IWwiea Ljubisié : Tehnicka mehanika 1 5 TEZISTE 5.1 SREDISTE SISTEMA VEZANIH PARALELNIH SILA | TEZISTE TIJELA Poznato je da izmedu bilo koja dva tifela u svemiry postoji medudjelovanye, tj. priviaéna sila Privlaéna sila kojom Zemiia privladi sva tela svom sredistu, zove se sila teze, a sila kojom tjelo zbog sile teze pritisée podlogu il isteze nit 0 koju je objeseno, zove se tezina tifa. Kako je svako tjelo sistem elementarin materjalnih Gestica ( atoma, jona il molekula ), tezine svih th Zestica, zbog malih dimenzija prema dimenziama Zemija, smatraju se sistemom paraleinih sila, vertikalnog pravca i smjera prema dole, vezanihy za svoja hvatista, i. sredistatih éestica Rezultanta sistema vezanih sila kojima sila teZe priviadi éestice tijela, zove se tezina tela i ona je i sama vezana sila, j. vezana je za svoje hvatiste. Uhomegenom gravitacijskom poly u kojem je intenzitet sile tee nepromjenliv, srediste sistema paralelnih sila kojima sila toze priviaci éestice tjela svom sredistu, je teZiste tela, Tediste tela je hvatisle rezultante sistema paralelnih vezanih sia kojima sila tee priviadi Zestice tila sredistu Zemife, pri bilo Kojer poloZaju tjela u prostoru. Pravac ajelovanja tezine tijela,f. sile Kojom Zemia priviaéi tjelo svom srealstu, zove se tezisnica, Kako je toziste tela ekvivalent zamisjenoj tack u kojoj je skoncentrirana sva masa tifela, iz toga proiziazi da se tijelo oduprto u svom tezistu, nalazi u ravnotezi. Polozaj tezista tjela ovisi o rasporedu masa tijela, i zanimlivo je da se moze nalazit | van samog tila. Teziste tela odreduje se eksperimentaino, ili grafigkim i analltiékim pstupkom, ‘SI.5.1 Eksperimentaino odredivanje leZista. Koko edna tedisnica odredve jednu koordinat tis tjela, za odredivenje testa raz vsta tla potrebno je : jodna tozisnica - za odredivanje tezista stapova “livije tezisnice za odredivanje tezista ploea, | * friledisnice «2a odrodivanje teziste tijals Grafcko odredvani testa tela svodi so na grafcko odredvaniepravca rezutane sistoma vezann parle sia kojima sia tose prac Cosco iota Najprie 8 zadano tielo pedjeli na n-jedhostavnh djelova kojina se moze lako i brzo odredit tz. parjaina testa T;, Ta, To... To, u koja deli parcjainetezine &, Be, Bs, .. Ba Zatim's u mien Mo, nacrta plan tezina, a onda na femelinjega i veri potigon, cia prva i zadna stranica grafic Saroiu piv tects ty, 4. koordnattabste Za tila jadnakog presi, (tv. 1 D- tela, kao Sto su Zia il sipkast prediels,presek tezisice ty, / uzdudne ose Tela, oratch octecuje este tela Za tijela jednake debijine, tj. za tzv. 2 D - tijela, kao Sto su limeni ili plocasti predmeti, za odredivanje tezista potrebno je Sarodit ferugu ledani tx f. Kootdnata yr Ut situ, vekto pareja tzina Gi, Bz, Bs, ... Bn, zaokrenu se 20 90°, u hvatstina Ty, Te, Toy... Tn pa se na fet nadin grafek odredl druga te2iniea te, Koordinats yr Presjek teZi$nica ts i tz, pomaknut za polovicu debijine, odreduje teziste 2D - tijela. Za masimna iv. 3D - tjla, potrobno jo veKore parajalintozia G1, G2, Gs, .., Gx, zaokrenut za 90°, upravou trece Icortinane ose, prostamoy pravokutnog Koornatndg sstoma Ony2, ina al nah grahee Oarod | fobs toaou tf koordinatuzr Presiekteisnica te its, odreduje teZiste 3 D - ijela. SE52 Odredivanje sredita sistema vezanih paralelnih silica Ljubisié : Tehniéka mehanika 1 Poznato je, da je tezina umnozak volumena tela V, i volumne tezine 7, . G=V-7. Kod tifa jednake debjine, f. kod tzv. 2D - tela kao Sto su limen’ i ploéasti predmeti, teZina se racuna kao umnozak povr - Sine A (cm 9 i povrsinske tezine ja(N/cm*), . G= A: 7x, a kod tijela jednakog presjeka, . Kod tzv. 1D - tela, kao Sto su ‘ani Sipkasti predmeti, tezina se raguna kao umnozak duzine L (cm )ilineamne tezine 7.(N/em), . G Prema tome, koordinate tezista tjela jednake debline, ili tzv. 2 D - tjela, analiticki se odreduje pomoéu obrazaca Tan Ban " 52 sa Ba Kod odredivanja (e2ista 2 D - tiela s rasporedom mase u jednoj ravnini, kao u sluéaju ravnih limenih il ploeastih predmeta racungju se samo dvie koordinate tezista tela : xr i yr, pomoéu obrazaca 5.2. Kod odredivanja tezista 2 D - tela s rasporedom maze u praveu tru osa, poput prostorno savijenih limenih predmeta, ra - unaju se sve tr koordinate tezista tjela :xr, yr izt, pomocu obrasca 5.2. Koordinate tezista tila jednakog presjeka il zv. 1D tjela, analiticki se odreduje pomoéu obrazaca Ebiew 53 Kod odredivanja teZi8ta 1 D - tela slineamim rasporedom mase, kao u slu¢aju ravnih Zitanih il Sjpkastih predmeta ra ~ Guna se samo jedna koordinata te2ista tela : xr, a kod odredivania tezista 1 D- tjela s rasporedom mase u pravou dvju 5a, kao u sluéaju ravnih savijenih Zi¢anih il Sipkastin predmeta, racunaju se dvje koordinate tezista tjela xr I yr, pomocu obrazaca 5.3 5.2 TEZISTE HOMOGENIH MATERIJALNIH LINIJA Homogeno tijelo je tjelo jednakog sastava ijednakih svojstava u svakom djelicu svog volumena, Homogena materjaina lnja je tielo zanemarlivo malin dviju dimenzia, u usporedbi sa treéom dimenzijom - duzinom, i uopée tjela jednakog presjeka, kao Sto su Zi¢ani il Sipkasti predmet 5.2.1 TEZISTE JEDNOSTAVNIH HOMOGENIH LINIJA Jednostavna homogena materiiaina Inia je jednodimenzionalno materjaino tijelo oblika koji se ne moze rastaviti na neke ednostavnije oblike, pa im je teziste moguée odredit lake i brzo, bez isa minimainim grafiékim ili racunskim postupkom. $.2.1.1 TEZISTE DUZI “Svato Wolo ima simetian raspored masa u odnosi ha Svoje tediste tele podupriou feist, nalazi seu ravnotedi, i 2._todistesvih simeténih joa, uvok oz na simotral tel. SSS Todo dl l J b4 5.2.1.2 TEZISTE KRUZNOG LUKA 3 55 SU 54 Tediblekruznog taka 68IWwiea Ljubisis : Tehnicka mehanika 1 2R xreyr= 56 i 5.2.2 TEZISTE SLOZENIH HOMOGENIH MATERIJALNIH LINIJA 5.2.2.1. GRAFICKO ODREDIVANJE TEZISTA SLOZENIH LINIJA Graficko odredivanje te2ista slozenih tnijaizvodi se na sijedeci nacin = Nacrla se zadana siozena linija u odabranom mjerilu duzine Mi, Podljeli s6 zadana slazena linja na jednostavne dijelove, Ourede se tezista pojedinih dijelova il tzv. parejalna tezista Ts, T2, T3,.., Tos Odrede se parcijaine duzine Lr, L2,L3, .. Ln Uz pretpostavku da so svaka parcijalna duzina predstavi vertikalnim voktorom usmjerenim prema dole, sa hvatistem u ‘2dgovarajucem parcijainom tezistu, u odabranom mjerilu duzine Mt, nacrta se plan dugina abc... u kojem se pojedini vekiori nadovezuju onim redom kako su tezi8ta pojedinih pareijalnih duzina poredana s ijeva u desno, ‘Na temelu plana dugina abc ... nacria se verizni poligon 123... dja prva i zadnja stranica svajim presiekom $1, odreduju pry tezignicu ty, fj. Koordinati tezista x ~ Nacrla se novi pian duzina a'b'c:... za novi horizontalni polozajnjihovih vektora, koji se nadovezuju onim redom kako ‘su teziSta pojedinin pareijalnih duzina poredana odozdo prema gore, ~ Na temelis tog plana duzina a’b'c’.., hacrta se novi verti polgon 1'2'3..,&ja prva izadnja stranica svajim presjekom S2, odreduje drugu tezisnicu tz, . Koordinatu yr, = Presjek prve tezisnice ti druge tezisnice tz, odreduje tediste T, zadane slozene linje. 5.2.2.2 ANALITICKO ODREBDIVANJE TEZISTA SLOZENE LINIJE Analiticko odredivanje tezista slozenih linjia izvodi se na sijededi nacin = Nacrta se skica zadane slozene linje, a ako je prethodno odraden grafiéki postupak odredivanja tezista onda ertez te Tinije nacrtan u mjerilu M., moze posiuait kao temelj za anallicko odredivanje tezista zadane slozene line. ~ Podijeli se zadana slozena linja na jednostavne dijelove, il se koristi podjela napravjena za graficki postupak, ako je ‘on prethodio analitickom postupku odredivanja tezista zadane slozene linje. ~ Odrede se pareijaina tezista s vrijednostima njihovih Koordinata T( x1; Ys), Ta( Xz: y2), Ta( Xai Ya), Tal Xo: Yo) > Odrede se parcijalne duzine Lr, L2, La, .., kn = Odrede se koordinate tezista zadane siazene linje pomoéu prva dva obrasca 5.3. PRIMJERI. L (GRAFICKO RIESENJE. = 1,260m L2=3.140m La= 1.26 om x7=1,5790m yr = 0,998 cm 69Wvica Ljubi8ié : Tehnigka mehanika 1 ANALITICKO RJESENJE. [E_Ocrede se Koordinate parcfainih (esta ]| 609 5710= 18 mm +10+5= 23 mim 09mm i= O51 om x 210-4437 0m _ || y2= 14397 om (Cozaten_] |__Parejaine duzine odredene su u grafckom postipku | [c= 1.2560m_]|_l2=314om_]_b=126em_] =_ Odrede se koordinate ediéla zadane slozene Inia ey w HAI LaRat Lay 1256-0291 +314 AB + 128-23 7 57 om 1578 om Litletls 12665 5.14% 128 + Layst Lays _ 1,256-0,51 + 3,14 1,437 + 1,28-04 Ye Lat Letls 1,256 + 3,14 + 1,28 988 cm 0,988 om 2Z_Za sloZenu Tnju prkazani na sl a, gfafcki analiGkt odredil te7ise ako je R= 1mm. GRAFICKO RJESENJE. em Tam, nacrla se zadana slozena linia > Podljell se Zadlana sioZena lnja na jedhostavne djelove 'od= ‘rode se paraciiaina tezista Ti, Tz, Ts iT, iparojalne duzine Lr babs ie = Lae ten 2 = 157mm 1e=1,57 om bez baz bez B= 15,71 Line =1,971 L2=Ra=10n = 314mm (Li2= 3.14 cm J | Umjenia Mi. =2 cm 77 om, nacrta se plan duzina abcd 7 verizni poligon I, koji odreduje koordinatu tezista xr [-Uistom mjeritu M., nacria se noviplan dugina abd | verizni poligon Il, Koji odreduje koordinatu tezista yr. |- Odrede se mjerenjem sa crteza, Koordinale lezisia zadane slozene linje [ = OOS or I ¥ ‘ANALITICKO_RJESENJE. | Oarede se Koordinate parcjainih tezista” __—_—i|| TEE om I Le bs x0= 1,636 om {636 cm 363 om [Ly-=20m__] 2,636 cm rio 210-1096 366 [= RZh 636.om ‘Ocrade se Koordinate tezista Zadane slozene lnje, pri Germu se Koriste parcjalne duzine odredone u grafiékom postupkur Lexie Lexe# Laks _(1,57+3,14)-0,365 + 1,57 1,696 + 187-2086 7ATAT 9 9 |x, <0,05 om Leletle 187+ 3.14 +157 +157 7,85. Yi Lays Lays _ 1,57 0,636 + 3,14-2 + 1,572,663 + 1,57 1,636 _ 14,02795 Lt Litls 157 + 3,14 + 157 + 157 785. 5.3 TEZISTE HOMOGENIH MATERIJALNIH POVRSINA Homegene materjaine povne su homogena 2D - tel, jlaJednake debine, kao Sto su len! plates predmetl 5.3.1 TEZISTE JEDNOSTAVNIH. HOMOGENIH MATERIJALNIH POVRSINA Jednostavne homogene materiale povrsine su meni iplocasti predmet oblika koji se ne moze rastavitina jednostavnije oblike, 70 yr 1,787 em) yr = 1,787 emIWwiea Ljubisis : Tehnicka mehanika 1 $.3.1.1 TEZISTE PARALELOGRAMA S55 Tediste paralelograma. 5.3.1.2 a) Tediste paralelograma je u presjeku njegovih djagonals, oe Ginjenica koju ne treba dokazivat. vyhox, ~ Koordinate Zita pravokutnog paralelograma, f. kvadrataT pravokutnika odredone su siijedecim izrazima K xr=a/2 yr=b/2 58 | ‘Roordinate Tezista Kosokutnog paralelograma, §. romba Tt > Cs Tomboida odredene su sijedecim izrazima =d/2-cosa || yr=d/2-sina 59 TEZISTE TROKUTA ‘Aka $0 trokit ABC, podjell na uske paralelograme paralelne sa Stranicom a, spojnica njihovih tezista je prva te2isnica tokula ty ‘Siicno bi se, podjelom trokuta na uske paralelograme paraleine a stranicom b, dobila druga teZignica trokuta tz, a podjelom trokuta na uske paralelograme paraloine sa stranicom c, dobla itraéa tozisnica trokuta ty ( sl. 5.6- a) Teal 56 80 Vi. da su te2itnice Trokita Wjedno [medjane Tokuta “Medijane Wrokuta su inj Koje spajaju sredista stranica WoKula S njima suprotnim jemenima trokuta. Prema Tome, Te2is(e (oKuta Je tacka Koja se nalazlu presjeku ‘medijana trokuta, Ez slénast trokutova ABC 1 FOB (sl 56-a) sliedi OF pF - AB OBE a FB oi A8 Be AC _0C_ 12) Tz slénostirokutova ABT I DFT (|. 5.6 a) proizlazi id Bg Iz slénosti rokutova BDGIBTH (si. 5.6-b) sijedi ye .DT GH ot hn BD BG 4 iz prethodnog omyera proiziazi 5.10) Dakie, tezisle trokuta je jednu trecinu visine udaljeno od baze, ‘odnosno duije trecine visine od viha trokuta. “ike bi povrsinu A, trokula ABC, prikazall vaklorom sa hvalistem 1s tedistu T, vertkalnim pravcem i smjerom prema dole, i ako bi je rastavil na tri komponente As, Azi Az, onda bi se na tomeliuy ‘momentnog pravila, za momentnu taéku O (sl. §.7- a ) mogla| postavit sijedeéa jednadzba i LaxstLAaxs=Axr JA ZAxetansaa La(xy tx2tx3)=Axr i ZAlt tX2tKa)ZA Iz gomje jednadébe proiziazi xr 1 $x exe tx) 5m Za iste vekiore u polozaju zaokrenutom 7a 90° (SI. 8.7 -B ), moze se postavit siiedeca jednadzba 1 1 TAxs=Ax faxstarrtanea 4 +y24ys)=Ayr 7 FAH tye tys)=Ay Iz gornje jednadabe proizlazi ‘SI5:7Tediste trokuta preko koordinata Yemena yee Fly tyetys) 5.12 71Wica LjubiSié : Tehnicka mehanika 1 §.3.1.3 TEZISTE TRAPEZA Teziste nesimetrignih poligana odreduje se podjelom na dva ih vige trokutova, ‘Kako trapez ABCD (1 68-a ima jednu medjanu, 0. spojnica sredista svoj baza, jasno je da je medjana EF, trapeza ABCD, Jedna njegova tezishica tr Drugu tediinicu (2, predstavia spojnica teZista T; (Ts, rokutova ‘ACD / ABD, kao dijelova trapeza ABCD, a presjek teZisnica ty 1 te, fe teziste T, trapeza ABCD. “Ako bi povrSinu A, trapeza ABCD, prikazall vekloromn sa hvalistem Utezistu T, vertkalnim pravcem i smjerom prema dole, a povrsine ‘Ai 1Ay,trokutova ACD | ABD, smatralinjenim komponentama sa hnvatistina u teZistima Ti Te, onda se polo2aj tezistaT, trapeza ABCD, lako moze odrediti pomocu momentnog pravila ‘S158 Teziste trapeza. 5.3.1.4 TEZISTE 7 AiZntAvdh= Ayr ni | 22ye @A Ly GtbDh wv | Bh Sn, ant, ately, ‘Nakon sredivanja, iz gomje jednadzbe proizlazi yn 5.13) 1 BU tye ya) Tediste T, trapeza ABCD, moze so lako odrediti geometrjskim postypkom koji je davolina jasan iz sl. 5.8 -b, tako da njegovo dbjasnjenie moze izostat KRUZNOG ISJECKA ‘Ako se kruin isjecak OAB, podjelina velkibroj djelova koji se ‘mogu smatrati skim trokutovima, te2ista ti trokutnih elemenata kruznog isjecka su tacke Ts, To, Ts, .., To, koje lee na 2/3 R od sredita kruznag isjecka 0. ‘Spojnica tezisia Ty, Ta, Ts, Je kruzniluk CD (1 59-a), pa ispada da se odredivanje lezista kruznog isje¢ka OAB, svodi na odredivanje tezista kruznog luka CD. ‘Proma tome, u skiadu s obrascem 5.5, 1 odredeno je sijedecim obrascem Sto kriznog isjecka 208 y= OER a4 By Tediste vadranta (1 5.9-b) odredono e obrascima nr=42 z06R 5.18 3 «ei r= 04243 R 5.16 Tediste polukruga (sl. 5.9-¢) odredeno je obrascem y= $82 04203R 517 ‘SI. 5.9 Tediste kruznog isjecka. x 5,3.1.5 TEZISTE POVRSINE OMEDENE PARABOLOM a) ry) Povrdina omedena parabolom drugog reda A 5.14 y Koordinale feiftapovrsine omedene parabolom drugog reda jel | [(s05:10-2) odredene su sededim obrascima r z 5 a 1 7 5.19 ‘Roordinatetedéla povrsine omedene parabolom drugog reda (sl. 5.10-b) odredene su slijedecim obrascima £ 620 S510" TediSte povrsine omedene parabolom 72IWwiea Ljubisié : Tehnicka mehanika 1 5.3.2 TEZISTE SLOZENIH MATERIJALNIH POVRSINA 5.3.2.1 GRAFICKO ODREBDIVANJE TEZISTA SLOZENIH POVRSINA Grafiéko odrodivanjo tezi8taslozene povrsine izvodi se na sijodedi natin = ‘Nacria se zadana sloZena povrsina u odabranom mjerily zine Mi. + Podieli se zadana povrsina na jednestayne dijelove. ~ Odrede se parcjaina tedista, 9. tezista T1, Ta, Ts, .., To, pojedinih dljelova slozene povrsine. + Odrede se parcjaine povrsine A, Az, As, ... Ae * Prkazivanjem parcijalni povrsina vertkainim vektorima usmyjerenim prema dole, u mjeriu Ma, modula 3 Be = Aa/ Ms, d= As/ Ma, i(0, nacria se plan povrsina abc... nadovezivanjem svih th vektora onim redom, kako su tezistapojedinih parcjanih povrsina poredena s ljeva udesno ~ ‘Na temefju plana povrsina abc..., nacta se veriéni poligon 123, .., ja prva i zadnja stranica presjekom $1, odreduyju ppruu tedisnicu 1,9, koordinatu x, tezista zadane slozene povréine. = 'Nacrta se novi plan povrsina abic., za iste vekiore povrsina, samo w polazaju zaokrenutom za 90°, za nov list pol O = Na temelju plana povrSina arb'e.. nacrta se novi verzni poligon 1'2'3... éja prva i zadja stranica presjekom S, od - reduju dragu tezisnicu t,t. Koordinaty yr, zadane slozene povrsine, a presjek teisnica 1 it, Je texisteT, fe povrsine 5.3.2.2 ANALITICKO ODREDIVANJE TEZISTA SLOZENIH POVRSINA Analtcko edredivanje tezista slozene povrsine izvodi se na sijededi nadin + ‘Nacta se skica zadane slazene povrsine, a ako je prethodno odraden grafick postupak karst se crte3 zadane slozene porrsine nacrian u mjerii duzine M,, , Koj moze posluziti|kao tome) za analiicko odredivanje tezista. Podjel se zadana siozena povrsina ha jednostavne povrsine ili se korist podjela napravijena za graficki postupak Odrede se parcijaina tezisia s vnjednostina koordinata Ts (x1; yi). Ta( Xai Yz), T9(X3i Ya), » To( Xo: Yn) Odrede se parcijaine povrsine Ai, Az, As, .., An, ii se koriste vijednosti odredone za grahcki postypak Odrede se koordinate tezista zadane siozene povrsine pomocu obrasca 5.2 ( prva dva obrasca ). PRINIERT ] ‘GRAFIGKO. RUESENJE: (sesmmsrstew? |e ANALITIGKO RJESENJE 7426 6m (_x1=2090m |Ivica Ljubisi¢ : Tehni¢ka mehanika 1 [[Z.-Za siozenu povrsinu prikazanu na SI, orafcki Tanallicki odfodi toPisto, ako je R= 7,5 om. GRAFIEKO RJESENJE: Parcijaine povrsine Koordinate parcijainih tezista R= 150m 14243 :2-4,5 = 1,27 om 4243°-1,5 = 3,64 m Yi=2R + 0A249R =3 + 0,4243-1,5 = 3,64 om Ys =2R-04243 2R=3-1,273= 1,727 om ys =R=1,50m Gjelovit graficki postupak odredivanja tezista zadane sloZene povréine, prikazan je na sl. b isl ¢ a) b) c) ~ BAD g Azo Arg by ie As oS a op P Ae Ar d ,704 ml) |lyr = 2,795 om| ANALITICKO RJESENJE. Ar xr + Az X2-Ay x3_ 3,594 1,5+ 7,068 1,273-3,534 0,636 _ 5,03 + 8,99 -2,247 I +A2-As ‘5534 + 7,068 - 3,534 7,068 an xp = Pegg = 1,705 0m Arr Az Vi ‘534 3,636 + 7,068 1,727 -3,534 * AitAz-As ‘5,534 + 7,068 - 3,534 . 5 =2,795 on Zoe = 2,795 0m (3. Za slazenu povrsinu prikazanu ha SI a, graficki|anallieki odredil teziste, ako jo R= 1 om. GRAFICKO RIESE! Parcijaine povrsine Ar=2R-R=2R 1=Z0m? A Az=1/2R-R=0,5R=0.5-1= Rix aot ze 2 Sam? |[_Az= 0,5 0m? 1,57 em? Aa 1,57 om? Gjelovit graficki postupak odredivanja tezista zadane sloZene povréine prikazan je na sl. bi sl. ANALITICKO RIESENJE Koordinate parcijainih tezista = R= tem x= Tom x2=2R +R/3=2+0,33: 333m xs= 2R=2em ys = 0,877 em [yo=R+0,4249R = 1,4249R= 1,42430m] | ys= 1-42 0m 74IWwica Ljubisié : Tehni¢ka mehanika 1 AL x +A axe +Ag Xa 2-1 + 05-2539 + 1,57 2 ee IEZE) T+ 0,885 + 2.236 51, 3065 ‘407 = 1,5495 om 407 xr = 1,5495 em Ai tA As 140,335 + 2.236 As Yi +A2y2+As ys 205405 0606+ 1,57 14243 140,339 +2296 8769 om 7 .8769.em gustoce, u svim djelovima svog volumena. 5.4.1 TEZISTE JEDNOSTAVNIH TIJELA Jednostavna tila su tijela jednostavnog oblika, koja se ne mogu rastaviti na jednostavnije oblike. 5.4.1.1 TEZISTE PRIZME 5.4. TEZISTE HOMOGENIH MATERIJALNIH TIJELA Homogena materiaina tijeta su masivna tjela izradena od materia jednakog sastava | svojstava, pre svega jednake 2 ‘S511 Tediste prizma. Prlzma je tjlo simetiéno po visi, iz 2ega provlazi dae (erste prizme u sredistu pravca koj spaja tezisia horizontalnih presjoka prizme. Dakle, fe2iste prolzvoline praviine prize je tatka T, Koja se ‘nalazi na polovini visine h, podignute nad presjekom T1, tedisnica donje baze prizme. Volumen V, iy - Koordinata tezista prizme odredeni su Zrazima 1 =f vedRah W=th 524 $.4.1.2 TEZISTE PIRAMIDE AN Ad Tetiste proizvoline piramide je tacka T, koja se nalazina éetvrtini iramide. visine h, podignute nad presjekom Ts, tezisnica baze, Clk ED Ah = ‘5.22 weEn STP ae 5.4.1.3 TEZISTE VALJKA Teziste valika je tacka T, koja se nalazi na polovini visine h, ae eee *| J Volumen V, iy - koordinata teZigta valika odredeni su izrazima Ss) ven yakn | 528 ‘SI. 5.13 Tediste valika. 5.4.1.4 TEZISTE KUPE (STASCA) a Tey oR EES TOS SIS tran yeth 524 ; Votumen V, Ty -Koordnata festa zarubjono kupe (Rrmjeg = [stosca ) odredeni su izrazima V=Ly ater ertnn| 5.25 ‘SI-5:14 TeZiste punog Iknjeg siosca. 5.4.1.5 TEZISTE KUGLE | DIJELOVA KUGLE la) b) ey) d) [Volumen V, i koordinale tezista kugle (si. 5.15- a) fn’ may=0 | --526 €) Gy QD Votumen V.1y -koordinata tezilta polukugle (si 515-0) Volumen 5.15-c) V, 1y- Koordinata tezista odsjecka Kugle ( kalote, SI. & Z dante Fal a 3 (Rhy marr Ht vean(R-B) ae 5.28 [Volumen V, 1y - Koordinata te: ia isjocka kugio (si 5 15d) S15.15 Tediie kuglo, polukugl, odsjedka |isiocka kuple Zz aR’ yea Z(2R-h) 5.29 aWwica LjubiSié : Tehniska mehanika 1 5.4.2 TEZISTE SLOZENIH TIJELA 5.4.2.1. GRAFICKO ODREDIVANJE TEZISTA SLOZENIH TIJELA Grafcko odredivanje tezistaslozenin tjela izvodi se na sijedeci nacin ~ Nacrta se zadano slazeno tijelo u odabranom mjeritu duzine Mi, Podieli se zadano slozeno Hijelo na jedhostavne dijelove. = Odrade se parajaina tezista Ty, Te, Ts, Tn = Oarede se parajaini volumeni Vi, V2, Va. ,'Vn > Nacrta se plan volumena abe... za verlikarl polodaj vektora volumena, Koj se u planu volumena nadovezuiu redom / My, Be = Val My, ‘22 kojem su poredena parcijaina tezista s ljeva udesno, pri Gemu su moduli pojedinih vektora : al ‘od = Va/ My, itd, ~ Na temelu plana volumena abc .., nacrta se verléni poligon 123... éja prva | zadnja stranica presjekom 1, odreduju prvu te2ignicu tx, {, Koordinatu x, tezista zadanog sloZenog tila. - Nacrta se novi plan volumena a'b'c.., za novi horizontalni polozaj vektora i novi pol O' ‘ii ist pol O. = Na temelu noveg plana volumena a'b’c.., nacrta se novi verizni poligon 1'2°3".., ja prva izadnia stranica odreduju drugu tezisnicu ta, Y. koordinatu yr, teZista zadanog slozenog tijela, Ukoliike je tjelo simetriéno bar UW jednom od tri prostorna pravca, Sto je gotovo redovito sludaj kod raznih masinski il konstrukojskin djelova, 2a odredivanje tezista ljela dovoline su dvje od tri tezignice, koje svojim presjekom odreduju te2iste zadanog slozenog tiela. + Ukoliko zadano sioZeno tiielo nije simetriéno nit u jednom od tr prostoma pravca, tada je potrebno nacrtat i tredi plan volumena, za tre¢i od tri prostorna pravca, ina temelju njega nacrtati odgovarajuci verizni poligon, éija prva i zadnja stranica odreduje trecu te2iSnicu ts, f. Koordinatu 27, te2isla zadanog slozenog tijela. Presjek trju te2isnica ty, t2 its, odreduje teziste zadanog siozenog tela u takvom slucaju. 5.4.2.2 ANALITICKO ODREDIVANJE TEZISTA SLOZENIH TIJELA Anaiiticko odredivanje tezista slozenih tjota izvodi se na sijededi naéin ~ Nacrta se skica zadanog slozenog tijela, a ako je prethodno odraden graficki postupak, Koristi se crtez zadanog tifela koji je nacrtan za potrebe grafickog odredivanja tezista zadanog slozenog tela. ~ Podijeli se zadano slozeno tjelo na jednostavne dijelove ili se Koristi podjela napravijena za potrebe grafickog riesenia. + Qdrede se paraijaina tezista s vnjednostima koordinata Ts( x1; ys; z1), T2( xz: ¥2: 22), T3(X3: ¥9i Za), =.» Tal Xai Yi Za) ili se koriste ti podaci dobiveni u grafickom postupku. = Carede se koardinate tezista zadanog slozenag tjela pomosu obrazaca Evy 5.30| ‘gle 030 vt ' GRAFICKO RIESENJE Vs. 2 Vs, 3 3| 3 3| 4 8 ft o i ‘y= 3,072 0m @. ol * ‘ANALITICKO RJESENJE.IWwiea Ljubisis : Tehnicka mehanika 1 o16 26 ‘ANALITICKO RJESENIE: 5.5 PAPPUS - GULDINOVA PRAVILA ‘Starogréki flozof matematicar Pappus iz Aleksandrije (~ 290 do ~ 350) obradio je teorijiu nastanka rotacijskih tjela i ‘odredivanja povrsina i volumena rotaciiskih tela. ‘Mnogo kasnije, Svicarski matemati¢ar Paul Guldin ( 1 577 - 1 643 ) detalnie je razradio teorju nastanka rotacjskih tela J odredtvanja rotaciiskih povrsina i rotacijskih volumena, pa se njima u Cast, ta teonja naziva Pappus - Guldinovim praviima, Rotaciska tela, .rotacijski volumeni su tijela koja nastaju rotacijom neke povrsine oko neke ose. Rotacijske povrsine ii povrsine kojima su omedena rotaciiska tjela su povrsine koje nastaju rotacijom neke linije oko eke ose, Teonja nastajanja i odredivanja rotaciiskih povrsina i rotacjskih volumena temeli se na dva pravila ii teorema, 12,25 em V2= 25,74 om Vs= 18,43 om 1.1 Papus - Guldinovom pravilu 0 nastajanju i odredivanju rotaciiskih povrsina, i 2. Ill Papus - Guldinovom pravily 0 nastajanju i odredivanju rotacijskih volumena, 7Ivica Ljubisi¢ : Tehni¢ka mehanika 1 5.5.1 PRAVILO O ROTACIJSKIM POVRSINAMA ‘Ako proizvolina linia L (sl. 5.16 - a )rotra oko neke ose s kojom leZiu istojravni, a's kojom se ne presijeca, svaki elementarni dio fe linje Ce pri rotaciji za pun krug, obrazovati povrsinu u obliku obruéa, koja je u svom razvienom obliku prikazana na sl. 6.16 -b. Pavisina Koja hastane rolaciiom tog jedhog elementarnog djelica, linge, jednaka je umnosku duzine tog ajeliéa L:, / obima kruzne utanje koju ta deli linje prevali pri rotaci oko ose y. Az 2x/ 0-1, ‘Ako bilinju L, koja roti oko ose y (sl. 5.16-a ) podjelili na ‘mnogo djeliéa male duzine L;, onda bi njinovom rotacjom nastale arciaine povrsine 5) oh 5 i O=200 ‘Nihiovin zbrajanjem dobje se ‘SI. 5.16. Pravilo o veliéini rotaciiske povrsine. 5.5.2 PRAVILO O A=2Latxr 5.31 Obrazac 5.31 je matematski zapis | - Pappus - Guldinovog pravila ili eorema koji glasi Povréina koja nastaje rotacijom proizvoline linije oko neke ose s kojom ledi u istoj ravni, as kojom se ne presijeca, jednaka {Je umnosku duzine te lnije | obima kruzne putanje Koju pri rotacii opise njeno teziste, ROTACIJSKIM VOLUMENIMA a) a ‘Ako proizvolina povrsina A (si. 5.17 -a ) rola oko neke ose, svaki elementarni djelié te povrsine ée pri rotaciji za pun krug, ‘brazovati tjelo u obliku kruzno savijene sipke, koja je u svom razvjonom obliku prikazana na sl. 5.17 -. Volumen koji nastaje rotacjom tog elementarnog djelica povrsine Ai, jednak je umnosku povrsine tog djelica A. i obima kruzne pputanje koju taj djalié povrsine prevall pri rotacii oko ose y. vi x-A; “Aiko bi powrsinu A, Koja rota oko ose y (sl. §.17-a) podjelli na ‘mnoge malenih djeliéa A, , onda bi njhovom rolacijom nastali volumeni xt Ar x2Az 2x8-A2 ait An ‘Nihovim zbrajanjom dobijo se SI.5.17 Pravilo 0 velitni rolaciiskog volumena, V=2Am xr 5.32 Obrazac 5.32 je matematski zapis II- Pappus - Gildinovog pravila il leorema koji glasi Volumen koji nastaje rotacijom proizvoline povrsine oko neke ose, jednak je umnosku te povrsine i obima krudne putanjo koju pri rotaoj opise njeno teziste. PRIMJERT. 17._Za slozenu Iinju prkazanu na sia, odredii povrsinu Koja bi nastala njenom rotaciiom oko y ~ 056. la) 30. ') GRAFICKO ODREDIVANJE TEZISTA: 78IWwiea Ljubisis : Tehnicka mehanika 1 16cm Ls = 05cm Le= 15cm 2,750 x= 150m ‘ANALITICKO ODREDIVANJE TEZISTA x vn 1STS+ 632 + 0,75 + 1,125 _ 9.57 Lexi Lana? Lana? Laks _ 05-275 +3162 + 05°15¢ 15-078 Tit Lavlst Le 05+ RIE FOS+ TS 222 1,690m 506 566. ‘ODREDIVANJE ROTACIISKE POVRSINE AzL-2xrt 66 -2-1,697 = 60,1 cm? ‘A= 60cm? ‘2. Za slozenu povrSinu prikazanu ha SI. a, edredii volumen Koji bi nastao njanom ratacjiom oko x - 056. a) b) A Ay Ae 10,10, | [ 10, 10, 73 cm Ar Ae As ‘Aa= Lem vs Ye Ye 66 om 66 cm ANALITICKO ODREBIVANJE TEZISTA ys Aiyit Arye Aaya 24,5+2-2+1166 _3+4+1,66 _ 8.66 Ait Ast As “24247 a = 732.0m ,732 0m ODREDIVANJE ROTACISSKE POVRSINE Vv. 52m 1,732 2ny, 4,41 cm V = 54,41 cm? ZADACI_ZA_SAMOSTALNU_VJEZBU : @ @ @ v 7 205 ae . | wl 5 i |e = ra [as © | 15 io |5\5 Agha Za zadanu slozenu linju, odrediti povrsinu koja bi nastala njenom rotacijom oko x - ose. Za zadanu sloZenu linju, odrediti povrsinu koja bi nastala njenom rotacijom oko y - ose. ‘Za zadanu sloZenu povrsinu, edrediti volumen koji bi nastao njenom rotaciom oko y - ose. Za zadanu sloZenu povrsinu, odrediti volumen koji bi nastao njenom rotaciiom oko x - ose. 79