Hypsugo

Hypsugo
Glasnik za istraivanje imia Balkana

Journal of Bat Research in the Balkans
Izdavai/publishers
Centar za kr i speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Drutvo za ouvanje divljih ivotinja Mustela, Beograd, Srbija
Crnogorsko drutvo ekologa, Podgorica, Crna Gora
Redakcija/Editorial Board
Marina urovi (Podgorica), Branko Karapanda (Beograd), Jasminko Mulaomerovi
(Sarajevo), Jasmin Pai (Banja Luka), Primo Presetnik (Ljubljana), Dina Rnjak (Zagreb),
Philippe Thou (Tirana)
Urednik/Editor
Jasminko Mulaomerovi
Fotografija na korici/Cover figure

Sivi dugouhi imi Plecotus austriacus
Grey long-eared bat
(foto/photo: Branko Karapanda)
DTP & print

TDP d.o.o. Sarajevo
ISSN 2490-3094
3
SADRAJ / CONTENT
Jasminko Mulaomerovi
PREDGOVOR / PREFACE
DA NA POETKU BUDE RIJE.../ IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD . . . . . . . . 5
Ivan Napotnik, Jasmin Pai
IMII U KANJONU SUTURLIJE PRVI SIGURNI NALAZ SIVOG DUGOUHOG
IMIA PLECOTUS AUSTRIACUS U BOSNI I HERCEGOVINI
BATS OF SUTURLIJA CANYON FIRST UNQUESTIONABLE FIND OF GREY LONG EARED
BAT PLECOTUS AUSTRIACUS FROM BOSNIA & HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Branko Karapanda
DETALJI O PRVIM ISTRAIVANJIMA SLEPIH MIEVA CHIROPTERA, MAMMALIA
PEINE MIARICE KOD BANJALUKE
DETAILS OF THE FIRST BAT CHIROPTERA, MAMMALIA SURVEY OF MIARICA CAVE NEAR
BANJALUKA TOWN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Mirna Mazija, Dina Rnjak
REZULTATI ISTRAIVANJA IMIA U ODABRANIM SKLONITIMA NA DJELU
POPOVOG POLJA U OPINI RAVNO BOSNA I HERCEGOVINA
SURVEY RESULTS OF SELECTED BAT ROOST SITES IN POPOVO POLJE WITHIN
THE RAVNO MUNICIPALITY BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Primo Presetnik, Jasminko Mulaomerovi, Jasmin Pai
REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONITA IMIA
U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2014/15.
RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
IN WINTER 2014/15 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Primo Presetnik, Robert Bakovi
PRVA ZABILJEENA PREKOGRANINA MIGRACIJA VELIKOG POTKOVNJAKA
RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM IZMEU SLOVENIJE I HRVATSKE
FIRST RECORDED CROSSBORDER MIGRATION OF GREATER HORSESHOE BAT
RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM BETWEEN SLOVENIA AND CROATIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Miralem Husanovi
TRI VRSTE IMIA CHIROPTERA U PEINI STUDENICI NA PLANINI KONJUHU
BOSNA I HERCEGOVINA
THREE BAT CHIROPTERA SPECIES IN STUDENICA CAVE ON THE KONJUH MOUNTAIN
BOSNIA AND HERZEGOVINA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Uputstva za autore / Instructions for authors . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
5
DA NA POETKU BUDE RIJE...
Malo maku telea glava je izreka koja najbolje oslikava pokuaj zasnivanja
novog, vrlo specijaliziranog asopisa.
Prije desetak godina zapoeli smo u Bosni i Hercegovini sa vrlo skromnim (u
svakom pogledu) snagama istraivati imie. EUROBATS i njegovi godinji sastan-
ci, mora se to priznati, bili su kljuni momenti za pokretanje jedne grudve koja se
poela kotrljati uzbrdo (paradoks br. 1). Na tim se sastancima srela grupa ljudi iz
bivih jugoslovenskih republika koja je na prvu nala zajedniki jezik (paradoks
br. 2). Rezultat je bio intenziviranje istraivanja imia u Bosni i Hercegovini, a kao
finale i pokretanje asopisa pod nazivom Bilten radne grupe za zatitu imia koji je
jednom godinje izlazio kao Supplementum speleolokom asopisu Na kr.
Tri broja tog Biltena su izala za protekle tri godine. Struna javnost je dobro
primila taj pokuaj iz tamnog vilajeta. I onda, umjesto da uivamo u trenucima
samozadovoljstva (opa!) jer je svako malo ResearchGate javljao da neko ita i ci-
tira radove iz Biltena, guzica nam je spontano zinula: irenje na prostor Balkana
i samostalni asopis sa ozbiljnim ambicijama, organizaciono i ljudski obogaeni.
Naziv asopisa Hypsugo smislio je Branko, ovjek sa najveim atorom meu nama
(paradoks br. 3?!) i tako je krenulo. Znajui kakvi smo svi u redakciji (a takvi smo i
takvi emo i ostati, inallah) ne sumnjam da asopisu predstoji dug vijek, da e me
nadivjeti i da u ga pored vatre na onom svijetu itati on line.
J. M.
6
IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD
The more one has, the more one wants, is a proverb that describes the best an
attempt of creating a new and very specialized magazine.
Ten years ago in Bosnia and Herzegovina, we started researching bats with
very modest (in every way) resources. It has to be admitted that EUROBATS and
its annual meetings were crucial for a creation of a snowball which started rolling
uphill (paradox 1.). A group of people from all ex-Yugoslav republics met in those
meetings and they immediately found a common ground (paradox 2.) As a result,
the research of bats became intensified in B&H, and as a grand finale, setting up of
a magazine named Bulletin of the working group for the protection of bats that was
issued annually as a supplement to a speleological magazine Our Karst.
Three issues of this bulletin were published in the last three years. Professional
circles accepted this attempt from dark vilayet very well. Every once in a while,
the ResearchGate announced that someone was reading and quoting bulletin pa-
per works, and instead to be enjoying in our moments of glory (wow!), we became
spontaneously hungry for more and started thinking about expansion to the area of
Balkans, and setting up of a new independent magazine with serious ambitions, en-
riched with better organization and more people. Branko, the man with the biggest
tent among all of us (paradox 3?!), has come up with the name Hypsugo, and thats
how it all started. Being well aware of the way we all are in the editorial (thats the
way we are, and the way we shall stay, InshaAllah), I have no doubts that this maga-
zine will be long lived, and in fact, that I will be outlived by it, and will be reading it
by the fire, online, in the next world.
J.M.
Hypsugo, I, 1, 2016.
IMII U KANJONU SUTURLIJE PRVI SIGURNI NALAZ

SIVOG DUGOUHOG IMIA (PLECOTUS AUSTRIACUS)
U BOSNI I HERCEGOVINI
BATS OF SUTURLIJA CANYON FIRST UNQUESTIONABLE
FIND OF GREY LONG EARED BAT (PLECOTUS AUSTRIACUS)
FROM BOSNIA & HERZEGOVINA
Ivan Napotnik1, Jasmin Pai
Abstract
In the southwest part of the Municipality of Banja Luka area, near village ibovi, cave in the
river Suturlija canyon is situated. Although slightly smaller in size, its location and characteri-
stic indentified it as a potentially interesting object for the study of bat fauna. On two surveys
of the cave (28. 8. and 18. 9. 2014) and in the evening mistnettings, together we captured 11
individual bats of five species (Rhinolophus ferrumequinum, R. hipposideros, Eptesicus sero-
tinus, Plecotus austriacus, Barbastella barbastellus). Additional two bat species (Pipistrellus
kuhlii, Nyctalus noctula) has been mistnetted above river Suturlija at the hamlet Divinice on
19. 9. 2014. Some of the observed bat species are classified as of high vulnerability on the list
of IUCN. Above all, this location is also the first undoubtable site of Plecotus austriacus in
Bosnia and Herzegovina. Previous two locations of alleged Pl. austriacus are based on two
specimens from Collection in Zoological institute of St. Petersburg, which were not re-exami-
ned after the description of several new Plecotus species in Europe in 1980 and 2001 and true
identity of species is therefore dubious.
Key words: bats, Suturlija river, canyon, cave, Divinice
Saetak
U jugozapadnom dijelu podruja optine Banja Luka, u blizini sela ibovi, nalazi se peina u
kanjonu rijeke Suturlija. Iako morfoloki ne predstavlja peinu koju moemo nazvati atrak-
tivnom, njen karakteristian poloaj je prepoznat kao potencijalno zanimljiv za prouava-
nje faune imia. Peinu smo posjetili dva puta (28. 8. i 18. 9. 2014), te u veernjim satima
postavljali nevidljive mree, ukupno smo ulovili 11 pojedinanih jedinki imia i to pet
vrsta (Rhinolophus ferrumequinum, R. hipposideros, Eptesicus serotinus, Plecotus austriacus,
Barbastella barbastellus). Dodatne dvije vrste imia (Pipistrellus kuhlii, Nyctalus noctula)
smo ulovili mreama postavljenim iznad rijeke Suturlije u zaseoku Divinice 19. 9. 2014. Neke
od posmatranih vrsta imia, po ugroenosti se klasifikuju kao visoko ugroene na Crvenoj
listi IUCN-a. Prije svega, to mjesto je takoer prvi nesumnjivi nalaz Sivog dugouhog imia
1
Speleoloko drutvo Ponir, Banja Luka, e-mail: coi_88@yahoo.com
2
Centar za kr i speleologiju, Sarajevo, e-mail: jasmin@centarzakrs.ba
7
8 Ivan Napotnik, Jasmin Pai
(Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini. Prethodne dvije lokacije navodnog nalaza Pl. au-
striacus se baziraju na dva uzorka iz kolekcije u Zoolokom institutu u St. Petersburgu, koja
nisu preispitana nakon opisa nekoliko novih vrsta roda Plecotus u Evropi 1980. i 2001. godi-
ne. Iz tog razloga, pravi identitet vrsta iz kolekcije je upitan.
Kljune rijei: imii, rijeka Suturlija, kanjon, peina, Divinice
Uvod
Peine u okolini Banja Luke su vrijedni objekti prirode, od kojih su neki zakonski za-
tieni (npr. Spomenik prirode Peina Ljubaevo1), dok za ostale nesumnjivo postoji
potreba za ovakvim vidom zatite (npr. Peina Miarica, Optina elinac u zaseoku
Bijeli Potok). Jedan od tih prirodnih objekata je Peina u kanjonu Suturlije, neto ma-
njih dimenzija i nalazi se iznad naselja ibovi u blizini Banja Luke, u podruju kanjo-
na rijeke Suturlije. Samim svojim poloajem i karakteristinog okruenja, predstavlja
potencijalno zanimljiv objekat, pogotovo za istraivanje faune imia. Zato smo, kao
nastavak prethodnih istraivanja peina okoline Banja Luke (Pai et al 2012) na je-
sen 2014. godine, htjeli istraiti faunu imia ove peine kao i njene okoline.
Peina u kanjonu Suturlije (kat. broj 4607) je malih dimenzija i nalazi se u nase-
lju ibovi kod Banja Luke (koordinate: N 4445,878 E 189,088 Z=282 mnv). Sastoji
se iz jednog glavnog kanala koji je duine oko 35 m. Ulaz u peinu je visine oko 3 m,
dok je irina oko 2 m.
Metode rada
Faunu imia smo istraivali u tri dana. 29. 8. 2014. i 18. 9. 2014. danju smo obavli
vizuelni pregled peine, te uvee uz pomo nevidljive mree hvatali imie. Mreu
dugu 3 metra smo postavili predvee, prije zalaska sunca, tako da smo pokrili cijeli
ulaz. Trei dan terena (19. 9. 2014.) spustili smo se u kanjon i mreu dugu 12 me-
tara za lov na imie postavili nad samom rijekom Suturlijom u zaseoku Divinice.
imie smo identifikovali po Dietz & von Helversen (2004) i sve uhvaene ivotinje
su nakon analize bez odlaganja putene na slobodu na licu mjesta.
Rezultati
Ukupno smo u peini i na njenom ulazu pronali pet vrsta imia (tabela 1, slike 1-3)
a dok smo obavljali aktivnosti u okolini peine, sve vrijeme nas je iz otvora u stijeni
u neposrednoj blizini, posmatrao jedan sivi puh (Glis glis), to smo uspjeli i zabilje-
iti na fotografiji (slika 4). Iznad rijeke Suturlije kod Divinica uhvatili smo jo dvije
dodatne vrste (tabela 2, slike 5, 6). Tako da smo sve zajedno u kanjonu Suturlije utvr-
dili prisutnost sedam vrsta imia: velikog (Rhinolophus ferrumequinum) i malog
potkovastog imia (R. hipposideros), Kulijevog imia (Pipistrellus kuhlii), velikog
kasnog imia (Eptesicus serotinus), nonoga imia (Nycalus noctula), sivog du-
gouhog imia (Plecotus austriacus) i irokouhog imia (Barbastella barbastellus).
1
http://nasljedje.org/prirodno-nasljedje/266
imii u kanjonu Suturlije prvi sigurni nalaz sivog dugouhog imia
(Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini 9
Tabela 1. imii pronaeni u Peini u kanjonu rijeke Suturlije i zaseoku Divinice

Table 1. Bats found in the Cave in the river Suturlija canyon and nearby Divinice hamlet
Lokacija (datum) / Vrsta Pol AB Masa (g) Komentar
Location (date) / Species Sex (mm) Mass [g] Notes
Peina u kanjonu Suturlije (29. 8. 2014.)
Rhinolophus ferrumequinum - - Pronaen u peini / found in the cave
R. ferrumequinum - - Ulovljen u mreu / mistnetted
R. hipposideros - - Ulovljen u mreu / mistnetted
Eptesicus serotinus - - Ulovljen u mreu / mistnetted
Plecotus austriacus - - Ulovljen u mreu / mistnetted
Barbastella barbastellus - - Ulovljen u mreu / mistnetted
B. barbastellus - - Ulovljen u mreu / mistnetted
Peina u kanjonu Suturlije (18. 9. 2014.), veernja temperatura / evening temperature T=15C
R. ferrumequinum 57,1 33,0 Ulovljen u mreu, izlazio iz peine /
misnetted when leaving the cave
B. barbastellus - 9,5 Ulovljen u mreu / mistnetted
B. barbastellus 38,6 9,0 Ulovljen u mreu / mistnetted
B. barbastellus 39,2 9,0 Ulovljen u mreu / mistnetted
Divinice (19. 9. 2014.), nad rijekom Suturlijom / above river Suturlija
Pipistrellus kuhlii - - Ulovljen u mreu / mistnetted
Nyctalus noctula - - Ulovljen u mreu / mistnetted
Slike 1, 2. Sivi dugouhi imi (Plecotus austriacus) i veliki kasni imi

(Eptesicus serotinus) sa Suturlije (foto: Ivan Napotnik).
Figures 1, 2. Gray Big-eared bat (Plecotus austriacus) and Serotine bat
(Eptesicus serotinus) from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik)
10 Ivan Napotnik, Jasmin Pai
Slika 3, 4. irokouhi imi (Barbastella barbastellus) i sivi puh (Glis glis) iz Suturlije
(foto: Ivan Napotnik).
Figures 3, 4. Western Barbastelle (Barbastella barbastellus) and Edible Dormouse (Glis glis)
from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik).
Slike 5, 6. Kulijev imi (Pipistrellus kuhlii) i noni imi

(Nyctalus noctula) sa Suturlije (foto: Ivan Napotnik).
Figures 5, 6. Kuhls Pipistrelle (Pipistrellus kuhlii) and Noctule bat
(Nyctalus noctula) from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik)
imii u kanjonu Suturlije prvi sigurni nalaz sivog dugouhog imia
(Plecotus Austriacus) u Bosni i Hercegovini 11
Diskusija i zakljuci
Veina vrsta imia koje smo uhvatili tokom tri dana registrovane su po prvi put
za predmetno podruje. Prilikom ranijih istraivanja Peine u kanjonu Suturljije u
zimskom periodu 2012. godine, registrovana je samo jedna jedinka vrste veliki pot-
kovasti imi (Pai et al 2012).
Od ovih vrsta irokouhi imi se se smatra ugroenon vrstom prema Evropskoj
crvenoj listi sisara (Temple & Terry 2007).
Jo je zanimljivo da smo nalazom mujakom sivog dugouhog imia bez sum-
nje utvrdili prisutnost ove vrste u Bosni i Hercegovini. Primjerci iz ranija dva nalaza
iz Sarajeva i Drvara (Petrov 1967, uli 1980) deponovani su u zbirci Zoolokog in-
stituta u Sankt Peterburgu. Meutim, prema naim saznanjima, jo niko nije ponovo
provjerio njihovu identifikaciju nakon to su opisane nove vrste iz roda dugouhih
imia (uli 1980, Kiefer & Veith 2001). Zato je sasvim mogue da ovi promjerci
ne pripadaju vrsti sivog dugouhog imia. U skladu sa tim, treba smatrati da je
ovaj nalaz iz Peine u kanjonu Suturljije za sada jedini nesumnjivi nalaz ove vrste
kod nas. tavie, prisutnost sivog dugouhog imia u sub-panonskim brdovitim po-
drujima Bosne i Hercegovine je oekivana, jer je u slinoj okolini u Hrvatskoj to
dominantna vrsta dugouhih imia (Tvrtkovi et al 2005).
Literatura
Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic
publication, Version 1.0., Germany.
uli B., 1980. Morphological characteristics and distribution of Plecotus auritus and Plecotus
austriacus in some regions of Yugoslavia. Proceedigns of Fifth International Bat Research
Conference, Texas Tech Press, Lubbock: 151161.
Kiefer A., M. Veith, 2001. A new species of long-eared bat from Europe (Chiroptera:
Vespertilionidae). Myotis 39: 516.
Pai J., I. Napotnik, J. Frii, P. Presetnik, M. urovi, 2012. Peinska fauna okoline
Banjaluke. Na kr 27/28 (4445): 4451.
Petrov B., 1968. Korrekturen und Bemerkungen zu den Verbreitungskarten im Van den
Brinkschen Buch Die Sugetiere Europas fr das Territorium Jugoslawiens. Saugetierk.
Mitt., 16: 3952.
Temple H.J., A. Terry (Compilers), 2007. The Status and Distribution of European Mammals.
Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities: 48 pp.
Tvrtkovi N., I. Pavlini, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy,
1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution. Folia
zoologica, 54(12): 7588.
DETALJI O PRVIM ISTRAIVANJIMA SLEPIH MIEVA

(CHIROPTERA, MAMMALIA) PEINE MIARICE
KOD BANJALUKE
DETAILS OF THE FIRST BAT (CHIROPTERA, MAMMALIA)
SURVEY OF MIARICA CAVE NEAR BANJALUKA TOWN
Branko Karapanda1
Abstract
On April 13 2002 first bat survey of the Miarica cave (cave cadastre number 2382) 7 km SE
of Banjaluka town has been undertaken. Although some of the data from this survey have
been previously used in some documents and publications (crediting author and survey), as
well as analysed in review publications, full details of the survey and individual records have
never been reported since. Standard methods of visual daytime roost survey, hand-catching
and hand-netting have been used. Maternity colony of about 7.000 Greater mouse-eared bats
(Myotis myotis) and 3.500 Schreibers bent-winged bats (Miniopterus schreibersii) has been
discovered, which is still one of the largest known bat colonies known in the Republika Srpska
and in the entire Bosnia and Herzegovina. In addition 7 Greater horseshoe bat (Rhinolophus
ferrumequinum) and single Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) have also
been found. Based on this survey legal protection of the cave has been initiated but it has
not been realised so far. Meanwhile bats and the cave were subjected to vandalism and later
colony counts were threefold lower; therefore, necessity of legal and practical protection and
establishment of bat monitoring programme is further emphasised and actualised.
Key words: Miarica cave, bats, Chiroptera, maternity roost
Saetak
13. aprila 2002. godine realizovana su prva istraivanja faune slepih mieva peine Miarice
(katastarski broj 2382) 7 km JI od Banjaluke. Iako su podaci prikupljenih ovim istraivanjem
(uz pozivanje na autora ovog lanka i ovo istraivanje) ve delimino predstavljeni u posto-
jeim publikacijama i dokumentima, kao i zbirno obraivani u preglednim publikacijama,
detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni. Koriene su standardne metode vi-
zuelne dnevne inspekcije sklonita i hvatanje rukom i runom mreom. Otkriveno je da je
peina sklonite meovite porodiljske kolonije sa ukupno oko 7.000 jedinki evropskog velikog
veernjaka (Myotis myotis) i oko 3.500 jedinki evropskog dugokrilaa (Miniopterus schrei-
bersii) jo uvek jedna od najbrojnijih poznatih kolonija u Republici Srpskoj i celoj Bosni i
Hercegovini. Osim navedenih, u peini je registrovano i 7 pojedinanih primeraka velikog
1
Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.com; Druvo za ouvanje divljih ivoti-
nja Mustela, Njegoeva 51, Beograd (Srbija)
12
Detalji o prvim istraivanjima slepih mieva (Chiroptera, Mammalia)
peine Miarice kod Banjaluke 13
potkoviara (Rhinolophus ferrumequinum) i jedan sredozemnog potkoviara (Rhinolophus

euryale). Na osnovu ovoga pokrenut je postupak zakonske zatite peine Miarice koji ni do
danas nije sproveden do kraja. U meuvremenu slepi mievi i peina bili su izloeni vanda-
lizmu a u koloniji je prebrojano trostruko manje jedinki, pa se neophodnost zakonske i prak-
tine zatite kao i uspostavljenje monitoringa slepih mieva dodatno potencira i aktuelizuje.
Kljune rijei: peina Miarica, slepi mievi, Chiroptera, porodiljska kolonija
Uvod
13. aprila 2002. godine, na poziv i u organizaciji Gorana Dujakovia, a u sklopu
snimanja dokumentarog filmskog materijala, autor ovog rada imao je priliku da
obavi prva istraivanja faune slepih mieva peine Miarice (katastarski broj 2382,
Mulaomerovi et al. 2006) 7 km jugoistono od Banjaluke. Ma kako neverovatno to
izgledalo danas kada znamo da je ova peina jedno od najznaajnijih sklonita slepih
mieva u Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini (Dujakovi et al 2007, Pai
et al 2011-2012), fauna slepih mieva peine Miarice nikada prethodno nije bila
istraivana, tako da u dostupnoj literaturi i muzejskim zbirkama nije bilo podataka
o slepim mievima ove peine. Zato je osnovni cilj istraivanja na koje se odnosi
ovaj lanak bila preliminarna inventarizacija faune slepih mieva peine Miarice i
procena njenog znaaja.
Iako su podaci prikupljeni ovim istraivanjem, uz (ne uvek dovoljno jasno) po-
zivanje na autora ovog lanka i ovo istraivanje, ve delimino predstavljeni u posto-
jeim publikacijama (Dujakovi 2004) i dokumentima (Dujakovi et al 2007), u vidu
spiska vrsta zabeleenih u peini, kao i zbirno obraivani u drugim (Karapanda et
al 2014), detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni.
Osim u vidu publikacija, ovo istraivanje i njegovi pojedini rezultati predstav-
ljeni su i u dokumentarnom filmu Miarica iz 2002. godine i dokumentarnoj seriji
Peine Republike Srpske iz 2003/04. godine, po scenariju i u reiji Gorana Dujakovia
a u produkciji Radio-televizije Republike Srpske.
Detaljni opisi peine Miarice, ukljuujui i nacrte i pojedine podatke o nje-
noj fauni slepih mieva, objavljeni su u periodu nakon ovog istraivanja i dostupni
(Dujakovi 2004, Pai et al 2011-2012): ukupna duina glavnog kanala iznosi 55
m, a morfoloski se sastoji iz Ulaznog kanala, Centralne galerije, Kanala i Zavrne
galerije. Meutim, poto razliiti izvori navode razliite podatke o poloaju peine,
ovde dajemo geografske koordinate ulaza 44.724403 severne geografske irine i
17.265292 istone geografske duine (geodetski datum WGS 84), proverene na te-
renu tokom kasnijih istraivanjima (tokom relizacije istraivanja na koje se odnosi
ovaj lanak nismo imali na raspolaganju GPS ureaj).
Metode
Najpre je obavljena detaljna vizuelna inspekcija peine iznutra u cilju utvrivanja
prisustva ili tragova prisustva predstavnika faune slepih mieva.
14 Branko Karapanda
Jedinke i kolonije slepih mieva uoene vizuelnom inspekcijom identifikovane

su vizuelno na licu mesta do nivoa do kojeg je to bilo mogue, kolonije prebrojane,
dok su pojedinane jedinke ili mali uzorak iz kolonija hvatani rukom ili pomou
rune mree kada su bili dostupni. Izlovljeni primerci su smetani u odgovarajue
platnene vreice do dalje obrade, obavljane neposredno po obilasku cele peine.
Svim uhvaenim primercima, uz korienje tada standardne literature (Schober
& Grimmberger 1989, Krytufek 1991), utvrena je vrsta, pol i, kada je to bilo mo-
gue, starost. Deo primeraka markiran je krilnim markerima (tzv. prstenovima)
Centra za markiranje ivotinja pri Prirodnjakom muzeju u Beogradu i puten na
mesta izlova, a deo je pohranjen u Zbirku sisara Prirodnjakog muzeja u Beogradu.
Svi primerci pohranjeni u Zbirku pregledani su za potrebe ovog lanka i proverena
je identifikacija vrste upotrebom aktuelne standardne literature (Dietz et al 2009).
Sistematika, kao i nauna meunarodna i srpska nomenklatura, u ovom lanku
data je prema aktuelnim relevantnim publikacijama (Simmons 2005, Karapanda &
Paunovi 2014), a ne po vaeim u vreme realizacije treneskih istraivanja da bi se
izbegla mogua konfuzija.
Rezultati
Vizuelna inspekcija peine obavljena je 13. aprila 2002. tokom dana.
U peini je uoeno 7 pojedinanih primeraka velikog potkoviara (Rhinolophus
ferrumequinum) jedan u Ulaznom kanalu, 3 u Centralnoj galeriji i 3 u Kanalu (gde
je jedan primerak izlovljen runom mreom, Tabela 1), a nijedan u Zavrnoj galeriji.
Jedan primerak sredozemnog potkoviara (Rhinolophus euryale) uoen je i izlovljen
runom mreom u Kanalu (Tabela 1).
U Zavrnoj galeriji nalazila se jedinstvena meovita kolonija u kojoj je izbro-
jano oko 6.500 jedinki velikih veernjaka (Myotis myotis/oxygnathus) i oko 3.000
jedinki evropskog dugokrilaa (Miniopterus schreibersii) a ispod kolonije gomila
guana visoka vie od 2 m. Sve izvlovljene jedinke ovih vrsta (Tabela 1) uhvaene su
rukom u ovoj lako dostupnoj koloniji, iz njenih raznih delova. U neposrednoj blizini
glavne kolonije uoene su i 3 manje grupe sastavljene iskljuivo od jedinki evrop-
skog dugokrilaa ukupne brojnosti 500600 jedinki. Jo jedna manja grupa uoena
je u jednom vertikalnom useku u tavanici u Centralnoj galeriji; bila je sastavljena od
400500 jedinki velikih veernjaka a nisu primeene jedinke evropskog dugokri-
laa. Jedinke su u svim kolonijama bile u tesnom meusobnom kontaktu i u blagoj
letargiji karakteristinoj za period dnevne neaktivnosti.
Tabela 1. Pregled slepih mieva izlovljenih u peini Miarici sa utvrenim bionomskim karak-
teristikama. (*Prirodnjaki muzej u Beogradu)
Table 1. Overview of bats caught in Miarica cave and their bionomic characteristics.
(*Natural History Museum Belgrade)
Broj prstena ili
Vrsta / Pol / Uzrasna kategorija / Procena starosti (godine) /
kolektorski broj /
Species Sex Age class Estimated age (years)
Ring No.or Col. No*
prsten / ring A02101 Myotis myotis adult 2
prsten / ring A02104 Myotis myotis adult 2+
prsten / ring A02127 Myotis myotis adult 2
298/02 Myotis myotis adult -
311/02 Miniopterus schreibersii adult -
315/02 Rhinolophus ferrumequinum adult -
316/02 Rhinolophus euryale adult -
16 Branko Karapanda
Diskusija i zakljuci
Poto se istraivanje na koje se odnosi ovaj lanak svodi na samo jedan istraivaki
dan, time i na samo jednu fenofazu u ivotnom ciklusu slepih mieva, na osnovu
podataka iznesenih ovde nije mogue izvoditi konane zakljuke o diverzitetu fau-
ne slepih mieva peine Miarice niti o celokupnom znaaju ovog sklonita. Ipak, i
ovako fragmentarni podaci, usled siromatva podataka o slepim mievima u Bosni
i Hercegovini (Karapanda et al 2014), pokazali su se kao znaajni ak i na nivou
drave.
Dnevnom inspekcijom peine Miarice 13. aprila 2002. otkrivena je meovita
kolonija sa ukupno oko 7.000 jedinki velikih veernjaka (Myotis myotis/oxygnathus)
i oko 3.500 jedinki evropskog dugokrilaa (Miniopterus schreibersii) pri emu je naj-
vei deo jedinki formirao veliku jedinstvenu koloniju u Zavrnoj galeriji (Slika 1), uz
tri manje izdvojene grupe evropskog dugokrilaa u Zavrnoj galeriji i jednu velikih
veernjaka u Centralnoj galeriji. Svih 25 uhvaenih jedinki velikih veernjaka bile su
adultne enke evropskog velikog veernjaka (Myotis myotis) dok je meu 4 uhvaene
jedinke evropskog dugokrilaa bio jedan adultni mujak a sve ostalo adultne enke.
Slika 1. Porodiljska kolonije evropskog velikog veernjaka (Myotis myotis) i evropskog

dugokrilaa (Miniopterus schreibersii) u peini Miarici (foto: Jasmin Pai, 17.7.2009.).
Figure 1. Maternity colony of Greater mouse-eared bat (Myotis myotis) and Schreibers bent-
winged bat (Miniopterus schreibersii) in Miarica cave (photo: Jasmin Pai, July 17, 2009.).
Na osnovu ovoga zakljueno je, a to su potvrdila i kasnija istraivanja (Pai

et al 2011-2012), da je peina Miarica sklonite velike i veoma znaajne meovite
porodiljske kolonije evropskog velikog veernjaka (Myotis myotis) i evropskog du-
gokrilaa (Miniopterus schreibersii), uz mogue, ali nepotvreno, prisustvo i manjeg
udela jedinki junog velikog veernjaka (Myotis oxygnathus). U trenutku otkria ova
kolonija sa vie od 10.000 adultnih (i subadultnih) jedinki, bila je najbrojnija po-
znata kolonija u Bosni i Hercegovini, a jedna je od najbrojnijih i do danas, iako je
kasnije u koloniji prebrojano samo oko 3.000 jedinki (Pai et al 2011-2012), to jasno
ukazuje na njen znaaj za ouvanje faune slepih mieva.
Pojedinani nalazi velikog potkoviara (Rhinolophus ferrumequinum) i sredo-
zemnog potkoviara (Rhinolophus euryale) nisu bili smatrani indikativnim, ali se
kasnije otkrie porodiljske kolonije sredozemnog potkoviara (Pai et al 2011-2012)
ne smatra iznenaujuim.
Zbog svega ovoga, rezultati i zakljuci ovog istraivanja ve su korieni za ar-
gumentaciju potrebe zakonske zatite peine Miarice u odgovarajuem Predlogu/
Elaboratu (Dujakovi et al 2007), ali zakonski akt o zatiti do danas nije donesen
(Republiki zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea Republike
Srpske 2016) iz nepoznatih razloga.
Slika 2. Tragovi vandalizma posledice paljenja automobilskih guma u peini Miarici

(foto: Jasmin Pai, 18.10.2009.).
Figure 2. Traces of vandalism consequences of tire burning in Miarica cave
(photo: Jasmin Pai, October 18, 2009.).
18 Branko Karapanda
U meuvremenu u peini Miarici u vie navrata su zabeleni drastini sluaje-

vi vandalizma koji su zbog znaaja ovog sklonita mogli da dovedu do ozbiljne tete
za faunu slepih mieva ireg podruja, npr. paljenje automobilskih guma u unutra-
njosti peine u oktobru 2009. godine (Pai in litt., Slika 2). Moda su upravo ovakvi
incidenti doveli do toga da je tokom novijih istraivanja (Pai et al 2011-2012) u
koloniji prebrojano trostruko manje jedinki.
Zbog neumanjenog znaaja koji peina Miarica ima za ouvanje faune slepih
mieva i danas, a naroito kada se ima u vidu evidentno smanjenje kolonije u novi-
jem periodu i njena ugroenost, osetljivost i izloenost antropogenim uticajima, po-
treba zakonske i praktine zatite ovog vanog sklonita slepih mieva sa protokom
vremena dodatno je uveana i postala je jo hitnija. Zato jo jednom, nakon 14 godi-
na od ovog istraivanja i 9 godina od prethodnog formalnog podnoenja Predloga/
Elaborata, apelujemo da se najhitnije donese odgovarajui zakonski akt o zatiti
peine Miarice kao jednog od najznaajnijih poznatih sklonita slepih mieva u
Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini, a pristup u peinu ogranii postav-
ljanjem odgovarajue reetke i kapije. Iz istih razloga apelujemo i na uspostavljanje
sistematskog monitoringa slepih mieva u peini
Zahvala
Autor se najsrdanije zahvaljuje Goranu Dujakoviu na pozivu za uee i organiza-
ciji ovog istraivanja / snimanja, bez ega ovog istraivanja ne bi bilo. Zahvaljujem se
i Jasminku Mulaomeroviu na pomoi u prikupljanju literature. Posebno se zahva-
ljujem Jasminu Paiu na proveri koordinta peine i fotografijama koje ilustruju ovaj
lanak i, naroito, na nastavljanju i istrajnosti u istraivanju i zatiti slepih mieva
peine Miarice.
Literatura
Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A &
C Black Publishers Ltd., London: 400 pp.
Dujakovi G., 2004. Peine i jame Republike Srpske. Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Srpsko Sarajevo: 298 str.
Dujakovi G., D. Mijovi, D. Kovaevi, G. Pani, Lj. Srdi, 2007. Spomenik prirode Peina
Miarica Prijedlog za stavljanje pod zatitu kao prirodnog dobra od izuzetnog znaaja.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Republiki zavod za zatitu kulturno-
istorijskog i prirodnog nasljea, Banjaluka, elaborat, 34 str.
Karapanda B., J. Mulaomerovi, M. Paunovi, J. Pai, P. Presetnik, M. Zagmajster, 2014.
The overview of bat fauna (Chiroptera) of Bosnia and Herzegovina with first record of
Pipistrellus nathusii. In: Hutson A.M., P.H.C. Lina (eds): XIIIth European Bat Research
Symposium, Book of Abstracts: 90.
Karapanda B., M. Paunovi, 2014. Novi predlog standardne srpske nomenklature slepih
mieva (Chiroptera) obuhvaenih sporazumom EUROBATS. Bulletin of the Natural
History Museum in Belgrade 7: 159187. [DOI:10.5937/bnhmb1407159K]
Krytufek B., 1991. Sesalci Slovenije. Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana: 294 str.
Mulaomerovi J., E. Handi, D. Zahirovi, 2006. Katastar speleolokih objekata Bosne i
Hercegovine. Speleoloko drutvo SpeleoDodo, Sarajevo.
Pai J., I. Napotnik, J. Frii, P. Presetnik, M. urovi, 2011-2012. Peinska fauna okoline
Banjaluke [The Cave Fauna of the Banja Luka Area]. Na kr XXVII-XXVIII (44-45):
4351.
Republiki zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog naljea Republike Srpske, 2016.
Spomenik prirode Peina Miarica; 2011. <http://www.nasljedje.org/sr_RS/projekti/
zastita-prirodnog-nasljedja/205-spomenik-prirode-pecina-misarica> na dan 8.2.2016.
Schober W., E. Grimmberger, 1989. A Guide to Bats of Britain and Europe. Hamlyn Publishing
Group Limited, London: 224 pp.
Simmons N. B., 2005. Order Chiroptera. In: Wilson D. E., D. M. Reeder (eds.): Mammal
Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins
University Press, Baltimore: 312529.
REZULTATI ISTRAIVANJA IMIA U ODABRANIM

SKLONITIMA NA DIJELU POPOVOG POLJA U OPINI
RAVNO (BOSNA I HERCEGOVINA)
SURVEY RESULTS OF SELECTED BAT ROOST SITES IN
POPOVO POLJE WITHIN THE RAVNO MUNICIPALITY
(BOSNIA AND HERZEGOVINA)
Mirna Mazija1, Dina Rnjak2
Abstract
For the purpose of valorisation of potentially important bat roosts, six potential roost sites
were surveyed in spring/summer season of 2010 and 2011 in the wider area of Ravno mu-
nicipality (Popovo polje, Bosnia and Herzegovina). A total of five bat species were recorded.
The abandoned railway tunnel in valjina was recognized as the most significant roost in the
area, sheltering a large maternity colony of Myotis myotis, with possible presence of M.blyt-
hii oxygnathus. In July 2010 the colony comprised around 10.000 bats (females with young),
while in May 2011 their number was estimated to about 5.000 adult animals. In 2010 also 30
Miniopterus schreibersii were seen in the tunnel. A high number of bats make this location
extremely important for conservation of bat populations at local as well as at the national le-
vel. Since it is still not known whether bats use this tunnel in early spring and autumn, further
research is necessary, as well as the implementation of a monitoring programme. Concerning
other surveyed sites in 2010, skeletal remains of one Rhinolophus ferrumequinum were recor-
ded in Vjetrenica cave, while two live M.emarginatus were seen in Peina cave. Five R.ferru-
mequinum were observed while emerging out of the Baba cave and 45 R.euryale, 20 R.ferru-
mequinum and four M.emarginatus were recorded in the underground part of the monument
in Zavala. In the Plitica pit no bats or their remains were found.
Key words: bats, Chiroptera, maternity roost, tunnel, valjina, Bosnia and Herzegovina
Saetak
U svrhu valorizacije potencijalno vanih sklonita imia, tijekom proljea/ljeta 2010. i 2011.
godine istraeno je est objekata na irem podruju opine Ravno (Popovo polje, Bosna i
Hercegovina). Zabiljeeno je ukupno pet vrsta imia. Naputen eljezniki tunel u mjestu
valjina prepoznat je kao najznaajnije sklonite na irem podruju. U njemu je zabiljeena
velika porodiljna kolonija vrste Myotis myotis, uz moguu prisutnost vrste M. blythii oxy-
gnathus. Kolonija je u srpnju 2010. godine ukupno brojila otprilike 10.000 jedinki (enke
s mladima), dok je u svibnju 2011. godine broj procijenjen na oko 5.000 odraslih jedinki.
Istraivanjem 2010. godine u tunelu je uoeno i 30 jedinki vrste Miniopterus schreibersii.
1
Samostalna djelatnost, Koledineka 3, Zagreb (Hrvatska); Udruga za zatitu imia Tragus, Lipovac I br. 7, Zagreb
(Hrvatska), e-mail: mirna.mazija@gmail.com
2
Geonatura d.o.o. za strune poslove zatite prirode (Hrvatska), e-mail: rnjak.dina@gmail.com
20
Rezultati istraivanja imia u odabranim sklonitima na dijelu Popovog Polja
u Opini Ravno (Bosna i Hercegovina) 21
Ovako velik broj zabiljeenih imia ini ovaj lokalitet izuzetno vanim za zatitu populacija
imia na lokalnoj, ali i na nacionalnoj razini. Obzirom da nije poznato koriste li imii
tunel u proljetnom i jesenskom razdoblju, nuna su daljnja detaljnija istraivanja, zajedno uz
implementaciju programa monitoringa. to se tie ostalih istraivanih objekata 2010. godine,
u pilji Vjetrenici utvren je samo kostur vrste Rhinolophus ferrumequinum, dok su u pilji
Peina uoene dvije ive jedinke M.emarginatus. U pilji Baba je pri izlijetanju zabiljeeno
pet jedinki R.ferrumequinum, a u podzemnom dijelu spomenika u mjestu Zavala ukupno
45 jedinki R.euryale, 20 jedinki R.ferrumequinum te etiri jedinke M.emarginatus. U jami
Plitica nisu zabiljeeni imii niti tragovi njihove prisutnosti.
Kljune rijei: imii, Chiroptera, porodiljna kolonija, tunel, valjina, Bosnia and
Herzegovina
Uvod
Istraivanja su provedena u okviru izrade Studije izvodljivosti za zatienu pri-
rodnu vrijednost pilje Vjetrenice i dijela Popovog polja u opini Ravno u Bosni i
Hercegovini (Mazija 2010). Zbog nedostatka podataka o fauni imia Popovog po-
lja, bilo je potrebno provesti preliminarna istraivanja i provjeriti malobrojne podat-
ke dobivene od lokalnog stanovnitva. Cilj istraivanja bila je identifikacija objekata
(prirodnih i antropogenih) potencijalno znaajnih za faunu imia na navedenom
podruju.
Materijali i metode
Lokacije prirodnih i antropogenih podzemnih objekata potencijalno znaajnih za
imie definirane su uz pomo informacija dobivenih od lokalnog stanovnitva i
speleologa (usmeno Roman Ozimec). U okviru projekta detaljno su istraena etiri
speleoloka te dva antropogena objekta (Slika 1). Osnovna istraivanja navedenih
objekata provedena su u razdoblju od 20. do 24. srpnja 2010. godine, a ponovno je
izvan projektnih aktivnosti 28. svibnja 2011. godine istraena jedna antropogena
lokacija.
Procjena znaaja lokacija provedena je prema tragovima, prisutnosti i brojnosti
imia. Brojnost imia procijenjena je vizualno ili, u sluaju veeg broja imia,
uz pomo mjerke i fotografije (Battersby 2010). Vrste prisutnih imia odreene su
vizualno, uz pomo ultrazvunog detektora ili pregledom pojedinih jedinki uhva-
enih runom mreom ili mreom za hvatanje (Ecotone Mist Net). Svakoj uhvae-
noj jedinki utvrena je i dob, odnosno spol. Elektronikom digitalnom mjerkom
(Profi Erba) izmjerene su osnovne morfoloke mjere (duljina podlaktice i masa), te
ostale mjere bitne za determinaciju vrste (tragus, palac), a masa oprunim vagicama
(Pesola Spring Scale LightLine). Odmah nakon obrade, imii su neozlijeeni pu-
teni na mjestu hvatanja.
22 Mirna Mazija, Dina Rnjak
Slika 1. Prikaz mjesta istraenih objekata i pronaenih sklonita imia u opini Ravno i
njenoj okolini 2010. i 2011. godine.
Figure 1. Surveyed sites and bat roosts recorded in municipality of Ravno and its vicinity
2010 and 2011.
Rezultati
U pet istraenih objekata na podruju opine Ravno utvreno je pet razliitih vrsta
imia: veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), juni potkovnjak (R.eu-
ryale), veliki imi (Myotis myotis), rii imi (M.emarginatus) i dugokrili prnjak
(Miniopterus schreibersii).
Detaljnim pregledom pilje Vjetrenice (katastarski broj 36241, lat: 42,845807
/ long: 17,983851) 21. i 22. srpnja 2010. utvren je samo kostur vrste veliki potkov-
njak, pronaen na ulaznom djelu objektu u Prvoj dvorani. Inae, prema podacima
speleologa koji provodi veliki broj biospeleolokih istraivanja u pilji, vrlo rijetko
se unutar objekta viaju po jedna ili najvie dvije jedinke imia nepoznate vrste
(usmeno Roman Ozimec).
U pilji Peina (katastarski broj 918, lat: 42,910321 / long: 17,886687), koja je
veim djelom tijekom dana osvijetljena, 20. srpnja 2010. utvrene su dvije jedinke
vrste rieg imia. Jedan imi se nalazio u dnu velike prostorije (osvijetljenoj) dok
je drugi vien u manjem, zamraenom odvojku. Vrsta imia odreena je vizualno
1
Katastarski brojevi speleolokih objekata dati su prema Katastru speleolokih objekata Bosne i Hercegovine Centra
za kr u Sarajevu (Mulaomerovi et al. 2006).
i dodatno potvrena pomou analize sonograma glasanja snimljenog ultrazvunim

detektorom.
Prilikom obilaska pilje Baba, (katastarski broj 1303, lat: 42,860765 / long:
17,972477) 21. srpnja 2010. zabiljeeno je izlijetanje manjeg broja imia, ali tom
prilikom nije odreena njihova vrsta. Prilikom drugog obilaska 23. srpnja 2010. za-
biljeena je prisutnost pet jedinki vrste veliki potkovnjak.
Vana porodiljna kolonija imia utvrena je u naputenom eljeznikom tu-
nelu u mjestu valjina (sinonim irin tunel, lat: 42,868255 / long: 17,972024) 21.
srpnja 2010. i 28. svibnja 2011. (Slika 2a). Tijekom pregleda objekta u srpnju 2010.
uoeno je priblino 30 dugokrilih prnjaka i kolonija velikog imia uz moguu
prisutnost otrouhih imia (M. blythii oxygnathus). Brojnost imia (odraslih s
mladima) procijenjena je na otprilike 10.000 jedinki (Slika 3a). Tijekom sumraka,
na kratko je postavljena mrea uz ulaz s june strane tunela kako bi se uz vizualnu
identifikaciju preko fotografija dodatno potvrdila zastupljenost pojedinih vrsta i pri-
sutnost mladih. Pri tom je uhvaeno ukupno 11 jedinki imia. Uhvaena je jedna
enka dugokrilog prnjaka koja nije bila reproduktivno aktivna (vrlo vjerojatno sta-
rosti jedne godine). Ostalih 10 uhvaenih jedinki bili su veliki imii iz roda Myotis.
Osam uhvaenih jedinki bile su juvenilne, od kojih neke s graninim morfolokim
mjerama, stoga se nije sa sigurnou moglo utvrditi radi li se o koloniji iskljuivo
vrste veliki imi ili je u njoj prisutan i otrouhi imi. Odrasle jedinke izlijetale
su iz tunela neto kasnije od juvenilnih. Morfoloke mjere dviju uhvaenih odraslih
jedinki ukazuju na to da se radi o vrsti veliki imi. Prema koliini guana koji je
uoen du tunela moe se zakljuiti kako kolonija koristi ovaj objekt ve dui niz go-
dina. Poznato je da je tamo bila prisutna u kolovozu 2005. godine (Zagmajster 2006),
a njena prisutnost potvrena je i 2015. godine (Anadolu Agency, 2015). U srpnju
2010. godine enke s mladima su se uglavnom smjestile u sredinji dio tunela, dok je,
hvatanjem nekoliko jedinki sa runom mreom, na rubovima utvrena prisutnost
velikog broja pojedinano smjetenih mujaka i mladih. Uoeni su mladi veliine
3/4 odrasle jedinke koji su ve samostalno letjeli (Slika 2b). U koloniji tijekom svibnja
2011. godine procijenjeno je da je prisutno oko 5.000 odraslih jedinki (Slika 3b).
Slika 2. a) Juni ulaz tunela u mjestu valjina, b) Juvenilna jedinka vrste veliki/otrouhi
iimi (Myotis myotis/blythii oxygnathus) (foto: Mirna Mazija, srpanj 2010.).
Figure 2. a) Southern entrance of the valjina tunnel, b) Juvenile Greater/Lesser Mouse-
eared bat (Myotis myotis/blythii oxygnathus) (photo: Mirna Mazija, July 2010).
Slika 3. a) Dio kolonije velikih/otrouhih imia (Myotis myotis/blythii oxygnathus)

21. srpnja 2010. godine i b) 28. svibnja 2011. godine u tunelu u mjestu valjina
(foto: Mirna Mazija).
Figure 3. a) Part of the Myotis myotis/blythii oxygnathus colony on 21 July 2010 and b) on 28
May 2011 in valjina tunnel (photo: Mirna Mazija).
U podrumskom dijelu spomenika rtvama faistikog terora u Zavali (lat:

42,847290 / long: 17,978325) koji se nalazi u neposrednoj blizini ceste i zgrade
Biospelolokog muzeja Vjetrenica, 22. i 23. srpnja 2010. godine utvreno je ukupno
oko 70 imia. Hvatanjem ukupno 9 jedinki runom mreom utvreno je da je
tada bilo prisutno oko 45 junih potkovnjaka (Slika 4) (uhvaena su etiri adultna
mujaka), 20 velikih potkovnjaka (uhvaena etiri adultna mujaka) te 4 riih
imia (uhvaena je jedna juvenilna enka).
Slika 4. Kolonija vrste juni potkovnjak (Rhinolophus euryale) u podrumskom djelu

spomenika u Zavali (foto: Mirna Mazija, 23. srpnja 2010.).
Figure 4. Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) colony in the underground
part of a monument in Zavala (photo: Mirna Mazija, 23 July 2010).
Jama Plitica (sinonim Plitvina jama, katastarski broj 1925, lat: 42,85388 / long:
18,065013) se nalazi izvan opine Ravno, ali je u sklopu obilaska terena speleoloki
tim (22. srpnja 2010.) detaljno pregledao ovaj objekt. Iako su mjetani istaknuli
poveanu aktivnost imia tijekom ranog sumraka na okolnom podruju, tijekom
naeg istraivanja nisu zabiljeeni znakovi mogue prisutnosti imia. Mogu razlog
tome je otean prolaz imiima kroz ulaz obrastao vegetacijom i hidrodinamika
jame ije je glavno obiljeje esto plavljenje.
Diskusija
Istraivanja imia provedena su u pet objekata koji se nalaze unutar opine Ravno i
u okvirima predloenih granica budueg zatienog podruja, dok je dodatno istra-
ena i jama Plitica izvan granica. U obzir su uzeti i antropogeni i prirodni objekti,
potencijalno vani za faunu imia u svrhu identifikacije prisutnosti pojedinih vrsta

imia, njihove brojnosti i znaaja svakog od tih objekata. Ukupno su pregledane
etiri pilje (Vjetrenica, Peina, pilja Baba i jama Plitica) i dva antropogena objekta
(tunel u mjestu valjina i podzemni dio spomenika u mjestu Zavala).
Kao najznaajniji objekt izdvaja se tunel u valjini gdje je zabiljeena velika
porodiljna kolonija imia. Prema rezultatima preliminarnog istraivanja radi se o
koloniji vrste veliki imi (Myotis myotis), no zbog maloga uzroka izmjerenih ivo-
tinja nije iskljueno da su prisutni i otrouhi imii (M.blythii oxygnathus). U prilog
tome ide i injenica da se tunel nalazi u arealu njihove rasprostranjenosti, kao i da
se ove dvije vrste esto pojavljuju u zajednikim mjeovitim kolonijama (Dietz et al.
2009, Pavlini et al. 2010). Potrebno je provesti ciljano istraivanje u svrhu precizni-
jeg utvrivanja eventualne prisutnosti otrouhog imia u tunelu, kao i odnosa ovih
dviju vrsta unutar kolonije. Vano je i dodatno obratiti panju na moguu prisutnost
veeg broja jedinki vrste dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersii). Sve tri navede-
ne vrste imia prema Crvenoj listi ugroenih divljih vrsta i podvrsta biljaka, ivoti-
nja i gljiva (Slubene novine Federacije BiH, br. 7/14) imaju status ugroenih vrsta i
zatiene su u Federaciji BiH Zakonom o zatiti prirode (Slubene novine Federacije
BiH, br. 66/13). Obzirom da nije poznato koriste li imii objekt u ranom proljet-
nom i jesenskom razdoblju, nuna su daljnja detaljna istraivanja imia u tune-
lu kako bi se utvrdila dinamika njegovog koritenja tijekom godine. Temeljem tih
podataka mogue je zatim predloiti i prikladne mjere zatite prisutnih populacija
imia. To je potrebno istaknuti iz razloga to je u razvojnim planovima podruja
prisutna ideja revitalizacije objekta u turistike svrhe (Anadolu Agency 2015). Iz as-
pekta zatite imia zahvati koji bi ukljuivali ponovno koritenje tunela u vrijeme
kada u njemu obitavaju imii ozbiljno bi ugrozili opstanak prisutnih populacija
i na njih imali znaajan negativan utjecaj. U tom sluaju, bilo bi potrebno pronai
trajno alternativno rjeenje u vidu obilaska objekta ili barem u vrijeme kada imii
u njemu obitavaju.
Na nalaz kostura vrste veliki potkovnjak i drugog kostura iste vrste u pilji
Vjetrenici ve 1967. godine (Malez 1985), te podaci dobiveni od strane speleologa,
ukazuju da iako tijekom prijanjih i novih istraivanja nije utvrena stalna prisut-
nost ivih jedinki imia unutar pilje Vjetrenica, oni je ipak u nekom razdoblju ba-
rem pojedinano i/ili povremeno koriste. Pretpostavka je da u njoj obitavaju tijekom
hladnijeg perioda godine kada je strujanje zraka na ulaznom djelu slabo ili ga uope
nema. Vrata na ulazu u pilju nisu prilagoena za prolaz imia, to je mogu do-
datan razlog zato imii vrlo malo koriste pilju Vjetrenicu. Manjom prilagodbom
vrata na nain da se osiguraju horizontalni otvori iroki 15 cm, a dugaki oko 45 cm,
osigurao bi se manje ometan ulaz imiima. Na taj nain otvorila bi se mogunost
da imii ponu koristiti Vjetrenicu u pojedinim razdobljima godine te tako obo-
gate njenu faunu.
U podrumskom dijelu spomenika u Zavali utvrena je prisutnost prvih po-
znatih kolonija vrste juni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i veliki potkovnjak
(R. ferrumequinum) na podruju Popovog polja i prisutnost nekoliko jedinki vr-

ste rii imi (M.emarginatus). Tijekom istraivanja 2010. i 2011. godine objekt se
nalazio na izdvojenom prostoru, a sada je u njegovoj neposrednoj blizini izgraen
Biospeloloki muzej Vjetrenica to je dovelo do poveanog broja ljudi u neposrednoj
blizini. Budui da je objekt u loem stanju, ljudi rijetko u njega ulaze te se kolonija
najee ne ometa. Svakako bi trebalo istraiti godinje dinamiku koritenja imia
ovog objekta, onemoguiti ulaz ljudima u podrumski dio, a ukoliko doe do obnove
objekta, to je potrebno provesti uz primjenu posebnih mjera zatite koje mora pro-
pisati strunjak za imie.
Za manje speleoloke objekte, pilja Peina i pilja Baba naa istraivanja doni-
jela su prve podatke o prisutnost nekoliko jedinki imia (riega imia u prvoj i
velikog potkovnjaka u drugoj pilji), a u jami Plitica imie nismo pronali.
Obzirom da je ovim istraivanjima uzeto u obzir samo proljetno i ljetno razdo-
blje, svih pet objekata u kojima su zabiljeeni imii potrebno je istraiti i tijekom
jeseni i osobito zime. Osobito je vano provesti sustavno praenje populacija imia
i stanja (monitoring) tunela u valjini i spomenika u Zavali. Preporuamo da sva
istraivanja budu provedena u skladu s preporukama meunarodnih smjernica i uz
konkretne preporuke strunjaka za faunu imia. Na irem podruju nalazi se velik
broj podzemnih objekata koji iz aspekta faune imia nisu detaljno istraeni te je
nuno provesti daljnja detaljna istraivanja u svrhu utvrivanja prisutnosti pojedi-
nih vrsta i kolonija te njihove eventualne povezanosti s okolnim podrujem, kako bi
se na vrijeme propisale i poduzele eventualno potrebne mjere zatite imia. Mala
brojnost imia unutar Vjetrenice mogue je uvjetovana reetkastim vratima na
ulazu u pilju koja nisu prilagoena prolazu imia, a svakako bi ih trebalo prilago-
diti tijekom daljnjih aktivnosti.
Zahvale
Institutu za primijenjenu ekologiju Oikon d.o.o. iz Zagreba u okviru ijeg projekta
su provedena osnovna istraivanja svih objekata. Opini Ravno koja je financirala
istraivanja. Javnom poduzeu Vjetrenica na podrci u planiranju i organizaciji
terenskih istraivanja. Romanu Ozimecu na informacijama o prisutnosti imia u
pilji Vjetrenici i pomoi u planiranju terenskih istraivanja. Suradnicima koji su
sudjelovali u terenskim istraivanjima: izv. prof. dr.sc. Darko Baki, izv. prof. dr.sc.
Nenad Buzjak, prof.dr.sc. Ivan Martini, dipl.ing. Fanica Kljakovi-Gapi, vii ku-
stos Branko Jali, Jasna Vuleti i Igor Klari.
Reference
Anadolu Agency 2015. U nekadanjem irinom tunelu u Ravnom: Spaavanje porodiljne
kolonije od 10.000 imia. TRT. <www.trt.net.tr/bosanski/okolina-i-zdravlje/2015/08/25/
u-nekadasnjem-cirinom-tunelu-u-ravnom-spasavanje-porodiljne-kolinije-od-10-000-
sismisa-51023> [18.6.2016.]
Battersby J. (comp.), 2010. Guidelines for Surveillance and Monitoring of European Bats.
EUROBATS Publication Series No. 5. UNEP / EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany,
95 str.
Crvena lista ugroenih divljih vrsta i podvrsta biljaka, ivotinja i gljiva, Slubene novine
Federacije BiH, br. 7/14
Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic
publication. Version 1.0. Tuebingen & Erlangen, Germany, 35 str.
Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A &
C Black Publishers Ltd., London, 400 str.
Malez M., 1985. Paleobioloki odnosi u peini Vjetrenici u Popovom polju u Hercegovini, Na
kr, 11/18-19: 121132.
Mazija M., 2010. Istraivanje faune imia pilje Vjetrenice i djela Popovog polja. Sektorska
studija izraena u sklopu projekta Studija izvodljivosti zatite za Zatienu prirodnu
vrijednost pilje Vjetrenica i djela Popova polja u Opini Ravno. Struni izvijetaj, 14 str.
Mulaomerovi J., D. Zahirovi, E. Handi, 2006. Katastar speleolokih objekata Bosne
Hercegovine. Speleoloko drutvo Speleo dodo, Sarajevo, 274 str.
Pavlini I., M. akovi, N. Tvrtkovi, 2010. The Atlas of Croatian Bats, Part I. Natura Croatica,
Zagreb 19(2): 295337.
Zagmajster M., 2006. Zanimivosti Vjetrenice na Popovem polju. Glas podzemlja, Ljubljana,
6667.
Zakon o zatiti prirode, Slubene novine Federacije BiH, br. 66/13.
REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH

SKLONITA IMIA U BOSNI I HERCEGOVINI
U ZIMU 2014/15.
RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2014/15
Primo Presetnik1, Jasminko Mulaomerovi2, Jasmin Pai2
Abstract
During winter 2014/15 8 caves in Bosnia and Herzegovina were surveyed for hibernating
bats. We used usual methods for registering species of bats in their hibernacula (visual obser-
vation, occasional detailed examination of individuals and determination of bone remains).
Together we found 9 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis
mystacinus, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus, Barbastella barbastellus
and Miniopterus schreibersii. Most commonly observed bat was R. hipposideros, however most
numerous was R. euryale, whose huge group we unexpectedly found in the cave Hrustovaa.
Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina
Saetak
Tokom zime 2014/15. pregledali smo 8 peina u Bosni i Hercegovini u cilju utvrivanja ili
monitoringa hibernacije imia. Koristili smo uobiajene metode za registraciju vrsta imia
tokom hibernacije (vizuelno opaanje, povremeno detaljno ispitivanje pojedinih ivotinja i
identifikaciju kostiju). Pronaeno je 9 vrsta imia: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequi-
num, R. euryale, Myotis mystacinus, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus,
Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. U najveem broju nalazita opaen je R.
hipposideros, dok je najbrojniji bio R. euryale, iju smo ogromnu grupu neoekivano nali u
peini Hrustovai.
Kljune rijei: imii, zimska sklonita, monitoring, Bosna i Hercegovina
U zimu 2014/2015. godine pretraeno je ukupno 8 peina (Slika 1). Tokom istraiva-
nja koritena je metodologija rada opisana u Pai et al (2013) i Presetnik et al (2014).
Organizovane su dvije ekskurzije u sjeverne dijelove Bosne i Hercegovine, gdje smo
ponovo, ve tradicionalno, provjerili peinu Ljubaevo juno od Banjaluke i tri pe-
ine u okolini Sanskog Mosta (Hrustovau, Fajtovaku peinu i Tomlinsku peinu).
Ove godine smo provjerili i nekoliko novih peina u okolini ipova (Vagansku i
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si
2
Centar za kr i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba,
pashic@gmail.com
30
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih sklonita imia u Bosni i Hercegovini
u zimu 2014/15. 31
Sokolaku peinu) i u neuspjenoj potrazi za uvenom Karapandinom peinom

(Karapanda et al 2014), provjerili jednu peinu i jednu jamu (Slika 2) u blizini sela
emenovaca, u sjeveroistonom dijelu Kuprekog polja.
Na pregledima je saraivalo 7 osoba, po abecednem redu: Denan Aganovi
(DA), Jasna Frii (JF), Maja Hodi (MH), Ivan Napotnik (IN), Jasminko
Mulaomerovi (JM), Jasmin Pai (JP) i Primo Presetnik (PP).
Ukupno smo pronali 9 vrsta imia, od kojih je u najveem broju nalazita
bio zabiljeen mali potkovasti imi (Rhinolophus hipposideros) (Tabela 1). Po broju
jedinki na prvom mjestu je bio mediteranski potkovasti imi (R. euryale) zbog
neoekivano velike grupe u Hrustovai (Slika 3).
Tabela 1. Vrste, ukupan broj ivih ivotinja, broj nalazita i pregled nalazita imia u Bosni i
Hercegovini u zimu 2014/15.
(* broj ispred imena lokaliteta u sljedeim potpoglavljima)
Table 1. Bat species, numbers of live animals, number of locations and overview of surveyed
hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2014/15.
(* number preceding the sites names in following subchapters)
Vrsta (takson) / Broj Broj ifra

Species (taxon) ivotinja / nalazita nalazita /
No. of bats / No. of Site codes*
locations
Mali potkovasti imi (Rhinolophus hipposideros) 99 6 1, 2, 5, 6, 7, 8
Veliki potkovasti imi (Rhinolophus ferrumequinum) 839 5 1, 2, 5, 6, 7
Mediteranski potkovasti imi (Rhinolophus euryale) 1.072 4 5, 6, 7, 8
Mali brkati imi (Myotis mystacinus) 2 1 5
Dugoprsti imi (Myotis capaccinii) 4 1 2
Mali imi (Pipistrellus pipistrellus) 1 1 7
Veliki kasni imi (Eptesicus serotinus) 1 1 5
irokouhi imi (Barbastella barbastellus) 1 2 2, 5
rajberov imi (Miniopterus schreibersii) 570 4 5, 6, 7
Ukupno / Total 2.589 8
32 Primo Presetnik, Jasminko Mulaomerovi, Jasmin Pai
Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih sklonita imia

u Bosni i Hercegovini u zimu 2014/15.
(brojevi odgovaraju broju ispred imena pojedinog lokaliteta u sljedeim potpoglavljima)
Figure 1. Locations of potential bat hibernacula surveyed
in Bosnia and Herzegovina in the winter 2014/15.
(numbers refer to the number preceding each location name in following subchapters)
1. Vaganska peina, katastarski broj 35321

(selo Strojice, optina ipovo, 920 m. n. v., lat: 44,1425 / long: 17,1684)
Turistiki ureena peina, na ulazu se nalaze reetkasta vrata. Udaljena je od centra
ipova oko 19 km. Peina je nastala sa radom ponornih voda. Duga je 420 m. Ima
osam dvorana, nazvanih: obanska dvorana, Lisiiji kanal, Galerija Sime olaje,
1
Katastarski brojevi speleolokih objekata dati su prema Katastru speleolokih objekata Bosne i Hercegovine Centra
za kr u Sarajevu (Mulaomerovi et al 2006).
u zimu 2014/15. 33
Janjski kanali, Sveana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade
Marijanca.
24. 1. 2015. (DA, MH, JM, JP, PP):
- Rhinolophus hipposideros 2 (1 na poetku dvorane S. olaje, u dvorani T = 79 C; 1
na kraju u dvorani R. Marijanca),
- Rhinolophus ferrumequinum 80 (od toga 71 u grupi u Sveanoj dvorani, u dvorani
T = 91 C), kosti (3 humerusa, 2 donje desne vilice, 1 lijeva donja vilica).
Napomene: U dvorani divova izmjerena je T = 89 C. Vrijeme vrlo hladno. U ipovu
u noi 24./25. palo malo snijega.
Ostale primijeene ivotinje: Triphosa dubitata, Meta menardi, Troglophilus sp.,
Coleoptera, Ixodes vespertilionis, Myriapoda. Tragovi kune (Martes sp.) na samom
kraju peine i na putu do peine tragovi zeca (Lepus europaeus).
2. Sokolaka peina, katastarski broj 3342

(selo Gornji Jaki, rijeka Sokonica, optina ipovo, 575 m. n. v., lat: 44,2824 / long:
17,0284)
Peina ureena za posjete turista, sa eljeznim reetkastim vratima na ulazu.
Ukupna duina peine je 110 m. Nalazi se na putu ipovo Barai, 6 km od centra
ipova, u kanjonu rijeke Sokonice. Nasuprot nje se nalaze ostaci srednjevjekovne
tvrave Soko Grada.
24. 1. 2015. (DA, MH, JM, JP, PP):
- R. hipposideros 2 (dublje u peini),
- R. ferrumequinum 3 (dublje u peini), kosti (najvie u uskom rovu na lijevoj strani
blizu ulaza: 10 humerusa, 7 radijusa, 1 donja lijeva vilica, 1 lobanja, 1 mumija),
- Myotis capaccinii 4 (od toga jedan odrasao mujak, AB = 409 mm, m = 90 g, svi u
ulaznom dijelu peine),
- Barbastella barbastellus kosti (2 humerusa, 2 radijusa).
Napomene: Mala hrpa krupnog izmeta na ulaznom dijelu. Moda porodiljska loka-
cija (kotilite), radi ega je potrebno provjeriti ovo sklonite preko ljeta.
Ostale primijeene ivotinje: T. dubitata, Scoliopteryx libatrix, ostaci krila Aglais io,
M. cf. menardi, Troglophilus sp.
3. Peina u Katarevom dolu, katastarski broj 4984

(selo emenovci, optina Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0881 / long:
17,1199)
Jednostavna, samo 1015 m duga i oko 5 m duboka peina.
25. 1. 2015. (DA, MH, JM, JP, PP):
- Chiroptera: kosti (1 os digitalis)
Ostale primijeene ivotinje: T. dubitata, S. libatrix, M. menardi.
4. Jama u Lokvama, katastarski broj 4985

(selo emenovci, optina Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0864 / long:
17,1195)
Jednostavna, 8 m duboka i samo 10-15 m duga jama sa velikim ulazom, bez pein-
skog nakita.
25. 1. 2015. (DA, MH, JM, JP, PP):
Napomene: imii ili njihovi tragovi nisu vieni.
Ostale primijeene ivotinje: T. dubitata, S. libatrix, M. menardi. Na putu do peine
tragovi zeca. Prema prii Marka Kneia, domaina koji nam je pokazao peinu,
do oko 1970. godine u jami su bili golubovi (Columba sp.). Sada ih nema, ali ima
prilino smea.
Slika 2. Na ulazu Jame u Lokvama iznad zasnijeenog Kuprekog polja

(foto: Primo Presetnik).
Figure 2. At the entrance of cave Jama u Lokvama located in snow covered the karstic field
Kupreko polje (photo: Primo Presetnik).
u zimu 2014/15. 35
5. Peina Ljubaevo, katastarski broj 2050

(selo Ljubaevo, optina Banja Luka, 420 m n. v., lat: 44,6803 / long: 17,2061)
15. 2. 2015. (DA, JF, MH,IN, JM, PP):
- R. hipposideros 17 (14 prije i 3 poslije prolaza),
- R. ferrumequinum 410 + 1 M juv (mjeovite grupe sa Mi. schreibersii u Visokoj
dvorani, samo malo ivotinja poslije prolaza),
- R. euryale 11 (u posljednjoj dvorani Posljedni horizont),
- M. mystacinus 1 + 1 (u Kalcitnoj dvorani, ad M AB = 332 mm, m = 35 g),
- Eptesicus serotinus 1 (ispred prolaza),
- B. barbastellus 1 (ulazni dio),
- Miniopterus schreibersii 135 (prebrojano po fotografijama).
Napomene: Iznad peine je izgraena nova cesta. U Visokoj dvorani T = 65 C, a
kod Kolapsa T = 94 C.
6. Fajtovaka peina, katastarski broj 1638

(selo Fajtovci, optina Sanski Most, 395 m n. v., lat: 44,7885 / long: 16,5243)
14. 2. 2015. (DA, MH, JM, PP):
- R. hipposideros 10,
- R. ferrumequinum 93 (od toga 50 odn. 16 potkoviara u dvije odvojene grupe),
- R. euryale 2 + 1 F subad (nulliparus),
- Mi. schreibersii 210 (u jednoj manjoj grupi, prebrojano po fotografijama).
Napomene: Kod sigaste kupe T = 84 C. Po fotografijama i na licu mjesta vizualno
smo traili imie sa prstenovima ali nismo primijetili nijednog. Ove godine je bilo
puno snijega, tako da je prilaz do ulaza bio vrlo teak.
7. Peina Hrustovaa, katastarski broj 1815

(selo Hrustovo, optina Sanski Most, 280 m n. v. , lat: 44,6722 / long 16,6990)
14. 2. 2015. (DA, MH, JM, PP):
- R. hipposideros 65,
- R. ferrumequinum 252 (lijevi kanal sa strane kod ulaza u mjeovitim grupama sa
Mi. schreibersii, T = 69 C),
- R. euryale 1056 (od toga 3 odrasle enke, koje su ve raale, prebrojano prema fo-
tografijama), kosti (humerus, radius kod sigastih kada),
- Pipistrellus pipistrellus 1 (odrastao mujak na ulaznom dijelu),
- Mi. schreibersii 225 (prebrojano prema fotografijama).
Napomene: veliki broj jedinki (1041) Mediteranskih potkovnih imia u dubljem
dijelu peine (Slika 3), malo poslije odvajanja lijevog (aktivnog) kanala. U tom dijelu
temperatura 110 C.
8. Tominska peina, katastarski broj 4771

(selo Tomina, optina Sanski Most, 250 m n. v., lat: 44,7194 / long: 16,7453)
14. 2. 2015. (DA, MH, JM, PP):
- R. hipposideros 3 (u drugom dijelu peine),
- R. euryale 1 enka koja jo nije raala i 1 letio (u drugom dijelu peine).
Napomene: Na kraju peine iznad kupa guana T = 112 C. Peina definitivno nije
bitno zimsko sklonite, ali je vjerovatno porodiljsko. Treba proveriti preko ljeta.
Slika 3. Velika grupa mediteranskih potkovastih imia (Rhinolophus euryale) u Hrustovai

(foto: Primo Presetnik).
Figure 3. Huge group of Mediterranean horseshoe bats (Rhinolophus euryale) in cave
Hrustovaa (photo: Primo Presetnik).
u zimu 2014/15. 37
Literatura
Karapanda B., 2015. Detalji o prvim istraivanjima slepih mieva (Chiroptera, Mammalia)
okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885,
Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i
Hercegovini. Na kr, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zatitu imia, Supplementum
1: 310.
Mulaomerovi J., D. Zahirovi, E. Handi, 2006. Katastar speleolokih objekata Bosne
Hercegovine. Speleoloko drutvo Speleo dodo u Sarajevu, 274 pp.
Pai J., J. Mulaomerovi, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih sklonita
imia u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Na kr, XXXIII (46), Bilten radne grupe za
zatitu imia, Supplementum 1: 2334.
Presetnik, P., J. Mulaomerovi, J. Pai, 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
sklonita imia u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Na kr, XXXIV (47), Bilten
radne grupe za zatitu imia, Supplementum 1: 1624.
PRVA ZABILJEENA PREKOGRANINA MIGRACIJA

VELIKOG POTKOVNJAKA (RHINOLOPHUS
FERRUMEQUINUM) IZMEU SLOVENIJE I HRVATSKE
FIRST RECORDED CROSSBORDER MIGRATION OF GREATER
HORSESHOE BAT (RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM)
BETWEEN SLOVENIA AND CROATIA
Primo Presetnik1, Robert Bakovi2
Abstract
On 7 March 2010, 5 Rhinolophus ferrumequinum with green bat bands were observed in the
cave Dolaa (village Drai Vrh, Croatia). Bats were not disturbed during visit but on one of
the bands some numbers could be read. Later consultations showed that it was band SLO
1A 4046, which as all observed banded bats, was a sub adult female, originated from hiber-
naculum in cave Kostanjevika jama (Kostanjevica na Krki, Slovenia). They were banded on
21 February 2009. This 11 km migration in SSE direction is the first evidence that common
population of R. ferrumequinum inhabits Gorjanci/umberak hills at the Slovenian-Croatian
border and is also a first record of a cross border migration between Slovenia and Croatia for
this species.
Key words: migration, Rhinolophus ferrumequinum, Slovenia, Croatia
Saetak
7. oujka 2010. u pilji Dolaa (selo Drai Vrh, Hrvatska) bilo je uoeno 5 velikih potkov-
njaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Tijekom obilaska imii nisu
uznemiravani, ali se na jednom prstenu moglo razbrati nekoliko brojeva. Kasnije konzultacije
su pokazale da je uoena mlada enka velikog potkovnjaka (broj prstena SLO 1A 4046) s jo
etiri druge mlade enke prstenovane u Kostanjevikoj jami (Kostanjevica na Krki, Slovenija)
21. veljae 2009. Ta, 11 km duga migracija u JJI smjeru, je prvi dokaz zajednike populacije
velikog potkovnjaka na slovenskoj i hrvatskoj strani Gorjancev/umberka i istodobno prva
zabiljeena migracija ove vrste imia preko slovenskohrvatske granice.
Kljune rijei: selidba, Rhinolophus ferrumequinum, Slovenija, Hrvatska.
7. oujka 2010. tadanji su lanovi Speleolokog kluba Samobor i lanovi Hrvatskog

biospeleolokog drutva u okviru planinarske kole HPD Japeti posjetili pilju
Dolaa (lat: 45,7395 / long: 15,4828, 430 m.n.v.) na umberku kod sela Drai Vrh
(Hrvatska). U ulaznom dijelu pilje, odmah nakon prvog skoka (Slika 1) primjetili
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si
2
Hrvatsko biospeleoloko drutvo (Hrvatska), e-mail: robi_bakovic@yahoo.com
38
Prva zabiljeena prekogranina migracija Velikog potkovnjaka
(Rhinolophus Ferrumequinum) izmeu Slovenije i Hrvatske 39
su 5 velikih potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Na

jednom prstenu su mogli proitati nekoliko slova i brojeva i nakon provedenih kon-
zultacija bez sumnje su utvrdili da su vidjeli imia prstenovanog prstenom SLO 1A
4046. Do ostalih imia nisu bili u mogunosti doprijeti, a da ih ne probude, pa su
odustali od iitavanja ostalih prstenova.
Izvor prstenovanih velikih potkovnjaka je Kostanjevika jama (lat: 45,8380 /
long: 15,4340, 175 m.n.v.) kod gradia Kostanjevica na Krki (Slovenija). Tamo je 5
mladih (subadultnih) enki prstenovano zelenim prstenima (SLO 1A 40454050) 21.
veljae 2009. godine (dozvola Agencije Republike Slovenije za okolje 35701-80/2004).
Od toga su tri ivotinje opet promatrane u Kostanjevikoj jami tijekom hibernacije,
jednu godinu kasnije (27. veljae. 2010).
To znai da su ivotinje mogle napustiti svoje zimovalite u Kostanjevikoj jami
najranije naveer 27. veljae 2010. i da su se najkasnije do noi 6./7. oujka doselile u
pilju Dolaa, priblino 11 km JJI od zimskog sklonita.
pilja Dolaa je jedna od duljih pilja na hrvatskoj strani umberka/Gorjancev,
morfoloki je razgranata i s povremenom hidrolokom aktivnou, kada tijekom
obilnijih oborina ili naglog otapanja vee koliine snijega voda ponire u pilju
(Buzjak 2002). Kostanjevika jama je najdulja pilja na slovenskoj strani (IZRK 2015)
i samo je u vrlo iznimnim uvjetima privremeni izvor. Kostanjevika jama je poznato
Slika 1. Profil ulaznog dijela pilje Dolae s obiljeenim mjestom pronalaska velikih
potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) (nacrt Speleoloki klub Samobor).
Figure 1. Profile of entrance parts of cave Dolaa and marked location of greater horseshoe
bat (Rhinolophus ferrumequinum) (map by Speleoloki klub Samobor).
40 Primo Presetnik, Robert Bakovi
zimovalite cca. 50100 velikih potkovnjaka i drugih vrsta imia (npr. R.euryale i
R.hipposideros), dok je pilja Dolaa malo istraena s aspekta faune imia. Za sad
moemo rei da je bar u sluaju naeg zapaanja sluila velikim potkovnjacima iz
Kostanjevike jame kao prolazno (ekvinocijsko) sklonite na njihovom putu prema
ljetnom sklonitu porodiljne skupine.
Duljina zabiljeene migracije nije neobina za tu vrstu imia koji se moe bez
problema seliti 1060 km izmeu zimskih i ljetnih sklonita (Hutterer et al 2005).
Ovo zapaanje je svakako prva potvrda da na podruju Gorjancev/umberka ivi
vjerojatno jedna populacija velikih potkovnjaka i istovremeno je i prva zabiljeena
migracija ove vrste imia preko slovenskohrvatske granice.
Zahvala
Za pomo na terenskom radu zahvaljujemo Alenu Kirinu, Petri vorc, Marini
Kipson i Normi Fressel, a Danijeli Hamidovi posebno bismo zahvalili za uspostav-
ljanje kontakta meu autorima ovog rada.
Literatura
Buzjak N., 2002. Speleoloke pojave u parku prirode umberak Samoborsko gorje.
Geoadria 7(1): 3149.
Hutterer R., T. Ivanova, C. Meyer-Cords, L. Rodrigues, 2005. Bat migration in Europe. A
Review of Banding Data and Literature. Naturschutz und Biologische Vielfalt 28. German
Agency for Nature Conservation, 162 pp.
IZRK, 2014. Osnovni podatki o podzemnih jamah (marec 2015). Intitut za raziskovanje krasa
ZRC SAZU. Izvajanje javnega pooblastila. Zapisi o 11.392 jamah. [Naronik Agencija RS
za okolje]
TRI VRSTE IMIA (CHIROPTERA) U PEINI

STUDENICI NA PLANINI KONJUHU
(BOSNA I HERCEGOVINA)
THREE BAT (CHIROPTERA) SPECIES IN STUDENICA CAVE
ON THE KONJUH MOUNTAIN (BOSNIA AND HERZEGOVINA)
Miralem Husanovi1
Abstract
Visual bat survey of Studenica cave on the Konjuh mountain was conducted on May 25 2015.
14 bat specimens have been found in the cave 11 belonging to Rhinolophus hipposideros, 2
Rhinolophus ferrumequinum and 1 Myotis emarginatus.
Key words: Chiroptera, Studenica cave, Konjuh mountain, Bosnia and Herzegovina
Saetak
25. maja 2015. obavljen je vizuelni pregled peine Studenice na planini Konjuhu u cilju pro-
nalaenja i identifikacije imia. U peini je utvreno prisustvo 14 jedinki imia 11 pri-
padnika vrste Rhinolophus hipposideros, 2 Rhinolophus ferrumequinum i 1 Myotis emarginatus.
Kljune rijei: Chiroptera, peina Studenica, planina Konjuh, Bosna i Hercegovina
Uvod
U okviru speleoloke sekcije u Klubu ekstremnih sportova Summit dao sam sebi
zadatak da utvrdim koje vrste imia se nalaze na podruju planine Konjuh. Voen
tom idejom obiao sam nekoliko speleolokih objekata gdje sam ranije viao imie
pa je tako na red dola i peina Studenica.
Nazvana je po rjeici Studenici i nalazi se ispod vrha Jelova glava na planini
Konjuhu (Slika 1). Pristup peini je nekad bio markiran kao planinarska staza ali
zbog rijetkih posjeta je zarastao i teko je pristupaan. Od mjesta oznaenog na karti
kao Banoviki vodovod do peine ima oko 45 minuta hoda, prvih 30 minuta po
suhom koritu Studenice a onda se put odvaja lijevo i vodi ispod kamenog mosta pa
pravo gore prema peini Studenici.
Peina Studenica ima ulaz irine 5,5 m i visine oko 2 m (Slika 2). Peina
je ranije topografski snimljena (Slika 3) i uvedena je u speleoloki katastar BiH
(Mulaomerovi et al 2016) naziv objekta: Studenica (BA007); vrsta objekta: pei-
na; katastarski broj: 5006; duina objekta: 46,10 m; lokacija: Banovii, Konjuh, Jelova
glava; lat: 44.341472 N; lon: 18.576000 E; nadmorska visina: 611 m; topografski
snimio: Miralem Husanovi (9. 11. 2013.).
1
Speleoloka sekcija Kluba ekstremnih sportova Summit, Husinske bune 35, Banovii (Bosna i Hercegovina), e-mail:
miralem.husanovic@gmail.com
41
42 Miralem Husanovi
Slika 1. Lokacija peine Studenica

Figure 1. Location of the Studenica Cave
Slika 2. Ulaz u peinu Studenicu (foto: Senad Huski)

Figure 2. Entrance of the Studenica cave(photo: Senad Huski)
Tri vrste imia (Chiroptera) u peini Studenici na planini Konjuhu
(Bosna i Hercegovina) 43
Slika 3. Topografski snimak peine Studenice

Figure 3. Topographic plan of the Studenica Cave
Metode
25. 5. 2015. Ivica Pilji i ja odlazimo do peine Studenice. Nakon to smo vizuelnim
pregledom utvrdili da su u peini prisutni imii cilj je bio prebrojati ih i utvrditi o
kojim se vrstama radi. Dostupne imie smo ulovili rukom, prema odgovarajuem
priruniku (Mulaomerovi 2001) izmjerili pojedine morfometrijske parametre po-
minim mjerilom sa nonijusom i odredili vrste i nakon toga ih bez odlaganja pustili.
Vrste smo odredili uz konsultacije sa Jasminkom Mulaomeroviem. O svakoj opa-
enoj vrsti napravili smo biljeke.
Rezultati i diskusija
Vizuelnim pregledom utvrdili smo da je u peini bilo prisutno 14 jedinki, od toga 8
u letu i 6 u mirovanju (Slika 4).
44 Miralem Husanovi
Slika 4. Lokacije imia u peini Studenici.

Figure 4. Locations of the bat specimens within the Studenica cave (green flying, red
resting).
Odredili smo tri vrste imia, pri emu je veina jedinki 11, pripadala malom
potkovastom imiu (Rhinolophus hipposideros), 2 velikom potkovastom imiu
(Rhinolophus ferrumequinum) a jedna trobojnom imiu (Myotis emarginatus).
Slika 5. Mali potkovasti imi (Rhinolophus hipposideros) u peini Studenici.

(foto: Miralem Husanovi)
Figure 5. Lesser Horseshoe Bat (Rhinolophus hipposideros) in the Studenica cave
(photo: Miralem Husanovi).
46 Miralem Husanovi
Slika 6. Veliki potkovasti imi (Rhinolophus ferrumequinum) u peini Studenici. (foto:

Miralem Husanovi)
Figure 6. Greater Horseshoe Bat Rhinolophus ferrumequinum) in the Studenica cave.
(photo: Miralem Husanovi)
Slika 7. Trobojni imi (Myotis emarginatus) u peini Studenici. (foto: Miralem Husanovi)
Figure 7. Geoffroys Bat (Myotis emarginatus) in the Studenica cave
(photo: Miralem Husanovi).
Po jedna jedinka svake vrste ulovljena je i izmjerena (Tabela 1).

Tabela 1. Pregled izmjerenih jedinki imia iz peine Studenice.
(Ab duina podlaktice, EL duina uha, M teina, 1/2W poluraspon krila,
HbL duina tijela)
Table 1. Overview of measured bat specimens in Studenica Cave
(Ab forearm length, EL ear length, M mass, 1/2W half-wingspan,
HbL had and body length)
Ab EL M 1/2W HbL
Vrsta
(mm) (mm) (g) (cm) (mm)
Rhinolophus hipposideros 40 - 4,9 12 40
Rhinolophus ferrumequinum 60 - 20,1 18 65
Myotis emarginatus 35 12 6,6 12 47
Izmjereni mali potkovasti imi i trobojni imi visili su u drugoj dvorani na

visini od oko 1,5 metra od tla, jedan od drugog udaljeni oko 2 metra. Na izlazu iz
druge dvorane, iznad manje koliine guana na kojoj su bila i krila leptira (Slika 8),
visio je ulovljeni veliki potkovasti imi.
Slika 8. Guano imia i krila leptira u peini Studenici. (foto: Miralem Husanovi).
Figure 8. Guano pile and butterfly/moth wings in the Studenica cave. (photo: Miralem
Husanovi)
48 Miralem Husanovi
Posebno je znaajan nalaz trobojnog imia koji je u tom trenutku, koliko

je nama poznato, bio pronaen samo na etiri lokaliteta u BiH: Vaganska peina
(Karapanda 2015), Dugo Selo kod Olova (Hasanspahi & Presetnik 2014), Bjeluica
peina u Popovom polju (erveny & Krytufek 1988) i Kamenica Tajan (Zagmajster
& Deli 2015).
Literatura
erveny, J., B. Krytufek,, 1988. A contribution to the knowledge of the bats of Central and
Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia), Bioloki vestnik, 36(4): 17-30.
Hasanspahi, M., P. Presetnik, 2014. Opaanja trobojnog imia (Myotis emarginatus) u
Dugom Selu kod Olova (centralna Bosna i Hercegovina) u toku 2014. godine. Na kr,
XXXIV (47), Bilten radne grupe za zatitu imia, Supplementum 1: 29-34.
Karapanda B., 2014. Detalji o prvim istraivanjima slepih mieva (Chiroptera, Mammalia)
okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885,
Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i
Hercegovini. Na kr, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zatitu imia, Supplementum
1: 310.
Mulaomerovi, J. 2001. imii odreivanje vrsta prirunik za speleologe. Speleo dodo,
Sarajevo, 40 str.
Mulaomerovi, J., D. Zahirovi, E. Handi, 2016. Katastar speleolokih objekata Bosne i
Hercegovine. 2. izd. Centar za kr i speleologiju, Sarajevo, 421 str.
Zagmajster, M., T. Deli, 2015. Contribution to the knowledge on fauna of caves and springs
in Tajan area near Zavidovii (Bosnia and Herzegovina). Na kr, XXXV (48): 121-131.
UPUTSTVA ZA AUTORE
Hypsugo Glasnik za istraivanje imia Balkana (izdavai Centar za kr i

speleologiju, Bosna i Hercegovina; Drutvo za ouvanje divljih ivotinja Mustela,
Srbija; Crnogorsko drutvo ekologa, Crna Gora) prihvata sve vrste rukopisa (stan-
dardne lanke/radove, kratka saoptenja, biljeke sa terena) koji se odnose na rezul-
tate istraivanja, ali i najave i izvjetaje sa kongresa, radionica i sl., originalne prikaze
knjiga i opreme, bibliografije, biografije, nekrologe itd., u vezi sa imiima Balkana.
Cijeli rukopis treba poslati direktno na adresu: hypsugo@centarzakrs.ba, u za-
htjevanom formatu, zajedno sa kvalitetnim fotografijama i ilustracijama. Rukopisi
moraju biti pripremljeni veoma paljivo u skladu sa pravilima koja slijede, a za final-
ne korekcije nadlena je iskljuivo Redakcija. Prihvataju se samo korektni i potpuni
rukopisi. Za svaki rukopis e biti dodijeljen barem jedan recenzent. Recenzent(i) e
dati svoje miljenje o kvalitetu rukopisa i/ili o eventalnim potrebama za poboljanja
ili dopune. U ovom sluaju, Redakcija e obavijestiti autora zaduenog za prepisku.
Forma i struktura treba da budu:
Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korienjem

Times New Roman fonta, veliina 11, uvlaenje sa lijeve strane (indention left) 0,
uvlaenje desno (indention right) 0, razmak prije (spacing before) 0 pt i razmak
nakon (spacing after) 6 pt, prored (line spacing) Single, usklaivanje (alingment)
Justified. Sav tekst treba pripremiti na A4 formatu ostavljajui 2,5 cm praznog pro-
stora (margine) sa svih strane.
Jezik: Rukopis treba da bude napisan kvalitetno na lokalnom jeziku (svi lek-
siki i pravopisni standardi su prihvatljivi - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski,
ali odabrani treba doslijedno sprovoditi). Takoer, autori mogu slati rukopise i na
engleskom jeziku. Autorima kojima lokalni ili engleski jezik nisu maternji, preporu-
uje se da obave profesionalnu lekturu rukopisa prije podnoenja. U svakom sluaju,
sami autori odgovorni su za jeziko-pravopisnu ispravnost teksta, kako na lokalnom
tako i na engleskom jeziku.
Pismo: Latinica ili irilica uz doslijednu primijenu odgovarajeg alfabetskog
standarda za odabrani pravopisni standard / jezik, i upotrebu odgovaraje Windows
tastature / slovnog rasporeda. Nauna imena vrsta u svakom sluaju treba pisati
latininim pismom i uz upotrebu engleske Windows tastature / slovnog rasporeda
Naslov treba da bude napisan VELIKIM SLOVIMA PODEBLJANO (bold),
veliinom fonta 14 i centriran, na lokalnom i na engleskom jeziku.
Ime(na) i adresa autora: Puna imena svih autora treba navesti neposredno ispod
naslova, sva u istoj liniji (paragrafu) meusobno odvojena zarezom, a adrese svakog
od autora treba da budu u posebnoj liniji (paragrafu), redom kojim su data imena au-
49
50 Uputstva za autore
tora. Adrese (prvog ili bar jednog od autora) treba da budu adekvatne za potansku
i e-mail komunikaciju. Primjer:
Primo Presetnik1, Branko Karapanda2, Jasminko Mulaomerovi3
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@
ckff.si
2
Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.
com; Druvo za ouvanje divljih ivotinja Mustela, Njegoeva 51, Beograd (Srbija)
3
Centar za kr i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: Jasminko.
Mulaomerovic@bhtelecom.ba
Saetak treba da bude u veliini fonta 10, na engleskom i lokalnom jeziku, sa

odgovarajuim podnaslovom Abstract odn. Saetak u posebnom redu napisanim
podebljano (bold).
Kljune rijei takoer treba da budu na engleskom i lokalnom jeziku, u veliini
fonta 10, neposredno ispod apstrakta na odgovarajuem jeziku, sve u istoj liniji (pa-
ragrafu) meusobno odvojene zarezima, kao u primjeru:
Kljune rijei: Chiroptera, zimska sklonita, monitoring, Bosna i
Hercegovina
Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadri sljedee podnaslove: Uvod,

Materijali i metode, Rezultati, Diskusija i/ili Zakljuci, Zahvale, Reference, u
posebnom redu i pisane podebljano (bold).
Meutim, takoer su prihvatljive i kratke informacije, u svemu ostalom po da-
tim uputstvima, a u obliku:
1) kratkog saopetnja saeta u manje od dvije stranice i bez podnaslova, ali sa
naslovom, apstraktom i kljunim rijeima,
2) biljeke sa terena koje u jednom paragrafu i sa maksimalno 350 rijei, uz
maksimalno jednu fotografiju ili ilustraciju, prikazuju nalaz vrste ili vrsta
sa odgovarajuim datumom i precizno definisanim lokalitetom (kad god
je mogue sa geografskim koordinatama, obavezno u geografskom datumu
WGS84), brojem jedinki (za svaku vrstu), a eventalno i drugim podacima o
nalazu (spol, starost, mjere, broj prstena, kolektorski/inventarski broj iz mu-
zejske zbirke i sl.) i okolnostima nalaza, sve na lokalnom i engleskom jeziku, i
sa naslovom koji sadri redom: nauno ime vrste (ako se opisuje nalaz vie od
dve vrste, onda treba da stoji samoChiroptera, datum, ime lokaliteta, ime
drave. Primjer:
Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina peina, Bosna i Hercegovina
Nauni nazivi vrsta treba da budu napisani u italic stilu u kom god dijelu teksta
da se pojavljuju (i u osnovnom tekstu, i u naslovu, i u naslovima slika i tabela). Kada
Uputstva za autore 51
se prvi put navode u tekstu treba da budu u zagradi, pratei lokalne nazive. U tabe-
lama treba koristiti nauni naziv, a upotreba lokalnog imena je opciona. Primjeri:
a) U naslovu: Vodeni imi (Myotis daubentonii) nova vrsta na spisku imia
(Chiroptera) Bosne i Hercegovine
b) U tekstu: Dnevni pregled Strikine peine je utvrdio prisutnost 5 malih pot-
kovastih imia (Rhinolophus hipposideros) i jednog rajberovog imia
(Miniopterus schreibersii).
Tabele, ilustracije i fotografije ne smiju prelaziti tampanu veliinu stranice (13

cm x 18 cm) i moraju biti dobrog kvaliteta. Tabele i slike moraju imati naslov i obja-
njenja kako na lokalnom, tako i engleskom jeziku. Naslov treba da bude napisan u
regular stilu veliine 10, centrirano. Sva objanjenja tabela i slika trebaju biti napisa-
na u regular stilu veliine 10, centrirano. Primjeri:
Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o imiima izmjerenim u Strikinoj peini.

(AB duina podlaktice, m masa)
Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats in cave Strikina
peina.
(AB length of the fore arm, m mass)
Slika 1. Vodeni imi (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pai).
Figure 1. Daubentons bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pai).
Ako same ilustracije ili fotografije sadre legendu i objanjenja, njihov tekst tre-
ba da bude lako itljiv, crno-bijel, na lokalnom i na engleskom jeziku. Sve ilustracije
i fotografije treba da se dostave elektronskim putem zajedno sa rukopisom ali kao
posebne datoteke, u rezoluciji 300 dpi ili vie (kada je irina postavljena na 13 cm).
U osnovnom tekstualnom dokumentu treba da stoji samo naslov ilustracije ili foto-
grafije, na mjestu u tekstu gdje je poeljno da bude (u pripremi za tampu ovo moe
malo odstupati zbog grafikih mogunosti, npr. da se tabela koja moe da stane na
jednu stranu ne bi prelamala na dvije i sl.).
Tekst u tabelama treba pisati u veliini fonta 10. Tekst u zaglavlju tabele treba
pisati podebljano (bold), na lokalnom i engleskom jeziku. Primjer:
Lokacija / Vrsta Pol / Starost / Reprodukcijsko AB m Paraziti / Napomene /

Location / species Sex Age stanje / [mm] [g] Parazite Comments
Reproductive state
Strikina peina / cave Strikina peina (mrearenje / mistnetting)
Reference citirane u tekstu treba da imaju sljedei format: ime autora, ime-
na dvojice autora ili ime prvog od nekoliko autora praen godinom objavljivanja.
Primjeri:
52 Uputstva za autore
Bolkay (1924), uli & Miri (1967), Pai et al. (2013) - kad se ime autora u
nominativu uklapa u sklop reenice, a kad ovo nije sluaj onda kompletan poziv na
referencu ili vie refernci treba da bude u zagradi: (Bolkay 1924, uli & Miri 1967,
Pai et al. 2013).
Sve reference na koje se poziva tekstu i samo one refence na koje se poziva tek-
stu treba da budu navedene u listi referenci na kraju teksta, poreane po abecednom/
azbunom redu. Svaka stavka u listi referenci (spisku citirane literature) pisana u
regular stilu veliine 10 treba sadravati imena svih autora, godinu objavljivanja, na-
slov publikacije, kompletan naslov asopisa ili knjige, naziv izdavaa, broj stranica,
itd., u skladu sa sljedeim primjerima:
Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved
in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 17.
uli B., . Miri, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija
znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.
Pai J., J. Mulaomerovi, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
sklonita imia u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat
hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Na kr, XXXIII (46), Bilten
Kova D., N. Fressel, 2011. Istraivanje faune imia u NP Paklenica s posebnim naglaskom
na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special
emphasis on altitude distribution]. U: oli, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraivakih
radova Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije BIUS, Zagreb:
186221.
Boi N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleoloki posluitelj. < http://speleologija.eu/olimp/
index.htm> [16.12.2015.]
INSTRUCTIONS FOR AUTHORS
Hypsugo Bulletin for bat research of Balkans (published by: Centre for Karst
and Speleology, Bosnia and Herzegovina; Wildlife Conservation Society Mustela,
Serbia; Montenegrin Ecologists Society, Montenegro) accepts all types of manu-
scripts (articles, short communications, notes) presenting results of bat research, as
well as announcements and reports from symposiums, workshops etc., original re-
views of books and equipment, bibliographies, biographies, obituaries etc., related to
bats in Balkans.
The full manuscript should be sent directly to the address: hypsugo@cen-
tarzakrs.ba, in required format, along with good quality figures (photographs).
Manuscripts must be prepared very carefully according to the rules below, while
final correction could be done only by the Editorial of the Bulletin. Only correct
and complete manuscripts will be accepted. At least one reviewer will be assigned
to every manuscript. Reviewer(s), will give an opinion on its quality and/or possibly
indicate any improvement or amendments needed. In this case the corresponding
author will be informed by the Editorial.
The forms and structure should be as follows:
Form: All the manuscripts should be written in MS Word 2000 using Times
New Roman font, size 11, indention left 0, right 0 spacing before 0 pt and spacing
after 6 pt, line spacing Single, alignment Justified. All the text should be prepared
using A4 paper size and leaving 2.5 cm margins on all sides.
Language. The manuscript should be written in a good quality local language
(all linguistic standards are accepted Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian,
but chosen one should be strictly followed). Manuscripts in English are acceptable as
well. Authors for whom local or English language is a second language are advised
to have their manuscript professionally edited before submission. In any case, the
authors themselves are responsible for linguistic correctness of the text, in both local
and English language.
Script: Latin or Cyrillic alphabet appropriate for the chosen linguistic standard
/ language, using corresponding Windows keyboard / language settings. Scientific
names should always be written in Latin script using English Windows keyboard /
language settings.
Title should be written in UPPERCASE USING BOLD Font style of size 14
and centred, in both local and English language.
Authors name(s) and addresses. Full names of the author(s) should be given in
a single paragraph following the title, separated by commas. Addresses of at least one
of the authors should be adequate for postal and e-mail communication. Examples:
Primo Presetnik1, Branko Karapanda2, Jasminko Mulaomerovi3
53
54 Instructions for autors
1
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@
ckff.si
Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.
2
com; Druvo za ouvanje divljih ivotinja Mustela, Njegoeva 51, Beograd (Srbija)
3
Centar za kr i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: Jasminko.
Mulaomerovic@bhtelecom.ba
Abstract should be written using font size 10, in English and in local language,
subtitled Abstract and Saetak accordingly in a separate paragraph using bold font
style.
Key words should also be in English and in local language using font size 10,
just below the abstract in corresponding language, in a single paragraph, separated
by commas, as in an example:
Kljune rijei: Chiroptera, zimska sklonita, monitoring, Bosna i Hercegovina
Main text of the article should generally be arranged according to follow-

ing headings: Introduction, Materials and Methods, Results, Discussion and/or
Conclusions, Acknowledgements, References written as a separate paragraphs us-
ing bold font style
However, short information, following given instructions in all the other as-
pects, are also accepted, in a form of:
1. Short Communication summarised in less than two pages, without headin-
gs, but with the title, abstract and key words.
2. Field Notes a single paragraph, 350 words at most, reporting a record of
species, giving date, precisely defined site (with geographic coordinates whe-
never possible, using WGS84datum exclusively), number of individuals (of
all reported species), and possibly also other data on the record (sex, age, me-
asurements, ring number, museum collector/inventory number etc.) as well
as circumstances of the finding, written in both local and English language,
titled as follows: species scientific name (if more than two species are repor-
ted, only Chiroptera should be written), date, site name, country name.
Example:
Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina peina, Bosna i Hercegovina
Scientific names of species should be written in italic style. They should be in

brackets when first encountered in the text following their local/English names. In
the tables scientific name should be used, while use of local/English names is op-
tional. Examples:
Instructions for autors 55
a) In the title: Daubenton's Bat (Myotis daubentonii) New Bat (Chiroptera)

Species on the Bosnia and Herzegovina check list
b) In the text: Daytime survey of the Strikina peina cave found 5 Lesser hor-
seshoe bats (Rhinolophus hipposideros) and a single Schreibers bent-winged
bat (Miniopterus schreibersii).
Tables and figures (illustrations and photographs) should not exceed the print-
ed page size (13 cm x 18 cm) and they must be of good quality. They have to have a
title and explanation both in local and English language. Title should be written in
regular style size 10 centred. All explanations of tables and figures should be written
in a regular style of size 10, centred. Examples:
Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o imiima izmjerenim u Strikinoj peini.

(AB duina podlaktice, m masa)
Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats
in Strikina peina cave .
(AB length of the fore arm, m mass)
Slika 1. Vodeni imi (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pai).

Figure 1. Daubentons bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pai).
If figures themselves contain legend and explanation those should be well-leg-

ible, black and white, in both local and English language. All figures should be sub-
mitted electronically as separated files along with the manuscript, with resolution
300 dpi or more (when width set at 13 cm). The main text of the manuscript should
only contain the titles of the figures, placed at the preferred position within the text
(though this may be changed in final layout due to graphical reasons, e.g. so that the
table that fits a single page would not be broken across two pages).
Text in the tables should be written in size 10. The text in the title row(s) should
be written in Bold Font style, both in local and in English language. Example:
Lokacija / Vrsta Pol / Starost / Reprodukcijsko AB m Paraziti / Napomene /

Location / species Sex Age stanje / [mm] [g] Parazite Comments
Reproductive state
Strikina peina / cave Strikina peina (mrearenje / mistnetting)
Reference cited in the text should follow this format: name of the author, names
of two authors or the name of the first one of several authors. Examples:
56 Instructions for autors
Bolkay (1924), uli & Miri (1967), Pai et al. (2013) when author(s) name(s)
fit(s) the sentence or, otherwise, the whole of the reference(s) citation(s) should be in
the brackets (Bolkay 1924, uli & Miri 1967, Pai et al. 2013).
All the references cited in the text and only those cited in the text should be
listed at the end of the text in alphabetic order corresponding the language of the
main text. The list of references should be written in regular stile, font size 10 and
contain the names of all the authors, the complete journal or book title, publisher
name, number of pages etc. written according to the following examples:
Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved
in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 17.
uli B., . Miri, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija
znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.
Pai J., J. Mulaomerovi, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
sklonita imia u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat
hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Na kr, XXXIII (46), Bilten
Kova D., N. Fressel, 2011. Istraivanje faune imia u NP Paklenica s posebnim naglaskom
na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special
emphasis on altitude distribution]. U: oli, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraivakih
radova Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije BIUS, Zagreb:
186221.
Boi N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleoloki posluitelj. < http://speleologija.eu/olimp/
index.htm> [16.12.2015.]

Hypsugo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hypsugo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hypsugo

Glasnik za istraivanje imia Balkana

Fotografija na korici/Cover figure

DTP & print

DA NA POETKU BUDE RIJE...

IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD

IMII U KANJONU SUTURLIJE PRVI SIGURNI NALAZ

Ivan Napotnik1, Jasmin Pai

Tabela 1. imii pronaeni u Peini u kanjonu rijeke Suturlije i zaseoku Divinice

Slike 1, 2. Sivi dugouhi imi (Plecotus austriacus) i veliki kasni imi

Slike 5, 6. Kulijev imi (Pipistrellus kuhlii) i noni imi

DETALJI O PRVIM ISTRAIVANJIMA SLEPIH MIEVA

potkoviara (Rhinolophus ferrumequinum) i jedan sredozemnog potkoviara (Rhinolophus

Jedinke i kolonije slepih mieva uoene vizuelnom inspekcijom identifikovane

Slika 1. Porodiljska kolonije evropskog velikog veernjaka (Myotis myotis) i evropskog

Na osnovu ovoga zakljueno je, a to su potvrdila i kasnija istraivanja (Pai

Slika 2. Tragovi vandalizma posledice paljenja automobilskih guma u peini Miarici

U meuvremenu u peini Miarici u vie navrata su zabeleni drastini sluaje-

REZULTATI ISTRAIVANJA IMIA U ODABRANIM

Mirna Mazija1, Dina Rnjak2

i dodatno potvrena pomou analize sonograma glasanja snimljenog ultrazvunim

Slika 3. a) Dio kolonije velikih/otrouhih imia (Myotis myotis/blythii oxygnathus)

U podrumskom dijelu spomenika rtvama faistikog terora u Zavali (lat:

Slika 4. Kolonija vrste juni potkovnjak (Rhinolophus euryale) u podrumskom djelu

potencijalno vani za faunu imia u svrhu identifikacije prisutnosti pojedinih vrsta

(R. ferrumequinum) na podruju Popovog polja i prisutnost nekoliko jedinki vr-

REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH

Primo Presetnik1, Jasminko Mulaomerovi2, Jasmin Pai2

Sokolaku peinu) i u neuspjenoj potrazi za uvenom Karapandinom peinom

Vrsta (takson) / Broj Broj ifra

Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih sklonita imia

1. Vaganska peina, katastarski broj 35321

2. Sokolaka peina, katastarski broj 3342

3. Peina u Katarevom dolu, katastarski broj 4984

4. Jama u Lokvama, katastarski broj 4985

Slika 2. Na ulazu Jame u Lokvama iznad zasnijeenog Kuprekog polja

5. Peina Ljubaevo, katastarski broj 2050

6. Fajtovaka peina, katastarski broj 1638

7. Peina Hrustovaa, katastarski broj 1815

8. Tominska peina, katastarski broj 4771

Slika 3. Velika grupa mediteranskih potkovastih imia (Rhinolophus euryale) u Hrustovai

PRVA ZABILJEENA PREKOGRANINA MIGRACIJA

Primo Presetnik1, Robert Bakovi2

7. oujka 2010. tadanji su lanovi Speleolokog kluba Samobor i lanovi Hrvatskog

su 5 velikih potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Na

TRI VRSTE IMIA (CHIROPTERA) U PEINI

Slika 1. Lokacija peine Studenica

Slika 2. Ulaz u peinu Studenicu (foto: Senad Huski)

Slika 3. Topografski snimak peine Studenice

Slika 4. Lokacije imia u peini Studenici.

Slika 5. Mali potkovasti imi (Rhinolophus hipposideros) u peini Studenici.

Slika 6. Veliki potkovasti imi (Rhinolophus ferrumequinum) u peini Studenici. (foto:

Po jedna jedinka svake vrste ulovljena je i izmjerena (Tabela 1).

Izmjereni mali potkovasti imi i trobojni imi visili su u drugoj dvorani na

Posebno je znaajan nalaz trobojnog imia koji je u tom trenutku, koliko

Hypsugo Glasnik za istraivanje imia Balkana (izdavai Centar za kr i

Forma i struktura treba da budu:

Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korienjem

Saetak treba da bude u veliini fonta 10, na engleskom i lokalnom jeziku, sa

Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadri sljedee podnaslove: Uvod,

Tabele, ilustracije i fotografije ne smiju prelaziti tampanu veliinu stranice (13

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o imiima izmjerenim u Strikinoj peini.

Lokacija / Vrsta Pol / Starost / Reprodukcijsko AB m Paraziti / Napomene /

INSTRUCTIONS FOR AUTHORS