Mirko Tadi TERMODINAMIKA

11 FORMULE ZA ODREIVANJE KOEFICIJENTA PRIJELAZA TOPLINE

Empirijske formule izraavaju Nusseltov broj, Nu, kao funkciju karakteristinih

bezdimenzijskih znaajki: Reynoldsa (Re), Grashofa (Gr), Prandtla (Pr), Pecleta (Pe),
Rayleigha (Ra) i dr. Ponekad se uzimaju u obzir neki posebni efekti, kao to su npr.
oblikovanje profila brzine ili utjecaj temperature na fizikalna svojstva fluida.
Bezdimenzijske znaajke definirane su na slijedei nain:

Nu = L/, znaajka prijelaza topline; slui za dobivanje .

Re = wL/, znaajka oblika prisilnog strujanja
s gL3
Gr = 0 2 , znaajka slobodnog gibanja
s s
Pr = cp/ = /a, znaajka fizikalnih svojstava fluida

Pe = RePr = wL/a kombinirana znaajka prisilnog strujanja

Ra = Gr Pr kombinirana znaajka slobodne konvekcije

Sve veliine u gornjim znaajkama odnose se na fluid (kapljevinu ili plin), ukljuujui i
veliine prostora u kome se fluid nalazi. Pojedinano znaenje je:

, prosjeni koeficijent prijelaza topline, W/(m2K),

w protona brzina, m/s,
L opa oznaka za karakteristinu linearnu veliinu, m,
koeficijent vodljivosti topline, W/(mK),
gustoa, kg/m3,
dinamika viskoznost, Ns/m2,
cp specifini toplinski kapacitet pri konstantnom tlaku, J/(kgK),
= / kinematika viskoznost, m2/s,
a = /cp koeficijent temperaturne vodljivosti, m2/s,
g = 9,81 m/s2 gravitacijsko ubrzanje.

Navedene bezdimenzijske znaajke predstavljaju karakteristine konstante fizikalnog modela.

Osim Nu broja, sve ostale znaajke moraju biti poznate, tj. moraju biti zadani ili dostupni
raunu svi podaci koji su potrebni za njihovo odreivanje. Veina tih podataka slijedi iz opisa
promatranog fizikalnog modela. Fizikalna svojstva fluida smatraju se konstantnima, a njihove
se vrijednosti odreuju prema referentnoj temperaturi.

Ukoliko nije posebno naglaeno drukije, sva fizikalna svojstva fluida treba uzeti prema
prosjenoj temperaturi fluida, m, koja se definira kao aritmetika srednja vrijednost ulazne,
1, i izlazne, 2, temperature:
1 + 2
m = . (11.1)
2

145
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

U inenjerskim proraunima koriste se formule za odreivanje prosjene vrijednosti Nu broja

na cjelokupnoj povrini, A, prijelaza topline. Zatim se prosjeni koeficijent prijelaza topline,
, odreuje iz relacije:

= Nu . (11.2)
L

Izbor karakteristine linearne veliine, L, ovisi o promatranom modelu i geometriji strujanja.

Fizikalni modeli koji su navedeni u nastavku spadaju u jednostavne i este praktike
sluajeve. Podijeljeni su u dvije osnovne skupine, prema uzroku makroskopskog gibanja
fluida: na prisilnu i slobodnu konvekciju, te prema obliku strujanja: na laminarno i
turbulentno strujanje. U praksi se javljaju i kombinacije tih sluajeva koje ne emo razmatrati.

Kriterijske jednadbe

Opa kriterijska jednadba u kojoj se samo navode utjecajne znaajke moe se napisati u
obliku relacije:
a
Nu = Nu Re, Gr , Pr,..., i , (11.3)
bi

gdje je ai/bi formalna bezdimenzijska oznaka posebnih efekata, koji se u nekom sluaju
moraju posebno uzeti u obzir, a nisu obuhvaeni klasinim znaajkama. Sluajevi mjeovite
konvekcije za koje bi vrijedio opi oblik kriterijske jednadbe (11.3) nisu razmatrani.

Slobodna konvekcija. Javlja se u svim sluajevima prijelaza topline, jer pojava temperaturnog
polja unutar fluida dovodi do nejednolike razdiobe mase u prostoru, tj. polja gustoe. Pod
utjecajem gravitacijskog polja uspostavlja se relativno gibanje estica fluida (uzgon). Kako
nema vanjskog uzroka gibanja govori se o mirujuem fluidu. Taj simboliki opis znai da ne
postoji pojam protone brzine, tj. w = 0, pa Reynoldsov broj nema smisla, Re = 0. Za opis
gibanja, koje naravno postoji u takvom mirujuem fluidu, koristiti se znaajka uzgona,
Grashofov broj, Gr. U tim sluajevima kriterijska jednadba (11.3) poprima oblik:
a
Nu = Nu Gr , Pr,..., i . (11.4)
bi

Prisilna konvekcija. Strujanje fluida izazvano je prisilno, djelovanjem nekog tehnikog

ureaja (pumpe, ventilatora). Efekt slobodne konvekcije koji uvijek postoji biva potisnut i
obino se moe (raunski) sasvim zanemariti. Time se gubi utjecaj Grashofovog broja, a oblik
strujanja se procjenjuje prema Reynoldsovom broju, Re. Opa jednadba (11.3)
pojednostavljuje se u oblik:
a
Nu = Nu Re, Pr,..., i . (11.5)
bi

Izbor formule
Opi postupak odabira prikladne formule moe se razloiti na nekoliko
karakteristinih koraka.
1. Iz opisa fizikalnog modela procjenjuje se uzrok gibanja fluida, na osnovu ega se
problem razvrstava ili u prisilnu ili u slobodnu konvekciju.

146
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

2. Izbor prikladne formule vri se u skladu sa zadanim geometrijskim oblikom fizikalnog

modela:
a) Da bi se odredio oblik strujanja (laminaran ili turbulentan) najprije se prema
propisanoj referentnoj temperaturi uzimaju fizikalna svojstva fluida iz toplinskih
tablica.
b) Izrauna se Pr broj.
c) U skladu s uzrokom strujanja izrauna se:
- Re broj, ako se radi o prisilnoj konvekciji, ili
- Gr broj, ako se radi slobodnoj konvekciji.
d) Zatim se procjenjuje oblik strujanja prema propisanom kriteriju :
za prisilno strujanje: Re < Rek laminarno, ili Re > Rek turbulentno.
za slobodnu konvekciju: GrPr < (GrPr)k laminarna, ili GrPr > (GrPr)k
turbulentna .

U opem sluaju taj postupak ne dovode do jednoznanog izbora formule, ve je potrebno

provjeriti daljnje kriterije koji su navedeni uz takav model, odnosno pripadnu formulu.

I. PRISILNA KONVEKCIJA

A. ZATVORENA STRUJANJA

A1. Strujanje u cijevi krunog presjeka

Kriterij strujanja
Za proraun prijelaza topline usvojen je pojednostavljen kriterij strujanja u obliku Rek = 3000.
S ovim kriterijem treba usporediti vrijednost Reynoldsovog broja, koja je izraunata na
osnovu zadanog problema, Re = wd/, gdje je w (m/s) protona brzina, d (m) unutarnji
promjer cijevi, a (m2/s) kinematiki viskozitet.
Ako je Re < Rek, tada je strujanje laminarno.
Ako je Re > Rek, tada je strujanje turbulentno.

A1.1 Laminarno strujanje u cijevi

U tehnikim uvjetima uspostavlja se ovakav oblik najee pri strujanju kapljevina, kod kojih
je potrebna zamjetna ulazna duina termikog oblikovanja, Lt, da bi svi slojevi kapljevine u
nekom presjeku sudjelovali u izmjeni topline. Zato se u praksi najee koristi formula koju
su preporuili Sieder i Tate, a koja vrijedi za
kratke cijevi:
1/ 3 0 ,14
d d
Nu = = 1,86 Pe (Sieder i Tate) (11.6)
L s

Uvjeti za upotrebu formule:

- konstantna temperatura cijevi: s = konst.,
- fluidi: 0,48 < Pr < 16700,
- kratke cijevi: Pe(d/L) > 10,
- referentna temperatura: m = 0,5(1 + 2), za sva svojstva fluida osim za s koji se
uzima prema temperaturi stijenke, s.
- smjer toplinskog toka: 0,004 < (/ s)0,14 < 9,75.

147
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

Napomena: podruje vrijednosti korekcijskog faktora za smjer toplinskog toga sprijeava

uporabu formule na one sluajeve kod kojih se, zbog velike razlike temparatura fluida i
stijenke, mora uzeti u obzir i utjecaj slobodne konvekcije. Takvi sluejevi se ne pojavljuju u
zadacima.
U sluajevima kada duina cijevi L nije unaprijed poznata ve slijedi na kraju rauna, mora se
L pretpostaviti (procijeniti), a kasnije provjeriti. Raun se ponavlja sve dok su poetna
pretpostavka za L i konani rezultat za L zamjetno razliiti (iterativni raun).
Premda je formula Siedera i Tatea (11.6) vezana uz uvjet s = konst. ona se smije upotrijebiti
i za rjeavanje zadataka u kojima taj uvjet nije ispunjen.

Duge cijevi. Treba koristiti poluempirijsku formulu od Hausena:

0 ,0668 (d / L )Pe
Nu = 3,66 + (Hausen) (11.7)
1 + 0 ,4[(d / L )Pe]2 / 3

Za L 4 slijedi Nu 3,66 to odgovara teorijskom rjeenju za termiki oblikovano

laminarno strujanje i s = konst. Fizikalna svojstava treba uzeti za m= 0,5(1 + 2).
......................................................................................................................................................

A1.2 Turbulentno strujanje u cijevi

U praksi se preteno susreemo s turbulentnim strujanjem fluida, posebno pri strujanju

plinova. Turbulentne oscilacije pojaavaju prijelaz topline, pa su i vrijednosti Nu broja vee
nego kod laminarnog strujanja. I u ovom sluaju treba voditi rauna o duini cijevi L, jer je na
ulaznom dijelu cijevi koeficijent prijelaza topline bitno vei. To je podruje termiki
neoblikovanog strujanja, kada svi slojevi nisu zahvaeni izmjenom topline. Obino je
dovoljna relativno mala duina cijevi da bi izmjena topline zahvatila cijeli presjek strujanja.
Kada je temperatura stijenke konstantna (s = konst.) ili je to gustoa toplinskog toka (qs=
konst.) tada nastaje termiki oblikovano strujanje kod kojeg je koeficijent prijelaza topline
konstantan ( = konst.). Jednadbe za odreivanje Nu broja, koje emo koristiti pri rjeavanju
problema, poivaju jednom od ta dva uvjeta na stijenci. Duina termikog oblikovanja, Lt,
iznosi od 10 do 50 promjera cijevi. Radi jednostavnosti, pri rjeavanju emo se koristiti
jednoznanim kriterijem da je Lt = 40 d, gdje je d unutarnji promjer cijevi.

Kriterij oblikovanosti strujanja

usporedba zadane duine cijevi L s duinom termikog oblikovanja, Lt:
- kratka cijev: ako je L < Lt = 40d, strujanje je termiki neoblikovano,
- duga cijev: ako je L > Lt = 40d, strujanje je termiki oblikovano;
(utjecaj ulaznih efekata je zanemariv).

Kratke cijevi:
1 / 18
d
Nu = 0 ,036 Re 0 ,8 Pr 1 / 3 (Nusselt) (11.8)
L

Duge cijevi:
0 ,0398 Pr Re 0 ,75
Nu = (Petukhov) (11.9)
1 + 1,74 Re 0 ,125 (Pr 1)

148
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

A2. Strujanja kroz nekrune presjeke - ekvivalentni promjer

Prethodne formule primjenjuju se i kod strujanja kroz presjeke strujanja koji nisu kruni.
Kako u tim sluajevima ne postoji unutarnji promjer d potrebno je stvarno strujanje
aproksimirati sa slinim strujanjem kroz fiktivnu cijev ekvivalentnog promjera, dekv. Proraun
za fiktivnu cijev provodi se samo radi odreivanja Nu broja, odnosno . Za daljni proraun
izmjene topline kroz povrinu izmeu fluida i stijenke vrijedi stvarna geometrija strujanja.

Ekvivalentni promjer definiran je s relacijom:

4A
d ekv = , (11.10)
O

gdje je A (m2), povrina presjeka strujanja, a O (m), je opseg tog presjeka.

KVADRATNI PRAVOKUTNI

A = a2 A =ab
O =2 (a +b)
O = 4a a b
d ekv = a 2ab
d ekv =
a+b

a a

PRSTENASTI

2

A=
4
(D d 2 )
D O = (D + d )
d
dekv = D d
A

Slika 11.1 Ekvivalentni promjeri

B. OTVORENA STRUJANJA

B1. Popreno nastrujane cijevi

Strujanje oko cilindra vrlo je kompleksno i zbog toga teko predvidivo. Na naletnom
dijelu oblikuje se laminarni oblik strujanja, dok je na stranjem dijelu stujanje turbulentno.
Zbog toga se ovdje ne koristi kriterij strujanja u obliku Reynoldsovog Rek. Iz istih razloga
teorijsko rjeavanje prijelaza topline je vrlo oteano, pa se prorauni oslanjaju na empirijske
formule. Reynoldsov broj se definira s vanjskim promjerom cijevi, d, i brzinom fluida, wo,
ispred cijevi (neometano strujanje).

w0 d
Re = . (11.11)

Fizikalna svojstva treba uzeti prema prosjenoj temperaturi, m = 0,5( s + o), gdje je s
temperatura cijevi, a o temperatura fluida ispred cijevi.

149
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

B1.1 Popreno strujanje na jednu cijev

Formula od ukauskasa:

1/ 4
d Pr s
Nu = = C Re m Pr n o , (11.12)
Prs

koja vrijedi za ove uvjete:

d
0,7 < Pr <500 , (Prs za s, Pro za o),
FLUID
n = 0,37 (za Pr < 10), ili wo o
n = 0,36 (za Pr > 10),

1 < Re < 106 Slika 11.2. Strujanje popreko cijevi

TEBELA I - Vrijednosti konstante C i eksponenta m u jednadbi (11.12)

Podruje Re broja C m
1 40 0,75 0,4
40 1000 0,51 0,5
3 5
10 - 210 0,26 0,6
5 6
210 - 10 0,076 0,7

B1.2 Popreno strujanje na snop cijevi

Snopovi cijevi koriste se u mnogim izmjenjivaima topline, a razmjetaj cijevi moe biti
paralelan ili naizmjenian (ahovski), to bitno utjee na brzinu strujanja. Zato se u ovim
sluajevima Re broj odreuje prema prosjenoj maksimalnoj brzini fluida, koja se javlja na
mjestu minimalne slobodne povrine unutar snopa.

Reynoldsov broj se odreuje prema brzini wm, koja ovisi i o rasporedu cijevi:
w d
Re = m . (11.13)

Za paralelni raspored cijevi u snopu vrijedi:

ST
wm = w0 , (11.14)
ST d

150
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

s s
d wo
wo

wm ST wm

o ST
o
SL SD
wo wo

SL
Slika 11.3 Paralelan raspored cijevi
Slika 11.4 Naizmjenian raspored cijevi

Za naizmjenian raspored vana je dijagonalna udaljenost, SD:

[
S D = S L2 + (S T / 2 ) ]
2 2
. (11.14)

Kod takvog rasporeda razlikuju se dva sluaja:

ST
Ako je: 2(SD d) > (ST d), tada vrijedi jednadba: wm = w0 , (11.15)
ST d

Ako je: 2(SD d) < (ST d), treba wm raunati iz wm = w0

ST
, (11.16)
jednadbe: 2(S D d )

ukauskas je za takve sluajeve predloio novu formulu (11.17), umjesto jednadbe (11.12):

1/ 4
vrijedi uz ove uvjete:
d Pr 0,7 < Pr <500, 1 < Re < 106
Nu = = C Re m Pr 1 / 3 0 , (11.17)
Prs (Re i Pr za m, Prs za s, Pr0 za 0 )

TABELA II - Vrijednosti konstante C i eksponenta m

PARALELAN IZMJENIAN
Podruje Re C m C m
1 - 40 0,8 0,40 0,40
40 - 1000 Primijeniti proraun za jednu cijev - jednadba (11.12)

3 5 (ST/SL< 0,7) izbjegavati ST/SL< 0,2 C = 0,35(ST/SL)1/5 0,60

10 - 210
(za ST/SL> 0,7) C = 0,27 0,63 ST/SL> 0,2 C = 0,40 0,60
2105 - 106 0,021 0,84 0,84

151
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

B2. Ravna vertikalna stijenka

Za prisilno strujanje pored ravne vertikalne stijenke duine L obino se uzima kriterijski
Reynoldsov broj Rek = 500 000. Temperatura stijenke je s = konst., a dovoljno daleko od
stijenke (neometano strujanje) temperatura je o i brzina fluida w. Fizikalna svojstva treba
uzeti za prosjenu temperaturu m = 0,5(s+o).

B2.1 Laminarno strujanje:

L
Nu = = 0,664 Re1 / 2 Pr 1 / 3 , (11.18) Re = wL/ < Rek = 500 000

B2.2 Turbulentno strujanje:

L
Nu = = 0 ,0325 Re 0 ,8 Pr 1 / 3 , (11.19) Re = wL/ > Rek = 500 000

II. SLOBODNA (PRIRODNA) KONVEKCIJA

Pri slobodnoj konvekciji nema prisilne brzine fluida, w, ve se gibanje fluida ostvaruje
prirodno, zbog razlike gustoe. U tim sluajevima vaan je utjecaj temperature na fizikalna
svojstva fluida, pa se kriterij forme strujanja definira u obliku produkta Grashofovog i
Prandtlovog broja, tj. Rayleighovog broja, Ra = GrPr. (Vidi definicije Gr, Pr i Ra u uvodu).

Grashofova znaajka: Fizikalna svojstva treba uzeti u skladu s

- za kapljevine: indeksom:
s gH 3 - indeks "s" , prema temperaturi stijenke s,
Gr = 0 , (11.20) - indeks "o" , prema temperaturi fluida o.
s 2s
Fizikalna svojstva, koja se javljaju u Nu i Pr
- za plinove:
broju treba uzeti za prosjenu temperaturu,
Ts T0 gH 3 m= 0,5(s+o).
Gr = , (11.21)
T0 2s

C. Vertikalna ravna stijenka

Vertikalna stijenka visine H i konstantne temperature s u dodiru je s mirujuim fluidom

(kapljevinom ili plinom) temperature o.

C1.1 Laminarno strujanje:

ako je Ra = GrPr < 108 :
H 1/ 4
Nu = = 0 ,52(Gr Pr ) , (11.22) s , s

H "mirujui fluid"
o , o
C1.2 Turbulentno strujanje:
ako je Ra = GrPr > 108 GRIJANJE FLUIDA
s > o
H 1/ 3
Nu = = 0 ,17(Gr Pr ) . (11.23)

Slika 11.5 Slobodna konvekcija

152
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

C2. Horizontalna cijev

Za slobodnu konvekciju fluida temperature o, oko horizontalne cijevi vanjskog promjera d i
temperature stijenke s, vrijedi za podruje Ra = GrPr > 103 slijedea formula :

Grijanje fluida
s > o s

d 1/4
Nu = = 0, 41 ( GrPr ) . (11.24)

o
"mirujui fluid"

Slika 11.6 Slobodna konvekcija na horizontalnoj

cijevi

D. KONDENZACIJA

Kondenzacija nastupa kada je temperatura stijenke, s, manja od temperature zasienja, ,

pare s obzirom na tlak p pod kojim se para nalazi. Prema nainu oblikovanja kondenzata
razlikujemo dva tipa kondenzacije: filmsku i kapljiastu. Ovdje se navode samo sluajevi
filmske kondenzacije.

D1. Filmska kondenzacija

Kada na stijenci nastaje kontinuirani sloj kondenzata, koji pod utjecajem gravitacije otjee niz
stijenku, govorimo o filmskoj kondenzaciji. Rije film ukazuje na malu debljinu sloja
kondenzata, a ta je injenica omoguila Nusseltu da, uz neka pojednostavljenja, dobije
analitiko rjeenje prijelaza topline pri kondenzaciji.

D1.1 Kondenzacija na vertikalnoj stijenci

y
As = bH
d
T p
K
s
1
Tp s
1' p 1'' 1' 1'' 1
T h pregrijana para H
Ts s
p , p , p
s w = 0
q pot 0 wx
qpreg = h1 h stvarni profil
brzine w x
q = T (s s) = h h
rashladno qs g
sredstvo kondenzat
qs = k(h ) = (s ) h x
s
Slika 7. Filmska kondenzacija na vertikalnoj stijenci

153
Mirko Tadi TERMODINAMIKA

Prosjeni Nusseltov broj, za stijenku visine H i temperature s, na kojoj kondenzira pregrijana

para entalpije h, ili suhozasiena para entalpije h, moe se izraunati prema formuli:

H 4 h g H3
Nu = = 4 , (11.25)
3 4 ( s )

odnosno, za prosjeni koeficijent prijelaza vrijedi konana formula:

4 h g 3
= 4 , W/(m2 K), (11.26)
3 4 H ( s )

gdje je za pregrijanu paru h = h h, a za suhozasienu paru h = h h. Temperatura

zasienja ' odreena je tlakom pare, p. Fizikalna svojstva kondenzata: , , i = /,
uzimaju se za srednju temperaturu kondenzata: m = 0,5( + s).
Temperaturu stijenke s treba pretpostaviti za proraun. Zbog te pretpostavke jednadba
(11.26) ne daje tonu vrijednost koeficijenta , pa tako ni vrijednost gustoe toplinskog toka
predanog stijenci:
q s = ( s ) , W/m2, (11.27)

koji jo dodatno ovisi o pretpostavci temperature . Rjeenje se mora traiti iterativno, tj.
ponavljanjem prorauna uz promjenu pretpostavke. Raun se kontrolira pomou jednadbe za
gustou toplinskog toka:
q s = k (h ) , W/m2, (11.28)
gdje je k koeficijent prolaza topline:
1
1 d 1
k = + + , W/(m2 K). (11.29)
h s

Ovdje je h koeficijent prijelaza topline na strani rashladnog sredstva, d debljina stijenke, a s

koeficijent vodljivosti topline stijenke.

U jednadbi (11.28) je utjecaj pretpostavljene temperature ukljuen samo preko

koeficijenta k, a ne neposredno u razlici temperatura. Zato e iz te jednadbe izraunata
vrijednost za qs biti mnogo tonija od one prema jednadbi (11.27). Rezultat za qs iz (11.28)
treba uvrstiti u jednadbu (11.27) koja sada omoguava dobivanje tonijeg podatka za
(kontrolni rezultat). S tom se temperaturom, kao novom pretpostavkom, raun ponavlja sve
dok razlika izmeu pretpostavke i kontrolnog rezultata za ne bude zanemariva. Jednadba
(11.26) moe se koristiti i za odreivanje pri kondenzaciji na vertikalnim cijevima, ili
unutar cijevi ako unutarnji promjer cijevi, du, nije malen.

D1.2 Kondenzacija na horizontalnoj cijevi

Za horizontalnu cijev vanjskog promjera dv i duine L moe se prosjeni koeficijent prijelaza

topline izraunati prama jednadbi:

h g 3
= 4 , W/(m2 K). (11.30)
4 d v ( T Ts )

154