Professional Documents
Culture Documents
Vol5 3 Djordjevic PDF
Vol5 3 Djordjevic PDF
Struni lanak
Saetak
Abstract
Corpulance, wich is the most present today and which originate because of too much
carbonate hydrate in food (95% of all fats) and because of insufficient activity, we can
successfully reduce by regular hygienic diet, combined with programmed body
exercising. Programs directed on body mass regulating are based on principle of
increased scope of work within one type of activity or usually within combination of
two or three different activities. Effects of body activity is achieved by increased scope
of exercises wich lead to calories reducing, acceleration of metabolism in muscle cell.
150
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Besides that, body activity extension leads to calories consumption and impact on
appetite reducing. Significant effect of program of exercise for body mass regulating we
can expect only in condition of longer period of time (more than 30 minutes) and if we
activate many muscle groups during the moderate intensity exercise. So, in programs
directed to kilograms reducing by body activity, it is important to achieve more or the
most possible energy consumption in relate to energy entered in organism. The energy
consumption is proportionate to work intensity, work duration and activated muscle
mass. The most appropriate intensity for fat reducing is in zone of 60 to 70% of
maximum pulse. Such relatively low level of loading allows longterm continuous
exercising because better results in kilos reducing we achieve by lenthening work
duration than increasing of work intensity. Besides it strengthens and forms your
muscles, work on fitness devices and weights will activate the most consumers and stop
their razing due to reduced energy consumption. Muscle mass increasing leads to
increasing of body capability to fat consumption. Muscle tissue consumes 25 times
more calories that fat tissue! Because of razing of muscle tissue, main energy consumer
from fat, all diets without physical activity can not be successful.
UVOD
Gojaznost je stanje pozitivnog energetskog bilansa sto znai da gojazna osoba uzima
vie hrane nego sto je potrebno i to moe da sagori. Donedavno se smatralo da kada se
napravi neka bitna promena u nainu ishrane i kada energetski bilans sa pozitivnog pree
na negativni dolazi do redukovanja telesne teine tj. da se smanjenjem unosa kalorija
doe do smanjenja telesne teine. Meutim, poslednjih godina dolo se do otkria
jednog neobinog mehanizma koji stvari ini mnogo komplikovanijim nego to se
stvari ine na prvi pogled. Budui da je ljudska vrsta stara nekoliko miliona godina,
slikovito reeno u mozgu svakog oveka postoji mehanizam koji deluje tako to u
trenucima smanjenog kalorijskog unosa tokog dueg perioda, smanjuje stopu
metabolizma a samim tim kalorijska potronja za obavljeni posao je manja nego u
trenucima "normalnog unosa". Ovaj mehanizam priroda nam je "ugradila" zbog jasnog
razloga: nai preci su hiljadama godina bili lovci i skupljai i njihov obrok se nije
mogao posmatrati kao na dananji: doruak, ruak i veera. Oni bi iz perioda obilja (kada
lovac ulovi plen) prelazi vrlo brzo u period oskudice (do sledee lovine ili pronalaenje
adekvatne biljne hrane). Smanjenje stope metabolizma pomoglo im je da preive.
Poreklo gojaznosti
Iako je utvreno da kod gojaznih osoba postoje neke genetske predispozicije, obino je
ipak u pitanju, nepravilno i nedeakvatno konzumiranje hrane. Osim u veoma malom
procentu, gojazna osoba sama snosi odgovoraost za poveanu teinu koju ima. Na
Zapadu je prethodnih godina bio trend tipa Niste krivi to ste debeli, ali sve iz
razloga da se smanji depresija kojoj podleu gojazne osobe i naravno da bi je
prevaladale one sve vie i vie grickaju. Ta depresija gojaznih (kojih je u SAD 49%)
stigla je do te take da se u grickalice tipa smoki ili ips stavlja ekstrat hiperikuma
(kantarion) koji je prirodni antidepresant. Inae ovek sa naj veom zabeleenom teinom
je Englez Viljem Kembel koji je umro u 22 godini ivotu (1978 godine) i imao je ak
151
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
340 kilograma.
152
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
153
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
154
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
155
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Masti - Mastri su estri glicerola i viih masnih kiselina. Razlikuju se proste, sloene
masti ili lipidi. Proste masti su estri trohidroksilnog alkohola glicerola i masnih
kiselina i nazivaju se triglaceridi. Oni ine 99% svih masti u telu. Masti mogu biti
zasiene i nezasiene. Zasiene se nalaze u mastima ivotinjskog porekla, umancetu,
mlenim mastima, nezasiene se nalaze u uljima, mastima biljnog porekla. Sloene masti
fosfolipidi, glikolipidi i lipoproteini au gradivne materije. Ulaze u sastav elijslih
membrana i organela. Neki lipidi su derivati holesterola. Od ukupno unesenih masti sa
pojedinim namiraicama se unosi preko masti i ulja 36%, mesom i ribom 35%, s
mlekom i mlenim proizvodom 14%, s buterom 5%, jajima 3,8%, pasuljem 3,7%, preko
brana u raznim testima 1,5%, i voem i povrem 1%. Uloga masti masti su idalni
elijski izvor energije, jer svaki molekul nosi velike koliine energije po jedinici mase,
stabilne su, lako se transportuju, deponuju i mobiliu. Sadraj masti u telu iznosi
156
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
proseno 10,7% (7,5kg) telesne teine kod mukaraca i 25% (15kg) kod ena. Vei
deo masti se koristi u energetske svrhe, naroito pri dugotrajnim radovima.
Energetska vrednost 1g masnog tkiva koja se ne sastoji od iste masti, iznosi 25 - 29
kj g1. Kada se unosi vie hrane nego to je potrebno, viak se pretvara u masti i
deponuje u masnom tkivu. Korienje masti kao izvora energije tedi proteine od
prekomernog razlaganja. Masno tkivo ima i zatitnu ulogu jer titi telo od trauma pri
udarima, pritiscima i drugim mehanikim delovanjima na telu. Zatim transportna uloga
vitamini rastvorljivi u mastima (liposolubilni) nalaze se u mastima i lako se prenose
preko elijskih membrana.
157
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
158
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Voda - Voda nije niti energetska niti gradivana materija ali spada u, za ivot bitne
sastojke hrane. U vodi se deavaju hemijske reakcije, krv je teno tkivo, tetne materije
se rastvorene u vodi, putem bubrega izluuju iz organizma, u digestivnim sokovima se
vari hrana. Sve to govori da organizam mora stalno da odrava optimalnu koliinu vode u
telu. Manjak vode (dehidratacija) remeti telesne funkcije i to se posebno tetno
odraava na efekte fizikog rada. Izmeu 40 - 60% mase tela otpada na vodu. Od te
koliine, 2/3 se nalazi u elijama, a 1/3 u vanelijskim prostorima u krvi. Skeletni
miii su tkivo koje je posebno bogato vodom. Oko 70% teine miia otpada na
vodu. Sa druge strane, masno tkivo je veoma siromano vodom. Samo 25% teine
masnog tkiva otpada na vodu. Obian ovek, pri optimalnim uslovima spoljne sredine,
unese oko dva litra vode dnevno (putem pia i hrane). Pored toga stvori se i u
159
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
do 40 godina 130-170
od 40 - 50 godina 120-150
od 50 - 60 godina 115-140
od 60 - 70 godina 110-120
Gojaznost
160
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Znaajan efekat programa vebanja za regulisanje mase tela moe se oekivati samo u
uslovima produenog trajanja (preko 30 min), i ako je ukljuen veliki broj miinih
grupa u radu umerenog inteziteta. Dakle u programima usmerenim na skidanje kilograma
primenom telesne aktivnosti znaajno je postii vei ili to vei utroak energije u
odnosu na energiju unetu u organizam. Utroak energije je proporcionalan inteziteu rada,
trajanju rada i angaovanoj miinoj masi. U sportsko rekreativnim centrima u
Beogradu, program vebanja predstavlja kombinaciju nekoliko razliitih aktivnosti. U
prvom redu to je program koji ini kombinacija vebanja tipa aerobik i bodibilding.
Kombinacijom aktivnosti u ovakom programu nastoji se postii
komplementaran efekat pozitivnih uticaja bitno razliitih aktivnosti ili preciznije bitno
razliitih uslova funkcionisanja organizma. Kranji efekat je zadovoljavaji nivo
sposobnosti, dobar miini tonus dobra gipkost, dobar izgled koe, bodrost, spremnost
za rad i otpornost organizma.
161
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Primer Ako ispitanik ima 85 kg i 25% masti a cilj koji eli da postigne je 14% masti
Ciljna teina je 75
Izraunavanje - Dnevne kalorijske potrebe - 85 x 2,2 x l6 = 3000 cal.
Ugljeni hidrati 60% 1g ima 4 cal.
Proteini30% 1g ima 4 cal.
Masti 10% 1g ima 9 cal.
Ako su dnevne kalorijske potrebe 3000 cal.
Ugljeni hidrati 3000 x 0,6 = 1800 / 4 = 450g
Protini 3000x0,3= 900/4 =225g
Masti 3000x0,1= 300/9 =33,3g
Poto treba da gubi 3 kg meseno, prevedeno u kalorije to je 24000 cal.
Nedeljno treba da gubi 6000 cal.
550cal x 29 dana = 15950 cal (kalorijski deficit)
Ugljeni hidrati 2450 x 0,6 = 1470/4 = 368g
Proteini 2450 x 0,3 = 735/4 = 184g
Masti 2450 x 0,1= 245/9 = 27g
Kalorijska potronja u odnosu na vrstu aktivnosti:
6x600 = 3600cal
6x750 = 4500cal
Prvih 6 treninga potronja kalorija je oko 3600 cal (po treningu se potroi oko 600 cal),
sledeih 6 treninga potronja se poveava jer je povean obim i pojaan intezitet (po
treningu se troi oko 750 cal).
Spoljanji parametar U okviru programa rada u ovom mezociklusu, tj. periodu od nekoliko
sedmica (obino od tri do est sedmica ili mikrociklusa, u ovom sluaju od 4 nedelja),
definiu se trenani metodi koji e se koristiti, dok se trenana sredsta samo orijentaciono
planiraju. Mezociklusi se planiraju u skladu sa zadacima odgovarajueg perida
makrociklusa, poto se u procesu rada namee potreba da se periodino menja usmerenost
trenanog procesa. Osnovna orjentacija u ovom mezociklusu je postepeno poveanje obima i
inteziteta optereanja.
Aerobni Trening Trening pri kojem se koriste velike miine grupe za izvoenje
ritmikih pokreta kojima se do odreenog nivoa podie frekvencija srca i disanja u
odreenom vremenskom periodu. To je trening pri kojem je srani puls 50% do
80% od maksimalnog, a organizam postie stabilno stanje izmeu unosa i potrebe
za kiseonikom. Pri iskoriavanju sastojaka hrane, u ciklusu proizvodnje energije za
162
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
miini rad koristi se kiseonik. Tada kaemo da energija potie iz aerobnih izvora.
163
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
naizmenino jedna serija, posle toga sledi serija sa obe ruke. 9. Opruanje i pregibanje
ruku u zglobu lakta sa dlanovima okrenutim u nazad, laktovima u visini ramena i
rukama u odruenju jedna serija desna ruka, pa onda jedna serija leva ruka, pa jedna
serija sa obe ruke. Daje se aktivna pauza od 60 - 90 sek. Zatim slede vebe za triseps i
vebe za biceps. 10. Prva serija je opruanje i pregibanje u zglobu lakta sa rukom u
uzruenju jedna serija desna ruka, pa onda jedna serija leva ruka, pa jedna serija sa
obe ruke. 11. Sledea veba je naizmenino opruanje i pregibanje ruke u zglobu lakta
sa rukama u zaruenju jedna serija desna ruka, jedna serija leva ruka, posle koje se
daje jedna serija sa obe ruke. 12. Naizmeninog pregibanja i opruanja ruke u zglobu
lakta u poziciji priruenja jedna serija naizmenino, daje se jedna serija sa obe ruke.
Posle ove serije daje se pauza od 60 do 90 sek. Pauze su aktivne, sa labavljenjem
ruku i mariranjem. U toku pauze se daje veba smirivanja organizma, udah praen
odvoenjem ruku iz priruenja kroz odrunje do pozicije uzruenja i izdahom do
poetnog poloaja. To se ponavlja od 4 do 6 puta. Sledea vebe su: 13. Pregibanje u
zglobu kuka sa savijanjem u zglobu kolena pod uglom oko 90% sa istovremenim
privoenjem ruke savijene u zglou lakta pod uglom oko 90% iz pozicije odruenja do
pozicije priruenja, prva serija je kombinacija desne ruke sa levom nogom, sledea
serija je leva ruka i desna noga, pa jedna serija sve to naizmenino. 14. U stojeem
stavu istovremenim pregibanjem desne i opruanjem leve noge u zglobu kuka
radimo poskoke (napred nazad) sa podizanjem ruku do predruenja iz pozicije
priruenja 30 sek. 15. U stojeem stavu istovremenim odvoenjem i privoenjem u
zglobu kuka radimo poskoke sa istovremenim odvoenjem ruku do odruenja iz
pozicije prirunja 30 sek. 16. U stojeem stavu istovremenim odvoenjem i privoenjem
u zglobu kuka sa ukrtanjem nogu (makazice) 30 sek. Sledi pauza od 60 do 90 sek. U
toku rada, vebanja puls se proverava palpatomom metodom ili pulsmetrom, radi
ostajanja u zadatoj zoni. U sluaju da se nekom od vebaa puls poveava preko
zadate zone, smanjuje se broj ponavljanja, ili to prati rad slabijeg inteziteta. 12 minuta
statinih vebi na parteru za jaanje miia nogu i karlinog pojasa. Vebe se rade
u seriji od 12 ponavljanja. Vebe za jaanje miia nogu pratie rad sa po jednom
serijom: 1. Poluuanj sa nogam razmaknutim u irini ramena i prstima malo
okrenutim u stranu; 2. Poluuanj sa nogama razmaknutim ire od irine ramena i
prstima okrenutim vie u stranu; 3. Poluuanj sa nogama razmaknutim ue od irine
ramena i stopalima postavljenim paralelno. Posle ovih vebi daje se pauza od 60 sek.
Sledee vebe su: 4. Iz stojeeg stava iskorakom jedne noge sputamo se u
poluuanj dok koleno druge noge ne dodirne pod, vraamo se u prvobitan poloaj.
5. Iz stojeeg stava oslonac na jednoj nozi pri emu drugu zanoimo istovremeno
kad obe ruke podiemo u predruenje iz pozicije priruenja. Pauza je od 60 do 90
sek. 6. U stojeem stavu sa osloncem na obe noge razmaknute u irini ramena i
stopalima postavljenim paralelno, podiemo se na prste. 7. U stojeem stavu sa
osloncem na obe noge razmaknute u irini ramena i prstima okrenutim vie u stranu,
podiemo se na prste. 8. U stojeem stavu sa osloncem na obe noge razmaknutim
u irini ramena i prstima okrenutim na unutra, podiemo se na prste. Pauza je oko 90
sek.
164
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Zavrni deo asa u trajanju od 10 minuta ine vebe za jaanje miia trbuha i lea, i
5 minuta istezanja i relaksacije. Vebe za trbune miie: 1. Leei na leima sa
savijenim nogama u zglobu kolena razmaknutim u irini ramena i rukama pored tela
podiemo gornji deo trupa dodirujui prstima podkolenice sa spoljanje strane. 2. Leei
na leima sa savijenim nogama u zglobu kolena razmaknutim u irini ramena i rukama
iza glave podiemo gornji deo trupa do odvajanja lopatica od strunjae. 3. Leei na
leima sa nogama savijenim u zglobu kolena rairenim u irini ramena i akama
prekrtenim na potiljku podiemo trup dok grudima ne dodirnemo butine. Pauza od 60
sek. 4. Leei na leima sa rukama ispod gluteusa podiemo naizmenino noge u
vertikalu pod uglom od 80% i vraajui ih lagano ne dodirujui pod. 5. Leei na leima
sa rukama ispod gluteusa podiemo ispruenene noge istovremeno u vertikalu pod
uglom od 80% i vraajui ih lagano ne dodirujui pod. 6. Leei na leima oslonjeni na
podlaktice opruamo i pregibamo noge u zglobu kolena odignutih od poda.
Pauza od 60 sek. Vebe za lea: 1. Leei na stomaku sa nogama na podu podiemo
gornji deo trupa sa rukama pored tela. 2. Leei na stomaku sa nogama na podu
podiemo gornji deo trupa sa rukama u odruenju savijenim u zglobu lakta pod uglom
od 120%. 3. Leei na stomaku sa trupom na podu istovremeno zanoimo obema
nogama.
165
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
mikrociklusu 15 minuta. Vebe su iste kao i u prethodnom. Glavni deo asa trajanja 30
mininuta sastoji se iz dva dela: 15 minuta vebi za jaanje miia ruku i ramenog pojasa.
Zavrni deo asa u trajanju od 10 minuta ine vebe za jaanje miia trbuha i lea,
i 5 minuta istezanja i relaksacije. Vebe se rade u 15 ponavljanja. Vebe za trbune
miie: 1. Leei na leima sa savijenim nogama u zglobu kolena razmaknutim u irini
ramena i rukama pored tela podiemo gornji deo trupa dodirujui prstima
podkolenice sa spoljanje strane. 2. Leei na leima sa savijenim nogama u zglobu
kolena razmaknutim u irini ramena i rukama iza glave podiemo gornji deo trupa do
odvajanja lopatica od strunjae. 3. Leei na leima sa nogama savijenim u zglobu
166
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
kolena rairenim u irini ramena i akama prekrtenim na potiljku podiemo trup dok
grudima ne dodirnemo butine. Pauza od 60 sekundi. 4.Leei na leima sa
rukama ispod gluteusa podiemo naizmenino noge u vertikalu pod uglom od 80%
i vraajui ih lagano ne dodirujui pod. 5. Leei na leima sa rukama ispod
gluteusa podiemo ispruenene noge istovremeno u vertikalu pod uglom od 80% i
vraajui ih lagano ne dodirujui pod. 6. Leei na leima oslonjeni na podlaktice
opruamo i pregibamo noge u zglobu kolena odignutih od poda. Pauza od 60 sekundi.
Vebe za lea: 1. Leei na stomaku sa nogama na podu podiemo gornji deo trupa sa
rukama pored tela. 2. Leei na stomaku sa nogama na podu podiemo gornji deo
trupa sa rukama u odruenju savijenim u zglobu lakta pod uglom od 120%. 3. Leei
na stomaku sa trupom na podu istovremeno zanoimo obema nogama. Poslednjih 5-7
minuta zavrnog dela asa je posveeno vebama za istezanje i relaksaciju. Broj
ponavljanja i serija slobodan.
Glavni deo asa trajanja 30 minuta sastoji se iz dva dela: Vebe za jaanje miia grudi
i tricepsa. 3 serije upora sa 15 ponavljanja, ruke su u irini ramena, noge su u irini
ramena. Pauza je od 30 - 60 sek. posle toga se nastavljaju vebe za jaanje miia nogu
i karlinog pojasa. 15 minuta statinih vebi na parteru za jaanje miia nogu i
karlinog pojasa. Ostaje ista kombinacija vebi. Broj ponavljanja se poveava. Vebe
se rade u seriji od 15 - 18 ponavljanja. Vebe za jaanje miia nogu pratie rad sa po
jednom serijom: 1. uanj sa nogam razmaknutim u irini ramena i prstima malo
okrenutim u stranu; 2. uanj sa nogama razmaknutim ire od irine ramena i prstima
okrenutim vie u stranu; 3. uanj sa nogama razmaknutim ue od irine ramena i
stopalima postavljenim paralelno. Posle ovih vebi daje se pauza od 30 sek. Sledee
vebe su: 4. Iz stojeeg stava iskorakom jedne noge sputamo se u poluuanj dok
koleno druge noge ne dodirne pod, vraamo se u prvobitan poloaj. 5. Iz stojeeg
stava oslonacna jednoj nozi pri emu drugu zanoimo istovremeno kad obe ruke
podiemo u predruenje iz pozicije priruenja. Pauza je od 30 sek. 6. U
stojeem stavu sa osloncem na obe noge razmaknute u irini ramena i stopalima
postavljenim paralelno, podiemo se na prste. 7. U stojeem stavu sa osloncem na obe
noge razmaknute u irini ramena i prstima okrenutim vie u stranu, podiemo se na
prste. 8. U stojeem stavu sa osloncem na obe noge razmaknutim u irini ramena i
prstima okrenutim na unutra, podiemo se na prste. Pauza je oko 60 sek.
15 minuta vebi za jaanje miia ruku i ramenog pojasa. Ve smo rekli da je trei
mikrociklus ponavljanje prethodnog sa kombinacijom nekih vebi. U treem
mikrociklusu je povean broj ponavljanja na 15. Neke od vebi koje se dodaju su: Na
167
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Zavrni deo asa u trajanju od 10 minuta ine vebe za jaanje miia trbuha i lea,
i 5 minuta istezanja i relaksacije. Vebe se rade u 18 ponavljanja. Vebe za trbune
miie: 1. Leei na Ieima sa savijenim nogama u zglobu kolena razmaknutim u irini
ramena i rukama pored tela podiemo gornji deo trupa dodirujui prstima
podkolenice sa spoljanje strane. 2. Leei na leima sa savijenim nogama u zglobu
kolena razmaknutim u irini ramena i rukama iza glave podiemo gornji deo trupa
do odvajanja lopatica od stunjae. 3. Leei na leima sa nogama savijenim u
zglobu kolena rairenim u irini ramena i akama prekrtenim na potiljku podiemo
trap dok grudima ne dodirnemo butine. Pauza od 60 sek. 4. Leei na leima sa
rukama ispod gluteusa podiemo naizmenino noge u vertikalu pod uglom od 80% i
vraajui ih lagano ne dodimjui pod. 5. Leei na leima sa rukama ispod gluteusa
podiemo ispruenene noge istevremeno u vertikalu pod uglom od 80% i
vraajui ih lagano ne dodirujui pod. 6. Leei na leima oslonjeni na podlaktice
opruamo i pregibamo noge u zglobu kolena odignutih od poda. Pauza od 60sek.
Vebe za lea: 1. Leei na stomaku sa nogama na podu podiemo goraji deo trupa
sa rukama pored tela. 2. Leei na stomaku sa nogama na podu podiemo gornji deo
trupa sa rukama u odruenju savijenim u zglobu lakta pod uglom od 120%. 3. Leei
na stomaku sa trupom na podu istovremeno zanoimo obema nogama.
168
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Fizioloke promene
Srce:
Plua:
Miii:
Psiholoke promene:
169
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
170
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
171
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
nakon desetak minuta aerobnog treninga udeo masti u proizvodnji energije se poveava
na raun smanjenja potronje ugljenohidrata, tj. glikogena. Najvii nivo iskoriavanja
energije iz masnih zaliha dogaa se nakon 30 min aerobnog rada. Razlog tome je to na
nervni sistem za energiju koristi iskljuivo eer tj. glikogen. Nakon perioda od 12
minuta organizam stvara odbrambenu reakciju od mogueg pranjenja rezervi
glikogena, te poinje iskoriavati sloenije izvore energije, tj. masne kiseline. Zbog
toga je vano teiti aerobnom treningu duem od 30 minuta. Aerobni trening dui od
jednog sata takoe aktivira masti za energiju, ali ne jednako kao u prvom satu. Trajanje
treninga due od jednog sata poveava rizik od povreda. Odmor, dovoljno sna, dnevna
ishrana i trenutni oseaj vani su za odreivanje trajanja treninga. Sigurno je da e biti
bolji rezultati dugotrajnijeg aerobnog treninga, ali samo ako je prilagoen trenutnom
stanju pojedinca. U treningu preoptereujemo aerobni sistem. Kroz odmor organizam se
adaptira na trenana optereenja i postaje snaniji. To se postie razvojem sranih
sudova i miinih funkcija. Srce postaje snanije i efikasnije, a miii bolje
iskoriavaju kiseonik iz krvi. Unutar miinih stanica, mitohondriji jaaju svoj
enzimski sistem za oksidaciju energije. Sve ove promene dolaze postepeno kroz dui
period i da bismo ih izazvali moramo kontinuirano i odmereno optereivati sistem.
Vremenom, kako se organizam adaptira, potrebno je podizati intenzitet optereenja.
172
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
173
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
Nema razloga, naroito ne zdravstvenih, jer govorimo o fitness treningu, zbog kojih bi se
po jednom treningu potroilo vie od 800 cal. U stvarnosti, potronja vie od 3500
kalorija nedeljno moe vas vratiti na poetak i ponititi sve uinke dotadanjeg treninga.
174
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
175
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
176
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
utreniranim osobama (vidi Cooperov test) moe se produavati trajanje i/ili podizati
intenzitet intervala napora do 90% od max, a skraivati trajanje intervala oporavka s
intenzitetom do 60% od max.
Aerobna zona Zona 3 Aerobna zona od 70% do 80% od Max HR Do ove zone se stie
tranjem, vonjom bicikle, plivanjem... srednjim ritmom. Vebanjem u Zoni 3 postie se
najbolji efekat treninga. Poveava se kapacitet i efikasnost plua, poveava se veliina i
snaga rada srca, poveava se broj i veliina krvnih sudova koji napajaju srce, miie i
ostale organe, poveava se opta izdrljivost, snaga, itd. Smanjuje se nivo eera u krvi,
smanjuje se krvni pritisak, nivo holesterola, masti, stresa... Kod ove zone izvor energije
su eer i masti u odnosu oko 50-50%. Napomena: Intezitet vebanja zavisi od
atmosferskih prilika. Treba se prilagoditi tome. Kada je vruina prevelika ili pak ako je
suvie hladno potrebno je intezitet vebanja smanjiti. Generalni savet je da "oslukujte"
svoj organizam. To je sasvim pouzdani pokazatelj!
Promeniti nain prehrane
Nain prehrane od izuzetne je vanosti. Za potroiti energiju iz 100 g okolade morate
177
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
trati sat vremena! Zato razmiljajte o onom to jedete! lg masti ima 9 kal, lg
ugljenohidrata ima 4 kal, 1 g belanevina ima 4 kal, a jedan g alkohola 7 kal. Vano
je da promenu prehrane zaponete postupno, izbacite najpre neke loe navike, npr.
umesto sokova pijte vodu, poveajte konzumiranje voa i povra, a smanjite unos
mesa, jedite vie kuvanu, a manje peenu hranu, jedite ee i manje obroke itd.
Prouavajte zajedno s lanovima porodice literaturu o zdravoj prehrani (npr.
mediteranska, vegetarijanska, integralna), jer od presudne su vanosti osoba koja
nabavlja namirnice i osoba koja ih priprema. Istraujte koliko ima kalorija pojedina
namirnica, koliko kalorija dolazi iz ugljenohidrata, koliko iz belanevina, a koliko iz
masti. Npr. ako namirnica ima 120 kal to u prvi trenutak ne izgleda mnogo, a na etiketi
pie da ima 9 g masti, 5 g belanevina i 5 g ugijenohidrata, lako se moe izraunati da
je udeo masti 70% i takva namirnica je odlina za izbegavanje! Pokuajte potpuno
izbaciti masti iz svoje prehrane, jer i vaim maksimalnim zalaganjem unet e te
dovoljnu koliinu.
Trening s optereenjem
Jednako je vaan deo programa skidanja suvinih kilograma. Osim to uvruje i
oblikuje vae miie, rad na fitness spravama i tegovima aktivirati e najvee
potroae i zaustaviti njihovu razgradnju usled smanjenog unosa energije. Poveanje
mase miia, poveava telesnu sposobnost za izgaranjem masti. Miino tkivo troi
25 puta vie kalorija od masnog tkiva! Upravo zbog razgradnje miinog tkiva,
glavnog potroaa energije iz masti, sve dijete liene fizikih aktivnosti unapred su
osuene na neuspeh. Prema istraivanjima, odravanje miine mase znaajno je i
zbog boljeg imuniteta organizma, tj. poveane otpomosti na bolesti.
Oslobaanje trbuha, bokova ili nekog drugog dela tela od vika sala
Prvo, za one koji jo neznaju: Masti se ne mogu skidati samo sa pojedinog dela tela!
Zato, iscrpljivanje ponavljanjem stotina "trbunjaka" svakako nije pravi nain za
skidanje sala. Generalno, mukarci vie skladite masti na bonom i prednjem delu
trbuha, a ene na bokovima i donjem delu trbuha. Masne naslage na pojedinom delu tela
su uskladitena rezerva energije za celi organizam i ne postoji veba, magina krema,
sauna odelo, ili neto slino, to bi moglo istopiti masnou samo sa pojedine take tela.
U pravilu, mesto na kojem se masne naslage prve pojavljuju, na tom mestu se zadnje
skidaju. Najbolji nain za skidanje masnih naslaga je redukcijska dijeta i dovoljno
aerobnog vjebanja. Vjebe za trbune miie-"trbunjaci", jaaju i uvruju miie
trbuha, ali praktino ne deluju na naslage smetene izmeu tih miia i koe. Zakljuimo,
"trbunjaci" su vani za vrstou i oblik trbunih miia, ali, na taj nain izgraene
178
Sportska medicina Volumen 5 Broj 3
ZAKLJUAK
LITERATURA
______________________________________________________________________
KONTAKT:
Aleksandar orevi
Sportska akademija, Beograd
Deligradska 27/II, Beograd 11000
179