Proraun kratkog spoja

Pretpostavke:
izvori (generatori, aktivna mrea, asinkroni motori,..) proizvode elektromotorne
sile koje ine simetrini trofazni sustav:
E R = Ed
ES = a 2Ed
ET = aEd

mrea je u trenutku nastanka kratkog spoja neoptereena (u praznom hodu)

Istraujemo ovisnost strujno-naponskih prilika na mjestu kratkog spoja o
pojedinim komponentnim sustavima koraci postupka:
ovisno o vrsti kvara definiraju se strujno-naponske prilike na mjestu kvara (preko
stvarnih faznih i linijskih vrijednosti struja i napona)
na temelju faznih vrijednosti struja i napona odreuju se veliine simetrinih
komponenti
definiranje strujno-naponskih prilika na mjestu kvara preko simetrinih
komponenti (E , I , I , I , Z , Z , Z )
d d i 0 d i 0
 Vrste kratkog spoja
a) tropolni kratki spoj
b) dvopolni kratki spoj
c) dvopolni kratki spoj sa
zemljom
d) jednopolni kratki spoj
e) dvostruki jednopolni
kratki spoj
 Tropolni kratki spoj (K3)
prilike na mjestu kratkog spoja:
VR = VS = VT
IR + IS + IT = 0

simetrine komponente:

Vd =
1
3
( ) E
VR + aVS + a 2 VT = 0 Ed = Vd + Id Zd Id = d
Zd
1
( )
Vi = VR + a 2 VS + aVT = 0 0 = Vi + Ii Zi Ii = 0
3
V0 = (VR + VS + VT ) = 0 0 = V0 + I0 Z0 I0 = 0
1
3
za proraun tropolnog kratkog spoja mjerodavan je samo direktni sustav:
 Tropolni kratki spoj (K3)
strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

IR 1
I = Ed a 2
S Zd
IT a

E
IK3 = IR = Id = d
Zd

VR 0
V = 0
S
VT 0

2
E
SK3 = 3 Ed IR = 3 Ed Id = 3 d
Zd
 Jednopolni kratki spoj (K1)
T prilike na mjestu kratkog spoja:
S
IS = IT = 0
VR = 0
R
I S =0 I T =0 simetrine komponente:
IR
VS VT
Id =
1
3
( ) 1
IR + aIS + a 2IT = IR
3
V R =0 1
( )
Ii = IR + a 2IS + aIT = IR
3
1
3
I0 = (IR + IS + IT ) = IR
1 1
3 3
1
Id = Ii = I0 = IR
3
VR = 0 Vd + Vi + V0 = 0
Ed = Vd + Id Zd = Vi V0 + Id Zd = Ii Zi + I0 Z0 + Id Zd = Id (Zd + Zi + Z0 )
Ed
Id = = Ii = I0
Zd + Zi + Z0
 Jednopolni kratki spoj (K1)
strujno-naponske prilike na mjestu kvara:
IR 1
I = 3Ed 0
Z +Z +Z
S
d i 0
IT 0

3Ed
IK1 = IR =
Zd + Zi + Z0

VR 0
V = Ed (a 2 a ) Z + (a 2 1) Z
Z +Z +Z
S i 0
d i 0
VT (a a 2 ) Zi + (a 1) Z0

2
3Ed 3 Ed
SK1 = 3 IR Ed = 3 Ed =3
Zd + Zi + Z0 Zd + Zi + Z0
 Jednopolni kratki spoj (K1)
za proraun jednopolnog kratkog spoja mjerodavna su sva tri komponentna
sustava:
Z =
ako mrea nije uzemljena ( 0 )=>ZEMNI SPOJ

IR 0
I = 0
S
IT 0

VS = VT = 3 Ed
VR 0
V = E (a 2 1)
S d
VT (a 1)
 Dvopolni kratki spoj (K2)
prilike na mjestu kratkog spoja:
IR = 0
VS = V T
IS + IT = 0
simetrine komponente:
Id =
1
3
( )1
IR + aIS + a 2IT = IS (a a 2 )
3
1
3
( ) 1
Ii = IR + a 2IS + aIT = IS (a 2 a ) = Id
3
I0 = (IR + IS + IT ) = 0
1
3
I 0 = 0 V 0 = I 0 Z0 = 0
1 1
Vd = (V R + a VS + a 2 V T ) = (V R + VS (a + a 2 ))
3 3
1 1
Vi = (V R + a 2 VS + a V T ) = (V R + VS (a 2 + a )) Vd = Vi
3 3
 Dvopolni kratki spoj (K2)
simetrine komponente:
Ed = Vd + Id Zd
0 = Vi + Ii Zi
Ed
Ed = Id ( Zd + Zi ) Id = = Ii
Zd + Zi

strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

IR 0
I = E d a 2 a
S Z +Z
d i 2
IT a a

Ed
I K 2 = IS = IT = (a 2 a )
Zd + Zi
Ed
IK 2 = 3
Zd + Zi
 Dvopolni kratki spoj (K2)
strujno-naponske prilike na mjestu kvara:
V R 2Zi
Ed 2
V =
Z +Z
S ( a + a ) Zi
VT d i (a a ) Zi
2

za proraun dvopolnog kratkog spoja

mjerodavni su direktni i inverzni
sustav:
Dvopolni kratki spoj s zemljom (K2Z)
prilike na mjestu kratkog spoja:
IR = 0
I Z = IS + IT
VS = VT = 0

simetrine komponente:

IR = Id + Ii + I0 = 0
1 1
V d = ( V R + a VS + a 2 V T ) = V R
3 3
1 1
V i = ( V R + a 2 VS + a V T ) = V R
3 3
1 1
V 0 = ( V R + VS + V T ) = V R V d = V i = V 0
3 3
V d = E d Id Zd = Vi = Ii Zi = V 0 = I0 Z0
 Dvopolni kratki spoj s zemljom
(K2Z)
simetrine komponente: I Zi + Z0
d
I = Ed
Z
Z Z +Z Z +ZZ
i 0
i 0
Zi
d i d 0
I0

Vd 1
Ed Zi Z0 1
V =
Z Z +Z Z +ZZ
i
V 0 d i d 0 i 0
1
strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

IR 0
I = E d (a 2 1) Z + (a 2 a ) Z
Z Z +Z Z +ZZ
S i 0
d i d 0 i 0
IT (a 1) Zi + (a a 2 ) Z0

3Zi Ed
IZ =
Zd Zi + Zd Z0 + Zi Z0
 Dvopolni kratki spoj s zemljom
(K2Z)
strujno-naponske prilike na mjestu kvara:
V R 1
3Ed Zi Z0 0
V =
Z Z +Z Z +ZZ
S
VT d i d 0 i 0
0

za proraun dvopolnog
kratkog spoja s istovremenim
spojem s zemljom
mjerodavna su sva tri
komponentna sustava:
 Dvopolni kratki spoj s zemljom
(K2Z)
ako mrea nije uzemljena ( Z0 = )=>ZEMNI SPOJ
IR 0
I = Ed a 2 a
S Zd + Zi
IT 2
a a

VR 3
V = Ed Zi 0
S Zd + Zi
VT 0
 Predoptereenje mree
IEC 909 standard uzimaju u obzir preoptereenje mree u trenutku nastanka
kratkog spoja preko faktora c:

pretpostavka je da u
NN mreama
maksimalno
dozvoljeno povienje
napona 5%, a SN i
VN mreama 10%.
 Usporedba kratkih spojeva
za izbor opreme potrebno je odrediti vrstu kratkog spoja za koju e
se pojaviti najvea vrijednost struje ne promatranom mjestu u
mrei
Na primjer:
kratki spoj daleko od generatora ili na prikljunicama
generatora u poetnom trenutku:
Zd = Zi K3 ili K1 za Z0 = K3
openito ako mrea nije uzemljena:
Z0 = K3 ili K2
u Visokonaponska rasklopna postrojenja, H.Poar, str.167, sl.356,
prikazana su za razne omjere =|Zi|/|Zd| i =|Zi|/|Z0| podruja u
kojima se pojavljuju najvee struje za razliite vrste kratkog spoja
slika je tona samo ako su kutovi impedancija Zd, Zi i Z0 meusobno
jednaki
 Vrijednosti struja kratkog spoja
tri su vrijednosti struje kratkog spoja mjerodavne za izbor
opreme u EES-u neovisno koja je vrsta kratkog spoja
najnepovoljnija:

udarna struja kratkog spoja

rasklopna struja kratkog spoja
struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
 Udarna struja kratkog spoja
je maksimalna vrijednost struje kratkog
spoja od trenutka njenog nastanka => Iu
poznavanje udarne struje potrebno je
kako bi se odredila maksimalna dinamika
naprezanja elemenata mree u za vrijeme
trajanja kratkog spoja
Iu1 i Iu2 predstavljaju izmjeninu i
istosmjernu komponentu udarne struje
kratkog spoja
budui amplituda izmjenine komponente
struje kratkog spoja ne ovisi o trenutku
nastanka kratkog spoja, maksimalna
udarna struja pojaviti e se kada je njena
istosmjerna komponenta maksimalna, a to
je ako kratki spoj nastane kada je u nekoj
od faza inducirani napon nula
 Udarna struja kratkog spoja
maksimalna tjemena vrijednost struje
kratkog spoja u strujnom krugu bez
djelatnog otpora pojaviti e se polovinu
periode nakon nakon nastanka kratkog
spoja (tu=0.01 sek)
u krugu s djelatnim otporom maksimalna
tjemena vrijednost struje kratkog spoja
pojaviti e se ranije, pri emu to ranije to je
omjer R/X vei
 Udarna struja kratkog spoja
Kod odreivanja udarne struje ne moe se zanemariti djelatni otpor mree u
krugu protjecanja struje jer bi to dovelo do znatne pogreke (pogotovo s obzirom
na istosmjernu komponentu)
Izraz za struju tropolnog kratkog spoja uzimajui u obzir djelatni otpor:
t t t

1
1 Tdm 1
" 1 Tdm' 1 1 Tam
i = E d e + e + sin(t ) e sin
" ' Zd Z
' Z "
Zd Zd d
d Zd

gdje je: "

Zd = jX"dg + Zdm Tod= vremenska konstanta sinkronog
' generatora u praznom hodu s
Zd = jX 'dg + Zdm prigunim namotom
Zd = jX dg + Zdm
T od=
vremenska konstanta sinkronog
generatora u praznom hodu bez
" " Zd
"
prigunog namota
Tdm = Tod
Zd
' r, Xdg= djelatni otpor i poetna reaktancija
' statorskog namota sinkronog
' Zd
'
Tdm = Tod generatora
Zd
X"dg + X dm
Rm,Xm= djelatni otpor i reaktancija od
X"d prikljunica sinkronog generatora do
Tam = =
(r + R m ) (r + R m ) mjesta kratkog spoja
 Udarna struja kratkog spoja
t t t

1 " '

1 Tdm 1 1 Tdm 1 1
i = E d e + e + sin( t ) e Tam
sin
" ' ' Z "
Zd Zd Z d Zd d Zd

gdje je: X"dm + Xdm

= arc tg
r + Rm

Maksimalna vrijednost struje kratkog spoja (udarna struja) pojavljuje se kada

je:
sin(t ) = 1
90o +
t = t u =
2
Prema tome je udarna struja:

tu

tu

tu
1 1 Tdm "
1 1 Tdm ' 1 1
I u = E d e + e + e Tam
sin
" ' ' Z "
Zd Zd Zd Zd d Zd

 Udarna struja kratkog spoja
Budui je tu0.01 s moe se uzeti da je:
tu
'
Tdm
e 1

tu

tu
tu
1 1 Tdm " 1 1 Tam
I u = E d e + e sin 1 + e Tam sin
" ' ' "
Zd Zd Zd Zd

Prema IEC 909 standardu udarna struja se

prema gornjem izrazu rauna kao: k

Iu = k 2 I"k
faktor k opisuje opadanje istosmjerne
priblino
komponente struje kratkog spoja
R
3
k = 1.02 + 0.98e X
 Udarna struja kratkog spoja
Nadalje (prema IEC 909 standardu):
u prethodno promatranom sluaju radilo se o proraunu udarne struje pri
tropolnom kratkom spoju direktno napajanom iz jednog izvora (sinkronog
generatora).
ukoliko je mjesto kratkog spoja napajano iz vie izvora u mrei koja nije
zamkaste strukture : Iu = IuT1 + IuT2

gdje su IuT1 i IuT2 komponente

udarne struje iz pojedinih
grana prema izvorima i
raunaju se prema izrazima:

IuT1 = k1 2 I"KT1
IuT2 = k 2 2 I"KT2

faktore k1 i k2 potrebno je
odrediti za svaku granu
posebno na temelju dijagrama
k=f(R/X).
 Udarna struja kratkog spoja
Prema IEC 909 standardu:

ukoliko je mjesto kratkog spoja u mrei zamkaste strukture :

preporua se jedna od sljedee tri

pribline metode:
metoda A (ako nije potrebna velika
tonost):
faktor k se odreuje na temelju
najmanjeg omjera R/X dijela mree
(skupa grana) kojima zajedno tee
barem 80% ukupne struje kratkog
spoja
u NN mreama taj je faktor k
ogranien na maksimalno 1.8
 Udarna struja kratkog spoja
Nadalje (prema IEC 909 standardu):

ukoliko je mjesto kratkog spoja u mrei zamkaste strukture :

metoda B:
kB=1.15 k
gdje se k odreuje na temelju
ukupne impedancije direktnog
sustava Zduk zamkaste mree
pri to me je u NN mreama vrijednost
koeficijenta kB ograniena na 1.8, a u
VN mreama na 2.0
(ovo je metoda koja se koristi u knjizi H.
Poar, Viskonaponska rasklopna
postrojenja)
 Udarna struja kratkog spoja
Prema IEC 909 standardu:

metoda C: k se odreuje na temelju omjera R/X definiranog

R R c fc
=
X Xc f

gdje je Zc=Rc+jXc ukupna impedancija direktnog sustava pri fc=20 Hz.

Prethodno navedeni izrazi za udarnu struju vrijede za sluaj tropolnog kratkog

spoja, ali se priblino koriste i u sluaju da je najnepovoljnija vrsta kvara
jednopolni kratki spoj

Ameriki standard dozvoljava da se u priblinom proraunu udarne struje u veih

mrea omjer R/X odreuje tako da se ukupni djelatni otpor mree odreuje
neovisno o reaktancijama kao da elementi mree imaju samo djelatni otpor.
Analogno tome ukupna reaktancija mree odreuje se neovisno o djelatnom
otporu.
 Rasklopna struja kratkog spoja
efektivna je vrijednost one struje kratkog spoja koja protjee kroz prekida u
trenutku odvajanja njegovih kontakata.
Ir = I"k2 + Ia2

gdje je Ik izmjenina komponenta (najnepovoljnije vrste) struje kratkog spoja, a Ia

istosmjerna komponenta struje kratkog spoja.
prilikom odreivanja rasklopne struje istosmjerna komponenta (ukoliko se uzima
u obzir) se ne odreuje posebno vee se efektivna vrijednost izmjenine
komponenta mnoi faktorom veim ili manjim od 1 ovisno o vremenu isklapanja
prekidaa
izbor prekidaa ne provodi se prema rasklopnoj struji ve prema rasklopnoj snazi
koja je definirana na sljedei nain:
Sr = 3Ir Un

znai, rasklopna snaga se odreuje prema struji u najvie optereenoj fazi i to za

najnepovoljniju vrstu kratkog spoja pri tome svaki pol prekidaa mora biti
sposoban prekinuti tu najveu struju
 Rasklopna struja kratkog spoja
Izbor mjesta kratkog spoja za odreivanje rasklopne snage:
prekida mora biti tako odabran da moe prekinuti najveu struju koja se
moe pojaviti kroz njegove kontakte
da bi se odredila ta najvea struja normalno se kree od pretpostavke da se
najvee struje javljaju pri kratkom spoju na sabirnicama (mjesto a) i u
odvodu u kojem se nalazi prekida ako je kratki spoj nastao neposredno iza
prekidaa (mjesto b)
kao mjerodavnu za proraun rasklopne struje uzeti e se najvea od tih struja

prekida
 Rasklopna struja kratkog spoja
Nekoliko karakteristinih situacija koje se pojavljuju u mreama:

1.situacija:

z za prekida A im smisla promatrati samo kratki spoj na sabirnici S,

dok u sluaju prekidaa B, C i D ima smisla promatrati samo kratki
spoj na mjestima b, c i d
z u svim sluajevima Ir se rauna preko struje I (najnepovoljnije
struje kratkog spoja na sabirnicama)
 Rasklopna struja kratkog spoja
2.situacija:
z Neka su za najnepovoljniju vrstu
kratkog spoja i kratki spoj na
sabirnicama (sluaj a) struje koje teku
iz pojedinih generatora (elektrana) I1,
I2 i I3. Kroz prekidaa A tada tee
struja I1.
z Ako se kratki spoja najnepovoljnije
vrste dogodi u odvodu prekidaa A
neposredno iz prekidaa (sluaj b),
tada njime tee struja (I2+I3).
z Pri izboru prekidaa (rasklopna struja i
snaga) mjerodavna je vea od tih
struja.
max(I1, I2 + I3 )
 Rasklopna struja kratkog spoja
3.situacija: z Sluaj kratkog spoja na sabirnicama
napajanim dvostrukim vodom s jedne
strane.
z Promatramo struje mjerodavne za izbor
prekidaa A.
z Za kratki spoj na sabirnicama:
z oba voda uklopljena:
V
I2 =
X1X2
+ X1 + X2
X3

z vod 3 iskljuen: (X3=)

V
I '2 = > I2
X1 + X 2
 Rasklopna struja kratkog spoja
3.situacija: z Za kratki spoj u odvodu neposredno iza
prekidaa A:
z oba voda uklopljena:

V
I3 =
X1X3
+ X1 + X3
X2

z vod 2 isklopljen: (X2=)

V
I'3 = > I3
X1 + X3

z Pri izboru prekidaa (rasklopna struja i

snaga) mjerodavna je vea od struja I2
odnosno I3.
z Prema tome ako postoji dvostruki vod
napajan s jedne strane vea rasklopna
struja dobiti e se ako se pretpostavi da je
jedan od vodova isklopljen.
 Rasklopna struja kratkog spoja
4.situacija: z Sluaj kratkog spoja na sabirnicama za
dvostruki vod napajan s dvije strane.
z Promatramo struje mjerodavne za izbor
prekidaa A.
z Za kratki spoj na sabirnicama:
z oba voda uklopljena:
V
I2 =
X 2X 4
+ X2 + X4
X3
z vod 3 iskljuen: (X3=)

V
I '2 = > I2
X2 + X4
z vod 2 iskljuen:
kroz prekida A ne tee struja
 Rasklopna struja kratkog spoja
4.situacija: z Za kratki spoj u odvodu neposredno iza
prekidaa A:
z oba voda uklopljena:
V V
I1 + I3 = +
X1 X3X4 + X + X
3 4
X2

z vod 3 iskljuen: (X3=)

V
I1 = < I1 + I3
X1

z vod 2 iskljuen: (X2=)

V V
I1 + I'3 = + > I1 + I3
X1 X3 + X 4
z Pri izboru prekidaa (rasklopna struja i snaga) mjerodavna je vea od struja I2
odnosno I1+I3.
z Prema tome ako postoji dvostruki vod napajan s dvije strane vea rasklopna struja
dobiti e se ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen.
 Rasklopna struja kratkog spoja
IEC 909 propisi za odreivanje rasklopne struje (snage):
Ako se radi o kratkom spoju udaljenom od generatora (izmjenina komponenta
struje kratkog spoja se sporo priguuje) rasklopna struja odgovara efektivnoj
vrijednosti izmjenine komponente struje kratkog spoja u poetnim trenucima KS-
a.
Ir=Ik
Ako se radi o kratkom spoju bliskom generatorima (izmjenina komponenta struje
kratkog spoja se brzo priguuje) onda se rasklopna struja odreuje na sljedee
naine:
mjesto kratkog spoja napajano iz
jednog izvora:

Ir = I"k3
 Rasklopna struja kratkog spoja
IEC 909 propisi za odreivanje rasklopne struje (snage):

koeficijent uzima u obzir

priguenje izmjenine
komponente struje kratkog
spoja od trenutka njenog
nastanka do trenutka
odvajanja kontakata i ovisi o:
najkraem vremenu do
odvajanja kontakata
prekidaa (tmin), bez uzimanja
u obzir vremenskog
zatezanja relejne zatite
omjeru izmeu struje
kratkog spoja koju daje
generator (motor) i nazivne
struje generatora (motora)

I r = I"k 3
 Rasklopna struja kratkog spoja
IEC 909 propisi za odreivanje rasklopne struje (snage):
mjesto kratkog spoja napajano iz vie izvora u mrei koja nije
zamkaste strukture:

za odreivanje rasklopne struje potrebno je

uzeti u obzir raspodjelu struje kratkog spoja na
pojedine izvore struje kratkog spoja; Ik3G1,
Ik3M1, Ik3mrez) i na osnovu te raspodjele odrediti
pojedine koeficijente:
I"kB = I"k3G1 + I"k3M1 + I"k3mrez
I"
1 = f k 3 G1
InG1

I"
2 = f k 3M 1
InM1

Ir = 1I"k3G1 + 2I"k3M1 + I"k3mrez
 Rasklopna struja kratkog spoja
IEC 909 propisi za odreivanje rasklopne struje (snage):
mjesto kratkog spoja napajano iz vie izvora u mrei koja je
zamkaste strukture:

priblino se uzima da je:

Ir = I"k3

kako je prethodno opisano, koeficijent <1

uzima se samo za sluaj da je tropolni kratki
spoj najnepovoljnija vrsta kvara
za sluaj da je jednopolni kratki spoj
nepovoljnija vrsta kvara za koeficijent
uzima se da je jednak 1, s obzirom da je
vremenska konstanta pri jednopolnom
kratkom spoju znatno vea od vremenske
konstante tropolnog kratkog spoja
Struja mjerodavna za ugrijavanje
u vrijeme trajanja kratkog spoja
je efektivna vrijednost struje kratkog spoja u vremenu od nastanka kratkog
spoja do trenutka prekida kratkog spoja
1t 2
I t = i dt
t0

zato to istosmjerna struja jednaka po vrijednosti efektivnoj vrijednosti

pulzirajue struje proizvodi istu toplinu
u knjizi Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str.196-202,
proveden je izvod izraza za struju mjerodavnu za ugrijavanje uz pretpostavku
da je dolo do tropolnog kratkog spoja u radijalnoj mrei napajanoj iz jednog
sinkronog generatora promatran je sluaj kada se javlja najvea
istosmjerna komponenta struje kratkog spoja (kratki spoja nastao u trenutku
kada je u promatranoj fazi inducirani napon bio nula)
integriranjem je dobiven sljedei izraz:
I t = I"k m + n
 Struja mjerodavna za ugrijavanje
u vrijeme trajanja kratkog spoja
I t = I"k m + n gdje je Ik= efektivna vrijednost izmjenine komponente
struje za najnepovoljniju vrstu kratkog spoja

koeficijent m:
(
m = f m , g , 'g , t ks )
Xduk I"k3
m = =
"
Xduk Ik3
Xdg
g = slika je nacrtana za
X"dg karakteristine
vrijednosti g i g
' X'dg
g = njemakih SG
X"duk

koeficijent n:
R
n=f duk , t ks
X"
duk