1.

Trok vi su ukupa iznos koji plati preduzee za faktore proizvodnje koje koristi u proizvodnom procesu,
kao to je rad. Raunovodstveni trokovi obuhvataju potrone materijale, transport, najamnine i druge
izdatke u procesu proizvodnje. Ti trokovi su jasno vidljivi i evidentiraju se u poslovnim knjigama zbog
ega ih nazivamo i eksplicitni trokovi.Ekonomisti u izraunavanju trokova uzimaju u obzir i implicitne
trokove koji se odnose na vlasnitvo inputa koje koristi firma u procesu proizvodnje roba i usluga. Oni se
definiraju kao procjenjeni trokovi jer nije dolo do stvarnih izdataka. Ne evidentiraju se.-Fiksni trokovi
trokovi koji se ne mijenjaju sa promjenama proizvedene koliine proizvoda. Oni se pojavljuju ak i kada
poduzee ne proizvodi.-Varijabilni trokovi su trokovi koji se mijenjaju s promjenom proizvedene
koliine proizvoda.Da bismo odredili troak proizvedene tipine jedinice, podijelili bismo trokove
poduzea sa koliinom proizvoda koju proizvodi. Ukupni troak podijeljen s koliinom proizvoda zove se
prosjeni ukupni troak. Moe se izraziti kao suma prosjenog fiksnog troka i prosjenog varijabilnog
troka. Prosjeni fiksni troak je fiksni troak podijeljen sa koliinom proizvoda, a prosjeni varijabilni
troak je varijabilni troak podijeljen sa koliinom proizvoda.Granini troak predstavlja poveanje
ukupnog troka koje nastaje proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda.

2.Ekonomija obima svojstvo da prosjeni ukupni troak na dugi rok pada sa poveanjem koliine
proizvoda. (Izvori ekonomije obimaTehnike ekonomije ako preduzee proizvodi samo odreeni dio
output, onda nije u mogunosti zaposliti radnika iskljuivo za jedan proizvodni proces, ali ako razina
proizvodnje raste, radnik e moi da se specijalizira, to dovodi do sniavanja trokova
preduzea.Marketing ekonomije- kada firma kupuje sirovine na veliko moe dobiti popust, ime se
smanjuje troak svake jedinice .Finansijske ekonomije vea preduzea mogu dobiti povoljnije
finansijske uslove npr. dobijanje kredita po niim kamatnim stopama). Disekonomija obima svojstvo da
prosjeni ukupni troak u dugom roku raste s poveanjem koliine proizvoda. Izvori disekonomije
obima:a)kako preduzea raste doi e do potrebe za veim timom za upravljanje radi brih donoenja
odluka b)radna snaga se moe osjeati udaljeno i otueno od menadmenta

3. isti monopol 1 firma je predstavnik cijele industrije odnosno 1 firma postoji u cijeloj
industriji.Monopolistika konkurencija dogaa se tamo gdje postoji veliki broj preduzea koja su u
konkurenciji jedan sa dugim, od kojih svako proizvodi slian ali ne i identian proizvod. Oligopol oblik
trita u kojem se nalazi mali broj velikih preduzea, od kojih svako potpuno razumije da akcije i reakcije
drugih velikih preduzea mogu imati ozbiljne posljedice. Savrena konkurencija odnosi se na trinu
strukturu gdje preduzea nemaju mo nad tritem.Trite savrene konkurencije ili konkurencijsko
trite ima 2 karakteristike:na tritu postoji puno kupaca i prodavatelja ,dobra koja nude razliiti
prodavatelji su u najveoj mjeri ista. Kupci i prodavatelji na tritima savrene konkurencije moraju
prihvatiti onu cijenu koju odreuje trite pa se kae da su oni prihvatioci cijene. Postoji jo jedna
karakteristika : * preduzea mogu slobodno ulaziti i naputati trite

4. Cjenovna diskriminacija pojava naplaivanja razliitih cijena potroaima za identino dobro ili
uslugu.(nije mogua kada se dobro prodaje na tritu savrene konkurencije)Postoje 3 pouke koje se mogu
nauiti o diskriminaciji cijenama.1.diskriminacija cijenama predstavlja racinolanu strategiju monopolista
koji nastoji maksimalizirati dobit odnosno on moe poveati svoju dobit.2.za diskriminaciju cijenama
nuno je postojanje mogunosti razdvajanja potroaa prema njihovoh spremnosti da plate. Pojedine
trine sile mogu u tome sprijeiti poduzea.3.diskriminacija cijenama moe poveati ekonomsko
bladostanje koje se izvodi iz veeg proizvoaevog probitka a ne iz veeg potroaevog
probitka..Analitika strana-Monopolist moe savreno diskriminirati cijenama. To je situacija u kojoj on
potpuno poznaje spremnost svakog potroaa da plati i moe svakom potroau zaraunati razliitu cijenu.
Zaraunava mu onoliko koliko je on spreman da plati pa monpolist ostvaruje ukupni probitak u svakoj
transakciji. Tako dolazi do obostrano korisne trgovine, nema mrtvog tereta, a ukupni probitak izveden iz
trita odlazi monopolskom proivoau u obliku dobiti. U stvarnosti, diskriminaciaj sa cijenama nije
savrena. Nesavrena diskriminacija cijena moe poveati, smanjiti ili ostaviti nepromjenjenim ukupni
probitak na tritu.Potroaev viak- ukupna korisnost ili vrijednost koju potroa dobiva iznad onoga
to plaa za proizvod.

5. Monopol-Poduzee je monopol ako je jedini prodava svog proizvoda i ako njegov proizvod
nema bliskih supstituta. Temeljni uzrok su ulazne prepreke, koja imaju 3 glavna izvora : 1) samo 1
poduzee posjeduje kljuni resurs , 2) drava daje pravo proizvodnje dobra ili usluge samo 1 poduzeu , 3)
trokovi proizvodnje su takvi da je 1 proizvoa uinkovitiji od velikog broja proizvoaa
Monopol nastaje kada jedno poduzee posjeduje kljuni resurs, Iako je iskljuivo vlasnitvo nad kljunim
resursom mogui uzrok monopola, u stvarnosti monopoli rijetko nastaju zbog toga. Stvarna gospodarstva
su velika, a resursi su u vlasnitvu velikog broja ljudi. Monopolski prihod1-2 stupac-monopolska
krivulja potranje,3 stupac- ukupan prihod monopolista koji je jednak umnoku prodane koliine iz 1
stupca i cijene iz 2 stupca,4stupac- prosjean prihod koji raunamo tako da ukupan prihod podijelimo sa
koliinom prizvoda ( uvijek je jednak cijeni),5stupac- granini prihod koji raunamo kao promjenu
ukupnog prihoda kada se koliina prizvoda poveava za 1 jedinicu. Granini prihod monopola se razlikuje
od graninog prihoda konkurentskih poduzea. Kada monopolist povea koliinu prodaje razlikuju se 2
uinka na ukupni prihod :1.uinak na koliinu prizvoda: to se vie proizvoda prodaje, vei je Q..2.uinak
na cijenu: cijena se smanjuje pa je P manji.Konkurentsko poduzee moe prodati koju god koliinu eli po
trinim cijenama pa nema uinka na cijenu.

6. Maksimalizacija profita .Monopolist maksimalizira dobit izborom koliine pri kojoj je granini
prihod jednak graninom troku taka A. Zatim, pomou krivulje potranje pronalazi cijenu koja e
potaknuti potroae da kupe tu koliinu taka B.Konkurentskim i monopolskim poduzeima zajedninko
je to slijede pravilo maksimalizacije dobiti, ali postoji vana razlika.Razlika je u odnosu izmeu cijene tog
graninog prihoda i graninog troka. Dakle, na tritima monopola, cijena premauje granini troak.

7. Monopolistika konkurencija trina struktura u kojoj mnogo poduzea prodaje proizvode koji
su slini ali nisu identini. Opisuje trite sa sljedeim obiljejima :*mnogo prodavatelja mnogo
poduzea konkuriu za istu skupinu potroaa*diferencijacija proizvoda svako poduzee prizvodi
barem malo drugaiji proizvod od ostalih *slobodan ulazak poduzea mogu ui na trita bez
ogranienja
Kratki rok -Poduzea u monopolistikoj konkurenciji maksimiziraju dobit prizvodei koliinu pri kojoj je
granini prihod jednak graninom troku. Poduzee ostvaruje dobit jer je pri toj koliini cijena via od
prosjenog ukupnog troka, odnosno ostvaruje dubitke jer je pri toj koliini cijena nia od prosjenog
ukupnog troka.
Dugi rog -U monopolistikoj konkurenciji, ako poduzea ostvaruju dobit, nova poduzea ulaze na trite i
pomiu krivulje potranje postojeih poduzea u lijevo. Odnosno ako ostvaruju gubitke, stara poduzea
izlaze iz trita a krivulja potranje poduzea koja ostaju pomie se udesno. Zbog tih pomaka u potranji,
poduzee e se vremenom nai u dugoronoj ravnotei. Tada je cijena jednaka prosjenom ukupnom troku
a poduzee ostvaruje nultu dobit.

8. Oligopol-Mogu se razlikovati 2 oblika trine konkurencije :

1.)Oligopol- trite sa svega nekoliko prodavatelja od kojih svaki nudi proizvod slian ili identian
proizvodima ostalih prodavatelja
2.)Monopolistika konkurencija(trite romana,filmova...)Grupa oligopolista najbolje e proi ako
meusobno surauju i ponaaju se poput monopolista, odnosno ako proizvode malu koliinu proizvoda i
zarainavaju cijenu viu od graninog troka.

9.Primjer dvopola (oligopol sa samo 2 lana)Ako 2 vlasnika prodaju ukupno 10 galona vode, cijena vode
je 110 dolara po galonu. Grafiki bi dobili standardnu krivulju potranje sa negativnim nagibom. Ukupni
prihod ova proizvoaa jednak je njihovoj ukupnoj dobiti. Jedna od mogunosti 2 proizvoaa jeste da
dogovore o koliini proizvoda koju e proizvesti i cijeni koju e zaraunati Tajni sporazum sporazum
izmeu poduzea o koliini koju e proizvesti i cijeni koju e zaraunavati. Grupa poduzea koji
djeluju u skladu u dogovoru zove kartel.
10. Teorija marginalne produktivnostibazirana je na principu maksimiziranja profita. Takva preduzea
e zaposliti dodatne radnike do toke gdje je dodatni troak upoljavanja dodatne jedinice rada jednak
dodatnom prihodu dobivenom iz tog zapoljavanja.

11. Ponuda rada-Ukupna ponuda rada na tritu ovisi od cijene rada, veliine populacije, starosne dobi,
participacije radne snage, profesionalne i geografske raspodjele snage i izbora radne snage u smislu njenog
trade off izmeu rada i dokolice. Kriva trine ponude predstavlja jednostavno sabiranje individualnih
kriva ponude A.) individualna kriva ponude rada moe biti savijena to znai da se nakon odreene
nadnice, vie nadnice e rezultirati u manjem broju odreenih sati dnevno, a pojedinci e traiti vie
slobodnog vremena. Poveanje nadnica iz W1 U W2 pojedinac je spreman poveati broj odreenih sati za
H1 do H2. Kada su nadnice iznad W2 kriva ponude je savijena ili ima netivan pad. Pojedinci rade manji
broj sati i preferiraju da koriste svoje prihode za aktivnosti u slobodno vrijeme. Kriva ponude rada koja je
savijena moe se analizirati koristei Krivu indiferencije, efekat supstitucije ( poveanje nadnica,
pojedinci mijenjaju dodatne

12. Ekonomska renta iznos plaen za odreeni faktor proizvodnje i vie nego sto je neopohodno da bi se
taj faktor drao u svom postojeem kapacitetu. Transfer zarade
-Minimalni iznos uplate nephodan za odravanje faktora proizvodnje u postojeem kapacitetu zove se
tansferna zarada. Viak prihoda iznad transferne zarade zove se ekonomska renta.

13. Profitrazlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih trokova. Razlikuje se od nagrada kod drugih
faktora proizvodnje na nekoliko naina :a)profit je okruen nesigurnou jer predstavlja ostatak koji se
isplauje poduzetniku nakon to se svi ostali faktor proizvodnje nagraeni/isplaeni,b)profit moe biti
negativan i u tom sluaju preduzee ostvaruje gubitke,c)profit moe oscilirati puno vie u odnosu na
faktore proizvodnje . Odreivanje profita -Ukupni profit koji zaradi odreeno preduzee zavisi od
odnosa izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka. To zavisi od sljedeih faktora :*poveanje
prihoda*smanjenje trokova, uvoenjem novih i produktivnijih tehnika proizvodnje i poveanje profita
preduzea*iskoritavanje unutranje i vanjske ekonomije obima*oganiavanje ulaska novih preduzea na
trite

14. Utjecaj sindikata na ponudu rada -Najvanija funkcija sindikata o kojoj emo mi govoriti je briga o
poveanju iznosa nadnica za lanove sindikata. Sindikati ovu funkciju postiu :ogranienje ponude
radne snage- postie se koritenjem zatvorenih prodavnica ili produzavanjem vremena potrebnog za
obuavanje novih radnika. Sindikat bi mogao smanjiti ponudu radne snage, pomjeranjem krive ponude iz
SL1 u SL2 a rezultat bi bio porast nadnica iz W1 u W2 uz smanjenje broja zaposlenih kolektivno
pregovaranje- ukljuuje direktne pregovore izmeu sindikata, kolektivno pregovaranje u ime svojih
lanova sa poslodavcem ili poslodavcima. Uspjeno kolektivno pregovaranje moe poveati iznos nadnice
sa W1 na W2. Moe se dogovoriti da nadnice budu u taki W2 uz zaposlenost u taki L2 ali sindikati
pokuavaju da zadre na nivou ravnotee L1 dok su nadnice u taki W2. Uspjenost je samo ako je
preduzee profitabilno i ako moe izdrati zaposlenost u L1 sa isplatom nadnica po W2

15. Kako veliina oligopola utjee na trini ishod

Ako oligopolisti ne formiraju kartel svaki e morati sam odluiti koliko e proizvoda proizvoditi. U
donoenju te odluke, vlasnici poduzea razmatraju 2 uinka :1.Koliinski uinak 2.Cjenovni uinak
Ako je koliinski uinak vei od cjenovnog vlasnik e poveati proizvodnju. Ako je cjenovni vei od
koliinskog vlasnik nee poveati proizvodnju zapravo bi se isplatilo smanjenje proizvodnje. Svaki
oligopolist nastavlja poveavati proizvodnju sve dok se ova 2 granina uinka ne izjednae. Kako se
poveava veliina oligopola smanjuje se intenzitet cjenovnog uinka. Kada oligopol postane jako velik,
cjenovni uinak u potpunosti nestaje ostavljajui samo koliinski. Dakle, kako se poveava broj
prodavatelja u oligoplu, trite oligopola je slinije tritu savrene konkurencije. Cijena se pribliava
graninom troku a koliina proizvodnje se pribliava drutveno uinkovitoj razini.