo tijelo
im je zdepasto, njihove kratke noge kojim se penju upravo su prilagodba
za ivot na drveu.Nalik je vjeverici.Teina mu iznosi od 170 do 250 grama,
a ujesen mogu i udvostruiti svoju teinu (oko 400grama) kako bi
hibernacijom preivjeli surove zimske uvjete.Sivi puh je naa autohtona
vrsta. Pripada redu glodavaca (Rodentia),porodici puhova (Myoxidae), rodu
puh (Glis) te vrsti (glis).
Naseljuje itavu kontinentalnu Europu, a u Hrvatskoj su najbrojniji u
Gorskom kotaru i Lici.Sivi puh nastanjuje listopadne ume hrasta i
bukve.Preferiraju guste ume sa stjenovitim liticama, ali se mogu i nai u
vonjacima, parkovima te spiljama, gdje se mogu skloniti od
grabeljivaca.Nie nadmorske visine oko 1200-1300 metara pogodnije su
za naseljavanje puhova jer pruaju manje temperaturnog stresa za
puhove.
Sivi puh prvenstveno je biljojed, ali moe biti mesoder stoga je on
svejed(omnivor). Njegova prehrana u prirodi raznolika je, a preteno se
sastoji od sjemenki i oraastih plodova, voa, jaja ptica i insekata. Vole
teke umske plodove (bukvica, ir, ljenjak, orah), voe i bobice (kupine,
jabuke, kruke, itd) takoer obuhvaaju znaajni udio u njihovoj prehrani,
osobito u ljetnim mjesecima. Ostali izvori hrane su cvijee, lie, gljive,
jaja, kukci, puevi, mlade ptice itd. Jedu mnogo i esto kako bi skupili
dovoljno masti za hibernaciju i slijedee proljee.
Pari se jednom na godinu, iako i ne mora doi do parenja uope.Parenje
ovisi o urodu bukvice te vremenskim neprilikama. Ako je uroda puno biti e
puno i puhova jer (osim u prehrani) pupovi utjeu i na spolni ciklus puha.
Sezona parenja puha traje od svibnja do kolovoza.Trudnoa traje od 30-32
dana te enka moe okotiti do 11 mladih, meutim prosjeno izlegne do 5
mladih. Mladi su prva tri tjedna slijepi, siu mjesec dana , a osamostaljuju
se s dva mjeseca. Spolna zrelost poinje s godinom dana. Malo se zna o
roditeljskoj skrbi u ove vrste, meutim, kao i u veine sisavaca, enke se
skrbe o mladima u razdoblje trudnoe i dojenja.
Aktivnost puha tijekom cijele godine ovisi o temperaturi ,koliini dnevnog
svjetla, te urodom bukvice i openito izvorima hrane.Puhovi rijetko putuju,
osim kad su u potrazi za hranom. Ujesen, kada puhovi skupe dovoljnu
koliinu sala, a temperature ponu padati, puh se skuplja u duplje kako bi
prespavao zimu. Otkucaji srca se smanjuju, disanje postaje vrlo plitko,
temperatura tijela se sputa (s 35 na 3) i tijelo prelazi u fazu mirovanja
koja moe potrajati i sedam mjeseci. Zato je njemaki naziv za sivog puha
Siebenschlafen sedmomjeseni spava.
Primarno su none ivotinje i aktivne u sumrak, no povremena aktivnost
moe se zabiljeiti i danju. Imaju izvanredno osjetilo vida, sluha, mirisa i
opipa.Puhovi su dobri penjai, ali su relativno siromani skakai. Koriste se
ljepljivim izluevinama koje se nalaze u udovima te im slue kako ne bi pali
prilikom penjanja po glatkim povrinama. Veinom ive samotnjaki,
skriveni meu drveem, gdje i provode veinu svojeg ivota. Puhovi su se
tako svojim mirovanjem i ivotom na drveu zatitili od predatora(14
grabeljivaca koji ugroavaju ivot puha,a neke od tih ivotinja su lisice,
medvjedi, kune i sove). Puhovi imaju sposobnost samoosakaivanja tj.
autotomije, odnosno ako se nalaze u nepovoljnoj situaciji, primjerice ako ih
grabeljivac uhvati za rep, rep se s lakoom otkine, to omuguuje puhu
bijeg.
Sivi puh rasprostranjen je na cijelom podruju Republike Hrvatske, emu
zasigurno pridonosi velika brojnost uma na teritoriju Hrvatske. No, upravo
se nekontrolirana sjea, odnosno loe gospodarenje umama navodi kao
glavni razlog nestanka sivog puha iz pojedinih podruja Europe. U gotovo
svim europskim zemljama sivi je puh zatien, dapae u nekima se nalazi i
u crvenoj knjizi ugroenih vrsta.
Literatura:
http://moj.pet-centar.hr/Pitajte-nase-veterinare-Male-zivotinje/Sve-o-
puhovima-1353.html
http://hrcak.srce.hr/68216
http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?
article=1041&context=vpc8
http://animaldiversity.org/accounts/Glis_glis/
http://www.lovac.info/lov-divljac-hrvatska/divljac-lov-zivotinja-divljaci/3747-
sivi-veliki-puh-glis-glis-l-myoxus-glis-eng-edible-dormouse.html
Fat puhove su prve nstve no biljojedi, ali moe biti mesode r. Buk va jarbol, ir, a ljenjaci su glavni izvor prehrane. Mesnate plodove (kupine, jabuke, k ruke , itd) takoe r obuhvaaju znaajnu koliinu njihove pre hrane , osobito u ljetnim mje secima. Ostali izvori hrane su cvije e i lie, lankonoaca, gljive , mahovine , beskraljenjaka (puevi, gusjenice, lisne ui, miriapode i kuk ci), i ptice dupljaice, ali to su rijetki i imaju tende nciju biti samo mogunost kada su izvori primarne hrane nisu dostupne (Krystufek , 2010). ( Krytufek 2010 )

Lovstvo : [velika ilustrirana enciklopedija] / [urednik] Kurt G. Blchel ;

[prijevod Marija Perii, Suzana Sesvean, Tomislav ostar] Zagreb :
Znanje, 2011