TEMELJNA EKONOMSKA PITANJA

TO KAKO I ZA KOGA PROIZVODITI

Zbog ogranienosti resursa i neogranienosti potreba s kojima se suoavaju sva drutva

moraju dati odgovore na tri temeljna ekonomska pitanja:
TO PROIZVODITI treba proizvoditi ono to omoguuju resursi neke ekonomije
moramo dati odgovore to emo proizvoditi, koliko dobara i koje kvalitete, kakva e im biti
namjena, boja, oblik i dr.
KAKO PROIZVODITI odnosi se na izbor tehnologije i naina na koji emo proizvod
izraditi, odnosno kako emo neku uslugu ponuditi pitanje se odnosi na odgovarajuu
kombinaciju tehnologije i ljudskog rada
ZA KOGA PROIZVODITI tko e se tim proizvodima ili uslugama koristiti ta se pitanja
rjeavaju na temelju elja ili potreba potroaa, kao i na temelju sredstava, dohodaka kojima
potroai raspolau.

Ova tri ekonomska pitanja sredinji su problemi oko kojih se vrti ekonomija svakog drutva u
svijetu.
Kako su se rjeavala ta temeljna pitanja u povijesti?

Teorija ekonomije prouavala je ova pitanja u cijeloj ljudskoj povijesti jer se na ova pitanja
daje razliit odgovor u razliitim ekonomskim sustavima. Znai s ekonomskim su se
pitanjima nekada susretala primitivna plemena ili zajednice ljudi, ali se s njima susreu i
suvremena drutva

Tko daje odgovore na ta pitanja?

Odogovore na temeljna ekonomska pitanja daju ekonomski sustavi pojedinih drutava i to na
razliite naine.

ALTERNATIVNI EKONOMSKI SUSTAVI

Razliiti ekonomski sustavi razliito odgovaraju na temeljna ekonomska pitanja,

EKONOMSKI SUSTAV moe se opisati kao meusoban utjecaj pravila, obiaja i

institucija koje ga provode radi davanja to boljeg odgovora na temeljna ekonomska
pitanja
S obzirom na razliite karakteristike drutava (kakvo je gospodarstvo, gdje je geografski
smjeteno, je li bogato ili siromano) odnosno njihovih gospodarstava razlikujemo razliite
ekonomske sustave:
obiajna ili tradicijska gospodarstva,
komandna gospodarstva
trina gospodarstva
mjeovita gospodarstva

Danas imamo dva temeljno razliita naina ograniziranja nekog gospodarstva:

gospodarstva u kojma vlada donosi veinu ekonomskih odluka i prosljeuje ih

ostalima u drutvu
gospodarstva u kojima se odluke mogu donositi na tritu u kojemu se pojedinci ili
gospodarski subjekti dobrovoljno dogovaraju o razmjeni robe i usluga
 A) OBIAJNI ILI TRADICIJSKI GOSPODARSKI SUSTAV
- korjeni ovakovog ekonomskog sustava lee u dalekoj prolosti kada se privreivalo na
najjednostavniji nain uz utjecaj tradicije i obiaja tog kraja
- takav nain privreivanja nije se mogao dugo odrati jer se nisu mogle podmirivati
osnovne potrebe ljudi pa je bilo bitno prilagoavati se novim uvjetima razvoja
tehnologija i trita
- tradicija i danas manje ili vie utjee na sve ekonomije, i u svim se zemljama njeguju
stari obiaji u proizvodnji tradicijskih proizvoda a specifini su za pojedini kraj
(npr. u Slavoniji se na jedinstven nain proizvodi slavonski kulen, u Drniu - drniki prut, na
otoku Pagu paki sir)

B) KOMANDNI GOSPODARSKI SUSTAV ILI NAREDBODAVNO

GOSPODARSTVO
- komandni gospodarski sustav naziva se i naredbodavno gospodarstvo
- karakteristino je za SOCIJALISTIKE zemlje u kojima drava odluuje o temeljnim
ekonomskim pitanjima te donosi sve vane odluke o proizvodnji, potronji, ali i raspodjeli
i razmjeni dobara.
- obiljeja su naredbodavnog gospodarstva sljedea:
postoji dravno vlasnitvo drava posjeduje veinu proizvodnih resursa
postoji dravno upravljanje gospodarstvom drava posjeduje i usmjerava poslovanja
svih poslovnih subjekata
postoji utjecaj drave na zapoljavanje drava je poslodavac veini radnika i propisuje
nain kako e obavljati svoj posao, odreuje plau
postoji dravna alokacija resursa drava odluuje kako se ukupna proizvodnja drutva
treba podijeliti.
u ovom sustavu DRAVA ODGOVARA na temeljna ekonomska pitanja zato to ima
vlasnitvo nad resursima i ima mo da provodi odluke..
odgovore na glavna ekonomska pitanja donosi dravna tzv. CENTRALNO-PLANSKA
INSTITUCIJA koja odluuje to e se proizvoditi, kako i za koga proizvoditi
takvo se gospodarstvo danas vodi u malom broju zemalja: Kuba, Kina, Laos, Vijetnam i
Sjeverna Koreja (najzatvorenija zemlja na svijetu)

C) TRINO GOSPODARSKI SUSTAV

- trino gospodarski sustav je oblik ekonomske organizacije drutva u kojemu trite
odreuje to e se proizvoditi, kako i za koga
- glavnu ulogu u donoenju poslovne odluke ima poduzetnik on predstavlja ponudu na
tritu
- potranju na tritu ine pojedinci i organizacije koje trebaju ta dobra ili proizvode
pojedinci - samostalno raspolau i troe vlastite dohotke kupujui one proizvode ili
usluge od kojih imaju najveu korist
poslovne organizacije pribavljaju dobra ili usluge za podmirenje poslovne potronje
- sav rizik i odgovornost u poslovanju snosi sam poduzetnik pri odabiru to e
proizvoditi ili koju e uslugu pruati
- obiljeja trinog gospodarstva: poslovne organizacije i pojedinci donose glavne
odluke o proizvodnji i potronji, cijene, ponuda i potranja na tritu odreuju to,
kako i za koga proizvoditi
- ekstremni sluaj trinog gospodarstva u kojemu se drava ne mijea u ekonomske
odluke je gospodarstvo laissez-faire u kojem je sve preputeno djelovanju trita, ali
 takav isti trini sustav nije se mogao primijeniti u stvarnim ekonomskim situacijama,
iako ga je Engleska pokuala ostvariti u 19. stoljeu
- to je zato jer se neke institucije nikada nee privatizirati, odnosno drava nikada nee
prepustiti na volju da svatko radi to hoe u tim institucijama. To znai da unutar i
trinih gospodarstva drava mora regulirati: vojsku, policiju, sudstvo, upravu i javne
potrebe

Tako zapravo od istog trinog gospodarstva dolazimo do takozvanog mjeovitog

gospodarskog sustava.

D) MJEOVITI GOSPODARSKI SUSTAV postoji slobodno trite ali i utjecaj

drave u odreenim podrujima

- treba rei da danas niti jedno drutvo nije ni isto trino, ni komandno nego su sva
drutva mjeovita gospodarstva s elementima jednoga i drugoga ekonmskog sustava
- razlikuju se po razliitom stupnju ekonomskih sloboda, odnosno po udjelu
djelovanja drave na slobodno trite

Ekonomsku slobodu moemo definirati kao uinkovitost slobodnog trita i zatitu

privatnog vlasnitva

Prema istraivanju 2012. godine najvee ekonomske slobode imao je HONG KONG, a
najmanje Sjeverna Koreja.. Hrvatska je bila na 82. mjestu.

Obiljeja mjeovitog gospodarstva: veina se odluka donosi na tritu, drava ima vanu
ulogu u nadgledanju dijela trita, drava donosi zakone koji ureuju ekonomski ivot, drava
odreuje obrazovnu politiku, prua usluge obrazovanja (putem kola) obranu od vanjskih
osvajaa (putem vojske) i osigurava unutarnji red i mir (putem policije)

OSNOVNA RAZLIKA IZMEU NAVEDENIH SUSTAVA JE U: vlasnitvu nad

resursima, u sustavu raspodjele rezultata rada, alokacije resursa i donoenju odluka