GLAZBA 20.

STOLJEA
-dijeli se na: ekspresionizam, nacionalni stil, neostilovi (neoklasicizam, neobarok...)
-u 2. polovici se javljaju: AVANGARDA i AMERIKA GLAZBA (jazz i rock)
-karakteristike:
-dobre: eksperimentiranje u smjeru potrage za novim izraajnim sredstvima,
instrumentima, formama; nepostojanje jednog velikog stila, ve
individualna pristup umjetnika mijeanje razliitih
stilova; snimanje glazbe; pojavljuje se glazba na filmu; mijenja se
odnos meu publikom i umjetnikom glazba je dostupnija
-loe: otuenje umjetnika i publike, elektronika omoguila pojavljivanje svega i
svaega na pozornici smanjuju se umjetniki kriteriji
-dominira disonanca - prikazivanje stanja u drutvu; nije vie samo cilj uveseljavati
publiku - izvrnuta stvarnost
-nova izraajna sredstva - disonanca (neskladnost)
-nove tonske grae - dosad dur i mol
-od 20. stoljea: stari modusi, pentatonske, kromatske (12 tonova), cijelostepene
-novi instrumenti: drugaiji naini sviranje starih instrumenata, elektronski instrumenti
-nova djela: npr skladba za klavir i motornu pilu
-promjene u pogledu ritma, melodije, akordi
-proireni tonalitet - osim osnovnih tonova tonaliteta (7) koriste se i vanljestvini tonovi
-politonalitetnost - suprotstavljanje vie tonaliteta odjednom, najee 2 (bitonalitetnost)
-atonalitetnost - nepostojanje tonaliteta, nego upotrebljavanje svih 12 tonova ravnopravno
ritam
-POLIMETRIJA (HORIZONTALNA POLIMETRIJA) - slijed razliitih mjera
-POLIRITMIJA (VERTIKALNA POLIMETRIJA) - u 2 ili vie dionica istovremeno se
sukobljavaju razliite mjere
-AKORDI - suzvuk od najmanje tri tona
-u povijesti udaljenost terce - temelj
u 20. st: kvarto-kvintna akordika - uvoenje CLUSTERa (nakupina) - grozdasti akordi
koji se koriste kao zvuni efekti

ATONALITETNOST
-nepostojanje tonaliteta, upotrebljavanje svih 12 tonova ravnopravno
-tonalitet - zvuni dojam koji ini 7 tonova
-tonika - (tonalni centar) - osnovni ton prema kojem svi ostali gravitiraju
-nastala pojavom ekspresionizma 20ih god 20.st
-2 vrste -slobodna - doputena bilo kakva organiziranost tonova; ne smije se imati
osjeaj tonaliteta - gubi se smisao
-organizirana - nazivaju je DODEKAFONIJA - 12 tonska tehnika
skladanja
-Arnold Schonberg - otac 2. beke kole (1. otac Haydn)
-predstavnici - Alban BERG i Anton WEBERN
-DODEKAFONIJA - na principu 4 niza tonova
1. osnovni niz - nasumce poloeni svih 12 tonova - nijedan se ne smije ponoviti
2. Retrogradni niz - osnovni niz unazad
3. Inverzija - obrnuti smjer intervala
4. Retrogradna inverzija - inverzija unazad
-kada se odabere jedan niz, ne smije se prekidati; slae se onda ritam i akordi, pa tempo i
dinamika
OPERA U 20. STOLJEU
-mijenja se prilagoavajui vremenu
-piu je gotovo svi skladatelji bez obzira na stilski izraz i svjetonazor - nema zajednikih
osobina
-Alban Berg Wozzeck 1925.
-L. Janek: Jenufa; E. Krenek: Jonny svira; I. Stravinski: ivot razvratnika; A.
Schonberg: Mojsije i Aaron; B. Bartok: Dvorac Modrobradog; D.
ostakovi: Katarina Izmajlova; S. Prokofjev: Rat i mir; B. Britten: Nasilje
nad Lukrecijom; K. Penderecki: Vragovi iz Louduna; G. Ligeti: Le Grand
Macabre
-hrvatska opera: B. Bersa: Oganj; J. Hatze: Povratak, J. Gotovac: Ero s onoga
svijeta (1935); K. Odak: Dorica plee; B. Papandopulo: Sunanica; I. Brkanovi:
Ekvinocij; M. Kelemen: Opsadno stanje; I. Kuljeri: Richard III.

NOVI NACIONALNI STIL

-prije: koritenje nar. elemenata u glazbi i njihova obrada; nar. plesovi; najee opera
-20.st: nacionalni stil nije vie samo potreba isticanja nac. identiteta nego postaje trend,
odnosno ravnopravan stil sa svim ostalima
-proirio se i na ostale zemlje osim slavenskih
NEOKLASICIZAM
-oko 1920.-1940-ih
-vraa se klasinim idealima glazbenog stvaralatva
-pojavljuje se kao reakcija na pretjeranu emocionalnost romantizma (skladatelji se vratili
baroku i bekoj klasici)
-obnavljaju se stari oblici fuge, koncerata, plesnih suita, kvarteta i simfonija zbog tenje
za ravnoteom oblika i sadraja istiu jednostavnost izraza, uzdranost i
kontrolu emocija
-skladbe: naglaen ritam, slobodna disonantna harmonija
-neoptereene su tonalitetom

NEOBAROK
- skladatelji 20.st. u baroknoj glazbi kao veliku vrijednost nalaze motorinost i
monotematinost
- esto koriste barokna djela kao inspiraciju to uzrokuje este obrade
- predstavnici: PAUL HINDEMITH Ragtime (u prijevodu izlomljeni takt)
obradio Bachovu fugu u c-molu
CARL ORFF
Bela Bartok (1881 - 1945)
-Maar - etnomuzikolog, dirigent, skladatelj, pijanist
-skuplja narodnu glazbu JI Europe
-elementi narodne glazbe, ekspresionistiki elementi, klasine forme
-razvio originalan stil, proet karakteristinim elementima maarske narodne glazbe
-sa 10 godina javno nastupio kao pijanist, a na Akademiji u Budimpeti studirao
kompoziciju
-prvi veliki uspjesi 1917 izvedba baleta 'Drveni princ', 1918. opera 'Modrog grada dvorac'
-zaetnik tzv. nove glazbe 20.st
-kompozicije su mu originalne, u djelima koristi folklorno melodijsko blago
-djela: 'Rumunjski plesovi', 'Divertimento', 'Allegro Barbaro', 'Koncert za orkestar',
'Sonata za solo violinu', '3. klavirski koncert', 'Koncert za iane instrumente,
cellestu i udaraljke', balet 'udesni Mandarin'
Sergej Prokofjev (1891-1953)
-umro u Moskvi
-slijedi nekoliko glazbenih pravaca, postajui u biti neoklasicist
-u kasnijem stvaralatvu rado prelazi u lirsko raspoloenje ne zanemarujui grotesku
-zavrio konzervatorij u Petrogradu (upisao sa 13 godina)
-napisao vie od 130 djela
-opere:'Igra','Zaljubljen u tri narane','Plameni aneo','Vjenanje u samostanu','Rat i mir'
-pokopan isti dan kao i Staljin, nitko mu nije bio na pogrebu
-baleti: 'Romeo i Julija' 'Pepeljuga', 'Pria o kamenom cvijetu'
-simfonijska pria ?Pea i vuk'
-filmska glazba za Einsteinove filmove
-5 simfonija

Arnold Schonberg (13.9.1874. Be - petak 13.7.1951. Los Angeles)

-njegov mecena bio Mahler
-tehnika Sprechstimme - govorno pjevanje
-zapoeo uiti violinu sa 8 godina, prouavao partiture Wagnerovih opera
-1908. uveo naputanje tonaliteta u svoj rad, od 1923 sklada 12-tonskom tehnikom,
poduavao teoriju glazbe i skladao na Pruskoj akademiji u Berlinu i UCLA
(Kalifornijskom sveuilitu u Los Angelesu)
-dodekafonija - (jer ga je ena ostavila zbog ljubavnika) (?)
-mnogo knjige o muzikoj teoriji Teorija o harmoniji, Temelji muzike
kompozicije
-otac 2. beke kole
-pisac
-djela: -I. faza: kasni romantizam, proireni tonaliteti, Preobraena no za gud. sekstet
i komorna simfonija
-II. faza: ekspresionizam, slobodni tonaliteti i dodekafonija, Erwartung
(iekivanje) monodrama za solo glas i orkestar, Pierrot
Lumaire gov. glas i komor. sastav;Pet klavirskih komada,
Preivjeli iz Varave
-III. faza: krajem ivota Schonberg se vraa tonalitetnoj skladbi

Carl Orff (1895 - 1982 Munich)

-poeo skladati kao srednjokolac
-bio dirigent i korepetitor
-osnovao kolu za gimnastiku, glazbu i ples
-za djelo Musik fur kinder dao izraditi djeje instrumente poput triangl, timpana, malog
i velikog bubnja....
-djela: 'Carmina Burana' (dio trilogije, ostali dijelovi 'Catulli Carmina, Triumf Afrodite'
-ostala djela: 'Tanzende Fanne', 'Moma Vanna', opera 'Gisel' ', tragedija Antigonae,
Oedipus
AVANGARDA
-glazba nastala od 2.svj. rata do 70ih godina 20.st.
-franc. avan - ispred, garde - straa izvan granica tradicije, neto novo
-smjer koji je eksperimentalan i, psram ostale glazbe, napredanu kompozicijskoj tehnici
-predstavnici: Boulez, Stockhausen, Ligeti, Penderecki, Cage

MUZIKI BIENNALE ZAGREB

-meunarodni festival suvremene glazbe, osnovan 1961.g
-susret skladatelja Istoka i Zapada koji su tada stvarali u vrlo razliitim drutvenim i
politikim uvjetima
-izvodila se glazba iz svih krajeva svijeta
-poticaj za ukljuivanje hrv. glazbe u suvremene svjetske glazbene tokove
-niz godina predstavlja sve to je povezano sa suvremenom glazbom
-na njemu su po prvi put izvedena djela hrv. i stranih autora
-odrava se u proljee svake neparne godine u Zagrebu

SERIJALNE TEHNIKE SKLADANJA

-podrazumijeva se primjena serije, osim za visinu tonova, i za druge parametre zvuka - za
trajanje, intenzitet i boju
-TOTALNA ORGANIZACIJA - jer skladanje zapoinje odreivanjem serija za svaki od
parametra i te serije u potpunosti odreuju grau jednog glaz. djela
-prvi upotrijebio: OLIVER MESSIAN

ALEATORIKA ili NEDETERMINACIJA

-ukljuuje sluajnost u proces skladanja, pa i izvoenja glaz. djela
-2 naziva: ALEATORIKA (europski, alea-kocka) i NEDETERMINACIJA (ameriki)
-primjer: K. STOCKHAUSEN: Klavierstuck XI.
-djelo dobiva drugaiju formu u svakoj novoj izvedbi
-pri zapisu se rabi grafika notacija, gdje se simboli nota zamijenjuju novim, grafikim
znakovima, najee uz dodatna objanjenja
-primjer: A. LOGETHETIS: Styx
-am. skladatelj John CAGE - Indeterminacija
-2 tipa indeterminacije:
-TRADICIONALNA NOTACIJA, skladba se kao takva ne mijenja tijekom
izvoenja - primjer: J. Cage, Music of Changes
-GRAFIKA NOTACIJA, velika sloboda izvoaa

OSLOBAANJE ZVUKA
-novi izvori zvuka elektroniki instrumenti
-primjer novih instrumenata (tj. preraenih) - PREPARIRANI KLAVIR (izum J. Cagea)
u ice se stavljaju razliiti predmeti (avli, komadi drveta, plastike, gume) koji
mijenjaju boju zvuka ili priguuju zvuanje ica
-utjecaj istonjake glazbe

KONKRETNA GLAZBA
-ideja negdanjeg bruitizma koji je koristio umove i buku umjesto tonova
-predstavnik: PIERRE SCHAEFFER
-snimio zvukove iz svkodnevnog ivota i njihovom preradom u el. studiju stvorio
smislenu glazbenu cjelinu
 -prve skladbe Etida sa eljeznicom, Etida s vretenom, Etida s tavom
ELEKTRONIKA GLAZBA
-zatitni znak druge polovice 20.st
-1950. - kelnski Studio za elektrinu glazbu, skladatelj K. Stockhausen
poeci elektronike glazbe
-el. glazbala -
-osobine tonova mogue vrlo detaljno predvidjeti i kontrolirati
-skladatelji odabiru boju tona, trajanje, dinamiku i frekvenciju
-graa se obrauje raunalno u skladu sa umjetnikovim zahtjevima, glazba se
pohranjuje na medij
-to su: sintetizator, el. violina, el. gitara, el. bubnjevi, el. raunalo, ekspander
-iva el. glazba:
-poetak 60ih godina - elja da se el. glazba prenese iz studija u koncertne
dvorane
-kombinacija ive izvedbe sa snimljenim predlokom

MINIMALIZAM
-lat. minimus - najmanje
-djela nisu kratka, znaenje minimalnog odnosi se na vrlo male promjene glazbenih
elemenata tijekom skladbe (kao promjene ritma, melodije, harmonije, boje ili
dinamike)
-umj. pokret MINIMALIZAM - 1965. - filozof RICHARD WOLLHEIM
-suvremena umj. djela koja temelje vlastitu estetsku vrijednost na paradoksalnom
nedostatku umj. sadraja
-stabilni metar, ponavljanje kratkih melodijskih uzoraka, s polaganim uvoenjem sitnih
promjena
-predstavnici: TERRY RILEY (In C) , STEVE REICH (Drumming), PHILLIP
GLASS (Music in Fifths)

MULTIMEDIJI
-nakon 2. svj. rata pokuaj ostvarenja multimedija u pravcu TOTALNOG TEATRA
(glazba + gluma + balet + film + ....)
-HEPENING
-60te godine, New York
-skupina improvizacija u kojoj mogu sudjelovati izvoai i publika
-glazba + ples + slikarstvo + film + itanje poezije + gledanje dijapozitiva
-INSTALACIJE - reagiraju na najmanje promjene u okolini i novi su izvori zvuka
-transformiranje u akustian zvuk pomou sintetizatora
-NOVA JEDNOSTAVNOST
-70te godine 20.st
-skladatelji ponovno trae zajednitvo sa irom publikom
-koriste stare tehnike skladanja i poznate glazbene forme
-melodija i harmonija, konsonanca
-nadahnue u velikanima romantizma, od kasnog Beethovena, Mahlera, ak i
Berga