GRADILITE
LUKOBRAN U MAKARSKOJ
PRIPREMIO:
Branko Nadilo
Gradnjom se lukobrana dobivaju novi vezovi, ali i omoguuje
popravak i iskoritavanje dijela obale koji su veliki valovi
neprestano podlokavali i poplavljivali
ini se da e se tijekom ovoga tek za-
poetog ljeta Makarska moi prvi put u
svojoj dugotrajnoj povijesti svrstati u
poeljne nautike destinacije. Naime,
mnoge e se raskone jahte moi slo-
bodno vezivati na obalnom prostoru,
priblino dugom 850 m i dosad potpu-
no nezatienom od djelovanja vjetra
pa stoga praznom, neiskoritenom i
bez ikakvih sigurnih brodskih priveza
osim privremenih. To e znatno pro-
iriti turistiku ponudu i omoguiti da
Makarska postane zatiena luka za
sve nautiare. Kada konano lukobran
bude u cijelosti zavren, a to se oekuje
do poetka sljedeeg ljeta, Makarska e
dobiti jo 110 vezova. To e biti golem
napredak jer e postati zatiena luka
u kojoj e moi pristati raznovrsne bro-
dice, od trabakula do jedrilica i glisera,
Prikaz Makarske za turske vladavine (G. B. Camozzi)
GRAEVINAR 66 (2014) 6
Znatno poboljanje turistike
ponude
dakle raznorazni turisti i putnici. Vjeruje
se da e to ujedno pridonijeti i znatnom
poveanju turistikih noenja u tom na-
em poznatom i dobro posjeenom tu-
ristikom sreditu. ak se pretpostavlja Makarska ima 13.894 stanovnika, a tu-
da e ve ove godine biti premaen broj
od milijun noenja.
Sasvim je sigurno da je gradnja luko-
brana u makarskoj luci bio nuan i do-
brodoao projekt ak i bez novih vezova
jer e omoguiti da se konano u cijelo-
sti popravi dio obale koji su veliki valovi
neprestano podlokavali, ali i poplavlji-
vali. Gradnja je lukobrana potaknuta od
gradskog poglavarstva koje je u surad-
nji s Lukom upravom Splitsko-dalma-
tinske upanije financiralo izradu pro-
jektne dokumentacije, ali put do novog
lukobrana nipoto nije bio bez brojnih
problema.
Graevinar 6/2014
Nastanak grada i luke
Makarska je smjetena u prirodno za-
tienoj luci koju s jugoistoka zatvara
rt Osejava, a sa sjeverozapada poluo-
tok Sv. Petar. Grad se amfiteatralno iri
prema padinama planine Biokovo koja
ga titi od prodora kontinentalne klime
te ima bujnu mediteransku vegetaciju,
ali i brojne pjeane plae.
rizam je najrazvijenija i najvanija gra-
na gospodarstva. Poloajem i kulturno-
povijesnim znaajem sredite je podbi-
okovlja koje se esto naziva Makarsko
primorje.
Obronci su Biokova oduvijek bili pogod-
ni za stoarstvo i za uzgoj odreenih
poljoprivrednih kultura, pa su stoga i
formirana prva naselja na junim pa-
dinama. Iako tragovi prapovijesti nisu
dovoljno istraeni, pa su stoga rijetki
nalazi iz paleolita i neolita te bakrenog
i bronanog doba, vjeruje se da su pra-
povijesna naselja nastajala na obram-
benih gradinama. Vjerojatno se radi
o ilirskim tragovima, o emu svjedoe
i brojne gomile, pa se vjeruje da je na
tom podruju bila periferija dalmatskih
oblasti.
Na poluotoku Sv. Petra postojalo je u
2. st. manje antiko naselje ladanjskih
vila. Dugo se vjerovalo da je Muccurum
bio u Makru, naselju iznad Makarske,
ali su arheoloka istraivanja od prije
dvadesetak godina dokazala postojanje
naselja na glavici poluotoka Sv. Petra.
ini se da je antiko rimsko naselje na
zapadnoj obali makarske luke postojalo
istodobno kada i ilirsko naselje na za-
tienom breuljku. Valja ipak istaknuti
da je na crkvenom saboru u Saloni go-
dine 533. Muccur odnosno Makar po-
stao biskupijom. Grad je neko vrijeme
bio u sastavu Ostrogotskog carstva, a
temeljito je razoren 548. godine. Nase-
555
Graevinar 6/2014
ljen je u 7. st. prodorom Slavena i Avara
pa je neko vrijeme sjedite neretvanske
kneevine Paganije koje se u 12. st. seli
u Omi. Cijelim otokim podrujem od
13. st. vladaju Mleani, a obalom naj-
ee bosanski banovi i kraljevi. Polo-
vicom 15. st. u vlasti je Venecije, ali je
od 1492. kao jedini dalmatinski grad u
vlasti Turaka, i to sve do 1684., kada
je Makarska postala sredite mleta-
ke vlasti i sjedite providura. Cijelo se
biokovsko podruje oslobodilo turske
vlasti tek 1717.
Makarska je u 16. i 17. st. bila
jedini dalmatinski grad pod
vlau Turaka, sve do 1684. kada
je postala sredite mletake
vlasti i sjedite providura
Na jednom bakrorezu iz 1572., dakle u
vrijeme turske vladavine, grad je prika-
zan unutar trokutastih gradskih zidina
s tri kule. Zna se da ih je gradio Hajru-
din mlai, graditelj Mostarskog mosta.
Uoljivo je da je zatiena luka izmeu klisura i morskog plavetnila, snano se
poluotoka Sv. Petra i Osejave imala
vanu pomorsku ulogu i da je Turcima
bila vana zbog skele za trgovinu solju,
itom i drugom robom. Na slici se vidi
i Franjevaki samostan sv. Marije (gra-
en 1502.-1523.) na temeljima starijeg
zdanja.
Makarska se pod venecijanskom vlau
razvila u vrlo ivu luku, a tada je obliko-
van i dananji urbanistiki koncept te
izgraena iroka ulica (Calle larga) izme-
u dvojih gradskih vrata. Tada se grade
provincijske plemike palae i formira
prostrani gradski trg, jedan od najmonu-
mentalnijih i najstrmijih u Dalmaciji.
Francuska je vlast u Makarskoj bila
vrlo kratko (8 godina poetkom 19. st.),
ali je snano pridonijela razvoju cijelog
podruja. Grad je bio sredite makar-
sko-vrgorskog podruja, s ureenim
sudstvom, kolstvom i potanskom
slubom.
Uspostavom trajne austrijske vlasti
(1813.-1918.) nastavilo se s gradnjom
cesta, ali i sudskih i kolskih zgrada. Ra-
zvilo se i pristanite s redovitim brod-
556
Poloaj i granice grada Makarske u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
skim linijama. Krajem 19. i poetkom
20. st. Makarska doivljava gospodarski
i kulturni procvat jer se osniva kazalite
i knjinica. U vrijeme prve Jugoslavije
Makarska i dalje napreduje zahvalju-
jui poljoprivredi i stoarstvu, a zbog
prirodnih ljepota, ponajprije biokovskih
razvija i turizam (hoteli Osejava i Mira-
mare).
Ipak Makarska se najvie razvila u dru-
goj Jugoslaviji, posebno nakon potresa
1962. kada se podruje grada znatno
proirilo i kada se u grad doselilo sta-
novnitvo iz podbiokovskih sela. No-
voizgraena naselja mijenjaju gradsku
fizionomiju, zatrpani su otvoreni potoci
i ribnjak Pekera, a nasipane su i pro-
irene obala i plae te izgraeni mno-
gi hoteli i brojne privatne kue. Nakon
osamostaljenja Hrvatske i stagnacije
uzrokovane Domovinskim ratom, turi-
zam se u posljednje vrijeme oporavio,
ali su uoljive promjene u neplanskoj i
neprimjerenoj gradnji koja glomaznim
volumenima naruava sklad krajolika i
tradicionalnoga graditeljstva.
Postanak i problemi makarske
obale
Kako je i kada nastajala obala u Makar-
skoj, koja je gotovo u cijelosti obloena
kamenom, nismo uspjeli doznati. Vje-
GRADILITE
rojatno su neki njezini dijelovi posto-
jali i prije Turaka, ali je dio, barem onaj
uza zidine bio sasvim sigurno ureen
za njihove vlasti. Moda su dio izveli
i Francuzi, ali je zasigurno najvei dio
ureen i izgraen za tzv. druge austrij-
ske vlasti (prva je bila 1797.-1805.),
ba kao i u drugim naim primorskim
gradiima i naseljima. Tako se neto
moe zakljuiti i iz dostupnih starih
slika. Naknadne su se intervencije vje-
rojatno odnosile na uklanjanje dijelova
zgrada i prigradnji koje su bile preblizu
obalnoj crti pa su time ometale i pri-
laze i luki promet. Zacijelo je najvie
toga uinjeno u gospodarskom uzletu
tijekom ezdesetih i sedamdesetih go-
dina prolog stoljea kada je, posebno
u sredinjem dijelu, obala nasuta i pro-
irena.
Najvei je dio obale izgraen
za austrijske vlasti, ali i u
ezdesetim i sedamdesetim
godinama prolog stoljea kada
je obala nasuta i proirena
No sasvim je sigurno da su mnogi od
tih radova, posebno na istoku, obavlje-
ni prilino nestruno i na brzinu. To se
moe zakljuiti po tome to je u meu-
vremenu na popravak tog dijela obale
GRAEVINAR 66 (2014) 6
GRADILITE
Pogled iz zraka na makarsku luku
trebalo utroiti najvie vremena i nova-
ca, a veim se dijelom godine uope nije
mogao koristiti.
Rekli smo ve da je makarska luka
smjetena u prirodnoj zatienoj uvali
omeenoj rtom Osejava na jugoistoku
i poluotokom Sv. Petar na jugozapadu
te otvorena prema jugu i jugozapadu.
Ukupna joj je povrina 106.000 m2. U
zapadnom je dijelu akvatorija sport-
ska luica kojom se koristi lokalno
stanovnitvo za privez malih brodo-
va. Sredinji dio izmeu dvaju gatova
slui za putniki i trajektni promet.
Istoni je dio luke, kao to je reeno,
gotovo neiskoriten jer je nezatien
Makarska snimljena s biokovskih obronaka
GRAEVINAR 66 (2014) 6
od vjetrova iz II. i III. kvadranta (iz
smjera juga do zapada). Naime luka
je od vjetrova s istoka zatiena rtom
Osejava, a od zapadnih poluotokom
Sv. Petar. Jaki sjeverni vjetrovi prak-
tiki nemaju nikakav utjecaj jer zbog
strmih obronaka Biokova nemaju pri-
vjetrita na kojem bi se razvili valovi.
Isto tako jugo, koje pue iz smjera
jugo-jugoistoka, iako je najuestalije
i ima znatno veu snagu od mnogih
vjetrova, zbog ogiba oko rta Oseja-
va ne prenosi veinu energije u luki
akvatorij. Stoga je za luku najopasniji
lebi (kae se garbin), vjetar koji pue sufinancirana izrada projektne doku-
iz smjera jugozapada, koji izravno ula-
Graevinar 6/2014
zi u istoni dio luke, a najugroenije je
podruje oko tzv. Velikog mula.
injenica da se vei dio obale u Makar-
skoj uope ne moe koristiti, ali i zbog
estih plavljenja tog dijela obale, pota-
knula je poglavarstvo i gradsko vijee
da u suradnji s Lukom upravom Split-
sko-dalmatinske upanije zaponu pri-
preme za gradnju lukobrana. To je iza-
zvalo velike, ponekad i estoke rasprave
o njegovoj opravdanosti, a argumenti su
bili mogue zamuivanje luke i promje-
na gradske vizure. Ipak sve su prepreke
prevladane pa je iz gradskog prorauna
mentacije. Idejni je projekt 2007. izra-
dio Nemico d.o.o. iz Splita na temelju
geodetske podloge s batimetrijom (ba-
timetrija - tehnologija mjerenja dubine
vode) koju je 2007. izradio Skalina d.o.o.
i geotehnikog elaborata negdanjega
Graevinskog instituta Zagreb iz 1989.,
a slijedila je i studija utjecaja na okoli
koju je 2008. izradio Oikon d.o.o.
Potom je 2009. od strane Graevin-
sko-arhitektonskog fakulteta u Splitu
izraena i numerika analiza deforma-
cije valova, a njezini su autori Vedran
Petrov, dipl. ing. gra. i prof. dr. sc. Mijo
Vranje o tom svojedobno pisali u na-
em asopisu (Graevinar, 7./2010., str.
633-640). Analizirali su tri varijante lu-
kobrana iz idejnog rjeenja, jednu dui-
ne 217 m (135 + 82 m), drugu dugu 111
m i treu iste duljine kao u prvoj, ali s
dodatnim manjim lukobranom od 20 m
na zapadnom ulazu u luku, a ispitivanja
557
Graevinar 6/2014 GRADILITE

strane lukobran dug 217 m, a korijen

mu je izmeu hotela Osejave i plae
koja se nastavlja uz obalu istoimenog
poluotoka. Od korijena prema rtu Sv.
Petra lukobran je u ravnini, da bi na-
kon 135 m skrenuo pod kutom od 135
stupnjeva u luki akvatorij za jo 82 m i
u tom je dijelu nakon skretanja uspore-
dan sa suprotnom obalom.

To je nasuti lukobran
obloenom kamenom s vanjske
Varijante planiranog lukobrana
strane i s vertikalnom obalnom
konstrukcijom s unutranje
su obavljena za stogodinje povratno ("koljera") s vanjske strane i s verti- strane i najprije je pravocrtan, a
razdoblje i za vjetrove pulenat (Z), lebi kalnom obalnom konstrukcijom s unu- onda se lomi prema obali
(JZ), otro (J) i jugo (JJI). Ustanovili su da tranje strane lukobrana. S vanjske je
se u postojeem stanju visina vala, ovi-
sno o smjeru, u zapadnom dijelu luke
kree od 0,6 do 1,0 m, a u istonom od
0,6 do 2,4 m. Prva i trea varijanta lu-
kobrana znatno smanjuju djelovanje
lebia u luci za priblino 60 % (od 0,65 do
1,25 m) s tim da je trea neto povoljnija
pa su je i preporuili. Meutim radi se
o malom smanjenju, a cijena je znatno
vea, pa je za daljnju obradu odabrana
prva varijanta.
U meuvremenu je i Pomorski fakultet u
Rijeci izradio analizu i ocjenu pogodnosti
idejnog rjeenja s osnovnim mjerama
maritmne sigurnosti. Potom su priku-
pljene jo neke suglasnosti i miljenja,
ukljuujui i ocjenu utjecaja izmijenjenih
propusta u odnosu na studiju utjecaja
na okoli, a onda je nakon javne raspra-
ve usvojen poloaj lukobrana i od tvrtke
Nemico naruen glavni projekt.

Znaajke projekta

Sve smo podatke o projektu i gradilitu

dobili od mr. sc. Igora Radovnikovia,
voditelja za razvoj i tehniku dokumen-
taciju, te Remi Vukovia, dipl. ing. gra.,
voditelja za izgradnju i odravanje iz
Luke uprave Splitsko-dalmatinske u-
panije koja financira i vodi cijelu investi-
ciju.

Ope karakteristike
Zapravo radi se o klasinom nasutom
lukobranu koji je obloen kamenom Prikaz budueg izgleda Makarske s lukobranom

558 GRAEVINAR 66 (2014) 6

GRADILITE
Situacija nadzemnih dijelova lukobrana (iz projektne dokumentacije)
Tako je akvatorij zatien, ali je ostav-
ljen dovoljan prolaz irok 92 m koji
omoguuje siguran i nesmetan ulazak
brodova u luku, ali i izlazak iz luke. Du-
bina je mora na ulazu u gradsku luku
od 13 do 15 m, to je sasvim dovoljno
za prolaz svih brodova koji i inae u nju
uplovljavaju.
Na unutarnjoj je strani lukobrana prema
idejnom projektu predviena izvedba
obale od armiranobetonskih montanih
sanduastih elemenata koji e se pove-
zati nadmorskim armiranobetonskim
Popreni presjek lukobrana (iz idejnog projekta)
GRAEVINAR 66 (2014) 6
zidom u jednu cjelinu, a zid e se obloiti
kamenim poklopnicama i oblonicama.
Projektirane su dubine obale na unu-
tranjoj strani 2,2 m na duini od 74,3 m
i 3,8 m na preostaloj duini od 153,5 m.
Na zahtjev Luke kapetanije usvojena je
kota linije obale na +1,5 m n.v.
Gradnjom e se lukobrana formirati jav-
na povrina od gotovo 1900 m2, a cijela
e povrina biti poploena bijelim ka-
menim ploama debljine 10 cm. Uzdu
je lukobrana predviena ekoloka javna
rasvjeta i hidrantska mrea s prikljuci-
Graevinar 6/2014
ma za protupoarnu sigurnost, a bit e
i povezan posebnom cestovno-pjea-
kom prometnicom s postojeom oba-
lom na istonoj strani. Na glavi je luko-
brana predvieno luko svjetlo, a du
obale kamene bitve i druga oprema za
privez brodova. Predvieni su i svjetio-
nici na glavi lukobrana i na na rtu Sv Pe-
tra, na suprotnoj strani lukog ulaza, te
svjetlee plutae na ulazu u luku, tako-
er prema uvjetima Luke kapetanije.
Gradnja je glavnog lukobrana prema
usvojenom idejnom projektu predvie-
na u dvije faze i za svaku je fazu izraen
poseban projekt. Prva se faza odnosi na
ureenje lukobrana s vanjske, a druga s
unutranje strane.
Projekt prve faze
Projekt I. faze radova glavnog luko-
brana Luke Makarska izradila je tvrtka
Nemico iz Splita i glavni je projektant
mr. sc. Nenad Mikulandra, a projektan-
ti Zdenko Dvornik, dipl. ing. gra. i Robi
Bili, dipl. ing. gra.
U prvoj je fazi obuhvaeno ienje
morskog dna od mulja, potom slijedi
izrada kamenog nasipa odnosno trupa
lukobrana, filtarskog sloja, zatitnog
kamenometa i propusta kroz trup luko-
brana te postava svjetionika.
Kako na poziciji na kojoj se predvia
gradnja lukobrana postoji sloj pjeskovi-
tog mulja (prosjene debljine 60 cm, na
jednom dijelu i 1,5 m), treba ga najprije
odstraniti kako bi nasip bio na kvalitet-
nom temeljnom tlu. Slijedi izrada tru-
pa od mijeanoga kamenog materijala
(zdravog vapnenca od 0 do 500 kg) u
nagibu od 1 : 1,5. irina kamenog nasipa
na temeljnoj podlozi varira (58 63 m),
a ovisi o dubini nasipavanja koja je pro-
sjeno 16 m (na glavi lukobrana 14,5 m),
a irina je krune 14 m. Zavrna je kota
opeg nasipa +1,00 m n.v.
Potom se pristupa izradi filtarskog slo-
ja koji je zatita lukobrana od izvlae-
nja kamenog materijala iz nasipa zbog
djelovanja mora. Filtarski se sloj formi-
ra od kamena veliine 300 500 kg, a
debljina mu je 1,3 m (ugrauje se u dva
reda). Tek se tada moe pristupiti izradi
zatitnog kamenometa koji se posebno
polae od kamena s masom od 3 do 5
559
Graevinar 6/2014
Radovi na nasipu lukobrana
tona. Ugradnja zapoinje od kote -6 m
(temeljna stopa) do +2,5 m odnosno
visine krune lukobrana. U prvoj je fazi
predviena debljina kamenih blokova
od 2,8 m, sa irinom krune od 2,8 m.
Inae je konana irina krune lukobra-
na 4,2 m (3 reda kamenih blokova), ali
se ne izvodi u cjelokupnoj irini jer bi to
oteavalo izradu parapetnog zida. Kru-
na je lukobrana na veem dijelu na +2,5
odnosno +2,1 m n.v. na kraju.
Kroz trup su lukobrana
projektirana tri propusta
radi morske cirkulacije, a radi
se o armiranobetonskim
konstrukcijama izlomljene linije
da se smanji utjecaj valova
Uznapredovali radovi na gradnji prve faze lukobrana
560
Ugradnja kamenometa
Idejnim su projektom kroz trup lukobra-
na predviena tri propusta radi cirkula-
cije mora u lukom akvatoriju. Glavnim
je projektom predviena izvedba mon-
tanih armiranobetonskih propusta
ija je trasa izlomljena da bi se smanjio
utjecaj valova kroz propust. Na dubi-
nama obale od -2,2 m planiran je jedan
propust (dimenzije svijetlog otvora 320
x 290 cm), a na dubinama od -3,8 m dva
propusta (dimenzije svijetlog otvora 200
x 450 cm). Propusti se s pomou diza-
lice polau na pripremljenu tucaniku
povrinu, a prethodno se obavlja iskop
kroz trup lukobrana i ugrauje tuca-
niki sloj debljine 15 cm. Na vanjskoj
strani lukobrana gdje elementi prelaze
preko slojeva obalnog kamenometa i
filtarskog sloja, predvieno je podbeto-
niranje u debljini od 50 cm. Projektom je
Ugradnja propusta u tijelo lukobrana
GRADILITE
predviena ugradnja zatitnih mrea od
nehrajueg materijala na obje strane
koje e tititi od ulaza plivaa i ronilaca.
Za takve je inenjerske konstrukcije
inae propisano trajanje od 100 godina,
a gradnjom prve faze lukobrana omo-
guit e se nesmetan rad na ureenju
unutarnje strane, kao i siguran privez
plovila na postojeoj obali.
Projekt druge faze
Glavni projekt II. faze radova glavnog
lukobrana takoer je izradila tvrtka Ne-
mico iz Splita i glavni je projektant mr.
sc. Nenad Mikulandra, dok je projektant
Vlatko Milievi, dipl. ing. gra. Projekt
je naruila Luka uprava Splitsko-dal-
matinske upanije.
U drugoj su fazi predvieni iskopi op-
ega kamenog nasipa s unutranje
GRAEVINAR 66 (2014) 6
GRADILITE
Pripreme za zavretak prve faze lukobrana
strane radi postave sanduastih be-
tonskih montanih elemenata obal-
ne konstrukcije, izrada stabilizirajue
tucanike podloge, postava betonskih
elemenata na pripremljenu podlogu,
izvoenje armiranobetonskoga nad-
morskog zida du cijelog lukobrana,
izvoenje parapetnog zida lukobrana,
izrada armiranobetonske ploe etnice
i energetskog kanala te poploenje et-
nice kamenim ploama i postava kame-
nih poklopnica i oblonica lukobrana i
ugradnja luke opreme
Obalna je linija odreena tokama u
kojima obala mijenja oblik i smjer pru-
Zavretak prve faze lukobrana
GRAEVINAR 66 (2014) 6
anja, pa je dijelom u pravcu, a dijelom
polukruna. Obalna je konstrukci-
ja planirana od betonskih montanih
sanduastih elemenata koji su zbog
masivnosti i veliine bez armature. Na
dijelu obale koja ima dubinu -2,2 m
montani se elementi (dimenzija 2,5
x 2,96 m i visine 21,475 m) polau u
dva reda, a teina je jednoga elementa
18 tona. Na dijelu obale s dubinom od
-3,8 m polau se elementi (dimenzija
3,5 x 2,96 m i visine 2 2,275 m) po vi-
sini u dva reda, a teina im je 30 tona.
Polaganje se betonskih montanih
elemenata izvodi nakon podmorskog
Dodatni radovi na vrhu lukobrana tijekom posjeta
Graevinar 6/2014
iskopa opeg nasipa koji se obavlja
strojno s kopna ili s plovnom mehani-
zacijom. Na mjestu polaganja beton-
skih elemenata potrebno je ugraditi sloj
tucanika, izvesti probno predopteree-
nje i geodetski snimiti visinu slijeganja.
Njihova je montaa bitna radi izvedbe
nadmorskog zida i montae kamenih
oblonica. Nakon polaganja betonski se
elementi ispunjavaju betonom.
Obalna je linija u pravcu
i dijelom polukruna, a
konstrukcija je planirana
od betonskih montanih
sanduastih elemenata koji su
zbog masivnosti bez armature
Potom se pristupa izradi kamene ra-
steretne prizme (frakcije 50 150 kg),
a ostatak e se iskopa zapuniti opim
kamenim nasipom. Ispred montanih
elemenata (na podruju berme) potreb-
no je ugraditi kameni nasip (mase 500
750 kg) radi zatite od osipanja i pod-
lokavanja od propelera brodova.
Na poloenim e se betonskim elemen-
tima izvesti monolitni nadmorski zid
(dimenzija 1,25 x 1,22 m) koji e omo-
guiti nesmetanu montau kamenih
oblonica i poklopnica. Ispod poklopni-
ca obalna e konstrukcija biti dodatno
obloena kamenim oblonicama i za-
vrit e 2 cm ispod srednje razine mora
(na koti +0,275 m).
561
Graevinar 6/2014
Detalj pri vrhu lukobrana
Zbog sila brodova to djeluju na vezove,
potrebno je nadmorski zid radi stabil-
nosti sidriti u dva reda inoks-sidrima
koja su otporna na kloride iz mora, a u
zid treba prethodno postaviti vijke za
polere. Kao podloga kamenom poplo-
enju predviena je armiranobetonska
ploa. Projektom je predvieno da se
cijela povrina poploi bijelim toko-
vanim kamenim ploama, a kamen za
oblonice i poklopnice, etnice i oblogu
parapetnog zida mora biti postojan na
mraz i predviene tlane vrstoe. dove je otvorila ondanja predsjednica
Ispod etnice i uzdu cijele novopla-
nirane obale lukobrana predvien je
energetski kanal sa svim potrebnim
elektroinstalacijama, vodovodom i hi-
drantskom mreom. Takoer su na
lukobranu predviene klupe, kante za
otpatke i rasvjetni stupovi.
Na poetku je lukobrana planirana i
vea javna povrina sa skulpturom i pit-
kom vodom koja je namijenjena raznim
javnim manifestacijama.
Dosadanja izgradnja
Kao to je reeno, projektnu je doku-
mentaciju naruio Grad Makarska, a po-
tom se u financiranje projekta ukljuilo
sadanje Ministarstvo pomorstva, pro-
meta i infrastrukture i Splitsko-dalma-
tinska upanija. Procijenjeno je da e
ukupni radovi stajati priblino 30 mili-
juna kuna, od ega 20 milijuna za prvu
fazu radova, a investitor je Luka upra-
va Splitsko-dalmatinske upanije koja i
562
Pogled s novog lukobrana na poluotok Osejavu i istoimeni hotel
snosi najvei dio trokova gradnje.
Luka je uprava krajem kolovoza 2011.
pokrenula postupak javne nabave za
I. fazu izgradnje makarskog lukobra-
na. Kao najpovoljniji izvoa izabran je
Pomgrad inenjering d.o.o. iz Splita, pa
su radovi sveano zapoeli 24. listopa-
da 2011., na Dan grada Makarske. Tada
se obiljeava isti dan godine 1865. kada
je onodobno makarsko Opinsko vijee
odluilo da hrvatski jezik postane slu-
beni u svim opinskim slubama. Ra-
Sredinom svibnja 2014. boravili smo u
Vlade Jadranka Kosor, a bilo je najavlje-
no da e radovi zavriti do ljeta 2013.
Bilo je problema s materijalom za
gradnju lukobrana jer je kamen
iz gradilita oblinjeg tunela kroz
Bikovo bio nerazvrstan pa je
ugradnja tekla vrlo sporo
Meutim, odmah su poeli problemi s
kamenom za gradnju lukobrana koji je
inae drava donirala iz tunela Sv. Ili-
ja pokraj Basta. Naime, tog je kamena
navodno bilo dovoljno, ali je bio neraz-
vrstan pa je njegova ugradnja tekla vrlo
sporo. Stoga je odlueno da se kamen,
koji je takoer doniran, dovozi s odlaga-
lita Dubrava-Rava gdje je bilo dovolj-
no, a za njegovo je dovoenje odabrana
Skladgradnja d.o.o. To je poneto zau-
stavilo radove koji su se dakako preki-
dali tijekom ljeta, pa su radovi prve faze
GRADILITE
zavreni tek u oujku 2014. ugradnjom
podmorskih propusta. Nakon toga je
raspisan natjeaj za radove druge faze,
a za izvoaa je kao najpovoljniji oda-
brana Skladgradnja. Kada smo kra-
jem travnja 2014. bili u Lukoj upravi
Splitsko-dalmatinske upanije, ugovor
jo nije bio potpisan, ali to nikoga nije
zabrinjavalo jer zbog turistike sezone
radovi ionako ne mogu zapoeti prije
jeseni. Ipak se oekuje da e sve biti za-
vreno za ljeto 2015.
Makarskoj gdje je Pomgrad inenjering
obavljao zavrne zahvate, poput ugrad-
nje lukog svjetla i izrade sloja zatit-
nog kamena na glavi lukobrana. Oeki-
vali smo da emo se sresti s inenjerom
gradilita Zoranom areviem, dipl.
ing. gra., iz Pomgrad inenjeringa, ali to
je otpalo zbog oteanih vremenskih pri-
lika, a jo vie zbog injenice da se upra-
vo u to vrijeme potpisivao ugovor za
gradnju vanjskih vezova na lukobranu
gradske luke u Splitu koje e zajedniki
graditi Viadukt i Pomgrad inenjering.
Ipak smo s prezaposlenim ing. arevi-
em uspjeli razgovarati telefonom.
Od njega smo doznali da su radovi
stvarno zapoeli 23. studenoga 2011.,
neto poslije slubenog otvaranja, ali
da je odmah bilo jasno kako je rok za
dovretak radova od 180 dana iznimno
kratak, pa ak i nerealan s obzirom na
oteavajue okolnosti i vremenske ne-
pogode. O poetka radova do ljeta 2013.
radove su vodili Boo imundi, ing.
GRAEVINAR 66 (2014) 6
GRADILITE Graevinar 6/2014

Pogled kroz borove na lukobran i grad Valovi se odbijaju od novog lukobrana

gra. kao voditelj projekta, Jure utura, ni je filtarski materijal za zatitu glave plau koja mu je gradnjom lukobrana
dipl. ing. gra. kao inenjer gradilita i lukobrana takoer stigao klapetama s na neki nain uskraena, pa umjesto da
Jovica Adamovi, gra. teh. kao voditelj Braa. Ugradnja je krupnoga kamenog se prihrana i nasipavanje plae obavi
radova. Zbog potreba gradilita u Aliru materijala na vrhu lukobrana obavljena redovitim putem, struno i prema pro-
dolo je do promjena, pa su na gradili- grtalicama. jektu, poelo se s ilegalnim nasipava-
te stigli Neven Bareta, ing. gra i Zoran Spomenuli smo ing. areviu neke njem i to s neodgovarajuim zemljanim
arevi, a neto poslije i Nikola Zrno, probleme sa zatitom okolia, ali i s materijalom. No to je sve odmah zau-
dipl. ing. gra., koji je postao voditelj nelegalnim nasipavanjem plae uz stavljeno.
radova. Izvedbene projekte za prvu fazu hotel Osejava. Mogue je zagaivanje Na je sugovornik uz sve probleme ipak
radova izradio je Strabag-hidroinenje- bilo stalni argument protivnika grad- zadovoljan obavljenim radovima, a do-
ring d.o.o., a projektant je bio Josip Prce- nje lukobrana, pa je svako zamuivanje bro je suraivao i s nadzornim inenje-
la, dipl. ing. gra. izazivalo burne reakcije. Inae osobno rom Ljupem Kriancem, dipl. ing. gra.
Najveih je problema bilo s dovozom i nije znao za divlje nasipavanje koje se iz Instituta IGH d.d. iz Splita. to se tie
ugradnjom ak 150.000 m3 raznoga ka- vjerojatno htjelo pripisati graditeljima injenice da je radove druge faze dobila
menog materijala, od ega ak 120.000 lukobrana. Naime, hotel je i prije imao Skladgradnja iako je Pomgrad inenje-
m3 za opi kameni nasip (od 0 do 500 kg)
17.000 m3 za filtarski sloj (300 do 500
kg) i 13.000 m3 kamenih blokova (3000
do 5000 kg) za kamenomet. Kameni se
materijal dovozio s raznih strana, s gra-
dilita tunela Sv. Ilija, autoceste Rava
Ploe, Cemexova kamenoloma Obilie-
vac, Lavevieva kamenoloma Klis Kosa
kod Splita i kamenoloma Jadrankamena
iz Puia na Brau. Materijal se s auto-
ceste i kamenoloma Obilievac dovozio
kroz tunel Stupica ija je gradnja znatno
utjecala na gradnju lukobrana.
Problem s doniranim kamenim ma-
terijalom s gradilita tunela Sv. Ilija i s
odlagalita u Ravi bila je kvaliteta, ali
i granulacija, pa su ga morali prosija-
vati. to se tie krupnog kamena, njega
su dovozili s raznih strana. Prvi je do-
vezen iz Obilievca, a najvei je dio do-
premljen iz kamenoloma Klis Kosa, a na
kraju iz kamenoloma na Brau. Kame- Lukobran snimljen s poluotoka Sv. Petar

GRAEVINAR 66 (2014) 6 563

Graevinar 6/2014
ring bio zainteresiran, u tome ne vidi
nita udno jer to su zakoni trita. Zna
da je cijena to su je ponudili bila vrlo
korektna, ali posao su dobili oni koji su
bili jeftiniji.
Ing. Zoran arevi inae iza sebe ima
dvadesetak godina radnog iskustva na
mnogim gradilitima. Dugo je radio u
Konstruktor-inenjeringu, bio je uglav-
nom mostograditelj ukljuen i u velike
projekte, poput Maslenikog mosta,
mostova Kamanik i Krka te vijadukta
Stara Suica. Sadanjim je poslom vrlo
zadovoljan, a u Pomgrad inenjering je
preao nakon to je zavrio radove na
Zapadnoj obali u Splitu.
Graani Makarske imaju
povoljno miljenje o novom
lukobranu i vjeruju da e im
donijeti mnoge prednosti, ali su
nezadovoljni rokovima izgradnje
Dakako da smo temeljito obili gradili-
te novoga makarskog lukobrana koje
sada miruje i ponovno e oivjeti nakon
glavne turistike sezone. Novi smo lu-
kobran, koji ipak pomalo mijenja uobi-
ajenu vizuru Makarske, snimili sa svih
strana, a ljubazni nam je ing. arevi
poslao i mnogo fotografija dosadanjih
radova. U usputnim smo razgovorima
uoili da graani Makarske imaju vrlo
povoljno miljenje o novom lukobranu
te kako vjeruju da e im donijeti mnoge
prednosti, ali su nezadovoljni rokovima
izgradnje. Ima dakako i suprotnih sta-
jalita, od onih da je lukobran poguban
za ivi svijet u luci, do stajalita kako je
lukobran trebao biti bez kamenometa
i da ga je zbog turistikih razloga tre-
balo graditi poput obale, s unutranjim
komorama koje bi priguivale energiju
valova, ali moda i omoguile bolju iz-
mjenu morske vode u luci.
Htjeli smo stoga razgovarati s nekim
iz Gradskog poglavarstva, pa smo na
kraju to uinili s Lori Velikovi, dipl.
iur., zamjenicom gradonaelnika. Tre-
ba naime rei da je politika situacija u
Makarskoj u odreenoj pat poziciji i da
u Gradskom vijeu SDP i HNS s jedne
564
Pogled na grad i lukobran s obronaka Biokova
te HDZ, HPBratstvo, HSP AS i HSS ima-
ju po sedam zastupnika, a ravnoteu i
redovit rad odrava nekoliko neovisnih
zastupnika. Sadanji je gradonaelnik
Toni Bili, dipl. ing. prom., iz SDP-a.
Stoga gledita o mnogim komunalnim
problemima esto ovise o tome kako se
koja stranka prema tome prije ili sada
odnosila.
Odmah smo doznali da je inicijativu
za gradnju lukobrana potaknula biva
gradska vlast, a da je investitor upa-
nijska luka uprava. No da je lukobran
bio potreban, za to zaista nema nikakve
sumnje, posebno jer je dio obale izloen
razornim garbinadama. Taj dio obale
stalno propada jo od ranih devedese-
tih godina kada je izostala planirana re-
konstrukcija. Velik su problem plavljenje
obale i visoke plime, ali i bujini potoci i
vrulje s Biokova. Nema sumnje da e to
lukobran dijelom sprijeiti, a dobit e se i
novi vezovi, ali i prikladna etnica.
to se tie problema vezanih uz luku
floru i faunu, na to su upozoravali mno-
gi eminentni strunjaci, a zbog toga su
u lukobranu i ugraeni propusti. Postoji
odreeni otpor prema betonizaciji i na
kopnu i na moru. U budunosti bi vjero-
jatno trebalo izmjestiti trajektni promet
iz luke jer to stvara golema prometna
zakrenja, ali protiv toga se ipak bune
GRADILITE
navike i ustaljeni komoditet stanov-
nitva. Inae u novu turistiku sezonu
Makarska ulazi sa sigurnijom lukom
zahvaljujui lukobranu, ali se oekuje i
skoro putanje u rad obnovljenoga veli-
kog hotela Miramare.
Umjesto zakljuka
Luka uprava Splitsko-dalmatinske u-
panije ima ambiciozne planove vezane
uz ulaganje u unapreenje pomorskog
dobra i njegovih kapaciteta. Dananjih
se pedesetak luka namjerava podvo-
struiti otvaranjem i izgradnjom etr-
desetak novih sidrita u cijeloj upaniji.
Meutim Makarska je jedan od najva-
nijih i najskupljih projekata i vjeruje se
da e ta luka potpunim zavretkom lu-
kobrana i dobivanjem novih vezova po-
stati pravi nautiarski "bum" ne samo za
upaniju ve i za cijelu Dalmaciju. To e
znatno poboljati i makarsku turistiku
ponudu i ve se zamiljaju stotine novih
jedrilica, glisera, jahti i sl. No to e biti
velik dobitak i za sva susjedna mjesta,
kako na obali, tako i u zaobalju, ali i na
otocima. Mnogo e znaiti za susjedni
Sumartin na Brau, ali i mnoga mjesta
na Hvaru koja su, osobito ljeti, povezana
s ovim gradom, poput Jelse, Vrbovske,
Suuraja itd.
GRAEVINAR 66 (2014) 6