1.) Petlja struje kvara kod TN sistema zatite je data na slici ispod.

Napon dodira se javlja

izmeu dostupnog vodljivog dijela (mase) M i take O, pa se uzima da je napon dodira jednak
padu napona na povratnom vodu, dok se ostali otpori koji nastaju od uzemljenja i drugih
vodia u kolu zanemaruju. To zanemarivanje dovodi do toga da se kod prorauna struje
kvara Id ima neto vei stvarni otpor petlje kvara (jer nema paralelnih otpora), to daje
manju struju kratkog spoja, a to daje neto dua vremena iskljuenja zatitnog ureaja.

Opasnosti primjene zatitne strujne sklopke

Ako se upotrebljava pojedinana zatita potroaa zatitnim strujnim sklopkama, ne
smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki (gledano u smjeru toka energije). Ako
ova veza postoji onda u sluaju kvara na jednom potroau iskljuuju se sve sklopke
iji su nulti vodii spojeni. Time je izgubljena svrsishodnost postavljanja pojedinane
zatite.

Razlika izmedu TN-S i TN-C sistema

Kod TN-S sistema, zatitni vodi je potpuno neovisan od ostalih vodia strujnog kruga, on u
cijeloj instalaciji povezuje u jednu cjelinu sve metalne mase, ime je izvreno i izjednaenje
potencijala u cijeloj instalaciji. Nulti i zatitni vodi spojeni su jedino u zvjezditu izvora.

TN-S sistem
Kod TN-C sistema, kao to se vidi na slici, nulti i zatitni vodi su dati u jednom provodniku
PEN. Nulti i zatitni vodi su objedinjeni u cijeloj instralaciji, osim u sluaju prikljunih vodia,
gdje su razdvojeni i zavravaju se u uko utikau.
TN-C sistem

TN-C sisteme nije dozvoljeno koristiti u prostorijama ugroenim poarom ili eksplozijom. TN-
S sistemi se koriste u poarno i eksplozivno ugroenim prostorijama.
Kod TN-S i kod TN-C sistema je dozvoljena upotreba : prekostrujnog zatitnog ureaja, te
strujnog zatitnog ureaja, kod TN-C sistema dozvoljena je upotreba jo naponskog zatitnog
ureaja.

2.) Kvalitet elektrine energije je sloen pojam koji se moe definirati kao obiljeje elektrine
energije u odreenoj taki elektroenergetskog sistema promatrano u usporedbi s
referentnim tehnikim parametrima. Tehniki se parametri odreuju preporukama koje se
donose na meunarodnoj razini i mogu, ali ne moraju, biti zakonski obavezujue.
Kvalitet elektrine energije se oituje kroz slijedee parametre:
- uestanost i trajanje prekida
- iznos i valni oblik napona
- frekvencija napona
- fliker.

EMC Elektromagnetna kompatibilnost je sposobnost jednog elektronikog ili elektrinog

ureaja ili sistema da radi u svojoj elektromagnetnoj okolini tako da ne izazove nedozvoljenu
degradaciju u funkciji drugih ureaja ili sistema u istoj okolini, ili da sam ne bude ometan do
te mjere da se poremeti njegova osnovna funkcija.

Vii harmonici nastaju usljed rada razliitih potroaa (ispravljaa, elektrolunih pei, te
drugih nelinearnih potroaa). Strujni ispravljai (usmjerivai) trebaju induktivnu reaktivnu
snagu i oni proizvode vie harmonike.Vii harmonici poveavaju ukupne gubitke u mrei
smanjujui efikasnost sistema pa se primarna oprema mora dimenzionirati za vee snage.
prisustvo viih harmonika utie na:
- pregrijavanje transformatora,
- dodatne gubitke zbog histereze, ime smanjuju faktor snage,
- izoblienje talasnog oblika napona i struje,
- nepouzdan rad elektronike opreme i generatora,
- zbog poveanih gubitaka energije poveavaju se i rauni za struju,
- dodatne trokove odravanja opreme
- mogu izazvati rezonancije u mrei.
3.) Statiki elektricitet je jedna vrsta elektrine energije koja za razliku od elektrine struje
miruje, a definiran je kao elektrini naboj uzrokovan neravnoteom elektrona na povrini
materijala.
Neravnotea elektrona proizvodi elektrino polje koje moe biti mjereno i moe uticati na
druge objekte u okolini. Elektrostatski naboj se u veini sluajeva stvara dodirom i
odvajanjem dva slina ili razliita materijala. Kada se dva materijala stave u poloaj da se
dodiruju, a onda se odvoje, negativno nabijeni elektroni prelaze sa povrine jednog na
povrinu drugog materijala. Koji materijal gubi elektrone a koji dobiva ovisi o prirodi
materijala.

4.) Petlja struje kvara kod TT sistema zatite od napona dodira se zatvara kroz fazni vodi,
kuite elektrinog ureaja, zatitni vodi, zatitno uzemljenje elektrinog ureaja, zemlju,
radno uzemljenje izvora. Vodi za kruto uzemljenje zvjezdita transformatora mora biti
dovoljno velikog presjeka da ne utie na veliinu struje greke koja kroz njega protie.

slika: Petlja struje kvara kod TT sistema zatite od napona dodira

Opasnosti primjene zatitne strujne sklopke kod TT sistema

Da bi se mogla upotrijebiti strujna zatitna sklopka, struja odvoda, zbog nesavrenosti
izolacije, mora uvijek biti manja od nazivne diferencijalne struje sklopke. U protivnom,
sklopka isklapa i kad nema kvara.
Ako se koristi pojedinana zatita potroaa strujnim zatitnim sklopkama, ne
smije postojati spoj izmeu nultih vodia iza sklopki. Ako ova veza ipak postoji,
u sluaju kvara na jednom potroau, mogu se iskljuiti obje sklopke.

5.) Ovisnost dodirnog napona o vremenu trajanja struje kvara Ud= f(t(s)) je data na
dijagramu.
Odnos izmeu dodirnog napona i struje kroz ovjeka jeste impedansa ovjeijeg tijela.
Impedansa ovjeka ovisi o dva elementa:
- najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo
- uvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom.
Dozvoljeni dodirni napon unutar TS je 125 V, a izvan TS, on iznosi 65 V.

6. Metodologija prorauna-odredjivanja osiguraa

-objasniti na konkretnom primjeru stana.
9.1.3.Izbor osiguraca u niskonaponskim inastalacijama
Struja provodnika pri normalnom radu elektricne instalacije ( IB ) mora biti manja od
nazivne struje osiguraca ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uredaja za zatitu od
preopterecenja strujnog kola provodnika ( In ), a ta vrijednost mora biti manja od trajno
dozvoljene struje provodnika ( Iz ).
Radna karakteristika nadstrujnog zatitnog uredjaja (osiguraca), koji titi vod od
preopterecenja, mora ispuniti dva uvjeta:
IB InIz , i
I21.45 Iz ,
gdje su IB pogonska struja strujnog kruga,
In nazivna struja zatitnog uredjaja,
Iz trajno podnosiva struja voda, i
I2 struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog uredjaja (veca ispitna
struja).
Za gl-osigurace i LS prekidace tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.7.

Tabela 9.7. Ispitna struja za osigurace

Struja I2 u (A) za gL osigurae i LS prekidae tipa L
Nazivna struja IN (A) Vea ispitna struja I2 (A)
do 4 2.1 IN
od 4 do 10 1.9 IN
od 10 do 25 1.75 IN
od 25- 1.6 IN

Primjer stana
Od potroaa u stanu uzeti:
-snaga elektrinog poreta je 4500 W,
-jedan klima uredjaj snage 2500 W,
-bojler 1000 W,
-grijalica u kupatilu 1000 W,
-utinice snage 500 W.
U uvodnom dijelu treba napomenuti da se nominalne struje raunaju kako slijedi:
-monofazni potroa =
-trofazni potroa =

Uobiajena praksa je da se odabiraju presjeci kablova od bakra (PP 00) za instalaciju u
stanovima : -za strujne krugove rasvjete s=1.5 mm2
-za ostale strujne krugove s=2.5 mm2
 Poto se polae od RO stana 15 paralelnih vodova (razvoda tipa C) za korekcione faktore se
uzima kp=0.7 i ktem=1.
Iz tablica se odredi trajno dozvoljena struja za presjek s=1.5 mm2 ( Iz=18.5 A) i
s=2.5 mm2 (Iz=23 A).
Proraun za poret
4500
= = 11,8
1.73 220
Biramo osigura 16A uz presjek kabla 2,5 mm2
IB InIz , 11,81623 (A), i
I21.45 Iz , iz tabele imamo da je I2=1,75In , pa je In1,45*Iz/1,75=19 (A) odakle vidimo da su
relacije zadovoljene. Isti postupak ponovimo i za ostale ureaje

7. Kako izgleda raspodjela potencijala na povrini zemlje (potencijalni lijevak) ?

Koja je definicija napona dodira, napona koraka i referentne zemlje?
Koja je razlika izmedju radnog i zatitnog uzemljivaa?
-Napon dodira je dio potencijala uzemljenja zbog zemljospoja, koji moe premostiti
ovjek, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu
(vodoravni razmak od dostupnoga dijela je 1m).

-Napon koraka je dio potencijala uzemljenja zbog zemljospoja koji moe premostiti
covjek pri koraku od 1(m), uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tece od jednog
stopala prema drugom stopalu.

-Referentna zemlja je dio zemlje izvan podrucja utjecaja uzemljivaca ili sistema
uzemljenja gdje se izmedu bilo kojih dviju tacaka, ne pojavljuje nikakav napon zbog
struje prema zemlji. Opcenito se smatra povrinom zemlje.
Razlika izmeu radnog i zatitnog uzemljenja:
-Radno uzemljenje je uzemljenje dijela pogonskog strujnog kruga kojim se
osigurava eljena funkcija i radne karakteristike strujnog kola, dok je zatitno uzemljenje
uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu niti su posredno u elektrinom
kontaktu sa njim, ali u sluaju kvara mogu da dou pod napon.
8. Koji su osnovni elementi gromobranske instalacije?
ta je to vanjska gromobranska zatita i kako se definira ekvivalentna zatitna
povrina?
Kako se definiraju spojni provodnici kod zatite od atmosferskih pranjenja?

Osnovni djelovi spoljanje zatitne instalacije su:

prihvatni sistem
spusni sistem
sistem uzemljenja.

Vanjski sistem gromobranske instalacije namijenjen je prihvatanju direktnih

atmosferskih pranjenja ( ukljucujuci i bocne udare u objekte) , provodjenje struje groma
od tacke udara do zemlje i njeno odvodjenje u zemlju sprijecavanjem otecenja
objekta (termickih, mehanickih, elektricnih, itd) ukljucujuci iskrenje i opasne napone
dodira i koraka po ljude u objektu

Ekvivalentna prihvatna povrina objekta definira se kao povrina tla koja ima istu
frekvenciju direktnih udara groma kao i objekt.
Spojni provodnici se definiraju kao provodnici koji spajaju prihvatne vodie i uzemljenje.

9. Kako se definira zatita od statikog elektriciteta?

Koje grane industrije su interesantne sa aspekta pojave i zatite od statikog
elektriciteta?
Statiki elektricitet predstavlja gomilanje elektrinog naboja na povrini nekog tijela. Statiki
naboj e ostati na povrini tog tijela sve dok se uzemlji ili dok se ne izvri neutraliziranje
pranjenjem.
Zatita od statikog elektriciteta se izvodi:
1. Uzemljenjem;
2. Odravanjem odgovarajueg nivoa vlage u vazduhu;
3. Jonizacijom vazduha;
4. Antistatikom preparacijom;
5. Poveanjem provodnosti loe provodljivih materijala;
6. Odvoenje statikog elektriciteta influencom.

Grane industrije koje su interesantne sa aspekta pojave i zatite od statikog elektriciteta:

Naftna industrije
Pirotehnika industrija
Avio industrija
I ostale grane u kojoj postoji visoka koncentracije eksplozivnih para i zapaljivih materijala

10. Definirati granice dozvoljenog napona dodira i koja je razlika izmedju oekivanog
i dozvoljenog napona dodira?
U opcim principima ove vrste zatite konstantuje se da dozvoljeni napon dodira UL u
redovnim uvjetima je bilo koja vrijednost napona ispod 50 V efektivne vrijednosti izmjenicne
struje ili ispod 120 V istosmjerne struje bez izmjenine komponente ( bez valovitosti ).
Razlika izmeu oekivanog i dozvoljenog napona dodira je u tome to je oekivani napon
dodira napon vodljivih djelova pri zemljospoju kada se oni ne dodiruju a dozvoljeni napon
dodira je napon koji se smije pojaviti na vodljivim djelovima pri zemljospoju.

11. Koje su funkcije i uloge radnog i zatitnog uzemljenja u distributivnim TS 10/0.4

kV?
Kada ova dva uzemljenja moraju biti elektriki razdvojena?
Kada se moe rei da je ovo razdvajanje efikasno uradjeno?

Specificnost TS 10/0,4 kV je u tome to je niskonaponska mrea u pravilu direktno

spojena s radnim uzemljenjem. Radno uzemljenje dimenzionira se s obzirom na uvjete
rada u niskonaponskoj mrei i moguci proboj izmedu visokonaponskog i niskonaponskog
namotaja transformatora. U TN sistemima tacka uzemljenja sistema i svi vodljivi dijelovi
kucita elektricnih uredaja su, preko neutralnog vodica, medusobno galvanski povezani.
U slucaju kvara u mrei 10 kV potencijal uzemljivaca moe se prenijeti direktno u
niskonaponsku mreu, ako su radno i zatitno uzemljenje spojeni, to jest ako je izvedeno
zdrueno uzemljenje. U tom slucaju, moraju se poduzeti posebne mjere da se ne dozvoli
pojava opasnih napona dodira u niskonaponskoj mrei.
U nekim slucajevima bice potrebno razdvajanje radnoga i zatitnoga uzemljenja, to nije
uvijek moguce izvesti.

Kada se uzemljivaci radnoga i zatitnoga uzemljenja stupne ili prigradske

slobodnostojece DTS izvode posebno, moraju biti na medusobnom rastojanju od
najmanje 20 (m). Ako postoje uvjeti za zdrueno uzemljenje, u DTS se galvanski
povezuju neutralni provodnik NN mree i glavni prikljucak (sabirnica) zatitnog
uzemljenja.

Radno i zatitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu vaecih propisa, ako se na

jednom uzemljenju ne moe da pojavi potencijal vii od 40% potencijala drugog
uzemljenja, pri cemu na uzemljivacu zatitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon
vii od 1200 (V).
12. Uzemljenje DTS 10/0.4 kV se realizira preko instaliranja osnovne konture
(pocinana elina traka 25x 4 mm) koja se postavlja na rastojanju od 1.0 m od
ivice temelja TS na dubini npr 0.8 m. Druga kontura, koja se koristi, je temeljni
uzemljiva ( pocinana traka ili eljezna armatura poloene u temelj TS) kao i
metalne cijevi pobijene na uglovima vanjske konture kao vertikalni uzemljivai. Na
kraju se koriste i trake ili metalni kabelski platevi poloeni u zemlju na sve etiri
strane od TS.
Koliki je doprinos pojedinih elemenata uzemljenja TS na:
-vrijednost prelaznog otpora ukupnog uzemljenja TS, i
-smanjivanju napona dodira unutar TS.

Elementi uzemljenja sa slike:

1 -temeljni uzemljivac TS
3- vertikalni uzemljivaci;
6 -glavni prikljucak (sabirnica) za uzemljenje;
13- uzemljivac radnoga uzemljenja

Da ne bi dolo do naponskih razlika izmedju pojedinih metalnih dijelova isti se

medjusobno povezuju sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala. Kao sabirni vodi
koristi se pocinana elina traka FeZn 25x4 mm.
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaavanje potencijala IP izvedena je u vidu
bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u cijeloj
duini.

Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izvodi se pomou pocinane trake

preko rastavnog mjernog apoja, koji se nalazi na bonom zidu NN elije.
Na ovu sabirnicu spajaju se . nul taka transformatora preko sabirnice; nul taka
dizel elektrinog agregata; metalna konstrukcija transformatora; zatitno uzemljenje NN
postrojenja u TS; ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima
ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira.
Tlo oko TS je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mjera. Unutar TS korisno je ispod
VN i NN postrojenja postaviti gumeni tepih. ?????

13. Neka su poloene uzemljivake trake sa svih strana TS razliitih duina.

Kakva je raspodjela potencijala na povrini zemlje koja je dominantna za
odredjivanje napona koraka?
Kakav utjecaj ima postavljanje ovih traka na iznoenje potencijala iz TS?

????

ta je to iznoenje potencijala?

Zbog velikih struja zemljospoja u mrei 110 kV, postoji opasnost pojave visokih potencijala
na uzemljivaima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko
metalnih plateva, elektrinih zatita i/ili armature energetskih kabela 10(20) kV do TS
10(20)/0.4 kV u NN mreu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potroaa
izazivajui napone dodira koji bi u nekim sluajevima mogli da budu vii od dozvoljenih
napona dodira.
 14. Objasniti postupak odredjivanja napona dodira i oekivanog napona dodira
koristei dijagram Ud=f(t).
Koja je definicija napona dodira i napona koraka te koji su naini sniavanja ovih
napona?
Koja je razlika izmedju oekivanog napona dodira ( napona kvara u dodirnom
krugu) i dodirnog napona?
Objasniti ekvivalentnu elektrinu emu kod definiranja napona dodira.
Koliki utjecaj na vrijednost napona dodira ima smjer- put zatvaranja struje kvara
kroz ovjeka.

Kod prorauna prvo se odrenuje

duina vremena trajanja kvara prema
struji.
Ukoliko to nije sluaj, uzima se realna
vrijednost vremena trajanja kvara.
Potom se sa dijagrama na Slici 4. ili iz
tabele. odredi vrijednost UD.
Ako se zna vrijednost dodirnog
napona, onda se prema tabeli moe
odrediti vrijednost ukupne impedanse
ovjeijeg tijela. Po definiciji, struja
kroz ovjeije tijelo je:
I=Ud/R .Na kraju je ukupan napon,
koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom
krugu napona dodira, jednak:

Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji moe premostiti ovjek,
uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodoravni razmak
od dostupnog dijela je 1m).

Napon koraka je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji moe premostiti ovjek
pri koraku od 1m, uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od jednog stopala prema
drugom stopalu.

Radi sprijeavanja pojave previsokih napona dodira u instalacijama objekata (zgrada), usled
unoenja opasnih potencijala, potrebno je u objektima (zgradama) sprovesti mjere
izjednaavanja potencijala.
Kao zatitne mjere od previsokih napona dodira u niskonaponskim mreama primenjuju se:
-nulovanje,
-zatitno uzemljenje,
-zatitno izoliranje,
-zatitne strujne sklopke ili
-zatitne naponske sklopke.

Oekivani napon dodira je napon napajanja, koji postoji u dodirnom krugu pri zemljospoju,
kad se ti dijelovi ne dodiruju.
 struja kroz ovjeije tijelo je:
I=Ud/R

Na ovoj shemi je:

U napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira,
RS + ROB prijelazni otpor stajalita + otpor obue. Ako se ne uzima u obzir prijelazni
otpor obue umjesto napona U, u proraunu se uzima napon UD sa dijagrama na
Slici 10.8.,
R ukupna impedansa ovjeka,
I struja kroz ovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli 10.3.,
UD dodirni napon (V),
tF vrijeme trajanja greke (s).

Mnogo je vea opasnost pri prolazu struje kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove.
Do toga dolazi kada struja prolazi putem rukaruka ili rukanoga. 90% smrtnih sluajeva
nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u
kontaktu sa uzemljenjem.

15. Koji se metali koriste kod realiziranja uzemljenja TS?

Koji su minimalni presjeci, za svaki metal kao uzemljiva, posebno?
Navesti donje vrijednosti prema vaeim standardima.
Kako se u zemlju postavlja pocinana traka?

16. Kod dimenzioniranja uzemljivaa TS o kojim osnovnim zahtjevima treba voditi

rauna obzirom na vijek trajanja, sigurnost instalacije, itd.? Pokuati objasniti u
kratkim crtama svaki uvjet- tehniki zahtjev posebno.
Na koji se nain ovi zahtjevi definiraju kroz propise?
Kako utjee specifini elektrini otpor na svaki zahtjev posebno?

Uzemljivac, kao osnovni element zatite od napona dodira i koraka, zahtijeva da se

posebna panja posveti njegovom pravilnom izboru vec u fazi projektiranja nekog
elektroenergetskoga objekta, kako bi isti zadovoljio sve propisane kriterije.Posebno je vano
oblikovanje naponskog lijevka preko odgovarajuceg rasporeda uzemljivackih traka.
Projekt sistema uzemljenja nekoga objekta elektroenergetskog sistema mora zadovoljiti
cetiri osnovna zahtjeva:

1.osigurati mehanicku cvrstocu i otpornost na koroziju;

2. osigurati toplotno podnoenje najvece struje kvara (koja se odreduje
proracunima);
3. osigurati da nece doci do otecenja opreme i imovine; i
4.osigurati sigurnost ljudi obzirom na napone koji se na sistemima uzemljenja
javljaju pri najvecim strujama zemljospoja.
Osnovni parametri mjerodavni za dimenzioniranje sistema uzemljenja nekog objekta
elektroenergetskog sistema su: vrijednost struje kvara, trajanje struje kvara, i karakteristike
tla.

1. Dimenzioniranje s obzirom na koroziju i mehanicku cvrstocu

Buduci da su uzemljivaci u direktnom dodiru s tlom, moraju biti od materijala koji su

otporni na koroziju . Kao materijal za uzemljivace moe se koristiti:
- celik toplo pocincan ili prevucen bakrenim platom,
- bakar goli ili pocincan.
Lahki metali se ne upotrebljavaju za izradu uzemljivaca.
Izbor materijala i presjeka uzemljivaca predmet je propisa,a koji cemo koristiti ovisi od vrste
instalacije ili postrojenja. Upotrijebljeni materijal i nacin izvodenja moraju biti takvi da
uzemljivac izdri mehanicka naprezanja i nakon djelovanja korozije, zbog cega uzemljivac ne
smije biti manjeg presjeka od utvrdenog.

2. Dimenzioniranje s obzirom na toplotno naprezanje

Prilikom odvoenja struje sa uzemljivaca u zemlju zagrijava se okolno zemljite to

dovodi do promjene njegovih elektricnih karakteristika. Pri povecanju temperature do
100 oC oslobodena toplota dovodi do razlaganja pojedinih organskih spojeva to
smanjuje specificni otpor tla. Medutim, kod temperatura vecih od 100 oC dolazi do brzog
isuivanja zemlje u neposrednoj okolini uzemljivaca, a samim tim i do povecanja
specificnog elektricnog otpora odnosno ukupnog otpora rasprostiranja uzemljivaca.
Izmedu gustoce struje odvodenja s povrine uzemljivaca i temperature tla postoji veza koja
vazi za svaki oblik uzemljivaca:

gdje je c - specificna toplota materijala (J/kg0C),

- specificna teina materijala (kg/m3),
t - trajanje odvodenja struje (s),
- specificni otpor tla ( m),
F, I temperatura tla nakon i prije odvodenja struje (0C).
Struja kratkog spoja, koja se pojavi u bilo kojoj tacki strujnog kola, mora biti prekinuta
u granicama vremena koje dovodi vodice do doputene granicne temperature. Za struje
kvara, koji traju do 5 (s) presjek zemljovoda ili uzemljivaca mora se izracunati prema
sljedecem izrazu:

gdje je: S poprecni presjek zemljovoda ili uzemljivaca (mm2),

I struja odvodenja (struja kratkog spoja) u A,
t trajanje struje kvara (s),
K konstanta materijala,
 inverzni temperaturni koeficijent otpornosti za vodice, (oC),
I, F pocetna i konacna temperatura (oC).
U mreama s neutralnom tackom, koja je uzemljena direktno ili preko impedanse, sabirni
zemljovod i zemljovodi dimenzioniraju se prema tranzijentnoj struji jednofaznog
zemljospoja. Struje mjerodavne za proracun uzemljenja su:
-trostruke nulte komponente struja koje u tranzijentnom periodu teku u trofaznim
elementima elektroenergetskog sistema(generatori, energetski transformatori, vodovi) pri
zemljospoju u postrojenju.

3. Dimenzioniranje s obzirom na napon dodira i koraka

Za proracun doputenih vrijednosti napona dodira u elektroenergetskim postrojenjima

evropski standard HD 637 S1:1999 uzima slijedece pretpostavke:
- strujna staza je od jedne ruke do nogu,
- 50% vjerojatnost impedanse tijela,
- 5% vjerojatnost ventrikularne fibrilacije,
- nema dodatnih otpora.
Kako bi se dobio mjerodavan doputeni napon dodira, potrebno je odrediti ukupnu
impedansu ljudskog tijela. Ta impedansa ovisi o naponima dodira i strujnoj stazi.
Oko pojedinih dijelova postrojenja, koji se ne nalaze u krugu uzemljivaca postrojenja i
spojeni su s tim uzemljivacem (npr. stupovi javne rasvjete), treba predvidjeti uzemljivac
za oblikovanje potencijala. Postavlja se oko dijelova postrojenja na udaljenosti od oko 1(m) i
na dubini od 0,2 (m).Granicni napon dodira za svaku vrijednost trajanja kvara se izracunava:
- za ocekivano vrijeme trajanja kvara t ocitamo vrijednost Udd;
- za tako dobijeni napon dodira ocita se i vrijednost impedanse
ljudskog tijela;
- dodatni otpor Rd racuna se kao Rd = Rd1 + Rd2 = Rd1 + 1,5 . Uobicajena
vrijednost za Rd1 je 1000 ( ).
- na osnovi tih podataka proracuna se ocekivani napon
dodira Udoc.

17. Kako se realizira dobar uzemljiva ( uzemljiva sa malim prelaznim otporom) na

podrujima gdje je izmjerena velika vrijednost specifinog otpora?
Koja se uzima vrijednost za specifini elektrini otpor ako se isti nije izmjerio (
prema standardima)?
Kako se realizira izjednaenje potencijala u samoj TS?
Pod uzemljenjem podrazumjeva se ostvarivanje vodljive veze izmedu dijelova
elektroenergetskih postrojenja i zemlje. Osnovne su karakteristike uzemljivaca otpor
rasprostiranja, maksimalan potencijal uzemljivaca u postrojenju i maksimalan potencijal na
povrini zemlje unutar ili izvan postrojenja. Otpor rasprostiranja uzemljivaca ovisi o
specificnom elektricnom otporu zemlje.
R = k
gdje je: specificni elektricni otpor tla (Wm),
k koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaca (m-1).
Preuvelicavanjem specificnog elektricnog otpora tla dobijaju se nepotrebno veliki i skupi
uzemljivaci, dok se sa suvie malim specificnim elektricnim otporom dobivaju uzemljivaci
koji ne pruaju dovoljnu sigurnost od napona dodira. Srednje vrijednosti specificne
elektricne otpornosti tla koje se usvajaju pri projektiranju sistema uzemljenja postrojenja
nazivnog napona do 110 kV.

Za tlo se moe reci da je homogeno, uz prihvatljive granice pogreke, ako su razlike najmanje
i najvece vrijednosti specificnoga otpora tla na nekom podrucju manje od 30%. U tom
slucaju moe se uzeti da je specificni elektricni otpor homogenog tla jednak srednjoj
vrijednosti specificnoga otpora tla.
-Ako se vrijednost specificnog otpora nije izmjerila uzima se da je 100 m.

-U kabelskoj DTS izvodi se zdrueno uzemljenje, tako to se izvede uzemljivac

zatitnoga uzemljenja i na njega neposredno prikljuci neutralni vodic NN mree.
Na zatitno uzemljenje DTS, koje ima ulogu zdruenog uzemljenja, vezuju se jo:
kucite energetskog transformatora, metalni platevi, elektricne zatite i armature kabela,
sekundarna strujna kola mjernih transformatora, odvodnici prenapona, kao i svi ostali
metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima. Na ovaj nacin vri se
izjednacenje potencijala unutar DTS, pa sa stanovita ispunjenja uvjeta zatite od
napona dodira nije potrebno postavljanje izolacionih tepiha.

18. Kolike se uzimaju vrijednosti struja zemljospoja u SN mreama ako je neutralna

taka SN mree dobro uzemljena?
ta utjee na vrijednost dozvoljenog napona dodira?
Kolike mogu biti vrijednosti redukcionog faktora r SN voda i koja je njegova
definicija u trofaznim mreama?

-Vrijednost struja zemljospoja u SN mrezama ako je neutralna tacka uzemljena preko

niskoomske impedanse uzima se najvise 300A.
-Napon dodira je dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja, koji moe premostiti ovjek,
uz pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodoravni razmak
od dostupnog dijela je 1m). Na vrijednost dozvoljenog napona dodira utie vrijeme trajanja
struje greke. Dozvoljeni napon dodira UD kao funkcija trajanja struje kvara tF .

- Redukcioni faktor je faktor kojim se obuhvata uticaj metalnih plateva visokonaponskih

kabela i ostalih metalnih dijelova koji se vezuju na uzemljenje trafostanice, na raspodjelu
struje kvara u trafostanici. Za nadzemne visokonaponske vodove bez zatitnog ueta
redukcioni faktor iznosi
r = 1. Za kabelske vodove i nadzemne vodove sa zatitnim uetom je r < 1. Tana vrijednost
redukcionog faktora odreuje se mjerenjem. Za proraun redukcionog faktora kabela mogu
se uzeti i podaci proizvoaa kabela, kao i rezultati mjerenja izvrenih u slinim uvjetima.
Ukoliko ogranicenje struje jednopolnog kvara u VN mrei iznosi 150 A a dozvoljeni
napon dodira iznosi 65 V uz pretpostavljeni nepovoljni slucaj da je VN dalekovod
izveden bez zatitnog ueta (r=1) otpor rasprostiranja zdruenog uzemljenja mora biti :
Izuzetno je dozvoljeno da se u TS 110/10(20) kV izoliraju elektrine zatite kabela sa
neprovodnim platem . Pri tome se mora uzeti u obzir da redukcioni factor voda 10(20) kV
postaje r=1 umjesto r=0.5 to znai da sistem uzemljenja svih TS 10(20)/0.4 kV koje su
prikljuene na taj vod treba da se dimenzionira na dvostruko veu vrijednost struje
zemljospoja, i da izostaje efekt smanjenja ukupne otpornosti(impedanse) sistema uzemljenja
TS zbog prekida galvanske veze uzemljivaa susjednih TS

19. Sigurnosni razmaci kod visokonaponskih vodova

Visokonaponski vod jeste vod iji nazivni napon premauje 1000 V.
Sigurnosni razmak je najmanji dozvoljeni razmak izmenu dijelova elektroenergetske mree
koja je pod naponom i uzemljenog dijela mree, za odgovarajui nazivni napon;
Sigurnosna visina je najmanja dozvoljena vertikalna udaljenost provodnika i nekog drugog
elementa koji u radnim uvjetima nije pod naponom, odnosno dijelova mree pod naponom
od zemlje ili nekog objekta u temperaturnom intervalu od + 40oC, do - 5oC ukljuivo
normalno dodatno optereenje, bez vjetra.

Sigurnosna udaljenost je najmanja dozvoljena udaljenost provodnika, odnosno dijelova

mree pod naponom od zemlje ili nekog drugog objekta u bilo kom pravcu pri temperaturi
+40oC i optereenju od vjetra od nule do punog iznosa.

20. Zatitna zona ispod zatitnog ueta kod odredjivanja utjecaja od atmosferskih
prenapona

Zatitno ue jeste uzemljeno ue koje slui za zatitu voda od atmosferskih i pogonskih

prenapona.

21. Prelazak VN vodova i njihovo pribliavanje raznim objektima

- nepristupana mjesta, mjesta nepristupana za vozila
-mjesta pristupana vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja
- zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjesta

2.Nepristupana mjesta

Za nepristupana mjesta (npr. gudure, stijene, neplovne rijeke, movare i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 4,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 3,0 m.

3. Mjesta nepristupana vozilima

Za mesta nepristupana vozilima sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.
4. Mjesta pristupana vozilima
Za mjesta pristupana vozilima (oko naseljenih podruja, iznad polja u kojima i oko kojih
se nalaze poljski putevi, iznad livada i oranica, iznad poljskih puteva i umskih puteva),
sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 6,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 5,0 m.

5. Zgrade

8. Prelazak dalekovoda preko zgrada, koje slue za stalan boravak ljudi, moe se izvesti ako
su zadovoljeni uvjeti iz taaka 9. do 13. ovog izvoda iz propisa.
Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje horizontalne projekcije najblieg
vodia u neotklonjenom poloaju od zgrade manje od 3,0 m za vodove nazivnog napona do
20 kV i manje od 5,0 m za vodove nazivnog napona vieg od 20 kV.

9. Za nepristupane dijelove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna udaljenost iznosi 3,0 m.

10. Za stalno pristupane dijelove zgrade (terasa, balkon, granevinske skele i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.

11. Vertikalna udaljenost izmenu VN vodova i dijelova zgrade ispod vodova (sljeme krova,
gornja ivica dimnjaka, itd.), za vodove sa viseim izolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u
sluaju kad u rasponu ukrtanja postoji normalno dodatno optereenje, a u susjednim
rasponima nema tog optereenja.

12. Za vodove iznad zgrada potrebna je pojaana elektrina izolacija, a za vodove iznad
stambenih zgrada i zgrada u kojima se zadrava vei broj ljudi (npr. kole, vrtii, itd.)
potrebna je i mehaniki pojaana izolacija.

13. Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ili zidnih i krovnih
nosaa za noenje VN vodova.

6. Zgrade pogonskih postrojenja

14. Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istom pogonskom
postrojenju iji je i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorske stanice, razvodna
postrojenja), a ne slue za stanovanje, mogu biti i manje od vrijednosti koje su navedene u
taki 8. ovog izvoda ako se predvide odgovarajue zatitne mjere za sprjeavanje sluajnog
dodira VN vodova (npr. postavljanje ograde, lahko uoljivih natpisa za upozorenje i sl.).

7. Zgrade sa zapaljivim krovom

Za zgrade sa krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zatite od VN vodova od
oteenja, sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzira na napon voda:
1) sigurnosna visina 12,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 5,0 m
8. Objekti u kojima se nalazi lahko zapaljiv materijal

Nije dozvoljeno postavljanje vodova preko nadzemnih objekata u kojima se nalazi lahko
zapaljiv materijal (skladita benzina, ulja, eksploziva i sl.).
Na prijelazu preko ili pored takvih objekata, horizontalna sigurnosna udaljenost jednaka je
visini stupa uveanoj za 3,0 m, a mora iznositi najmanje 15,0 m.

9. Naseljena mjesta

17. Za vodove u naseljenim mjestima sigurnosna visina iznosi 7,0 m.

Izolacija mora biti elektrino pojaana.

36. U gusto naseljenim mjestima, sigurnosna visina voda mora da iznosi 7,0 m.

37. Izolacija mora biti elektrino pojaana, a na mjestima ukrtanja sa ulicama ili putevima i
mehaniki pojaana.

38. Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) VN vodia i zatitnih uadi smanjuje se na

75% od vrijednosti navedenih u tabeli (taka 18).

39. U rasponu ukrtanja vodova sa putevima u gusto naseljenim mjestima nije dozvoljeno
nastavljanje vodia, odnosno zatitnih uadi, a u susjednim rasponima dozvoljen je samo
jedan nastavak po vodiu, odnosno zatitnom uetu.
Ugao ukrtanja ne smije biti manji od 30o .

40. Ako je rastojanje horizontalne projekcije najblieg VN voda u neotklonjenom poloaju

manje od 5,0 m, izolacija mora biti mehaniki i elektrino pojaana.

22. Prelazak TK voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda

- pribliavanje i ukrtanje podzemnih TK i elektroenergetskih vodova

28. Ukrtanje nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom i

njihovo menusobno pribliavanje

67. Na mjestu ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

sigurnosna visina izmenu najnieg vodia elektroenergetskog voda i najvieg vodia
telekomunikacionog voda iznosi:
1) za vodove napona 400 kV 5,5 m;
2) za vodove napona 220 kV 4,0 m;
3) za vodove napona od 35 kV do 110 kV 3,0 m;
4) za vodove napona od 1 kV do 35 kV 2,5 m.

68. U rasponu ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

izolacija mora biti mehaniki i elektrino pojaana.
69. Na mjestu ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom
nije dozvoljeno postavljanje zatitne mree iznad telekomunikacionog voda.

70. U rasponu ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

nije dozvoljeno nastavljanje vodia, odnosno zatitnih uadi.

71. Na stupovima raspona ukrtanja elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom

nije dozvoljena upotreba iskonih i kliznih stezaljki.

72. Ugao ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionom vodom, po

pravilu, ne smije biti manji od 45o , s tim da se izuzetno moe smanjiti do 30o .

73. Ako elektroenergetski vod nema zatitno ue, na stupovima telekomunikacionih vodova
koji se nalaze na krajevima raspona ukrtanja sa nadzemnim elektroenergetskim vodom
moraju se postaviti gromobrani ije uzemljenje, po pravilu, treba da ima elektrinu otpornost
manju od 25 _.

74. U zateznom polju ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim

vodom najmanji dozvoljeni presjeci vodia i zatitnih uadi iznose:
1) za bakar i elik 16 mm2 ;
2) za Al-elik 25 mm2 ;
3) za aluminijum i legure aluminijuma 35 mm2 .
Upotreba jednoinih vodia i zatitnih uadi nije dozvoljena.

75. Raspon ukrtanja nadzemnog elektroenergetskog voda sa telekomunikacionim vodom,

po
pravilu, manji je od susjednih raspona, ili se stupovi u rasponu ukrtanja proraunavaju za
vei raspon.

76. Na mjestima pribliavanja vodova, horizontalna udaljenost izmenu najbliih vodia oba
voda mora biti jednaka visini viih stupova, uveanoj za 3,0 m.
Izuzetno od predhodne odredbe, dozvoljena je horizontalna udaljenost jednaka sigurnosnoj
visini iz take 67, s tim da izolacija voda bude mehaniki i elektrino pojaana.

77. Pri pribliavanju vodova na krivinama moraju se preduzeti mjere za sprijeavanje dodira
otkinutih vodia, i to:
1) raspon se mora smanjiti tako da otkinuti vodi spoljnjeg voda ostane udaljen najmanje
3,0 m od najblieg vodia unutarnjeg voda; ili
2) uvrivanje vodia na potpornim izolatorima (sigurnosni stremeni ili slino) mora se
pojaati.

78. Odredbe taaka 76 i 77 ovog izvoda primjenjuju se i na telekomunikacione vodove za

koje su upotrebljeni nadzemni (vazduni) kabeli.

79. Telekomunikacioni kabeli poloeni u zemlju moraju se udaljiti od stupova

elektroenergetskih vodova najmanje 10,0 m za nazivne napone do 110 kV; 15,0 m za nazivni
napon 220 kV, a 25,0 m za nazivni napon 400 kV.
Ako se ne mogu ispuniti uvjeti iz predhodnog stava, dozvoljeno je da se telekomunikacioni
kabeli poloe najmanje na 1 m od stupova elektroenergetskih vodova nazivnog napona do 35
kV.

80. Postavljanje telekomunikacionih vodova na stupovima nadzemnih elektroenergetskih

vodova nije dozvoljeno, osim ako taj telekomunikacioni vod slui za signalizaciju i
telekomunikacije u elektroenergetskim mreama.

81. Horizontalna udaljenost najblieg vodia elektroenergetskog voda do stupa

telekomunikacionog voda ne smije iznositi manje od 5,0 m. Taj uvjet mora biti ispunjen ako
visinska razlika izmenu najbliih vodia oba voda iznosi najmanje 10,0 m.
Horizontalna udaljenost stupa elektroenergetskog voda od najblieg vodia
telekomunikacionog voda ne smije biti manja od 2,0 m.

82. Ako su na mjestu ukrtanja telekomunikacioni vodovi izvedeni kao kabelski, horizontalna
projekcija udaljenosti najblieg vodia nadzemnog elektroenergetskog voda od najblieg
stupa koji nosi telekomunikacione vodove, odnosno izvod telekomunikacionog kabela mora
biti najmanje jednaka visini stupa elektroenergetskog voda na mjestu ukrtanja, poveanoj
za 3,0 m.

21. Prelazak VN vodova i njihovo pribliavanje raznim objektima

- nepristupana mjesta, mjesta nepristupana za vozila
-mjesta pristupana vozilima, zgrade, zgrade pogonskih postrojenja
- zgrade sa zapaljivim krovom, naseljena mjesta

Nepristupana mjesta

Za nepristupana mjesta (npr. gudure, stijene, neplovne rijeke, movare i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 4,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 3,0 m.

Mjesta nepristupana vozilima

Za mesta nepristupana vozilima sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.

Mjesta pristupana vozilima

Za mjesta pristupana vozilima (oko naseljenih podruja, iznad polja u kojima i oko kojih
se nalaze poljski putevi, iznad livada i oranica, iznad poljskih puteva i umskih puteva),
sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina 6,0 m;

2) sigurnosna udaljenost 5,0 m.
Zgrade

Prelazak dalekovoda preko zgrada, koje slue za stalan boravak ljudi, moe se izvesti ako
su zadovoljeni uvjeti iz taaka 9. do 13. ovog izvoda iz propisa.
Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje horizontalne projekcije najblieg
vodia u neotklonjenom poloaju od zgrade manje od 3,0 m za vodove nazivnog napona do
20 kV i manje od 5,0 m za vodove nazivnog napona vieg od 20 kV.
Za nepristupane dijelove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna udaljenost iznosi 3,0 m.
Za stalno pristupane dijelove zgrade (terasa, balkon, granevinske skele i sl.) sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina 5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 4,0 m.

Vertikalna udaljenost izmenu VN vodova i dijelova zgrade ispod vodova (sljeme krova,
gornja ivica dimnjaka, itd.), za vodove sa viseim izolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u
sluaju kad u rasponu ukrtanja postoji normalno dodatno optereenje, a u susjednim
rasponima nema tog optereenja.
Za vodove iznad zgrada potrebna je pojaana elektrina izolacija, a za vodove iznad
stambenih zgrada i zgrada u kojima se zadrava vei broj ljudi (npr. kole, vrtii, itd.)
potrebna je i mehaniki pojaana izolacija.
Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ili zidnih i krovnih
nosaa za noenje VN vodova.

Zgrade pogonskih postrojenja

Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istom pogonskom
postrojenju iji je i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorske stanice, razvodna
postrojenja), a ne slue za stanovanje, mogu biti i manje od vrijednosti koje su navedene u
taki 8. ovog izvoda ako se predvide odgovarajue zatitne mjere za sprjeavanje sluajnog
dodira VN vodova (npr. postavljanje ograde, lahko uoljivih natpisa za upozorenje i sl.).
Zgrade sa zapaljivim krovom
Za zgrade sa krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zatite od VN vodova od
oteenja, sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzira na napon voda:
1) sigurnosna visina 12,0 m;
2) sigurnosna udaljenost 5,0 m.
Za ove zgrade vae i odredbe taaka 8. do 13. ovog izvoda iz propisa.
Objekti u kojima se nalazi lahko zapaljiv materijal
Nije dozvoljeno postavljanje vodova preko nadzemnih objekata u kojima se nalazi lahko
zapaljiv materijal (skladita benzina, ulja, eksploziva i sl.).
Na prijelazu preko ili pored takvih objekata, horizontalna sigurnosna udaljenost jednaka je
visini stupa uveanoj za 3,0 m, a mora iznositi najmanje 15,0 m.

Naseljena mjesta
Za vodove u naseljenim mjestima sigurnosna visina iznosi 7,0 m.
Izolacija mora biti elektrino pojaana.

U gusto naseljenim mjestima, sigurnosna visina voda mora da iznosi 7,0 m.

Izolacija mora biti elektrino pojaana, a na mjestima ukrtanja sa ulicama ili putevima i
mehaniki pojaana.
Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) VN vodia i zatitnih uadi smanjuje se na
75% od vrijednosti navedenih u tabeli (taka 18).

U rasponu ukrtanja vodova sa putevima u gusto naseljenim mjestima nije dozvoljeno

nastavljanje vodia, odnosno zatitnih uadi, a u susjednim rasponima dozvoljen je samo
jedan nastavak po vodiu, odnosno zatitnom uetu.
Ugao ukrtanja ne smije biti manji od 30o .
Ako je rastojanje horizontalne projekcije najblieg VN voda u neotklonjenom poloaju
manje od 5,0 m, izolacija mora biti mehaniki i elektrino pojaana.

22. Prelazak TK voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda

- pribliavanje i ukrtanje podzemnih TK i elektroenergetskih vodova

Prelazak telekomunikacionog voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda

Prelazak telekomunikacionog voda preko nadzemnog elektroenergetskog voda nije
dozvoljen.

Telekomunikacioni kabeli poloeni u zemlju moraju se udaljiti od stupova

elektroenergetskih vodova najmanje 10,0 m za nazivne napone do 110 kV; 15,0 m za nazivni
napon 220 kV, a 25,0 m za nazivni napon 400 kV.
Ako se ne mogu ispuniti uvjeti iz predhodnog stava, dozvoljeno je da se telekomunikacioni
kabeli poloe najmanje na 1 m od stupova elektroenergetskih vodova nazivnog napona do 35
kV.
Horizontalna udaljenost stupa elektroenergetskog voda od najblieg vodia
telekomunikacionog voda ne smije biti manja od 2,0 m.
Ako su na mjestu ukrtanja telekomunikacioni vodovi izvedeni kao kabelski, horizontalna
projekcija udaljenosti najblieg vodia nadzemnog elektroenergetskog voda od najblieg
stupa koji nosi telekomunikacione vodove, odnosno izvod telekomunikacionog kabela mora
biti najmanje jednaka visini stupa elektroenergetskog voda na mjestu ukrtanja, poveanoj
za3,0 m.

23. TN sistem

Kod ovih sistema svi izloeni vodljivi dijelovi instalacije spojeni su zatitnim vodiima sa
uzemljenom takom sistema napajanja. Zatitni vodi mora biti uzemljen kod svakog
energetskog transformatora ili izvora napajanja instalacije. Uzemljena taka je obino
neutralna taka. Treba razlikovati tri tipa TN mrea: TN S , TN C i TN C/S. Pravilnom
izvedbom instalacije i zatite postie se da kod greke na izolaciji ( potpuni spoj sa kuitem )
putem nadstrujnih zatitnih organa doe do iskljuenja unutar propisanog
vremena.Dozvoljena su vea vremena iskljuenja u odnosu na ona koja su data u
odgovarajuim tabelama, ali ni u kom sluaju ne smije se prekoraiti vrijeme od 5 s.
Ogranienje od 5 s je konvencionalno. Ovo vrijeme pokriva veinu sluajeva u kojima su
potrebna vremena iskljuenja dua npr. za napojna strujna kola i za strujna kola motora.
kod TN mrea, zvjezdite transformatora, generatora i mase meusobno su povezane
zatitnim vodiem, kroz koji e u sluaju kvara protei struja kvara koja mora dovesti do
iskljuenja napajanja ureaja kod kojeg je nastala greka
Kada zvjezdite transformatora nije dostupno moe se jedan fazni vodi uzemljiti u transfor-
matorskoj stanici. U tom sluaju ne smiju se neutralni i zatitni vodi spajati.
Da se osigura da se potencijal zatitnog vodia, a time i potencijal masa spojenih sa njim, u
sluaju greke to manje razlikuje od potencijala zemlje, treba zatitni vodi spojiti sa
zemljom na to je mogue vie mjesta koji su ravnomjerno rasporeeni, da bi ukupni otpor
uzemljenja bio to je mogue manji.

-opi uvjeti za primjenu ovog sistema

Zatitni vodi treba paralelno povezati kroz cijelu mreu. On je povezan sa zvjezditem
transformatora. Presjek vodia treba tako proraunati i odabrati zatitne ureaje da u
sluaju kratkog spoja izmeu faznog vodia i zatitnog vodia ili jedne na njega prikljuene
mase iskljuenje nastupi najmanje za propisano vrijeme.

Praktino je ovaj uvjet ispunjen ako vai:

Kada se ovaj uvjet ne moe ispuniti mora se sprovesti dodatno izjednaenje potencijala.

Zatitni vodi treba u blizini svakog transformatora ili generatora uzemljiti. Ako se mogu
realizirati dobri spojevi sa zemljom preporuljivo je na to vie mjesta prikljuiti zatitni vodi
na uzemljenje.

U izuzetnim sluajevima, u kojima se moe pojaviti direktna greka izmeu faznog vodia i
zemlje (u mreama sa nadzemnim vodovima), moraju se ispuniti sljedei uvjeti da bi se
izbjeglo da zatitni vodi i sa njim spojene mase kod dozemnog spoja faznog vodia dou
pod napon prema zemlji koji je vei od UL ((413.1.3.7. IEC 60 364-4-41):

-struja iskljuenja
Struja iskljuenja (Ii) zatitnog ureaja treba da obezbjedi dovoljno brzo iskljuenje kvara.
Ii = kIn struja iskljuenja (A)
Faktor (k) odnosi se na spoljne vodove (vazdune i kabelske), ukljuujui kuni prikljuak i
instalacione osigurae glavnih razvodnih vodova u glavnom razvodnom ormaru i ima
vrijednosti:
k 1,25 za automatske prekidae sa elektromagnetnim okidaima,
k 2,5 za osigurae (topljive ili automatske).
 -granina duina NN voda kada je efikasna zatita nulovanjem
Granina duina niskonaponskog voda do koje je zatita nulovanjem efikasna moe da se
orijentaciono procijeni iz uvjeta:

gdje su:
L - granina duina voda (m),
Uf - napon faznog provodnika prema zemlji (V),
Ii = kIn struja iskljuenja (A),
Sf i Sn - presjeci faznog, odnosno nultog provodnika (mm2),
A i B - parametri koji imaju vrijednosti prema tabeli 1.

- provjera uvjeta nulovanja

Provjera osnovnog uvjeta za primjenu nulovanja treba izvriti mjerenjem impendanse petlje
(Z) na mjestu prikljuenja nulovanih objekata, bez obzira na veliinu procjenjene granine
duine (L) niskonaponskog voda proraunate prema predhodnoj formuli.
Ova provjera vri se na objektima koji su najvie udaljeni od trafostanice. Nulti provodnik
niskonaponske mree treba obavezno uzemljiti kod napojne trafostanice i na vie mjesta u
niskonaponskoj mrei. Svaki novi objekt (zgrada) treba, po pravilu, da ima temeljni
uzemljiva sa kojim se povezuje nulti provodnik niskonaponske mree, ime se dobija mala
ukupna otpornost uzemljenja i pri nepovoljnim elektrinim karakteristikama tla.

24. Zatitno uzemljenje

Zatitno uzemljenje je uzemljenje metalnih djelova koji ne pripadaju strujnom krugu

niti su posredno u elektricnom kontaktu s njim, ali u slucaju kvara mogu doci pod napon.
Zatitno uzemljenje smanjuje ovaj napon, kao i potencijalne razlike dodira i koraka
kojima mogu biti izloeni ljudi i na taj nacin ih titi.

- uzemljenje pomou zajednikog uzemljivaa

U vecini postrojenja nije dovoljno postaviti pojedinacne uzemljivace, vec se uzemljenje
izvodi s vie medusobno spojenih uzemljivaca.Otpor rasprostiranja povrinskih uzemljivaca s
horizontalnim elementima, koji su medusobno povezani kako bi cinili mreu koja
dominantno ovisi o ukupnoj povrini koju uzemljivac zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne
duine elemenata i dubine ukopavanja. Oblikovanjem mree uzemljivaca postie se
ravnomjerna raspodjela potencijala i niski gradijenti na povrini tla, cime se u odredenoj
mjeri mogu ograniciti naponi dodira i koraka. Kod vertikalnih uzemljivaca otpor
rasprostiranja uzemljivaca ovisi, u osnovi, od duine elemenata i njihovog medusobnog
rastojanja, to jest zahvacenim volumenom. Uzemljivaci sacinjeni od kombinacije
horizontalnih i vertikalnih uzemljivaca odlikuju se vecom stabilnocu otpora prema
klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo nii otpor od uzemljenja koji bi se
postigao samo s horizontalnim ili samo s vertikalnim elementima.
- uzemljenje pomou pojedinanog uzemljivaa
Ako su u jednoj niskonaponskoj mrei objekti tieni zatitnim uzemljenjem pomou
pojedinanih uzemljivaa, onda se na istu mreu mogu pojedinano prikljuiti objekti u
kojima je zatita izvedena nulovanjem, ako svaki nulovani objekt ispunjava slijedee uvjete:
-da je instalacija u svakom nulovanom objektu izvedena sa posebnim zatitnim provodnikom,
-da svaki nulovani objekt ima temeljni uzemljiva na koji se vezuje nulti provodnik, i da je
sprovedena mjera izjednaavanja potencijala. Ako nije ispunjen ni jedan od predhodna dva
uvjeta, tada se u niskonaponskoj mrei i instalacijama potroaa u kojima je sprovedeno
nulovanje, zabranjuje upotreba zatitnog uzemljenja pomou pojedinanih uzemljivaa bez
spoja nultog provodnika sa tim zatitnim uzemljenjem.

29. Periodini pregledi, mjerenja i ispitivanja na elektroenergetskim postrojenjima

- pojam elektroenergetskog postrojenja, elektrini uredjaj, elektrine instalacije

Napravu koja se za svoj rad koristi elektrinom energijom nazivamo elektrinim prijemnikom.
Elektrini prijemnik u radu mora biti vezan na izvor elektrine energije. Uopteno
posmatrano, veza prijemnika sa izvorom elektrine energije ima tri dijela: prvi dio nalazi se u
mjestu proizvodnje elektrine energije, u elektrinoj centrali (elektani) i naziva se elektrinim
postrojenjem, drugi dio vezuje mjesto proizvodnje sa mjestom potronje to je elektrina
mrea, trei dio se nalazi na mjestu potronje i omoguiva koritenja prijemnika po potrebi.
Ovaj trei dio u uem smislu naziva se elektrinom instalacijom. Elektrina instalacija je
elektrini ureaj koji slui da se elektrini prijemnik prikljui na elektrinu mreu.

- ko moe obavljati periodine preglede ( uvjeti koje pravno lice mora ispuniti)
Sve kontrole tokom gradnje vri nadlena inspekcija ili druga sluba, podrazumjeva se da
posjeduju poloen struni ispit.

- na ta se odnose periodini pregledi

ispitivanja i mjerenja radova, materijala, opreme (vizuelni pregled opreme i materijala,

premjer i kontrola iskopa, mjerenja na instalacijama, mreama itd.) podatke o rezultatima
unijeti u dnevnik zajedno sa podacima o tome ko je izvrio kontrolu ili ispitivanje;

ili

Pravilnikom propisuju se postupak i rokovi preventivnih i periodinih pregleda i ispitivanja

opreme za rad, opreme line zatite i preventivnih i periodinih ispitivanja uslova radne
sredine, odnosno hemijskih, biolokih i fizikih tetnosti (osim jonizujuih zraenja),
mikroklime, elektroinstalacija i gromobranskih instalacija.

- mjerna oprema ( uvjeti koje mora ispuniti )

Mjerna oprema se bira u skladu sa vaeim propisima.
31. ta je to izjednaavanje potencijala.

Izjednacavanje potencijala tj. ekvipotencijalno povezivanje postie se medjusobnim

spajanjem sistema gromobranske instalacije sa metalnim elementima konstrukcije
objekta i sa elektricnim , signalnim i TK instalacijama u ticenom objektu.
Metode medjusobnog povezivanja su:
- preko vodica za povezivanje (premotavanje ) tamo gdje nije obezbjedjen
elektricni kontinuitet , i
- valnom zatitnom opremom gdje nije dozvoljen direktan spoj sa vodicima za
povezivanje.

Kako se provjerava efikasnost mjera za izjednaavanje potencijala.

Efikasnost mjera izjednaavanja potencijala provjerava se mjerenjem. Izjednaavanje
potencijala je uspjeno sprovedeno ako se mjerenjem otpornosti izmenu zatitnog kontakta
elektrine instalacije i metalnih dijelova drugih instalacija dobije vrednost manja od 2_ u ma
kojoj prostoriji objekta (zgrade). Za vee objekte (zgrade) dovoljno je izvriti mjerenja u
prostorijama koje su najudaljenije od mjesta gde je izvreno galvansko povezivanje, na
primjer mjerenjem na posljednjem spratu objekta (zgrade). Pri mjerenju otpornosti U/I
metodom, napon mjerenja ne smije da prene 65 V, pri emu struja mjerenja treba da bude
vea od 5 A.

32. Kada je dozvoljeno povezivanje neutralnih provodnika susjednih niskonaponskih

izvoda iste TS?

Ako su u jednom transformatorskom reonu niskonaponske mree objekti tieni

nulovanjem, aukupna otpornost uzemljenja nultog provodnika iznosi Ro 0,20 , ovaj nulti
provodnik moe sevezati za neutralne (nulte) provodnike susjednih transformatorskih reona
neovisno od toga kakav je sistem zatite u njima primjenjen, ako su presjeci nultih
(neutralnih) provodnika jednaki ili imaju vrijednost dva susjedna standardna presjeka. Uvjet
Ro 0,20 mora biti ispunjen prije povezivanja nultog provodnika sa neutralnim (nultim)
provodnicima susjednih transformatorskih reona.

33. Koji su to posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj niskonaponskoj mrei ?

Nulti provodnik nadzemne niskonaponske mree uzemljuje se kod trafostanice i na svakom

radijalnom ogranku duem od 200 m. Pri tome ukupna otpornost uzemljenja nultog
provodnika niskonaponske mree, mjerena u trafostanici bez odvajanja uzemljenja
trafostanice, ne smije biti via od 5 . Uzemljenje svakog radijalnog ogranka mree dueg od
200 m izvodi se pomou jednog uzemljivaa na kraju ogranka, ili sa vie uzemljivaa
rasporenenih na duini od najvie 200 m, gledano od kraja ogranka. Pri tome ukupna
otpornost uzemljenja ovih uzemljivaa ne smije biti via od 10 .

Izuzetno, otpornost uzemljenja moe biti i via od 10 ako se na krajevima radijalnih

ogranaka nalaze objekti (zgrade) u kojima su izvedeni temeljni uzemljivai i ako je
sprovedena mjera izjednaavanja potencijala.
Ako u jednom dijelu niskonaponske mree nisu ispunjeni uvjet i za nulovanje, tada se u ovoj
mrei moe primjeniti nulovanje ako su u objektima na pomenutom dijelu mree
primjenjene
zatitne strujne ili zatitne naponske sklopke. Raspored provodnika na glavi stupa treba da je
takav da nulti provodnik bude u istoj ravni ili ispod faznih provodnika.
Isti raspored provodnika i isti poloaj neutralnog provodnika na glavi stupa treba da bude i
kod nenulovanih niskonaponskih mrea.

Gdje god je to mogue, provodnici za opu potronju i javnu rasvjetu vode se na istim
stupovima pri emu se upotrebljava zajedniki nulti provodnik.
Metalni stupovi niskonaponske mree, prikljune kutije i kabelske glave na kabelskim
prikljucima na nadzemnu mreu, ne nuluju se, niti se primjenjuju druge zatitne mjere. Isto
vai i u sluaju da se u niskonaponskoj mrei i instalacijama potroaa primjenjuje zatitno
uzemljenje pomou pojedinanih uzemljivaa.

Izuzetno, ako se elementi niskonaponske mree nalaze na povrinama kao to su kupalita,

igralita, kolska dvorita, kampovi, i sl. primjenjuje se jedna od slijedeih zatitnih mjera:
-zatitno izoliranje (korienjem kabelskih prikljunih kutija, kabelskih glava i sl. sa
sintetikom izolacijom),
-izoliranje stajalita irine najmanje 1,25 m (asfaltiranjem ili posipanjem krupnim slabo
provodnim ljunkom),
-oblikovanje potencijala (polaganjem uzemljivaa na razdaljini od 1m i na dubini od 0,5 m),
-vezivanje za neki bliski zajedniki uzemljiva,
-zatita pomou strujnih zatitnih sklopki na dijelu niskonaponskog voda u kome se nalaze
ovi elementi.
Ako se na istim stupovima nalaze provodnici visokog i niskog napona, zat itne mjere od
previsokog napona dodira i koraka primjenjuju se u skladu s vaeim propisima o tehnikim
normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova tretirajui stupove kao
dijelove visokonaponskog voda, bez obzira da li je u niskonaponskoj mrei primjenjeno
nulovanje ili neka druga zatitna mjera.

36.) Zatita od dodira delova naprava i vodova pod naponom u trafostanici.

Po IEC standardima, zatita od elektrinog udara postie se primjenom odgovarajuih

mjera, i dijeli se na:
- istovremenu zatitu od direktnog i indirektnog dodira;
- zatitu od direktnog dodira;
- zatitu od indirektnog dodira.

Pod direktnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni)

kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji su u normalnoj upotrebi
pod naponom, ukljuivo i neutralni vodi (N), ali po pravilu ne i zatitni (PE) vodi.
Pod indirektnim dodirom dijelova pod naponom podrazumijeva se direktni (neposredni)
kontakt ljudi sa vodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji u normalnom pogonu nisu
pod naponom, ali su u sluaju kvara pod naponom. Ovaj napon se naziva napon greke.
37.) Nabrojati i objasniti mjere za spreavanje skupljanja statikog elektriciteta u
proizvodnim procesima.

38.) Dozvoljeni pad napona izmedju take napajanja elektrine instalacije i bilo koje
druge take.

Dozvoljeni pad napona od take napajanja elektrinih instalacija i najudaljenije take ne

smije biti vei od:
1.za rasvjetu 3(%), a za ostale potroae 5(%) pri napajanju iz niskonaponske mree, i
2.za rasvjetu 5(%), a za ostale potroae 8(%) pri napajanju direktno iz TS 20(10)/0.4
kV.
Za duine voda vee od 100 (m) dozvoljava se poveanje 0,005 (%) po metru duine,
ali najvie do 0,5 (%).
Navedena ogranienja vrijede za padove napona odnosno odstupanja napona od
nazivnog napona.

39.) Definirati udarni otpor uzemljivaa; zemljospoj; dvostruki zemljospoj; kapacitivna

struja zemljospoja i preostala struja zemljospoja.

Kapacitivna struja zemljospoja je struja koja nastaje pri zemljospoju u elektroenergetskoj

mrei koja nije uzemljena.

Preostala struja zemljospoja nastaje ako je visokonaponska mrea sa kompenziranom

strujom zemljospoja.

40.) Objasniti ope uvjete projektiranja i instaliranja elektroenergetskih postrojenja sa

aspekta ispravnog rada i sigurnosti lica zaposlenih u njihovom rukovanju o odravanju te
okoline.

Tehnika dokumentacija , prema redosljedu izrade, dijeli se na sljedee vrste projekata:

- idejni projekt,
- glavni projekt,
- izvedbeni projekt, i
- projekt izvedenog stanja.
Prikljuivanje poslovno-stambenih,industrijskih i drugih objekata na
elektroenergetsku mreu realizuje se u dvije etape:
- izdavanje elektroenergetske saglasnosti, i
- prikljuivanje na elektroenergetsku mreu.

Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti se podnosi u pismenom obliku,

na obrascu lokalne elektrodistribucije.

U cilju zatite ljudi i objekata, u smislu opte zatite na radu, svi radovi na izgradnji ili
sanaciji elektroenergetskih objekata moraju se izvoditi prema odredbama propisanim u
Zakonu o zatiti na radu i ostalim Pravilnicima koji obuhvataju ovu problematiku.
 46. Raspored i izvoenje uzemljivaa (lokacija izvoenja uzemljivaa, nain
polaganja uzemljivaa, trakasti uzemljivai, tapni uzemljivai, ploasti uzemljivai)

Uzemljivai su vodii koji se polau u tlo ili u konstrukciju koja je po velikoj povrini u dodiru
sa tlom kao to je betonska ili armiranobetonska konstrukcija u tlu.

Horizontalni (povrinski) uzemljivai su sastavljeni od horizontalno poloenih vodia koji su

ukopani u tlo na manjoj dubini.
Vertikalni (dubinski) uzemljivai su sastavljeni od jednog ili vie tapnih uzemljivaa okomito
poloenih u odnosu na tlo na veim dubinama i meusobno povezani.
Kosi uzemljivai su u osnovi tapni uzemljivai poloeni pod uglom u odnosu na tlo.

47. Izvoenje zemljovoda (kako se polau, najmanji dozvoljeni presjeci, strujno

optereenje)

Zemljovod je vodi koji dio postrojenja, koji treba uzemljiti, spaja s uzemljivaem ili
koji meusobno spaja uzemljivae.
Zemljovodi se postavljaju van zemlje ili se izolovani polau u zemlju.
Najmanji doputeni presjeci za zemljovode su:
- 50 (mm2 ), za pocinani elik,
- 16 (mm2 ), za bakar,
- 35 (mm2), za aluminij.
Veliina struje koja protie kroz zemljovod do uzemljivaa i kroz sam uzemljiva ovisi
o nainu uzemljenja neutralne take mree. Prolaskom struje kroz uzemljiva u zemlju
povrina zemlje dolazi pod napon pa izmeu pojednih taaka vlada razlika potencijala.
48. Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa, grupe uzemljivaa ili cjelokupnog
sistema uzemljenja

Otpor uzemljenja (otpor rasprostiranja uzemljivaa) je otpor zemlje izmeu uzemljivaa i

referentne zemlje. Otpor rasprostiranja uzemljivaa u homogenoj zemlji moe se, u opem
sluaju, odrediti pomou izraza:

RE k
specifini elektrini otpor tla ( m),
k koeficijent ovisan o geometriji uzemljivaa (m-1).
Otpor rasprostiranja uzemljivaa dakle ovisi o specifinom elektrinom otporu zemlje, te
dimenzijama i izvedbi uzemljivaa
Otpor rasprostiranja povrinskih uzemljivaa s horizontalnim elementima, koji su
meusobno povezani kako bi inili mreu dominantno ovisi o ukupnoj povrini koju
uzemljiva zahvata, a u manjoj mjeri od ukupne duine elemenata i dubine ukopavanja.
Kod vertikalnih uzemljivaa otpor rasprostiranja uzemljivaa ovisi, u osnovi, od duine
elemenata i njihovog meusobnog rastojanja, to jest zahvaenim volumenom.
Uzemljivai sainjeni od kombinacije horizontalnih i vertikalnih uzemljivaa odlikuju se
veom stabilnou otpora prema klimatskim promjenama, i po pravilu nemaju mnogo
nii otpor od uzemljenja koji bi se postigao samo s horizontalnim ili samo s vertikalnim
elementima.

49. Zatitna uzemljenja u elektroenergetskim postrojenjima ( ta se sve uzemljava i

kako)

Zatitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnom krugu

niti su posredno u elektrinom kontaktu s njim, ali u sluaju kvara mogu doi pod napon.
Zatitno uzemljenje trafostanice sastoji se od uzemljivaa zatitnog uzemljenja na koji se
vezuju:
-svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih naprava i kuita transformatora
snage,
-metalni platevi i ekrani energetskih kabela,
-sekundarna strujna kola mjernih transformatora,
-uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora,
-ventilni odvodnici prenapona,
-neutralni (nulti) provodnik niskonaponske mree, ako se zatitno uzemljenje koristi kao
zdrueno uzemljenje,
-ostali uzemljivai koji mogu da utjeu na smanjenje ukupne otpornosti zatitnog
uzemljenja.
Na ovaj nain, vri se izjednaavanje potencijala unutar TS i oblikovanje potencijala oko TS.
50. Dimenzioniranje uzemljenja elektroenergetskih postrojenja ( mree sa
izoliranom neutralnom takom, mree sa kompenziranom strujom zemljospoja, mree sa
neutralnom takom uzemljenom preko otpora )

Ako je neutralna taka visokonaponske mree na koju je prikljuena trafostanica uzemljena

preko male otpornosti za ogranienje struje dozemnog kratkog spoja, onda se u trafostanici,
po pravilu, izvodi zdrueno uzemljenje.
Ukupna otpornost zdruenog uzemljenja (Rezdr), uraunavajui utjecaj visokonaponskih
kabela sa
provodnim platem kao uzemljivaa, kao i utjecaj uzemljivaa susjednih trafostanica i
objekata
(zgrada) koji su vezani za nulti (neutralni) provodnik niskonaponske mree, treba da zadovolji
uvjet:

Ud - dozvoljen napon dodira (V),

Ix - dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafostanice i zemlju (A),
r - redukcioni faktor i Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja (A).

Ako visokonaponska mrea na koju se prikljuuje trafostanica radi sa izoliranom neutralnom

takom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja, po pravilu, u trafostanici se izvodi
zdrueno
uzemljenje.
Ukupna otpornost zdruenog uzemljenja (Rezdr) treba da zadovolji uvjet:

gdje je:
Iz - ukupna kapacitivna struja zemljospoja galvanski povezanih vodova visokonaponske
mree sa
izoliranom neutralnom takom, odnosno preostala struja zemljospoja ako je visokonaponska
mrea sa kompenziranom strujom zemljospoja,
Ud - dozvoljeni napon dodira ukoliko se zemljospoj iskljuuje djelovanjem zemljospojne
zatite.