Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

UDK 371.3
UDK 811.163.42 ISSN 1845-8793 HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.
Izvorni znanstveni rad.
Prihvaen: 30. prosinca 2008.

KAJKAVSKI DRAMSKI TEKST

U FUNKCIJI UENJA JEZIKA
Tamara Turza-Bogdan
Uiteljski fakultet
akovec

SAETAK: U radu se navodi povijesni pregled razvoja kajkavske dramske knji-

evnosti u hrvatskoj knjievnosti. Problematizira se pitanje odnosa prema kaj-
kavskome i ostalim narjejima u nastavi.
Smatramo da se u nastavi jezika jo uvijek dovoljno ne koristi zaviajni go-
vor (kao govor narjeja) za usvajanje jezinoga standarda. U ranom uenju jezi-
ka vano je potivati djetetov govorni osjeaj, a njegov zaviajni govor iskoristiti
kao poticaj, a ne pogrjeku. Stoga bi trebalo usustaviti uenje jezinoga stan-
darda komparativnom metodom pomou govornog idioma. Kajkavski dramski
tekst kao lingvometodiki predloak mogao bi se koristiti u dvije svrhe: u usva-
janju jezinoga standarda i u zapaanju osobina kajkavskoga narjeja.
Predlau se i interpretiraju primjeri dramskih tekstova kao lingvometodikih
predloaka u osnovnokolskoj nastavi jezika. Komparativnom analizom prika-
zana je upotrebljivost teksta u usvajanju predloenih jezinih injenica. Predla-
u se metode i postupci koji uvaavaju problemski, stvaralaki i komunikacij-
ski pristup nastavi jezika.

Kljune rijei: kajkavski dramski tekst, usvajanje hrvatskoga jezika, lingvome-

todiki predloak, komparativna analiza.

1. UVOD

U osnovnokolskoj nastavi hrvatskoga jezika kajkavsko narjeje i

kajkavska knjievnost (a slino je i s ostalim narjejima) nisu jo uvijek
dovoljno istraeni. U vaeem i svim dosadanjim nastavnim planovima
i programima1 programskih natuknica o narjeju nema ili su vrlo openi-

1
Pregledani su nastavni planovi i programi od 1882. kada izlaze prve Naredbe izdane na osno-
vu kolskoga zakona od 14. listopada 1874. do konca 1882. u Zagrebu Nakladom Hrvatsko
slavonsko dalmatinske zemaljske vlade do vaeeg nastavnog plana i programa iz 2006.
godine.

185

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 185 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

to navedene odrednice o usvajanju narjeja i zaviajnog govora. Zamjet-

no je da se vea vanost pridaje narjejima hrvatskoga jezika u plano-
vima i programima u posljednjih dvadesetak godina, no iz programskih
odrednica teko je odrediti razinu usvajanja znanja, unutarpredmetnu
povezanost s ostalim podrujima tijekom osnovnokolskog kolovanja
ili komparativni pristup u odnosu na jezini standard (Nastavni plan i
program, 2006).
Pristup narjeju u koli jo uvijek nije usustavljen. Za usustavljiva-
nje narjeja u nastavi hrvatskoga jezika postoje kulturoloki i jezini ra-
zlozi: pripadnost hrvatskoj kulturi i zahtjev za uenjem jezinoga stan-
darda pomou vlastitog govornog idioma (Teak, 1996).
U ovom emo radu pokuati prikazati neke mogunosti koritenja
kajkavskih dramskih tekstova kao lingvometodikih predloaka u pou-
avanju hrvatskoga jezika.

2. PREGLED KAJKAVSKIH DRAMSKIH TEKSTOVA U KONTEKSTU

DJEJE KNJIEVNOSTI

U znanstvenim istraivanjima knjievnosti kajkavskih govornih po-

druja biljei se postojanje opsene i vrijedne tradicije kajkavske knji-
evnosti, od usmenoknjievnih oblika do suvremenih kajkavskih teksto-
va. Dio te tradicije pripada i kajkavskoj knjievnosti za djecu i mlade.
U usmenoknjievnim oblicima zabiljeeno je postojanje dramskih
igara kojima se opisuju narodni obiaji (Zvonar i Hranjec, 1980). Stje-
pan Hranjec navodi, prema dramskim osobinama, vrste usmene kajkav-
ske drame: dramske igre sa sjenama, dramske igre s maskama, scen-
sko-glazbene igre i lutkarske igre (Hranjec, 1995). Zakljuuje da svaka
od pobrojenih vrsta prua obilje korelacija s djejim izrazom, djejim igra-
ma, reklo bi se tovie: usmena drama ba zato to dijete voli predstav-
ljati, igrati se u najveem je moguem stupnju prikladna za (scensku)
primjenu u djejoj sredini (isto, 50).
Na kraju 18. i polovinom 19. st. javljaju se prvi slobodni prijevo-
di knjievnosti za djecu i mlade, a to su uglavnom adaptacije romana s
njemakoga i maarskoga jezika.
Na kajkavskome jeziku je 1796. Antun Vrani preveo njemaku pre-
radbu Defoova Robinsona i nazvao ga Mlaji Robinzon, a u rukopisu
ostaju djela Jurja Dijania: Hina kniica ili Hrvatski dece prijatel i igro-
kaz Naroeni dan. Hina kniica slobodni je prijevod, zapravo adaptacija

186

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 186 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

njemakog autora Cristiana Felixa Weisea Der Kinderfreund (Jembrih,

2001). Naroeni dan didaktina je jednoinka u duhu prosvjetiteljskih
peldi primjera za uzorno ponaanje djece. Piui o djejoj kajkavskoj
knjievnosti Joa Skok zastupa miljenje da Dijanievim prijevodom igro-
kaza Naroeni dan: zapravo zapoinje ne samo hrvatska dramska knji-
evnost za djecu nego i djeja hrvatska knjievnost uope (Skok, 1990.,
333). Alojz Jembrih takoer smatra da se objavljivanjem Hine knjiice
u kojoj se nalazi i igrokaz Naroeni dan pomie poetak hrvatske djeje
knjievnosti u 1796. godinu. Naalost, djelo je ostalo bez itateljske re-
cepcije jer je ostalo u rukopisu sve do 1994. (Jembrih, 2001).
Iako se veim dijelom radilo o preradama njemakih i maarskih
djela, koncem 18. st. poinju se izvoditi predstave na kajkavskom, a
prijevodi svjedoe kako je kajkavsko narjeje bilo potpuno izgraeno, bo-
gato i zrelo za literarno izraavanje (ojat, 1962., 182).
Spomenut emo samo najznaajnije kajkavske dramatiare koji su
u povijesti hrvatske knjievnosti zauzeli istaknuto mjesto, a njihove se
drame, iako nisu pisane iskljuivo za djecu, mogu zbog svojih osobina
promatrati i u kontekstu djeje knjievnosti. Svakako su najpoznatije
komedije Titua Brezovakog Diogene ili sluga dveh zgubljenih bratov
(1823) i Matija Grabancija Dijak (1804). U okviru tradicije kajkavskih
prijevoda s njemakoga ponovo spominjemo malu alnoigru za decu vu
jednom potezu, Naroeni dan Jurja Dijania. Djelo je i knjievno-povije-
sni dokument jer ga autor izravno namjenjuje djeci (Hranjec, 1995).
U 19. st. izvode se tek komedije Brezovakog i puki igrokazi, a
djeci primjerenih kajkavskih igrokaza nema do pojave Dragutina Domja-
nia i njegove marionetske igre u tri ina Petrica Kerempuh i spametni
osel (izvedeno 1920, tiskano 1921). Uz neke dramaturke skromnosti,
Stjepan Hranjec smatra da je kvaliteta djela u uglazbljenim stihovima
(poznata pjesma Servus, dragi Zagreb moj) i ivom, puki slikovitom je-
ziku (isto, 138).
Stjepan Dragani na istu temu objavljuje knjigu dramskih tekstova
Probudil se Kerempuh (1966). U djelima Ante Krmpotia i Tita Strozzija
takoer itamo o Petrici Kerempuhu no ni temom ni jezikom nisu primje-
reni djejoj recepciji.
Poetkom 20. st. javljaju se puki kajkavski igrokazi od kojih neki
zbog jednostavne dramske radnje, tipinih likova i jednostavnog scen-
skog govora mogu biti namijenjeni djeci. To su djela Stjepana Novosela
Prigorska svadba (1926) i Kalmana Mesaria Gospodsko dijete (1937).

187

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 187 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Moramo spomenuti i jednoinku Joe Horvata Sedam domobrana

(1943), no prvo mjesto u pregledniku zasluuje (isto, 142) drama Slav-
ka Kolara Svoga tela gospodar. Prvotno je tiskana kao novela u zbirci Mi
smo za pravicu (1936), a kasnije je preraena u dramski tekst (1956).
Uvjerljivom ivotnom porukom bez patetike i sentimentalnosti, jezikom
koji nije tek ukras i zabava ovo se djelo smatra vrijednim ostvarenjem
novije hrvatske drame (kreb, 1961., u: Hranjec, isto, 142).
Kolarovo djelo Svoga tela gospodar postalo je poznato prenoe-
njem u dramski medij. To se dogodilo i s prenoenjem proznih u dram-
ski, a dramskih u televizijski medij i s djelima Mladena Kerstnera Meja-
i (1970) i Gruntovani (1975). Ta su djela svojim etikim vrijednostima
i bogatim jezikom primjerena djejoj recepciji.
U novije su vrijeme radio, film, televizija i kazalite promijenili od-
nos prema narjeju. Sklad rijei sa ivom okolinom kojoj prirodno pripa-
da omoguuje i govornicima drugih idioma da lake prihvate drugi govor i
razumiju ga vie nego to bi se oekivalo (Teak, 1996., 404). Primjer za
to su, unato lokalnom govoru, vrlo prihvaene izvedbe Kolarove drame
Svoga tela gospodar, Budakovo Klupko i Meava, Breanova Predsta-
va Hamleta u Mrdui Donjoj, Mujii-Senker-krabeova Hist(o/e)rijeada,
Horvatov Maak pod ljemom, Kerstnerovi Mejai i Gruntovani.
Kajkavski se dramski tekstovi revitaliziraju jo i zahvaljujui djejim
asopisima (Smib, Modra lasta, Radost), smotrama uenikog stvara-
latva (Lidrano, Dani kajkavske kulture u Krapini i Zelini), a posebice u
asopisu za knjievnost, umjetnost i kulturu Kaj koji svojim knjievnim
natjeajima potie kajkavsko knjievno (pa i dramsko) stvaralatvo. U
novijim se goditima asopisa Kaj mogu pronai kajkavske djeje dra-
me mlaih autora, a neke su od njih dio repertoara Djeje scene Hrvat-
skog narodnog kazalita Varadin: Dubravko Torjanac, Vrak Mrak i Seljo
Beljo iliti Veliki poar vu Varadinu (2005) i Vesna Kosec-Torjanac, Mo i
ena (2008).

3. UENJE/USVAJANJE JEZIKA I TEKSTOVI NA NARJEJU

Naelo teksta koji je izvor i uvir nastave hrvatskoga jezika (Teak,

1986., 100) pri usvajanju jezinih injenica trebalo bi povezati s nae-
lom standardnog jezika i naelom zaviajnosti. Naelo zaviajnosti je
dopuna naelu knjievnog jezika i polazi od zahtjeva da se u nastavi knji-
evnog jezika iskoristi uenika imanentna gramatika, to najee znai

188

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 188 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

gramatiki sustav zaviajnog narjeja koji se vie ili manje ne podudara

sa sustavom knjievnog jezika (isto, 97). Ova naela proizlaze iz injenice
da hrvatski jezik ine svi njegovi idiomi: standard i supstandard, narjeja
i argoni. Njihovo je ispreplitanje zamjetljivo na svim razinama usvajanja/
uenja jezika (Pavlievi-Frani, 2005., 62).
Dijete dolaskom u kolu postaje nenormativno dvojezina ili vieje-
zina osoba (isto, 62). Nenormativna zbog toga to nedovoljno poznaje
norme standardnoga jezika, a pojava viejezinosti tipina je u ranom
usvajanju jezika. Javlja se kao okomita viejezinost/vertikalni bilingvi-
zam (odnos dijalektalnih idioma i jezinog standarda i vodoravna vie-
jezinost/horizontalni bilingvizam (odnos stranog jezika u kontaktu s
hrvatskim jezikom). S obzirom na okomitu viejezinost poznato je da
dijete pri dolasku u kolu posjeduje razliite razine ovladanosti mate-
rinskim jezikom. Ima razvijen individualni (organski idiom) nauen kod
kue, poinje usvajati norme standardnoga hrvatskoga jezika i upo-
znaje supstandardne podsustave hrvatskoga jezika (narjeja i argoniz-
me) (isto, 64). Ui li dijete neki strani jezik, moemo govoriti i o vodorav-
noj viejezinosti tj. razinama ovladanosti stranim jezikom u odnosu na
materinski jezik.
S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje koliko se ove znan-
stvene spoznaje o djetetovu jezinom razvoju koriste u kolskoj praksi?
Stjepko Teak (1996) u Teoriji i praksi hrvatskoga jezika daje pre-
gled bavljenja narjejem u europskoj koli od 19. st. U vicarskoj je Kla-
us Harm jo u 19. st. preporuio vjebe prevoenja tekstova iz ueni-
kog narjeja na standard kako bi se standard lake usvojio. Otto von
Greyerz razradio je prijedlog o narjejima kao temelju za uenje njema-
koga jezika. Sedamdesetih godina 20. st. Ludwig Wittgenstein s ueni-
cima izrauje Rjenik za osnovne kole u kojem polazi od zaviajnog idio-
ma. Orlando Spigarelli u Italiji ezdesetih godina 20. st. dokazuje svojim
eksperimentom u razredu da djeca koja su koristila narjeje imaju razvi-
jenije komunikacijske sposobnosti (isto, 408). Istovremeno, narjeje je
zapostavljeno u francuskim, talijanskim i ekim kolama. U hrvatskim
kolama, prema Teaku, narjeju vrlo esto, iako slubeno neizravno,
stavom i nebrigom nije bilo mjesto u koli.
Kao primjer neizravnog, ali krivog odnosa prema narjejima, moe
se navesti poznata reenica koju navodi Teak, a esto se ula u naoj
koli od kraja drugog svjetskog rata: Kako to govori! Reci to lijepo knji-
evnim jezikom! (isto, 408).

189

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 189 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

U ranom uenju jezika vano je potivati djetetov govorni osjeaj,

a njegov zaviajni govor iskoristiti kao poticaj, a ne pogrjeku. Na taj
nain uspjet emo na kraju institucionalne jezine izobrazbe ostvariti pri-
marnu svrhu uenja hrvatskoga jezika u sustavu okomite dvojezinosti:
komunikacijsku kompetenciju u oba jezina podsustava, odnosno doseg
vertikalno bilingvalne normativne razine (Pavlievi-Frani, 2005., 71).
Istraivanje o okomitoj dvojezinosti u ranoj dobi provodilo se od
1991. do 2000. u zagrebakim vrtiima i kolama (Pavlievi-Frani,
2000). Istraivanje je pokazalo da se dvojezinost tijekom vremena pre-
tvara u viejezinost, a zagrebaka kajkavtina pretvara se pod utjeca-
jem tokavskih i standardnojezinih osobina u zagrebaku tokavti-
nu (Pavlievi-Frani, 2005). Tako, prema Dunji Pavlievi-Frani, kod
predkolaca se prijenos jezinih elemenata iz L1 (kajkavski idiom) reali-
zira samo na fonetsko-fonolokoj razini, a elementi drugih sustava (L2,
L3) na gramatikoj i leksikoj razini vie se osjeaju i u starijoj dobi.
Istraivanje je pokazalo da zagrebaka gradska kajkavtina polako gubi
ulogu dominantnog jezinoga idioma. Dunja Pavlievi-Frani postavlja
pitanje kako u uvjetima viejezinosti utvrditi i izraditi zajedniku osnovi-
cu koja bi bila temeljem usvajanja hrvatskoga standardnoga jezika u mla-
im razredima osnovne kole? Posebice ako se uzme u obzir injenica da
tipinim zagrebakim idiomom danas govori isti broj djece (50,2%) kao i
kojim drugim narjenim podsustavom (49,8%) (isto, 69).
Stjepko Teak navodi dijalektalne sadraje u svim podrujima pred-
meta hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj koli. Prema Teaku svrha je
dijalektalnih sadraja u nastavi hrvatskoga jezika: svijest o njihovoj ulozi u
komunikacijskoj i stvaralakoj praksi te o njihovu odnosu prema standard-
nomu jeziku (isto, 410).
Za komparativnu metodu uenja standardnog jezika polazei od za-
viajnog, kajkavskog narjeja u svojim radovima u novije vrijeme zalae
se i uro Blaeka (Blaeka, 2000).
Navedene teorijske osnove i provedena istraivanja pokazuju da e
u kajkavskome govornom podruju put do standardnog jezika biti laki
polazimo li od uenikova zaviajnog/organskog idioma.
Kajkavski dramski tekstovi u nastavi hrvatskoga jezika mogu se
koristiti:
u usvajanju jezinoga standarda
u zapaanju osobina kajkavskoga narjeja.

190

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 190 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Tablica 1: Kajkavski tekst kao lingvometodiki predloak

Kajkavski tekst
Vrsta predloka Svrha Podruje
Polazni tekst Usvajanje jezinoga Kajkavsko govorno
Provjeridbeni tekst standarda podruje
Polazni tekst Zapaanje osobina Kajkavsko govorno
Provjeridbeni tekst kajkavskoga podruje
narjeja Sva govorna
podruja hrvatskoga
jezika

Dramski tekst otvara brojne mogunosti povezivanja jezika i osta-

lih nastavnih podruja: knjievnosti, jezinog izraavanja i medijske kul-
ture. Osmiljenim metodikim postupcima jezik se usvaja pomou knji-
evnoga teksta uz jezino izraavanje uenika: provode se djelatnosti
sluanja, itanja, pisanja i govorenja. Dramski tekst nudi uenicima i
mogunost scenskog izvoenja to bi se takoer moralo ukljuiti u na-
stavni proces usvajanja neke jezine injenice.

4. PRIMJERI KAJKAVSKIH DRAMSKIH TEKSTOVA KAO

LINGVOMETODIKIH PREDLOAKA

4. 1. DJEJA IGRA S PJEVANJEM: UGICE, HOTE DIMO S POLJA!

(JELENI I IPEK, 2004., 21)
Dramsku djeju igru s pjevanjem ugice, hote dimo s polja! moemo
koristiti u kajkavskim krajevima kao lingvometodiki predloak u prvom
razredu u usvajanju nastavnih tema iz nastavnih podruja jezik i jezino
izraavanje:
Nastavno podruje: Jezik
Reenica
Kljuni pojmovi: reenica
Obrazovna postignua: razumjeti pojam reenica u komunikacijskim situ-
acijama; samostalno izgovarati prepoznati prema intonaciji i interpun-
kciji te samostalno upotrebljavati izjavnu, upitnu i usklinu reenicu.
Interpunkcija
Kljuni pojmovi: kraj reenice, toka, upitnik, usklinik

191

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 191 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Obrazovna postignua: rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i

usklinik na kraju jednostavne uskline reenice.
Nastavno podruje: Jezino izraavanje
Postavljanje pitanja i davanje odgovora
Kljuni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor
Obrazovna postignua: znati oblikovati pitanje i oblikovati odgovor (Na-
stavni plan i program, 2006., 26).

ugice, ugice, hote dimo s polja!

ugice, ugice, hote dimo s polja!

Ne vupamo!
Pred kem?
Pred vokom!
De je vok?
Zaj za grmom!
Kaj dela?
Grabu kopa!
Kaj bo z grabom?
Vodu nosil!
Kaj b uz vodom?
Mival se bo!
Vu kaj bu se brisal?
F rljeni ropek!
ugice, ugice, bete dimo!
(Zapisala: Slavica vec, r. Sabol, Sveta Marija)

Uenicima prvoga razreda koji vladaju svojim govornim kajkavskim

idiomom ovaj bi predloak mogao olakati prepoznavanje i samostalnu
uporabu intonacijskih i sintaktikih sklopova hrvatskog standardnog je-
zika. Zalaemo se za komunikacijsko-funkcionalan pristup jezinim sa-
drajima u kojima je normativna gramatika preoblikovana u funkcionalnu
kolsku gramatiku pa se jezik ui komunikacijom, poticanjem i usvaja-
njem konkretnih jezinih djelatnosti (prema: Pavlievi-Frani, 2005).
Pristup proizlazi iz razvojnih stupnjeva Piagetove teorije kognitiv-
nog razvoja djeteta prema kojima dijete u prvom razredu moe jo uvi-
jek imati osobine predoperacijskog razdoblja (od 2 do 7 godina) i stup-
nja (od 7 do 11 godina) konkretnih operacija (prema: Vizek-Vidovi i
dr., 2003). Budui da je dijete u fazi konkretnih operacija, ono moe

192

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 192 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

rjeavati zadatke i probleme kada radi s poznatim predmetima koje

moe konkretno predoiti. Pojmovi poput reenice, interpunkcije, upitne
i uskline intonacije djetetu nisu konkretni ako ih ne moe uti, vidjeti,
stvoriti i uoiti na konkretnome primjeru.
Usmeni knjievni dramski oblici, djeje igre s pjevanjem, mogu se
koristiti u svim nastavnim podrujima te u integriranoj nastavi u mlaim
razredima. Takve igre postoje u razliitim oblicima u mnogim kajkavskim
krajevima. Jedan od kriterija odabira ovakvog teksta mora biti djeje po-
znavanje jezika teksta i sintaktike strukture reenice.
Na satu hrvatskoga jezika uenici e se upoznati s dramskom
igrom. Nastavnik bi morao sam odluiti kakav e motivacijski postupak
primijeniti da bi tekst pribliio svojim uenicima. Mogui su razliiti obli-
ci tematskih i jezinih motivacija: razgovor o ivotinjama, njihovo imeno-
vanje na kajkavskome/govornom idiomu, razgovor o djejim igrama, gle-
danje fotografija ili filmskog uratka s motivima iz dramske igre, prianje
prie o nekadanjim igrama i sl. Uenika je u motivaciji potrebno uve-
sti u tematski svijet teksta koji nije blizak dananjem djetetu. Moemo
objasniti nain na koji se igra nekada igrala: Djeca stoje u jednom redu.
Nasuprot njih je jedno dijete, nakon meusobnog ispitivanja djeca ugi-
ce tre prema onom djetetu koje ih zove, iza grma sakriven dotri vuk,
koga on uhvati taj dalje zove ugice (Jeleni i ipek, 2004., 20).
Potrebno je provjeriti postoje li manje poznate rijei te ih objasniti.2
Mogui tijek nastavne jedinice Vjebe itanja/Zapaanje interpunk-
cije u jednostavnoj reenici:
1. Doivljajno-spoznajna motivacija
2. Interpretativno itanje teksta
3. Emotivno-intelektualna stanka
4. Objava doivljaja
5. Kratka interpretacija
6. Vjebe itanja: izmjenino itanje, itanje po ulogama
Ostvaruje se:
zapaanje interpunkcije u reenicama
povezivanje interpunkcije sa smislom i intonacijom
izgovaranje reenica prema zadanoj interpunkciji
7. Sinteza Scenska improvizacija

2
Objanjenje kajkavskih rijei: ugice patkice; dimo doma; hote doite; ne vupamo ne
usudimo se; mival umivao; ropek rupi, maramica; bete bjeite.

193

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 193 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Moramo naglasiti da su u prvom razredu zbog usvajanja poetnog

itanja i pisanja esti sati vjebanja itanja. Moraju se provoditi na tek-
stovima koji su pisani standardnim hrvatskim jezikom. Navedeni je pri-
mjer samo mogunost pomou koje se, izborom teksta na narjeju, po-
vremeno moe organizirati malo drugaiji sat od uobiajenog vjebanja
itanja. Pritom se uvaavaju i ostvaruju ve navedene odrednice zadane
Nastavnim planom i programom.
Ovaj lingvometodiki predloak moe posluiti i u treem razredu u
nastavnom podruju jezino izraavanje pri usvajanju teme:
itanje po ulogama
Kljuni pojmovi: itanje po ulogama
Obrazovna postignua: izraajno itati dramski tekst (igrokaz) potu-
jui vrjednote govorenoga jezika; sudjelovati u dramskim improvizacijama
(Nastavni plan i program, 2006., 31).
U treem e razredu uenici moi u samostalnom radu ili u skupini
uoiti dramsku strukturu teksta pa im se moe dati zahtjevniji i samo-
stalniji zadatak nego u prvom razredu. Stoga bi zbog prilagodbe dobi i
mogunostima uenika nakon pete nastavne faze (interpretacije teksta)
tijek nastavnog sata morao biti neto drugaiji nego u prvom razredu.
Mogui tijek nastavne jedinice itanje po ulogama:
1. Doivljajno-spoznajna motivacija
2. Interpretativno itanje teksta
3. Emocionalno-intelektualna stanka
4. Objava doivljaja
5. Kratka interpretacija teksta
6. Problemsko-stvaralaki zadatak: dodjeljivanje uloga u
dramskom tekstu
7. Analiza i korekcija rezultata
8. itanje po ulogama
9. Scenska improvizacija
10. Korekcija izvedaba i sinteza: zapaanje razlike u intonaciji,
vrjednote govorenog jezika

194

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 194 3.10.2009 11:29:20

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Tablica 2: Problemsko-stvaralaki zadatak: dodjeljivanje uloga u dram-

skom tekstu
ULOGE
ugice, hote dimo s polja!
(ispunjavaju uenici):
ugice, ugice, hote dimo s polja!
Ne vupamo!
Pred kem?
Pred vokom!
De je vok?
Zaj za grmom!
Kaj dela?
Grabu kopa!
Kaj bo z grabom?
Vodu nosil!
Kaj b uz vodom
Mival se bo!
Vu kaj bu se brisal?
F rljeni ropek!
ugice, ugice, bete dimo!

Moramo naglasiti da u problemsko-stvaralakom zadatku: dodje-

ljivanju uloga, uenicima valja ostaviti slobodu izbora u samostalnom
radu. Ne moraju odrediti uloge onako kako se to oekuje u usmenom
obliku: jedno dijete sva djeca. Zadatak mogu rjeavati u skupinama i
meusobno si dodijeliti odreene replike koje e uvjebavati i izgovara-
ti. Valja ih voditi k uoavanju interpunkcijskih znakova na kraju reenice
i njihova intonacijskog oblikovanja. Njihovo uvjebavanje i izvoenje do-
vodi do cilja nastavnog sata: izraajnog izvoenja dramskih replika uz
potivanje vrjednota govorenog jezika.
Usvojene oblike izraavanja upitne i uskline intonacije te glasov-
no izraavanje osjeaja uenici e primjenjivati i u vjebanju izvoenja
dramskih tekstova na jezinome standardu.

195

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 195 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

4. 2. DUBRAVKO TORJANAC: VRAK MRAK I SELJO BELJO ILITI

VELKI POAR VU VARALINU (TORJANAC, 2005., 15)
Za usvajanje prezenta u kajkavskim krajevima moe nam kao lin-
gvometodiki predloak posluiti aljivi ulomak iz igrokaza Dubravka
Torjanca Vrak Mrak i Seljo Beljo.
Prema Nastavnom planu i programu u estom razredu u nastav-
nom podruju jezik navedena je programska tema:
Izricanje sadanjosti prezentom
Kljuni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija), prezent pomonih
glagola.
Obrazovna postignua: prepoznati prezent, razumjeti njegovo osnov-
no znaenje; sprezati glagole u prezentu prema morfolokim obiljejima
(osoba i broj); usvojiti prezent pomonih glagola; prikladno rabiti prezent
u govorenju i pisanju (Nastavni plan i program, 2006., 39).

Dubravko Torjanac: Vrak Mrak i Seljo Beljo

(ulomak iz lutkarskog igrokaza)
Vrak Mrak: E bok, Seljo Beljo!
Seljo Beljo: E bok, Vrak Mrak!
Vrak Mrak: E a zna ti, Seljo Beljo, gdo najpre ide v hiu?
Seljo Beljo: Najpre v hiu ide klu!
E a zna ti, Vrak Mrak, gda je lovek v hii brez glave?
Vrak Mrak: Gda gledi ret oblok vun!
E a zna ti, Seljo Beljo, gda je krava najteeja?
Seljo Beljo: Gda ti stane na nogu!
E a zna ti kulike je odovud do gor?
Vrak Mrak: Odovud do gor ti je tulike kulike je od gor doovoud!
E a zna ti kak se zove vuk?
Seljo Beljo: Vuk se ne zove, on dojde sam!
E a zna ti kam ide dete gda napuni etrto leto?
Vrak Mrak: Ide v peto!
E a zna ti tera je voda brez peska?
Seljo Beljo: Soza!
A zna ti kaj delaju si ljudi skup?
Vrak Mrak: Dieju!
A zna ti gda je rna kapa bela?
Seljo Beljo: Gda na nju opadne sneg!
A zna ti gda zajca boliju zubi?

196

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 196 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Vrak Mrak: Gda ga vgrizne pes!

A zna ti na koji strani pes ima vie dlak?
Seljo Beljo: Na koju mahne z repom!
A zna ti koja vatra ne pee?
Vrak Mrak: Koja je vgaena!
Ajd bok, Seljo Beljo!
Seljo Beljo: Ajd bok, Vrak Mrak!

Tablica 3: Komparativna analiza glagolskih oblika prezenta u lingvome-

todikom predloku Vrak Mrak i Seljo Beljo
Primjeri iz dramskog teksta Jezini standard Promjena:
Glagol u Kategorija lica kajkavsko narjeje
Glagol u prezentu
prezentu i broja jezini standard
zna 2. lice jednine zna
ide 3. lice jednine ide
je 3. lice jednine je
gledi 3. lice jednine gleda -i -a
stane 3. lice jednine stane
zove 3. lice jednine zove
napuni 3. lice jednine napuni
delaju 3. lice mnoine rade Leksem/rije
dieju 3. lice mnoine diu -eju -u
opadne 3. lice jednine padne o- 0-
boliju 3. lice mnoine bole -iju -e
vgrizne 3. lice jednine ugrizne v- u-
ima 3. lice jednine ima
mahne 3. lice jednine mahne
pee 3. lice jednine pee

Moe se zakljuiti da se u ulomku iz igrokaza nalazi dovoljno razli-

kovnih i jednakih jezinih elemenata za usvajanje ili vjebanje izricanja
sadanjosti prezentom.
Nastavnik bi u pripravi za izvoenje nastavnog sata morao odrediti
strukturu sata, oblike, metode i postupke za koje smatra da e donijeti
najvie uspjeha u ostvarenju cilja. Sve navedeno mora osmisliti i kako bi
zadovoljio individualne potrebe uenika te kako sat ne bi bio jednolian

197

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 197 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

i dosadan. To se moe postii izmjenom razliitih metoda i postupaka, a

ovisi o sastavu razreda, mogunostima uenika i kreativnosti nastavni-
ka. Nastavniku preputamo konano osmiljavanje nastavnog sata.
Navest emo samo neke posebnosti koje je potrebno uvaiti zbog
prirode teksta. Poznato je da se kod usvajanja jezine injenice najprije
provodi motivacija uenika i interpretacija polaznog teksta (Teak, 1996).
U interpretaciji kajkavskog teksta morala bi se posebna pozornost po-
svetiti razumijevanju teksta.3 Smatramo da je kajkavski izraz u ovom tek-
stu dovoljno razumljiv za uenike kajkavskog govornog podruja.
Predlaemo mogui nastavni tijek istraivakog dijela nastavne je-
dinice Izricanje sadanjosti prezentom.
Zapaanje nove jezine injenice i otkrivanje ostalih vanih obiljeja:
1. Uoavanje (podcrtavanje, ispisivanje) glagola u tekstu
2. Zapaanje glagolskog vremena/prezenta
3. Komparativna analiza kajkavskog i standardnojezinog oblika
prezenta (zapaanje slinosti i razlika u morfolokim oblicima)
4. Sprezanje standardnojezinog oblika prezenta
5. Zapaanje ostalih osobina standardnojezinog oblika prezenta
(na novim primjerima): pomoni glagoli, glasovne promjene (uz uspored-
bu s kajkavskim oblicima zbog zapaanja istosti i razlika).
U nastavnim fazama vjebanja i ponavljanja, uz uobiajene zadat-
ke, uenici mogu sami smiljati reenice u kojima e zapaati prezent
u svome govornom idiomu i u standardnojezinom obliku. Ukoliko tekst
nije bio interpretiran i izvoen na satu knjievnosti, predlaemo na kraju
sata itanje po ulogama kao uvod u scensko izvoenje.
4.3. MLADEN KERSTNER: FALINGA IMBRE PRESVETLOG
(KERSTNER, 1969., 71)
Ulomak iz kajkavske drame Mladena Kerstnera zbog svoje ose-
bujne kajkavtine moe nam posluiti kao lingvometodiki predloak u
osmom razredu pri usvajanju tema iz nastavnog podruja jezik:
Osnovna obiljeja hrvatskih narjeja
Kljuni pojmovi: hrvatska narjeja, tokavsko narjeje i hrvatski knji-
evni jezik, hrvatski standardni jezik.
Obrazovna postignua: razlikovati najvanija postignua svakoga hr-
vatskoga narjeja i glavne prostore gdje se govore;
Zaviajni govor i narjeje prema knjievnome jeziku

3
Objanjenje kajkavskih rijei: hia kua; ret kroz; oblok prozor; tera koja.

198

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 198 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Kljuni pojmovi: zaviajni govor i hrvatski knjievni jezik

Obrazovna postignua: razlikovati zaviajni govor i narjeje od knji-
evnoga jezika; razumjeti odnos i ulogu zaviajnoga govora i narjeja pre-
ma hrvatskome knjievnom jeziku; zamjenjivati rijei, izraze i reenice za-
viajnoga govora hrvatskim knjievnim jezikom i obratno (Nastavni plan i
program, 2006., 47).

Mladen Kerstner: Falinga Imbre Presvetlog (ulomak)

Susjedi, Imbra i Draek svaaju se oko trenje koja se nalazi na
mei njihovih imanja.
IMBRA: Onda me dobro posluhnite. Ta renja meni senu hie, mi trsje
propada i sake sem bogovetne jeseni etiri pute grozdja kva-
ren. Velim vam z lepeg da ja to dale trpel nebum.
DRAEK: Bi vam nekaj rekel na to, meja. Ja vam bum v berbi etiri
pute svojeg grozdja dal, pak nete nikaj na kvaru. Je vezda ta
stvar vreena, ha?
IMBRA: Ja vaeg grozdja nis potreben. Kaj bi ja ije got vino pil! Meni
je to ne sila!
DRAEK: Kaj vi, praf za praf hoete, meja?
IMBRA: Se razme kaj hoem. renja mora z trsja vun!
DRAEK: Joj, Boek, Boek, kaj ste to povedali, meja? Takvega nekaj
ni smeti niti pomisliti, a kamoli prek jezika deti Ju bute vi
ruili, ha?
IMBRA: Ja?! Kaj bi se ja zotim tental. To vas gebira.
DRAEK: Tega nete doiveli! Predi bu Drava v Sloveniju tekla. Predi!

Tablica 4: Komparativna analiza najeih osobina kajkavskih govora u

lingvometodikom predloku Falinga Imbre Presvetlog
Primjeri iz Kajkavska jezina osobina Jezini standard
dramskog teksta
renja Skup tr ostvario se kao r trenja
senu Refleks jata kao e sjenu
Gubitak v u nekim
sake svake
suglasnikim skupovima
sem E umjesto a u nekim rijeima sam
Ne provodi se jotacija i
grozdja groa
jednaenja suglasnika

199

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 199 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

hoete Samo jedan glas: hoete

z Prijedlog s
kaj Oblik zamjenice to
trpel nebum,
neu trpjeti, dat
bum dal, bute Samo jedan futur
u, ruit ete
ruili
dal, pil, rekel Glagolski pridjev radni na -l dao, pio, rekao
falinga, tental, nedostatak, bavio,
Germanizmi
gebira posao (vaa stvar)
Meni je to ne Rastavljanje negacije i zamjena
Meni to nije sila.
sila. mjesta njenih elemenata
Hoete li je vi
Ju bute vi ruili?
Enklitika na poetku naglasne ruiti?
Se razme kaj
cjeline Razumije se to
hoem.
hou.

Ovaj se predloak moe koristiti u svim hrvatskim govornim podru-

jima za usvajanje osnovnih obiljeja kajkavskoga narjeja.
Uenicima bi trebalo ponuditi objanjenje manje poznatih rijei.4 U
motivaciji bismo im mogli omoguiti gledanje isjeka iz televizijske serije
Gruntovani koja je raena po ovom dramskom predloku. Tako bi ueni-
ci u izvedbi glumaca uli govorne ostvaraje podravske kajkavtine.
Komparativnom analizom ulomka pokazuju se najee osobine
kajkavskoga narjeja. U osmom se razredu nastavna jedinica moe obli-
kovati u problemsko-stvaralakom sustavu (Teak, 1996., 116).
Mogui tijek nastavne jedinice Osnovna obiljeja kajkavskoga nar-
jeja:
1. Motivacija
gledanje isjeka iz televizijske serije Gruntovani ili etnja
zemljopisnom kartom po kajkavskim krajevima i sl.
najava cilja sata
2. Zadavanje problema istraivanja
lingvometodiki predloak
objanjavanje naina rada

4
Objanjenje kajkavskih rijei i izraza: falinga nedostatak; renja trenja; puta posuda
za noenje groa; tental bavio; gebira posao, vaa stvar.

200

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 200 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

3. Samostalan rad uenika

promatranje gramatikih injenica, rjeavanje gramatikih za-
daa
4. Analiza i korekcija rezultata
5. Sinteza
6. Scenska izvedba (ako je kajkavski govorni idiom)

Nastavnik osmiljava naine i oblike rada. Uenici u problemsko-

stvaralakom sustavu dobivaju mogunost istraivanja slinosti i razli-
ka izmeu kajkavskoga narjeja i jezinog standarda. Predlaemo neke
od najeih oblika problemske nastave: promatranje gramatike i-
njenice i rjeavanje gramatikih zadaa. Nakon zapaanja rijei, oblika
i sintaktike strukture u tekstu, uenici ih razvrstavaju u tablicu, odre-
uju razlike prema standardnim oblicima i na temelju zapaenih razlika
dolaze do zakljuaka o osobinama kajkavskoga narjeja.
Osobine narjeja koje nisu zastupljene u tekstu mogu se zapaziti
tako da se pred uenika iz kajkavskog govornog podruja postavi prob-
lemski zadatak: pokus preoblike.
Npr. Napii kajkavsku reenicu Kaj vi hoete? u 3. licu mnoine.
Uenici e preoblikom u: Kaj oni hoeju? zapaziti tipini kajkavski
prezentski nastavak u mnoini: -eju.
Uenici koji ne pripadaju kajkavskome govornom podruju rjeava-
njem gramatike zadae u ve napisanom primjeru preoblike otkrivat e
svojstvo te gramatike injenice.
Dodatno bi se mogao zadati uenicima jezini problem da napiu
inaicu odreenog oblika na vlastitome govoru. Tada bi se komparativ-
nom analizom zamjeivale slinosti i razlike u odnosu: kajkavsko narje-
je jezini standard vlastiti govor.
U krajevima u kojima je kajkavsko narjeje dio govornog idioma bilo
bi mogue u nekom dijelu sata scenski uprizoriti ovaj ulomak. Scen-
skom improvizacijom zamijetile bi se govorne i naglasne osobitosti kaj-
kavskoga narjeja.
Taj postupak ne preporuamo u krajevima u kojima uenici ne go-
vore kajkavskim govorom. Zbog nepoznavanja izgovora moglo bi doi do
nepotrebnih iskrivljavanja i karikiranja kajkavskoga govora ime se ne bi
ostvario cilj sata, a doveo bi se u pitanje i temeljni cilj nastave hrvatsko-
ga jezika: razvijanje potovanja prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj
knjievnosti i kulturi (Nastavni plan i program, 2006., 24).

201

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 201 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

5. ZAKLJUAK

U konanom oblikovanju nastavne jedinice usvajanja jezinih inje-

nica pomou tekstova na kajkavskome narjeju sudjeluje nastavnik koji
bi morao polaziti od dobnih i spoznajnih osobina te individualnih mogu-
nosti svojih uenika.
Interpretirani primjeri pokazuju naine na koje moemo ukljuivati
kajkavske dramske tekstove u nastavu jezika. Pomou dramskog teksta
i scenskih improvizacija usvajamo jezine injenice razvijajui komuni-
kacijske kompetencije uenika: estetsko koritenje jezika te koritenje
jezika u igri uz komunikacijske jezine aktivnosti i strategije (prema: Za-
jedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednova-
nje, 2005., 56-58). Pritom se uvaava problemsko-stvaralaki i komuni-
kacijski pristup nastavi jezika.
Usvajamo li jezini standard pomou tekstova na narjeju, potie-
mo u uenicima svijest o kulturolokoj, sociolokoj i emocionalnoj vri-
jednosti hrvatskoga jezika sa svim njegovim narjejima.

LITERATURA

Blaeka, . (2000); Uenje knjievnog jezika pomou usporeivanja s

mjesnim govorom, u: Kajkavsko narjeje i knjievnost u nastavi, zbor-
nik radova sa struno-znanstvenih skupova u akovcu 1996.-2000.,
str. 210-213. akovec: Visoka uiteljska kola.
Blaeka, . (2000); Ogledi iz komparativne nastave knjievnog jezi-
ka, u: Kajkavsko narjeje i knjievnost u nastavi, zbornik radova sa
struno-znanstvenih skupova u akovcu 1996.-2000., str. 301-305.
akovec: Visoka uiteljska kola.
Hranjec, S. (1995); Hrvatska kajkavska djeja knjievnost, prirunik
za zaviajnu nastavu. akovec: Zrinski.
Jeleni, M. i ipek, J. (2004); Jen, dva, tri kuljko ree ti. Mala Subo-
tica: KUU Zvon.
Jembrih, A. (2001); Djelo Jurja Dijania i Antona Vrania kao odraz
prosvjetiteljstva u kajkavskoj djejoj knjievnosti. U: 200 godina kaj-
kavske djeje knjievnosti, zbornik radova sa znanstvenoga skupa
Zagreb, 10. studenoga 1999. (ur. A. Jembrih). Varadin Donja Stu-
bica: Kajkaviana.

202

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 202 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Kerstner, M. (1969); Falinga Imbre Presvetlog, u: Kaj, asopis za knji-

evnost, umjetnost i kulturu, br. 7-8, str. 65-80. Zagreb: Kajkavsko
spravie.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu. (2006); Vican, D. i Milano-
vi Litre, I. (ur.). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.
Pavlievi-Frani, D. (2000): Usvajanje hrvatskoga standardnoga je-
zika u sustavu okomite dvojezinosti. U: Napredak. Vol. 141, br. 1.
str.75-86. Zagreb: HPKZ.
Pavlievi-Frani, D. (2005); Komunikacijom do gramatike razvoj ko-
munikacijske kompetencije u ranome razdoblju usvajanja jezika. Za-
greb: Alfa.
Skok, J. (1990); Ogerlii rei, antologija hrvatske kajkavske drame.
Kaj, asopis za knjievnost, umjetnost i kulturu, br. 1-4, Zagreb: Kaj-
kavsko spravie.
ojat, O. (1962); Kajkavska drama i razvitak hrvatskoga kazalita.
Rad JAZU. knj. 326., Zagreb: JAZU.
Teak, S. (1996); Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Za-
greb: kolska knjiga.
Torjanac, D. (2005); Vrak Mrak i Seljo Beljo, u: Kaj, asopis za knji-
evnost, umjetnost i kulturu, br. 4-5, str. 13-22. Zagreb: Kajkavsko
spravie.
Vizek-Vidovi i dr. (2003); Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje,
vrednovanje (2005). V. elikovi (ur). Zagreb: kolska knjiga.
Zvonar, I. i Hranjec, S. (1980); Usmena narodna knjievnost na tlu
Meimurja. knj. 1. akovec: Zrinski.

203

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 203 3.10.2009 11:29:21

 Tamara Turza-Bogdan HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

THE KAJKAVIAN DRAMA TEXT IN THE CROATIAN LANGUAGE

TEACHING PROCESS

SUMMARY
The paper gives a historical overview of the development of Kajkavian
drama within Croatian literature and examines the question of the relationship
towards the Kajkavian and other dialects in the teaching process.
We believe that in the teaching of Croatian the dialects are not suffici-
ently used in order to facilitate the easier acquisition of the standard langua-
ge. In early Croatian language teaching and learning it is important to respect
the childs feeling for the language and use the dialect as a stimulus, and not
consider its use to be a mistake. The teaching and learning of the standard
language should be organized as a comparative method of teaching in whi-
ch the dialect is viewed as a teaching aid. The Kajkavian drama text as a lin-
guistic and methodological template could be used for the acquisition of the
standard language and for observing the specific characteristics of the Kajka-
vian dialect.
Several drama texts are suggested as linguistic and methodological tem-
plates in primary education. The usability of the text in the acquisition of the
proposed linguistic facts is represented through a comparative analysis. Met-
hods and procedures are suggested that take into consideration the problem
oriented, creative and communicative approaches to language teaching.

Key words: Kajkavian drama text, acquisition of the Croatian standard langua-
ge, linguistic and methodological template, comparative analysis

204

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 204 3.10.2009 11:29:21