Interferencija svjetlosti

Interferencija valova
(mehanikih i svjetlosnih) je
svojstvo algebarskog zbrajanja
(pojaavanja i ponitavanja) dva
ili vie vala.

a)

Na slici je prikazan val na

vodi iz jednog izvora a), i
iz dva izvora b).

Openito moemo rei: ako

se dva vala, irei se iz
razliitih izvora svjetlosti,
sastanu u nekoj toki
prostora oni se
superponiraju ili zbrajaju
dajui svjetlu ili tamnu
prugu. b)
 Uvjeti za interferenciju

Da bi dolo do interferencije valovi moraju biti

koherentni tj. valovi moraju imati:

razliku faza koja se ne mijenja u vremenu

identine valne duljine (ne moe doi do interferencije
npr. zelene i crvene svjetlosti)
identine amplitude
Osnovni uvjet potreban za konstruktivnu interferenciju
(zbrajanje dva ili vie vala; svjetla pruga u valovima
vidljive svjetlosti) i destruktivnu interferenciju (potpuno
ponitenje dva ili vie vala; tamna pruga u valovima
vidljive svjetlosti) je:
valovi moraju biti potpuno isti-koherentni

1 = 2, A1 = A2.
 Koherencija

Ako je faza vala svjetlosti definirana u svakom trenutku kae

se da je svjetlost koherentna.
Ako se faza svjetlosnog vala nasumino mijenja od toke do
toke, odnosno od trenutka do trenutka, kae se da je svjetlost
nekoherentna.
Na primjer, laser generira koherentnu svjetlost. U laseru, svi
atomi zrae u fazi.
arulje sa arnom niti ili fluorescentne arulje daju
nekoherentnu svjetlost. Svi atomi u fosfornom sloju
fluorescentne arulje emitiraju u razliitim vremenima.
5
 Superpozicija

Ukupna amplituda (maksimalni pomak od

ravnotenog poloaja) uzrokovana
kombinacijom valova je algebarska suma
amplituda svakog vala pojedinano.
Ako valovi daju vei val, oni interferiraju
konstruktivno.
Ako se smanjuje ukupna amplituda, oni
interferiraju destruktivno.

6
Konstruktivna i destruktivna interferencija

Razlika faza nula Razlika faza jedna valna Razlika faza pola valne
konstruktivna duljinu konstruktivna duljine destruktivna
interferencija. interferencija. interferencija.

7
Prostorna smjetenost koherentnih valova i
mjesto susreta u tokama P
Jednadba vala i interferencija
Ako su valovi koherentni, tada zbrajanjem mogu
dati konstruktivnu ili destruktivnu interferenciju:

Razlika putova za
Razlika putova za destruktivnu interferenciju:
konstruktivnu
interferenciju:
x 2m 1 m 1,2,...
2
x m m 0,1,2,...
 Interferentni uzorci

Konstruktivna
interferencija nastaje
u sredinoj toki
Dva vala prelaze istu
udaljenost razlika pukotine
svjetla
puteva nula (dolaze u pruga
fazi)

zaslon
 Interferentni uzorci

Razlika puteva valova je

jedna valna duljina
Dol donjeg vala
preklapa se sa dolom
gornjeg vala
amplituda vala se
poveava svjetla
pruga
Vidimo svijetlu prugu
 Interferentni uzorci
Gornji val putuje jednu
polovinu valne duljine
dalje od donjeg vala
Dol donjeg vala preklapa
se s brijegom gornjeg
tamna
vala pruga
To je destruktivna
interferencija
vidimo tamnu prugu
 Lloydovo zrcalo
Generiranje interferentnog uzorka s
jednim izvorom svjetlosti
Val dolazi do toke P izravno i nakon
refleksije zaslon
Reflektirana zraka moe se tretirati kao
zraka iz izvora S 'iza zrcala
Na tako dobivenom interfrentnom
realni
uzorku poloaji tamnih i svijetlih pruga
izvor
su invertirani u odnosu na uzorak
dobiven interferencijom valova iz dva
realna izvora
-dolazi do promjene u fazi od
180 uslijed refleksije na zrcalo
sredstvu veeg indeksa loma
 Drugi naini podjele valne fronte

Lloydovo zrcalo

S
S1
S1

S2 S2
Fresnelova bi-prizma
Fresnelovo dvostruko zrcalo
 Promjene faze zbog refleksije
Elektromagnetski val doivljava promjenu u fazi od 1800 nakon
refleksije na mediju veeg indeksa loma
Analogno se puls na niti reflektira na vrstom kraju

promjena u fazi od 1800

ulazni val

vrsti kraj
reflektirani val
 Promjene faze zbog refleksije
Nema promjena faze kada se val reflektira od granice sa sredstvom nieg
indeksa loma
Analogno refleksiji pulsa na slobodnom kraju niti (ueta)

nema promjene u fazi

ulazni val

reflektirani val
slobodan
kraj
 prije granica dva sredstva
Gue u rjee
poslije
n1 > n2

prije
Rjee u gue
poslije
n1 < n2
Ureaji za interfeferenciju
Thomas Young
Thomas Young (1773- 1829.)
bio je engleski znanstvenik, iji
doprinos je velik u podruju
optike (svjetlost, proces vida),
mehanika, energetika..
U ovom izlaganju: valna priroda
svjetlosti, interferencija, pokus
na dvije uske pukotine; double
slit experiment, 1801., kojim
je potvrena valna priroda
svjetlosti.
Youngov pokus

Svjetlo iz monokromatskog izvora pada na zaslon Z1 s malim otvorom

koji je ujedno tokasti izvor svjetlosti.
Svjetlo iz tog izvora pada na zaslon Z2 s dvije rupice, S1 i S2, koje su na
maloj meusobnoj udaljenosti.
Otvori S1 i S2 predstavljaju koherentne izvore monokromatske
svjetlosti.
Iza zaslona nastaje prekrivanje koherentnih valova svjetlosti, javlja se
interferencija.
25
 Rezultirajui interferentni uzorak

Svjetlost iz dva proreza formira uzorak

vidljiv na ekranu
Uzorak se sastoji od niza svijetlih i
tamnih paralelnih pruga.
Konstruktivna interferencija nastaje tamo
gdje vidimo svijetlu prugu
Destruktivna interferencija nastaje tamo
gdje vidimo tamnu prugu.
Youngov pokus (ureaj za interferenciju s dvije
pukotine)
I: monokromatski izvor
svjetlosti
y: udaljenost izmeu nultog i
prvog maksimuma
S1 i S2: koherentni izvori
d: udaljenost izmeu
koherentnih izvora i zastora
a: udaljenost izmeu
koherentnih izvora
 Geometrijska razlika
2 2
dviju zraka koje
a a
d y d2 y interferiraju na zastoru
2

2 2

uz uvijet : d y
a Z u toki A povezana je
2
sa geometrijom ureaja
x2
1 x 1
Geometrijsku razliku
2

2
a puteva povezujemo sa
2 2
a
y y
1
2
fizikalnim uvjetom za
2
d 1
2d 2
2d 2



konstruktivnu, odnosno,

ay destruktivnu
interferenciju
d
 Na zastoru se pojavljuje
svjetlo ako je razlika
hoda cjelobrojni
viekratnik valnih duljina
svjetlosti, tj. m

Udaljenost m-tog d
maksimuma svjetlosti od ym
centralnog maksimuma je a
 Koristi Youngovog eksperimenta
Youngov eksperiment s dvije pukotine mjerenje valne duljine svjetlosti
Ovaj eksperiment je dao valnom modelu svjetlosti dodatnu vjerodostojnost
Nezamislivo je da estice svjetlosti mogu ponitavati jedna drugu
Interferencija ovisi o relativnoj fazi dva vala, odnosno o razlici puta izmeu njih.
Rezultantni intenzitet u toki je proporcionalan kvadratu rezultantnog elektrinog
polja u toj toki.

I E1 E2 E1 E2
2 2 2
ne
 zaslon

r2 r1 d sin d sin tan y L tan L sin

L d
L
d sin m Konstruktivna interferencija ysvjetlo m
d
1 Destruktivna interferencija L 1
d sin m ytamno m
2 m 0,1,2,... d 2
 Interferencija na tankim filmovima
Interferentni efekti obino se promatraju na tankim filmovima
Primjeri su sapunice i ulje na vodi
Pretpostavite da zrake svjetlosti putuju u zraku gotovo normalno na
povrinu filma
 Interferencija na tankim filmovima

Pravila za pamenje
Elektromagnetski valovi koji putuju iz medija indeksa loma
n1 u medij indeksa loma n2 prilikom refleksije doivljavaju
promjenu u fazi 180 kad je n2 > n1
Nema promjene u fazi prilikom refleksije vala ako n2 < n1
Valna duljina svjetlosti n u mediju s indeksom loma n je
n = /n gdje je valna duljina svjetlosti u vakuumu
Interferencija
1
na tankim listiima 2
3
u
r
D
A C

d
l n
B

Razlika optikih puteva

zraka svjetlosti je: svjetlo

x 2m 1
x 2 A B n ( A D ) 2nd cos l 2
2 2
x m tama
 Interferencija na tankim filmovima
promjena faze nema promjene
Zraka 1 doivljava od 180 faze
promjenu faze od 180 u
odnosu na ulaznu zraku
Zraka 2, koja se reflektira s zrak film indeksa
donje povrine, ne loma n
doivljava promjenu fazu u
odnosu na ulazni val

zrak
 Interferencija na tankim filmovima

Primjer razliitih indeksa promjena faze

od 180
loma promjena faze
od 180
Premaz na solarne elije

zrak
 Interferencija na tankim filmovima
Dva imbenika utjeu na interferenciju
Mogua promjena faze prilikom refleksije
Razlike u optikom putu
Uvjeti vrijede ako je medij iznad gornje povrine isti
kao medij ispod donje povrine
Ako se tanki film nalazi izmeu dva razliita medija,
od kojih jedan ima nii indeksa loma od filma a drugi
vei indeks loma, uvjeti za konstruktivnu i
destruktivnu interferenciju se mijenjaju
Lom i odbijanje svjetlosti na tankom listiu

Zraka svjetlosti upada na plou u toki A,

djelomino se reflektira i to je zraka 1, a
djelomino lomi u tinjac. Lomljena zraka
se djelomino reflektira u toki B i tako
nastaje zraka 2 koja nakon izlaska iz
tinjca putuje paralelno sa zrakom 1.

Geometrisjka razlika hoda je 2 AB AD.

Optika razlika hoda je: refleksija u toki A je na optiki guem sredstvu, a
to je kao da se val zrake 1 pomaknuo u smjeru gibanja za polovinu valne
duine.
Pri prijelazu u gue sredstvo valovi postaju krai, skraenje je srazmjerno
indeksu loma n, tj imamo u tinjcu /n.
38
Optika razlika u hodu je:

2nAB AD
2
d
AB , AD 2dtgl sin u
cos l
sin u n sin l
2nd sin 2 l
AD
cos l
1 sin 2 l
2nd
cos l 2

2d n sin u
2 2

2

2d n sin u 2k 1
2 2

2 39
 Newtonovi kolobari

Centar je taman
zbog promjene faze
od tijekom
refleksije na
staklenoj ploici

Za destruktivnu r mR / n
interferenciju

Za konstruktivnu
interferencije
r m 1 2R / n
 Newtonovi kolobari
R x R d
2 2 2

x R R d R2 R2 d 2 2Rd
R 2 2 2
Rd

d x 2 d 2 2Rd 2Rd
x
Minimum 2d mn
Newtonovi kolobari su poseban sluaj x 2m o
Fizeauovih pruga. 2 m
Koriste se za testiranje tonosti povrine
2R n
lea. o Rm
xm
n
o
Maximum o R 1
n xm m
n 2
Newtonovi kolobari
Ako svjetlost pada okomito na povrinu Newtonovih stakala, za razliku hoda
reflektiranih zraka na staklima vrijedi izraz:
izrazi _ koji_ vrijede _ kad _ se
urere _ nalazi _ u _ zraku _(n 1)
r2
2d , d
2 R

svjetlo :
2m 1
m 2 d s , rs R
2 2

tama :
1
m 2 d t , rt m R
2 2

42