BiH u trgovinskoj razmjeni ostvaruje konstantan deficit

ta od onoga to uvozimo moemo sami proizvoditi?

BiH u trgovinskoj razmjeni ostvaruje konstantan deficit. Nau trgovinsku razmjenu karakterie velika ovisnost
o uvozu energenata (nafta i naftni derivati i plin), hrane, lijekova, maina i aparata, te vozila i tekstila. S druge
strane, najvie izvozimo poluproizvode:

- bazne metale,
- drvo i njegove proizvode,
- elektrinu energiju,
- obuu, te
- maine i aparate i njihove dijelove i namjetaj.

Trgovinski deficit je u godinama prije finansijske i ekonomske krize (2008.) dostigao i nivo od visokih
42,7% BDP.

U godinama nakon krize, zbog globalno niske potranje, donekle je smanjen obim trgovine, to je dovelo do
smanjenja trgovinskog deficita i BiH koji je u prethodnoj godini inio 31,1% BDP.

Pokrivenost izvoza uvozom oscilira oko 50% u svim prethodnim godinama.

- Konkretno, u 2014. godini trgovinski deficit je iznosio 7,51 milijardi KM.

- Od toga najvei trgovinski deficit se biljei u razmjeni proizvoda mineralnog porijekla, to se

uglavnom odnosi na naftu i naftne derivate 1,18 miljardi KM.

- U trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prehrambene industrije deficit iznosi 2,10

milijardi KM.
- Nadalje veliki deficit se ostvaruje u trgovini proizvodima hemijske industrije 961,0 miliona KM.

- Deficit u trgovini mainama aparatima i mehanikim ureajima iznosi 1,40 milijardi KM, dok u
trgovinskoj razmjeni transportnih sredstava, to se uglavnom odnosi na uvoz osobnih automobila, deficit
iznosi 738,0 miliona KM.

Postavlja se pitanje kakva razvojna strategija je optimalna za BiH u svjetlu makroekonomskog modela koji je
odreen, u prvom redu, valutnim odborom, odnosno fiksnim deviznim kursom, s tim da ovakav model
pretpostavlja do odreene mjere restriktivnu fiskalnu politiku, ogranienu monetarnu politiku, te slobodan
protok kapitala.

Kao mogue razvojne strategije nameu se supstitucija uvoza domaom proizvodnjom ili strategija zasnovana
na rastu izvoza i priliv kapitala u formi direktnih stranih investicija kao jedine forme odrivog zaduivanja.

Rast zasnovan na supstituciji uvoza, podrazumijeva uglavnom supstituciju uvoza osnovnih dobara domaom
proizvodnjom, to dalje znai i da se roba proizvedena na taj nain troi u zemlji, te da i cirkulacija novca
ostaje u zemlji. Ovakav model ekonomskog razvoja je u ezdesetim godinama prolog vijeka bio popularan, jer
se na taj nain promovisala ekonomska nezavisnost i razvoj u zemljama u razvoju. Substitucija uvoza se,
uglavnom, odnosila na proizvodnju energije, hrane i vode. Ovaj model je naputen zbog toga to se pokazao
neefikasnim u zemljama treeg svijeta zbog njihove nemogunosti da se pozicioniraju na svjetskom tritu. Od
tada se veina zemalja okrenula modelu rasta zasnovanom na izvoznoj strategiji.

Ovo naroito nije mogue u novom ekonomskom poretku zasnovanom na neoliberalizmu, jer strategija rasta
zasnovana na supstituciji uvoza podrazumijeva zatitu domae proizvodnje, odnosno protekcionizam, to opet
moe da bude jedino efikasno rjeenje za velike zemlje, gdje postoji ekonomija obima. U sluaju male otvorene
ekonomije kakva je bosanskohercegovaka i u uslovima globalizacije i vaeih trgovinskih sporazuma nije
mogue razvijati ekonomiju na bazi zatite domae proizvodnje. Ipak, vrlo esto se uje da bi BiH trebala
da ima svoje poljoprivredne poizvode kao osnovu za dalji razvoj prehrambene industrije.

Naa zemlja posjeduje kvalitetno, nezagaeno zemljite i travnate povrine, kao i odreenu tradiciju u
poljoprivrednoj proizvodnji, ali treba spomenuti da udio poljoprivredne proizvodnje u BDP-u konstantno
opada, te da je za razvoj ove grane potrebna strategija razvoja koja podrazumijeva i znaajna sredstva za
subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, to je inae sluaj u razvijenim zemljama, gdje se za poticaje u
ovoj oblasti izdvajaju znaajna sredstva iz budeta. Nadalje, strategija treba da prati i razvija mjere i standarde
za ocjenu kvaliteta, jer se pokazalo da u ovoj oblasti ne postoji niti kvalitativna niti cjenovna konkurentnost,
odnosno da su primjeri cjenovne ili kvalitativne konkurentnosti vrlo rijetki. Dakle, poljoprivredna proizvodnja
iziskuje znaajna domaa finansijska sredstva i paljivo formulisanu strategiju.

Ukoliko uzmemo u obzir ogranienja navedena u sluaju razvoja sopstvene industrije u cilju supstitucije uvoza,
kao logian model razvoja se ipak namee rast zasnovan na poticanju izvoza.

Jedina mogunost za razvoj se nalazi u oblastima gdje postoji sirovinska baza, odnosno slobodan pristup
resursima.

- Na osnovu ovoga drvna industrija i industrija namjetaja, te metalopreraivaka industrija i

proizvodnja elektrine energije imaju ansu da se dalje razvijaju u pravcu vee finalizacije proizvoda
uz iskoritavanje domaih resursa kao baze.
- Proizvodnja elektrine energije se pokazala kao znaajan izvozni resurs, to bi u budunosti trebalo da
bude razvojna ansa BiH zbog dobrih klimatskih i hidrolokih uslova s jedne strane, a s druge strane u
ovoj oblasti moe se govoriti i o mogunosti znaajnijeg iskoritenja postojeih energetskih kapaciteta
za proizvodnju elektrine energije radi iskoritenja u domaoj privredi. Na ovaj nain bi se u konanici
dobili izvozni proizvodi viih faza izrade, uz nie trokove proizvodnje, to bi povealo konkurentnost
naih proizvoda na svjetskom tritu.

U skladu s naprijed navedenim, ovo se posebno odnosi na dalje razvijanje drvne industrije do viih faza
prerade, te metalopreraivaka industrija posebno u proizvodnji dijelova za automobile, gdje BiH ima dugu
prijeratnu tradiciju, te pristup sirovinama, kao i dobar imid na EU tritu u ovom proizvodnom segmentu.

Proizvodnja namjetaja je jedan od svijetlih primjera dobre strategije izvoza, jer je primijenjen klasterski
pristup to je rezultiralo dobrim izvoznim poslovima u kojima smo ostvarili suficit u trgovinskoj razmjeni.
Pored proizvodnje namjetaja trgovinski suficit ostvarujemo u drvnoj industriji u cijelosti, kao i u proizvodnji
baznih metala.

Izvozne grane za koje je identifikovano da imaju znaajan razvojni potencijal, trebaju da imaju obezbijeene
izvore finansiranja za dodatna ulaganja i razvoj koji bi omoguio dobro pozicioniranje na svjetskom tritu,
to moe da omogui jedino dobro poslovno okruenje koje predstavlja osnovu za privlaenje direktnih stranih
investicija kao osnovnog izvora finaniranja u datim uslovima.(avaz.ba)