Proitajte ova dva teksta i napiite esej na temu Metafizika.

1 TEKST

Bitak (lat. esse) temeljni pojam antike i srednjovjekovne metafizike te poglavito

metafizike ontologije i njezina daljnjega oblikovanja u novome vijeku. Glagol biti iz kojega
se bitak tvori kao poimenieni infinitiv, najopenitiji je iskaz koji na stanovit nain ukljuuje
sve pa ak i svoju suprotnost (ne biti) te, takoer, u najirem smislu oznauje sadanjost
sadanjega (bie, poimenieni particip), to znai, i sadanjega (primjerice kroz zamjedbu) i
buduega (kroz iekivanje).

Taj iskaz isto tako ukljuuje i bezvremenoapstraktno (kao to je to sluaj u

matematikome miljenju) ili pak nad- vremeno vjeno (kao primjerice u religioznome
iskustvu). Svejedno otkriva li se to to se misli pod rijeju jest u svojoj sadanjosti, duhu
(miljenje, spoznavanje) ili pak osjetilnosti (zamjedba, osjeaj), pritom se uvijek zajedno s
time isto tako misli i na razliku izmeu sadanjosti i sadanjega, nazonosti i nazonoga,
bitka i bia.

Pojam bitka je za metafiziko-ontoloku filozofiju sveobuhvatni pojam. On je kao

pojam koji je lien granica neodreen, pa ne posjeduje jednoznani (univono) sadraj, ali
ipak nije bez sadraja. Budui da on nadilazi sve ograniavajue i odredbene pojmove, on se
na taj nain moe odnositi nasve (beskonano i konano), ali i na analogan nain.

S filozofskim miljenjem bitka zapoeo je u prvome redu Parmenid ( Bitak i miljenje-

jedno te isto) Kod Parmenida i openito kod predsokratovaca nameu se glavne filozofske
teme, kao primjerice : bitak i nita, bitak i mnijenje, bitak i nastajanje te konano, bitak i
pojava. Analogija iskaza o bitku izriito je naglaena kod Platona i Aristotela....

...Pod bitkom se pritom misli na temeljno ispunjenje nekoga bia, dakle na njegovo
biti tu(esse est aktus) pri emu se samostojnome biu (supstanciji) ipak pridaje stanovita
prednost pred nesamostalnim biem (akcident). Sveukupno gledano, pritom se razvija
mnogovrsnost pojmova koji, logiki promatrano, imaju isti neogranieni opseg kao i isti
pojam bitka, te koji na isti nain nadilaze (transcendiraju) kategorijalne i modalne pojmove te
su stoga isto tako konvertibilni s pojmom bitka. (trancendentalije)....

A. Halder, Filozofijski rjenik, Naklada Juri, d.o.o. ,str46 i 47.

2 TEKST

injenica iskustveno utvreni ili utvrdljivi objektivno postojei odnos meu predmetima,
predmet ili podatak. Javlja se u vie srodnih znaenja, pa napose znai: a) ono to je zbiljsko (za
razliku od fiktivnog), b) ono to je aktualno (za razliku od samo mogueg), c) ono to jest ali ne
mora biti (nasuprot onome to je nuno), d) ono to jest tako kako jest, bez obzira na to
spoznajemo li mi to (nasuprot onom to ovisi o aktu spoznaje), e) ono to je vrijednosno neutralno
(nasuprot onome to je dobro ili loe), f) ono to je objektivan korelat suda (nasuprot predmetu kao
objektivnom korelatu pojma). Pitanje mogu li se injenicama doista pripisati svojstva koja smo
nabrojali, predmet je velikog spora izmeu empirista, racionalista i drugih spoznajnih teoretiara.

Vladimir Filipovi, Filozofijski rjenik, MH,1989., str. 59.

U eseju odredite i problematizirajte ove pojmove: metafizika, ontologija, bitak, bit,
bie, supstancija, injenica, iskustvo, nuno

Smjernice za pisanje eseja

1. Bavi li se filozofija injenicama ili bitkom? Objasnite svoj stav.

2. Koja se filozofska disciplina odreenije bavi tim problemom. Objasnite
prihvatljivu teoriju.
3. Ima li danas smisla baviti se tim problemom?
4. U argumentaciji svojih stavova koristite li se injenicama ili pokuavate
openito izraziti stav?

Navedite u objanjenjima i neke od predloenih primjera.

1. Navedite primjer kojim se objanjava nespojivost filozofije i znanosti.

2. Navedite primjer koji opisuje odnos filozofije i znanosti.