17.10.

2011

UVOD U GRADITELJSTVO UVOD U GRADITELJSTVO

asistenti: Marin Franetovi
Marija Kuter Zadatak predmeta:
nastava: srijeda 19 21 h, VP uvesti budue graditelje u struku
literatura: prikazati razvitak graditeljstva

- Uvod u graditeljstvo udbenik razloiti sastavnice graditeljskih djelatnosti

prikazati osnovne elemente struktura, gradiva i
- Predavanja na: www.grad.unizg.hr/mostovi podruja graditeljstva
domaa zadaa uvjet za potpis prikazati dosege dananjeg graditeljstva
ispit kroz 2 kolokvija: sagledati mjesto i ulogu hrvatskih graditelja u
1. kolokvij: 16.11.2011. svjetskom graditeljstvu
2. kolokvij: 18.01.2012.
(Popravni kolokvij: 25.01.2012.)

Sadraj predmeta:
UVOD U GRADITELJSTVO 1. UVOD

2. POVIJESNI OSVRT
Zadatak predmeta:
upozoriti na propuste 3. GRADITELJSKI POZIV

4. STRUKTURE U PRIRODI

5. NOSIVI ELEMENTI GRAEVINE

6. GRADIVA

7. METODE GRAENJA

8. KONSTRUKCIJE
PAVILION.HR graevina u kojoj nisu sudjelovali graevinski inenjeri
9. PROMETNICE

1
 17.10.2011

Sadraj predmeta: 1. UVOD

10. HIDROTEHNIKE GRAEVINE
Graditeljstvo je jedna od najstarijih ljudskih
11. KAKO NASTAJE GRAEVINA djelatnosti.
12. GOSPODARENJE GRAEVINA
ovjek je graditelj od svojeg
13. ODRIVI RAZVOJ
iskona kada je trebao i gradio
14. PROPISI I NORME sklonite, prolaz, prijelaz, a
potom kroz tisuljea sve
15. ETIKA INENJERSKOG POZIVA
sloenije i savrenije gradnje.
16. OSOBITI DOMETI U GRADITELJSTVU

17. DOSEZI HRVATSKOG GRADITELJSTVA

Povijest graditeljstva u mnogome
se podudara s povijeu civilizacije.

1. UVOD 1. UVOD
Graditeljstvo je toliko iroka i openita djelatnost da Djela graditelja su najvidljivija od svih ljudskih
bi se moglo rei da su zapravo svi ljudi graditelji. proizvoda. S Mjeseca se prostim okom na Zemlji vidi
jedna graevina - Kineski zid.
A opet graditeljstvo je toliko sloena i zahtjevna
djelatnost koja pretpostavlja i razvija raznolika
temeljita znanja u koja nastojimo uvesti studente.

Sloena konstrukcija suvremenog

Jednostavna nastamba aerodromskog terminala

Osnovni zadatak graditelja je da gradei ispune i

zadovolje ljudsku potrebu, osobit je doseg kad im
graevine postanu simboli.

2

1. UVOD
Graditeljstvo je ujedno i jedna od najintenzivnijih i
najsvobuhvatnijih djelatnosti.
Ono je vrlo konzervativna djelatnost, pa do bitnih,
velikih, presudnih novosti dolazi vrlo sporo i rijetko.
A opet svjedoimo novostima u gradivima,
strukturalnim sustavima, proraunima, postupcima
izgradnje itd.
Na davno spoznatim bitnim temeljima graditeljstvo
danomice napreduje kako bi graevine bile to
funkcionalnije i upotrebljivije, postojanije i gospodarski
opravdane u odrivu odnosu sa svekolikom okrujem.
1. UVOD
Brojna velianstvena ostvarenja diljem svijeta i kroz
svu povijest svjedoe o znanju i stvaralakom nagonu
graditelja.
Ova divna djelatnost prua iroke,
neizmjerne mogunosti kreacije,
uvijek iznova otvorene za nove
iskorake.
Graditeljstvo je sinteza umjetnike i
inenjerske kreacije u poetku
voena jednom zamisli, a danas
neostvariva bez golemih i dobro
organiziranih timskih napora.
17.10.2011
1. UVOD
Graditeljstvo se dogaa u izravnom i vrlo intenzivnom
odnosu s prirodom:
o kao korisnik i potroa prirodnih dobara i energije
o kroz ostvarenja koja mijenjaju odnose i vizure na povrini
zemlje,
o posredno kroz razliite potencijalno zagaujue proizvode
o pa sve do ostataka graevina koje vie ne trebamo.
Svaki graditelj ponaosob mora biti i uvar prirode.
1. UVOD
Nastojmo razluiti to su istinske prave vrijednosti
emu strunjaci trebaju teiti.
Rekordi su potrebni i korisni samo ako za njima postoji
realna, funkcionalna potreba, a uspjena graevina je
svaka ona u kojoj se ostvari optimum funkcionalnosti,
postojanosti, gospodarnosti i ljepote.
Most Peljeac e ispuniti veliku potrebu za scijeljivanjem hrvatskog teritorija
3
 17.10.2011

1. UVOD
Najbrojniji meu graditeljima su graevinski inenjeri
Oni moraju voditi rauna o potrebi vrlo irokih i
interdisciplinarnih analiza i prouavanja kako bi
rezultat njihova rada, graevina bila uspjeno
ostvarenje.
1. UVOD
Kod cesta, eljeznica, kanala, plovnih putova,
industrijskih postrojenja, luka dominantnu, vodeu,
vrlo esto i iskljuivu ulogu u nastanku imaju
graevinski inenjeri.

U zgradarstvu arhitekti rjeavaju funkcionalne i

estetske initelje, a graevinari ostalo.
Meutim to uope nije dominantan postotak svega to
se gradi.
Unato tako jasnoj potrebi za timskim radom
graditeljstvo nudi i zahtijeva u svim fazama nastajanja
graevine dovoljno prostora za autorski pristup za
inovaciju i kreaciju.

2. POJMOVI, DEFINICIJE Graevina

to je to graditeljstvo? Tvorevina povezana s tlom nastala
gradnjom koritenjem razliitih
graevina gradiva, s namjenom da se
zadovolji neka ljudska potreba.
i ovo su graevine, iako na prvobitnoj, primitivnoj
gradiva razini

gradnja

graditelj

4
 17.10.2011

Prema potrebama koje zadovoljavaju Prema potrebama koje zadovoljavaju

graevine se dijele na: graevine se dijele na:
stambene - kue, zgrade, slino inenjerske - brane, elektrane, dalekovodi, naftovodi,
poslovne i javne uredi, kole, bolnice, kazalita, plinovodi, marine, luke, plovni kanali, vodovodi...
stadioni, hoteli, crkve, muzeji

Prema potrebama koje zadovoljavaju Prema potrebama koje zadovoljavaju

graevine se dijele na: graevine se dijele na:
specijalne - mostovi, tornjevi, odailjai... prometne graevine - ceste, eljeznice, aerodromi,
kolodvori

5
 17.10.2011

Prema potrebama koje zadovoljavaju Gradivo= graevni materijal

graevine se dijele na: Materijal koji se upotrebljava za graenje,
industrijske graevine - tvornice, brodogradilita od kojeg su sazidane graevine.
Kamen - prirodni: vadi ga ovjek i dalje ga
samo oblikuje (vapnenac, granit...)
- umjetni: svojim radom ga proizvodi
ovjek (opeka, beton)
Metali - eljezo
- elik
- aluminij
- legure (mjeavine, varijacije)

Gradivo= graevni materijal Gradnja

Materijal koji se upotrebljava za graenje, - je skup radova na ostvarenju graevine.
od kojeg su sazidane graevine. Gradnju ine sljedei skupovi radova:
pripremni radovi
Drvo - klasino - bjelogorica (zemljani radovi iskopi, nasipi; ureenje gradilita
- crnogorica privremeni objekti, prilazni i transportni putovi...),
- lamelirano graevni radovi
(tesarski radovi, armiraki radovi,
betonski radovi, metalni radovi...)

Ostalo - plastika, staklo, novi materijali...

6
 17.10.2011

Gradnja Graditeljstvo
Gradnju ine sljedei skupovi radova: Gospodarska djelatnost planiranja, projektiranja,
gradnje, odravanja, te proizvodnje graevinskih
ugradnja opreme proizvoda.
(stolarski radovi, bravarski,
elektriarski, vodoinstalaterski, U graditeljsku djelatnost pripadaju:
keramiarski radovi...) graevina
rekonstrukcije, sanacije, adaptacije arhitektura
uklanjanje graevine geodezija
strojarstvo i elektrotehnika u dijelu instalacija i opreme

Graditeljstvo ini 50 % djelatnosti u ovoj ukupnoj

podjeli.
U usporedbi graevina-arhitektura odnos je 80%-20%

Graditeljski poslovi i djelatnosti obuhvaaju sljedee

radnje: Gospodarenje graevinom

struni poslovi prostornog ureenja PREGLEDI

BAZA PODATAKA
poslovi projektiranja i strunog nadzora graenja O GRAEVINI PROCJENA
obavljanje djelatnosti graenja ZAHTJEVI
ODRAVANJA
obavljanje djelatnosti upravljanja projektom PREDVIANJE PROCJENA
AKTIVNOSTI
gospodarenje graevinama. PROCJENE ZA
TROKOVA

BUDUNOST
RASPOLOIVA
SREDSTVA

SUSTAV GOSPODARENJA GRAEVINOM

Danas sve vei postotak investicijskih sredstava ide na odravanje.

Ti poslovi i djelatnosti moraju se obavljati kvalitetno,
- odnos graenje-odravanje: Hrvatska 80%-20%
struno i odgovorno. SAD 50%-50%

7
 17.10.2011

Konstrukcija u graevini Konstrukcija u graevini

Nosivi sustav je jedinstvena cjelina nosive
Nosiva konstrukcija je dio graevine koji joj osigurava konstrukcije, okolia i funkcije koju ine elementi nosive
potrebnu nosivu funkciju. konstrukcije, veze elemenata, promjenljivo
meudjelovanje nosive konstrukcije i okolia kako bi se
ostvarila funkcija nosivosti.

Nosiva struktura je s gledita funkcije nosivosti

oieni model nosive konstrukcije.

Element nosive strukture je dio nosive strukture koji

Aerodromski hangar i njegova nosiva konstrukcija je povezan s drugim elementima nosive strukture. U
posebnom sluaju nosivu strukturu moe initi samo
jedan element.

Bitni zahtjevi za graevinu Bitni zahtjevi za graevinu

Svaka graevina mora biti: Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju pravilnim
funkcionalna projektiranjem i graenjem graevine su:
postojana mehanika otpornost i stabilnost
ekonomina zatita od poara
trajna higijena, zdravlje i zatita okolia
sigurnost u koritenju
zatita od buke
uteda energije i toplinska zatita

8
 17.10.2011

Zbog ega gradimo graevine? Graevina je potrebna:

DA ZADOVOLJIMO NEKU LJUDSKU POTREBU. da bi se ovjek zatitio od kie, vjetra, topline,
stanovanje, hladnoe
komunikacija, Mijenjaju se samo dosezi:
rad, peina zemunica brvnara dom
zabava i rekreacija,
kultura, da bi ovjek lake doao u druga podruja gradi
zdravlje i sigurnost mostove, ceste, eljeznice, luke...

vrsta potrebe je ista,

mijenja se samo njena razina
Da li je mogue zadovoljiti te potrebe bez
gradnje?
NIJE!
To ilustrira povijest. Bit zahtijeva je ista od iskona pa
do danas, mijenja se samo traena razina zadovoljstva.

Graditeljstvo se ostvaruje u: Graditeljstvo se ostvaruje u:

b) borbi s prirodom
a) odnosu s prirodom savladavanje sila prirode
prilagoavanje krajolika ljudskim potrebama - gravitacije, sile vjetra, sile vode, potresa...
on ga mijenja, ini ga drugaijim graevina mora biti jaa od prirodnih sila koje je
okruuju
graditelji moraju te sile pretpostaviti i uvrstiti kao
zahtjev na graevinu
- na osnovu prijanjih iskustava
- na osnovu propisa i normi

9
 17.10.2011

Graditeljstvo se ostvaruje u: Graditeljstvo se ostvaruje u:

c) suivot s prirodom c) suivot s prirodom
prilagodba prirode ovjeku ne znai njeno unitavanje Kao poseban pojam ovdje se javlja odrivi razvitak.
potrebno je ostvariti sklad s njom i pobrinuti se da
ostane i iduim generacijama
problematika odrivog razvitka

...rudnici i kamenolomi koji devastiraju

prirodu do nevienih razmjera...

Graenjem: Moemo li
obuzdavamo sile prirode sagraditi
koristimo ih graevinu da
je ne srui
udar aviona,
potres,
tsunami,
orkan...?

Odnos:

veliina sile zahtjev na graevinu

Do koje razine moemo ii?

10
 17.10.2011

Odgovor: MOEMO! Kakva graevina mora biti?

Ali koliko to kota i da li se isplati... POSTOJANOST

Odnos: cijena svojstva graevine

Bitan faktor u graditeljstvu: sredstva, sigurnost stabilnost trajnost
iznos ulaganja,
gospodarska mo sposobnost sposobnost sposobnost
konstrukcije konstrukcije konstrukcije
da preuzme da se odupire da zadri svojstva
vanjska promjeni oblika sigurnosti i
djelovanja upotrebljivosti
Ciljevi kod gradnje:
OSNOVNA PREMISA:
graditi dobro i kvalitetno,
izgraditi na vrijeme, nosivost, otpornost > djelovanja, utjecaji
i to u zadanom vremenu postojanja bez utjecaja na razinu
graditi uz optimalan utroak upotrebljivosti

Kakva graevina mora biti? Kakva graevina mora biti?

postojana funkcionalna
Dioklecijanov akvadukt Pred graevinu se postavljaju zahtjevi funkcionalnosti
jo uvijek u funkciji koje ona barem u svom minimumu mora zadovoljiti.

Ti zahtjevi mogu biti:

udobnost
sigurnost
ustrajnost
Dokazana postojanost ponaanje u posebnim klimatskim ili nekim drugim
Ulaz u Dubrovnik- okolnostima
Most na ulazu od Ploa

11
 17.10.2011

Kakva graevina mora biti? Kakva graevina mora biti?

trajna lijepa
Trajnost graevine je sposobnost zadravanja Ljepota ne nastaje sama po sebi, ona ima svoje
zahtijevanih svojstava unutar svog planiranog ivotnog zakonitosti, svoju logiku i svoja izraajna sredstva, a
vijeka. zadatak je graditelja da se njima pozabave i da ih
upotrijebe.

Kakva graevina mora biti? Graevine mogu biti i:

umjetnika djela
usklaena s prirodom simboli
Zahtjevi ljepote se izmeu ostalog zadovoljavaju i iskaz snage, znanja, moi
usklaivanjem s prirodom. Povijest je puna takvih primjera:

Mostovi naeg Krune

Tonkovia prava su
umjetnika djela
most preko Korane u
Slunju

12
 17.10.2011

Trajanov
Most Masleniki most simbol hrvatske tradicije gradnje
dokaz lunih mostova i pobjede u ratu za neovisnost
Rimske
osvajake
politike i
graditeljskog
umijea.

Mostovi Turskog
carstva primjer
su izvanrednog
graditeljskog
znanja ali i
njihove tadanje
moi.

Kako dolazi do gradnje? Kako dolazi do gradnje?

1. Postojanje potrebe
Potrebu definira Investitor - osoba ili institucija
- osigurava sredstva,
- definira osnovne parametre,
- moe zahtijevati zadovoljenje potrebe i to:
skromno, obilno ili raskono
- realna je tenja za optimumom
2. Investitor pronalazi Projektanta
- javnim natjeajem (npr. u javnim glasilima)
- pozivnim natjeajem
- izravnom nagodbom s odreenim projektantom
Projektant zatim: - smjeta graevinu u prostoru
- izrauje funkcionalni razmjetaj
- vri proraune
- izrauje projektnu dokumentaciju
- ishodi zahtjeve za dozvolama

13
 17.10.2011

Kako dolazi do gradnje? Tko su sudionici u gradnji

3. Investitor bira Izvoaa
- na isti nain kao to bira i Projektanta
- Izvoa mora zadovoljiti slijedee uvjete
- mora imati dovoljan broj i struku radnika
- mora imati strojeve i opremu koji su potrebni
Investitor
Investitor je pravna ili fizika osoba koja ima potrebu za
odreenom graevinom i u ije se ime gradi graevina.

Uz osiguranje sredstava i definiranje osnovnih

parametara mora zadovoljiti i odreene zakonske
odredbe.

Tko su sudionici u gradnji Tko su sudionici u gradnji

Projektant Izvoa
Projektant je fizika osoba koja ima pravo uporabe Izvoa je osoba koja mora ispunjavati uvjete za
strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. obavljanje djelatnosti graenja, a gradi ili izvodi pojedine
radove na graevini.

Na to ima pravo kad poloi struni ispit. Nadzorni inenjer

Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje
ispunjavaju propisane uvjete. Osobito da je projektirana
graevina u skladu s lokacijskom dozvolom, da ispunjava
bitne zahtjeve za graevinu i da je u skladu sa zakonom
i propisima.
U ime investitora provodi struni nadzor graenja.
Nadzorni inenjer je fizika osoba koja ima pravo
uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni
inenjer. Na to ima pravo kad poloi struni ispit.

14
 17.10.2011

Tko su sudionici u gradnji

Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata.

Kontrola projekta
Hvala na panji!
Zakonom su propisane graevine za koje se mora
napraviti kontrola projekta.

Kontroliraju se:
mehanika otpornost i stabilnost
zatita od buke
uteda energije i toplinska zatita

15