Professional Documents
Culture Documents
Gordana Stefancic Tehnologija Gradskog Prometa I PDF
Gordana Stefancic Tehnologija Gradskog Prometa I PDF
Izborna literatura
1. Jusufrani, I.: Prevoz putnika u gradovima, organizacija, tehnologija, ekonomika,
Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1998.
2. OFlaherty, C. A.: Transport Planning and Traffic Engineering,
John Wiley & Sons, Inc., New York, 1997.
3. Vuchic, V. R.: Urban Transit, Operations, Planning, and Economics,
John Wiley and Sons, Inc. 2005.
1. ZNAAJ PROMETA U GRADOVIMA
1.1.1. Zaguenost
1.1.2. Pokretljivost
Gaj Julije Cezar (100.- 44. pr. Kr.) u djelu Tabula Heracleensis (lat. ploa)
zabranio je ulazak vozila u poslovna podruja velikih gradova Rimskog
carstva (utemeljeno 750 g. prije Kr. Imperium Romanum, propalo 476).
Najstariji drveni put u Europi koji se odrao do danas je ''Slatka staza'' (Sweet
Track), duga dva kilometra koja je izgraena preko movarnog tla.
Prema Platonu (gr. filozof 427 pr.Kr.-347 pr.Kr.) ''Grad je skupina ljudi razliitih
zanimanja koji jedni druge nadopunjuju.
City grad koji ima katedralu (kathedra, gr. stolica, sjedite, crkva sa sjeditem
biskupa (kod pravoslavnih: stolna crkva)
2. UTJECAJ PROMETA NA RAZVOJ GRADOVA
razlikuju se gradovi:
- na domaku fronte masiva
- na rubu planinskog masiva
- unutar planinskog masiva
- podno perivoja.
$3.00
Elektrini tramvaj poznat i pod nazivima
electric railway, troley ili tram, bio je sljedei
najvaniji sustav za prijevoz putnika u
gradovima. Prvu uspjenu demonstraciju
realizirao je Siemens na industrijskoj izlobi u
Berlinu 1879. godine.
1955. Cleveland Prvo intenzivno korietnje ''park and ride'' u javnom gradskom prometu
1972. San Francisco Prvi sustav javnoga gradskog prijevoza s kompjutoriziranom kontrolom mree
4. SIMBIOTSKA VEZA GRADA I PROMETA
Varijable Koeficijent
korelacije
Operativni trokovi javnoga gradskog prijevoza ''per capita' 0,909
5.1. Zagreb
5.1.1. Povijest gradskog prijevoza
5.1.2. Gradski prijevoz u Zagrebu
5.2. Split
5.3. Osijek
5.4. Rijeka
5.5. Dubrovnik
5.1. Zagreb
Dankoveka
Linije su trasirane s geometrijskim
karakteristikama lakog metroa s
R=100 i s max=4% (sl.33.)
Uspinjaa
Mjera
Prosjena Operativan
Nevezana Putniki
Nain Duljina Troak po
Putovanja kilometri
putovanja putovanja putnikom km u
putnika (mil.) (mil.)
(km) $
Autobus 4,887 29,080 5,95 0,43
Teka
eljeznica 2,346 18,467 7,885 0,33
Prigradska
eljeznica 328 11,397 34,762 0,30
Laka eljeznica 300 1,228 4,023 2,27
Drugi naini 64 550 nema podataka nema podataka
6.1. GDJE JE JAVNI GRADSKI
PRIJEVOZ UINKOVIT
Putovanja na posao i s posla i dalje su glavni razlog za koritenje javnog gradskog
prijevoza. Ona u Zagrebu ine 70 posto svih putovanja javnim gradskim prijevozom tijekom
dana.
Spajanje zatienih pjeakih prolaza s pjeakim zonama s javnim gradskim prijevozom u
gradska sredita i poveanje brze autobusne usluge iz prigradskih podruja rezultirala bi
poveanjem uporabe javnoga gradskog prijevoza.
Takoer, trebala bi se poboljati i usluga. Prilikom osposobljavanja vozaa potrebno je
istaknuti vanost polazaka i dolazaka na vrijeme, prema voznom redu, kao i susretljivost
prema putnicima. U radionicama za odravanje autobusa treba koristiti posebne propisane
tehnike krugova kvalitete, kako bi se postigla i istakla vanost sigurnosti i pouzdanosti
vozila.
Iako prijevoz eljeznicom potie putovanje javnim gradskim prijevozom tijekom prometnih
''pica'', vie pristojbe za parkiranje bi poticale uporabu javnoga gradskog prijevoza.
Poveanje dnevne parkiraline pristojbe moe dvostruko poveati putovanja na posao
javnim gradskim prijevozom. Gradovi koji ele reducirati zaguenje i zagaenje zraka,
moraju kombinirati poboljanje javnoga gradskog prijevoza s politikom poveanja pristojbi
za parkiranje.
Iako se poveao broj osobnih automobila, kuanstva uglavnom imaju samo jedan automobil
koji se koristi za putovanja na posao. Putovanja koja obavljaju drugi lanovi kuanstava, do
medicinskih centara, prehrambenih centara i trgovina, ovise o dostupnosti javnoga
gradskog prijevoza.
Tablica 5. Putovanja javnim gradskim prijevozom, prema
veliini podruja, dohotku kuanstva i svrsi
putovanja
Javni gradski prijevoz potreban je, bilo da je ponuen putem brze eljeznice,
tramvaja, autobusa ili paratranzitom (kvazijavnim prijevozom). Potrebni su strunjaci,
prometni inenjeri, planeri, menaderi i savjetnici, koji e znati kako analizirati i
usporediti razliite elemente javnoga gradskog prijevoza unutar regionalnih okvira,
tako da poduzea javnoga gradskog prijevoza mogu ponuditi efikasnu i djelotvornu
uslugu.
7. TEHNOLOGIJA GRADSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA
7.1. DEFINICIJA
7.2. TEHNOLOGIJA PUTOVANJA
7.2.1. Tehnologija gradskih putovanja
7.2.2. Tehnologija meugradskih putovanja
7.2.3. Tehnologija ruralnih putovanja
7.3. ELJENE ZNAAJKE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA
7.3.1. Praktinost
7.3.2. Imid
7.3.3. Informacija
7.3.4. Sigurnost
7.4. GRADSKE, MEUGRADSKE I RURALNE TEHNOLOGIJE PRIJEVOZA PUTNIKA
7.4.1. Autobusni sustavi
7.4.2. Sustavi zasnovani na tranicama
7.4.2.1. Uskotrana eljeznica
7.4.2.2. Metro
7.4.2.3. Uobiajeni traniki sustav
7.4.2.4. Sustavi s jednom tranicom (Monorail)
7.4.3. Neuobiajene usluge prijevoza
7.1. DEFINICIJA
Tehnoloki procesi u gradskom prometu omoguuju proizvodnju
prometnih usluga iji su rezultati korisni uinci.
Istovjetnost proizvodnje i potronje prometnih usluga namee
tehnoloku osobitost jer se te usluge ne mogu unaprijed proizvoditi
kao ni stvarati njihove zalihe.
Uputno je pojasniti ulogu tehnologije, a posebno tehnologije
gradskog prometa u prometnoj znanosti jer se ona, u osnovi, bavi
pitanjima realizacije znanstvenih i tehnikih spoznaja.
u radu se pod tehnologijom gradskog prometa razumijeva
oblik organizacije, proizvodnje prometnih usluga i
informatike to se obavljaju specifinim prijevoznim
sredstvima i infrastrukturom.
Tehnologija gradskog prijevoza putnika je dio tehnologije
gradskog prometa i obuhvaa specifinosti vezane za nain i
oblik prijevoza putnika u gradovima.
7.2. TEHNOLOGIJA PUTOVANJA
Ope je prihvaena injenica da automobil nije dostupan svim
ljudima jer postoje oni koji su prestari ili premladi, ili ga ne
mogu kupiti, ili ga ne mogu voziti zbog bolesti, ili jednostavno
zato to automobil koristi drugi lan obitelji.
gradska putovanja
meugradska putovanja
ruralna putovanja.
7.2.1. Tehnologija gradskih putovanja
U gradskim podrujima dostupno je pet glavnih naina prometa:
1) pjeaenje
2) bicikl
3) motocikl
4) privatni automobil
5) neki oblik javnog prijevoza.
Znaenje javnoga gradskog prijevoza putnika moe se razmotriti kroz tri razine
generiranja (privlaenja) odredita putovanja:
1) razina visoke gustoe (na primjer sredinje podruje grada, velike zrane
luke ili veliki trgovaki centri)
2) razina srednje gustoe (na primjer gusto naseljeno podruje grada ili
industrijska zona)
3) razina niske gustoe ( na primjer slabo naseljeno predgrae).
Moe se identificirati est tipova gradskih putovanja:
1) razina visoke gustoe - razina visoke gustoe
2) razina srednje gustoe - razina visoke gustoe
3) razina niske gustoe - razina visoke gustoe
4) razina srednje gustoe - razina srednje gustoe
5) razina niske gustoe - razina srednje gustoe
6) razina niske gustoe - razina niske gustoe
7.2.2. Tehnologija meugradskih putovanja
Svrha putovanja
Autobus 2 2 8 7
Automobil 51 84 75 68
Interni prijevoz 11 - - 3
Ostalo 1 1 2 2
eljeznica, s obzirom na to da je odvojena od
ostalog prometa, imuna je na zastoje koji su izvan
njenog sustava.
Putovanja autobusom obino je jeftinije, traje dulje i
nije pouzdano.
Iz istih razloga putovanje automobilom postaje sve
ne pouzdanije i uzrokuje sve vie stresa za vozae.
Stoga e bilo kakva poboljanja razine usluge, zajedno
s snienjem cijene prijevoza uiniti javni prijevoz
prihvatljivijim.
7.2.3. Tehnologija ruralnih putovanja
7.3.3. Informacija
Podruje Meustajalina
udaljenost u metrima
1. u sreditu grada 250-550
2. u perifernoj zoni 500-750
3. u prigradskoj zoni 600-1500
Tablica 10. Meustajalina udaljenost u odnosu na
prosjenu duljinu putovanja
Operativne
maksimalna brzina u km/h 70-80 80-100 80-130
operativna brzina u km/h 20-40 25-60 40-70
pouzdanost visoka veoma visoka veoma visoka
Prijevoznih sredstava
duljina u metrima 14-32 16-23 20-26
broj putnika 200 250 180
Ostale
Meustaj. udaljenost u m 300-800 500-2000 2000-+
Prosjena duljina putovanja kratka do srednja srednja do dugaka dugaka
Maksimalni putniki kapacitet razliitih javnih prijevoznih sustava
7.4.2.1. Uskotrana eljeznica
Uskotrana eljeznica (LRT) ne moe biti potpuno odvojena od
cestovnog prometa.
generiranje putovanja
odabir naina putovanja
generiranje odabranog putovanja.
8.1. INTERAKCIJSKA UDALJENOST POJEDINIH
PUTNIKA
gdje je:
I- intenzitet interakcije
d- udaljenost
, parametri.
Prema tome:
8.3. KOGNITIVNI I INDIVIDUALNI
PRISTUPI MODELIRANJU PUTOVANJA
35
50
Frekvencija (%)
30
Frekvencija (%)
40
25
30 20
20 15
10
10
5
0
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Odabrani razlog
Odabrani razlog
Razlozi odabira:
1. duljina rute
2. vrijeme vonje
3. prepreke
4. geometrija
5. volumen prometa
6. kvaliteta ceste
7. tip podruja
8. poznata ruta
9. Pogodno - openito
Vozai kola hitne pomoi
Razlozi odabira:
1. duljina rute 50
2. vrijeme vonje
Frekvencija (%)
40
3. prepreke
30
4. geometrija
20
5. volumen prometa
10
6. kvaliteta ceste
0
7. tip podruja
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
8. poznata ruta
9. pogodno-openito Odabrani razlog
etiri bitna argumenta bila su sjedinjena u svim modelima:
udaljenost
veliina trgovine
mjera prostorne konkurencije s drugim trgovinama
koliko ljudi ivi u susjedstvu gdje je trgovina locirana.
8.4. MODELIRANJE SLOENIH
PONAANJA PUTNIKA
lpr = L
Zanimljivi pokretni trakovi
(slika 61.-63.)
Ako na prvom dijelu linije, odnosno od poetka linije pa do toke k
postoji samo ulazak putnika, a od te toke pa do kraja linije samo
izlazak, koeficijent izmjene jednak je jedan.
Znai, najnia vrijednost koeficijenta izmjene putnika bila bi u sluaju
posredne izmjene.
Slika 64. Posredna izmjena putnika na idealiziranom modelu
linije
Najei sluaj raspodjele ulazaka i izlazaka putnika na liniji predoen
je na slici gdje se krivulje ulazaka i izlazaka putnika presijecaju.
To znai da dio putnika koji izlazi na pojedinim tokama linije oslobaa
mjesta za putnike koji na tim tokama linije ulaze u prijevozno
sredstvo.
Taj broj putnika obavio je direktnu izmjenu i prikazan je rafiranom
povrinom koju ine presjeeni dijelovi krivulje u(x) i(x) sa apscisom.
ako je:
zamjenom dobije se
Kako se povrina koju ine dijagram protoka s apscisom moe
izjednaiti s povrinom pravokutnika qpr L, to je:
gdje je:
qmax - maksimalni protok putnika na liniji
qpr - prosjeni protok putnika
Pu - ukupni broj putnika
C - broj meustajalinih udaljenosti na liniji
tangencijalne
obodne
krune ili prstenaste
linije petlji
glavne linije s odvojcima i sabirnim linijama.
Slika 71.: Moskva, mrea metro linija
Slika 72.: Toronto, metro mrea linija
Slika 73.: Tokyo, mrea metro linija
1.5.3 Glavne linije s odvojcima i
sabirnim linijama
2. linijski koeficijent Kl
Pi - putnici izravni
Pp - putnici koji presjedaju
4. koeficijent zakrivljenosti Kz
5. koeficijent prilagoenosti Kp
V A OCJENA EKSPERTA
malo 0 oprezan
malo 0 smjeo
malo 0 objektivan
veliko veliko nepodoban
9.3. PRIMJERI DUGORONOG
PLANIRANJA PROMETA U
GRADOVIMA
Cijena prijevoza nije visoka, a i kupnjom Sl. 83. Prigradska eljeznica Bzmoti
mjesenog pokaza postiu se znatne u Nagykanizsi
utede.
10.2. METRO
Metro ima prvenstveno namjenu da opsluuje
putnike unutar sredita grada, iako novi
sustavi imaju linije koje se ire u predgrau.
Stajalita su postavljena na udaljenostima od
1000 do 1500 m.
New York City ima nekoliko stajalita koja su
postavljena na udaljenosti od oko 800
metara, to moe prouzroiti neuinkovitost
ovog sustava, jer se ne postiu mogue
brzine.
Veina sustava metroa koristi standardni
kolosijek meugradskih eljeznica s
tranicama irine 1440 mm koristei eline
kotae na elinim tranicama.
Francuzi su izradili pionirski projekt u kojemu
vozila imaju gumene kotae i voze na
betonskim tranicama.
Taj sustav se koristi po cijeloj metro mrei u
Parizu, Montrealu i Mexico Cityju. Projekt ima
prednosti jer je tii, vonja je udobnija, a
vibracije iz vlaka ne prenose se na tlo.
10.3. LAKA ELJEZNICA
Neke od prednosti lake eljeznice:
- prijevozno sredstvo
- predmet prijevoza (putnici)
- put.
1. Najvea brzina Vmax (km/h)
7. Eksploatacijska brzina Ve
Dobije se kao odnos ukupno prijeenog puta tijekom dana (mjeseca, godine)
s vremenom koje je vozilo provelo na radu ukljuujui dolazak i odlazak u
garau, kao i sve ostale gubitke kao to su kvarovi, servisi itd.
12.2.1. eljeznica s
monotranicom
(jednotrana
eljeznica)
eljeznica s monotranicom izgraena je prvi
put u Wuppertalu (grad u njemakoj pokrajini
Sjeverna Rajna-Vestfalija, a nalazi se na jugu
Rhurske oblasti) u Njemakoj, 1901. godine, i
jo uvijek prometuje.
Slika 126.: Izgradnja u Wuppertalu
Dugaka je 13,357 kilometara
i ima 19 stajalita i pripada u
ovjeeni tip.