ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

E.M.P.
Teoretska pitanja i odgovori sa 1. parcijalnih ispita iz Elektromotrnih pogona

K.F.F.
Sarajevo 2015.
 7.4.2008.
1. Navesti etiri osnovne grupe radnih strojeva prema vrsti mehanikih karakteristika. Mehanike
karakteristike prikazati u koordinatnom sistemu n=f(M).
Prema vrsti mehanikih karakteristika radni strojevi mogu se podjeliti u etiri osnovne grupe:
A. Mehaniki moment radnog stroja ne ovisi o brzini vrtnje: M t = const. Primjeri ove grupe radnih
strojeva su: dizalini mehanizmi, valjaoniki stanovi.
B. Mehaniki moment radnog stroja linearno ovisi o mehanikoj brzini vrtnje: M t = kn. Primjeri ove
grupe radnih strojeva su: motalice za papir i motalice za metalne trake.
C. Mehaniki moment radnog stroja ovisi o kvadratu mehanike brzine vrtrnje: M t = kn2
(centrifugalna ventilatorska karakteristika). Primjer ove grupe radnih strojeva su: ventrilatori,
centrifuge.
D. Mehaniki moment radnog stroja je obrnuto srazmjeran mehanikoj brzini vrtrnje: M t = k/n.
Primjer ove grupe radnih strojeva su strojevi za obradu metala.
Mehanike karakteristike radnih strojeva pokazane su u dijagramu n = f(M).

2. Kako se mogu smanjiti gubici tijekom mehanike prijelazne pojave u elektromotornom pogonu
s neovisno uzbuenim isotsmjernim motorom?
Smanjenje gubitaka energije tokom trajanja mehanike prijelazne pojave mogue je samo zadavanjem
konane brzine vrtnje u nekoliko koraka. To je mogue postii stupnjevitim ili kontinuiranim
povienjem napona na koji je prikljuen motor.
3. Na koji nain se moe promjeniti smjer vrtnje istosmjernog neovisno uzbuenog motora
optereenog radnim strojem reaktivnog karaktera djelovanja?
A. Promjenom polariteta napajanja uzbudnog strujnog kurga.
B. Promjenom iznosa napajanja armaturnog strujnog kruga.
C. Prikljuenjem dovoljno velikog dodatnog otpornika u seriju s armaturnim namotom.
D. Pomou odgovarajueg enta prikljuenog paralelno uzbudnom namotu.
Promjena smjera brzine vrtnje istosmjernog neovisno pobuenog motora moe se mijenjati na jedan
od sljedeih naina:
1. promjenom polariteta armaturnog napona
2. promjenom polariteta uzbudnog napona
3. dodavanjem dovoljno velike otpornosti u armaturni krug ali samo kod potencijalnog tereta.
 S obzirom na to da je u zadatku naglaeno da je motor optereen reaktivnim momentom tereta,
promjena polariteta uzbudnog napona nije ponuena, a entiranjem aramturnog namota kod reaktivnog
momenta tereta mijenja se idealna bzrine vrtnje n 0 i nagib mehanike karakteristike. Dakle odgovor je
A.

30.6.2008.
4. Vrijeme trajanja mehanike prijelazne pojave zaleta opterenog neovisno uzbuenog
istosmjernog motora:
A. se smanjuje s poveanjem iznosa momenta tromosti (inercije).
B. se poveava s poveanjem iznosa momenta ubrzanja.
C. se poveava ako se dodatna otpornost prikljui serijski u armaturni strujni krug.
D. ne ovisi o uzbudi motora tijekom zaleta
Vrijeme trajanja mehanikih prijelaznih pojava odreeno je relacijama:

gdje je:

elektromehanika vremenska konstanta.

Poveanjem momenta inercije vrijeme trajanja mehanike prijelazne pojave t se poveava, a ne
smanjuje kako je ponueno u odgovoru A. Poveanjem momenta ubrzanja/usporenja m u vrijeme t se
smanjuje, a ne poveava kako je ponueno u odgovoru B. Dodavanjem otpornosti u armaturni krug
poveava se elektromehanika vremenska konstanta T em , odnosno vrijeme trajanja mehanike
prijelazne pojave. Dakle odgovor je C.
5. Kako se definiraju radna, a kako kona stanja elektromotornog pogona? Koje vrste koenja se
koriste u praksi?
Radnja stanja EMP-a se definiraju kao stanja u kojima je smjer brzine vrtnje isti kao i smjer djelovanja
mehanikog momenta na osovini (I i III kvadrant). U konim stanjima smjer brzine vrtnje EMP-a je
suprotan smjeru djelovanja mehanikog momenta na osovini (II i IV kvadrant).
U praksi se koriste:
A. Generatorsko koenje
B. Elektrodinamiko koenje
C. Protustrujno koenje
D. Koenje s dodatim otpornostima u armaturni krug istosmjernog ili statorski krug
izmejninog motora (reim elektromagnetne konice)
6. U kvazistatikim stanjima elektromotornih pogona:
A. mehaniki moment motora i brzina vrtnje nisu vremenski promjenljive veliine.
B. srednje vrijednosti vremenski promjenljivog mehanikog motora i brzine vrtnje nisu
konstantne.
C. moment ubrzanja (usporenja) uvijek je pozitivan.
D. vremenske promjene mehanikog momenta motora i brzine vrtnje su harmonijske.
U kvazistatikim stanjima elektromotornih pogona vremenske promjene mehanikog momenta motora
i brzine vrtnje su harmonijske. Odgovor je D.
7. Nacrtati shemu spoja Ward-Leonardove grupe s tri elektrina stroja.
Shemu spoja Ward-Leonardove grupe s tri elektrina stroja pokazuje slika:

8. Napisati izraze za elektrinu, mehaniku i toplinsku vremensku konstantu elektromotornog

poogna i definirati veliine koje se pojavljuju u tim izrazima.
Karakteristine vremenske konstante EMP-a su:
9. Serijski uzbueni istosmjerni motor moe ostvariti konanu brzinu vrtrnje u stanju idealnog
praznog hoda ako se:
A. u seriju s armaturnim i uzbudnim namotom prikljui odgovarajui dodatni otpornik.
B. paralelno uzbudnom namotu prikljui odgovarajui ent, a istovremeno u seriju s
armaturnim namotom prikljui odgovarajui dodatni otpornik.
C. paralelno armaturnom namotu prikljui odgovarajui ent.
D. paralelno uzbudnom namotu prilkjui odgovarajui ent.
Serijski uzbueni istosmjerni motor moe ostvariti konanu brzinu vrtrnje u stanju idealnog praznog
hoda ako se paralelno armaturnom namotu prikljui odgovarajui ent. Odgovor je C.
10. Kojom od navedenih mjera se mogu smanjiti gubici energije kod zaleta neoptereenog neovisno
uzbuenog istosmjernog motora?
A. Prije poetka zaleta paralelno uzbudnom namotu prikljui se ent, ija se otpornost
tijekom zaletna ne mijenja.
B. Prikljuenje dodatne zamane mase na osovinu motora prije poetka zaleta.
C. Koritenje pokretaa sastavljenog od nekoliko dodatnih otpornika, prikljuenih serijski
u strujni krug armature, koji se tijekom zaleta postupno iskljuuju.
D. Postupno ili kontinuirano snienje napona napajanja uzbudnog strujnog kruga tijekom
zaleta.
Gubici energije kod zaleta neoptereenog neovisno uzbuenog istosmjernog motora mogu se smanjiti
postupnim ili kontinuiranim snienjem napona napajanja uzbudnog strujnog kruga tijekom zaleta.
Odgovor je D.
11.4.2009.
11. U etverokvadratnom n=f(M) koordinatnom sistemu prikazati momente optereenja ventilatora
i dizalice.
12. Nacrtati mehanike karakteristike n=f(m) neovisno uzbuenog motora sa entiranom
armaturom.
13. Paralelno uzbueni istosmjerni stroj optereen je radnim strojem potencijalnog karaktera
djelovanja. Stroj je prikljue na plus (+) odnosno minus (-) pol mree s dva prikljuna vodia.
U opisanim uvjetima stroj radi u stacionarnoj radnoj taki u motorskom reimu, pri emu se
rotor vrti u desnu stranu (dizanje optereenja). Ako se zamjene prikljuci:
A. smjer vrtnje rotora nee se promjeniti i stroj e ostvariti novu stacionarnu radnu taku u
II kvadrantu.
B. smjer vrtrnje rotora se e se promjeniti i stroj e ostvariti novu stacionarnu radnu radnu
taku u III kvadrantu.
C. smjer vrtnje rotora e se promjeniti i stroj e ostvariti novu stacionarnu radnu taku u
IV kvadrantu.
D. smjer vrtnje rotora nee se promjeniti i stroj e ostati u istoj stacionarnoj radnoj taki.

14. Smjer vrtnje istosmjernog motora u Ward-Leonardovoj grupi mijenja se:

A. prespajanjem dvije faze kod prikljuaka pogonskog trofaznog asinhronog motora na

mreu.
B. promjenom polariteta napona u uzbudnom krugu istosmjernog generatora.
C. promjenom polariteta napona u uzbudnom krugu istosmjernog motora.
D. prespajanjem stezaljki armaturnog strujnog kruga istosmjernog motora.
Smjer vrtnje motora mijenja se promjenom polariteta napona u armaturnom kurug generatora, a to
postiemo promjenom polariteta napona uzbudnog krugra generatora.
30.6.2010
15. Kada je elektromotorni pogon stabilan, a kada je nestabilan?
Za EMP kae se da je stabilan ako se poslije svakog (malog) poremeaja rada EMP-a vrati ponovo na
radnu taku u kojoj je radio prije poremeaja.
Za EMP se kae da je nestabilan ako se nakon poremeaja ne vrati u radnu taku pri emu EMP
ubrazava ili usporava.
Definicija stabilnosti (nestabilnosti) vrijedi samo s obzirom na mehanike prijelazne pojave.
16. Nacrtati mehanike karakteristike istosmjernog kompaundiranog motora u I kvadrantu za
razliite dodatne otpornosti R d1 , R d2 i R d3 (R d1 < R d2 < R d3 ) prikljuene serijski u armaturni
strujni krug, a zatim u istom dijagramu nacrtati mehanike karakteristike u II kvadrantu koje
odgovaraju ovim otpornostima kod generatorskog koenja uz iskljuen serijski uzbudni namot.
Pored svake karakteristike naznaiti za koju vrijednost dodatnog otpornika je ostvarena.

14.4.2011.
17. Na istom dijagramu nacrtati karakteristike n=f(M) neovisno (parelelno) uzbuenog
istosmjernog motora za:
a) U = U n , = n ;
b) U < U n , = n;
c) U = U n , < n.
18. Nacrtati mehaniku karakteristiku elektrinog i radnog stroja pri kojima se osigurava stabilan
rad elektromotornog pogona u I i III kvadrantu etverokvadratnog koordinatnog sistema.

19. Nacrtati shemu spoja kod elektrodinamikog koenja elektromotornog pogona sa serijski
uzbuenim istosmjernim motorom koji je optereen reaktivinim momentom optereenja.

27.8.2012.

20. U kojim kvadrantima moe raditi elektromotorni pogon s potencijalnim momentom tereta?
Navesti primjere takvih pogona.
Moe raditi u svim kvadrantim tj. u I, II, III i IV kvadrant. Primjeri takvih pogonusa su: kranovi i dizala
(postoji i reaktivni mehaniki moment trenja).
21. Paralelno uzbueni istosmjerni motor pokree radni stroj iji je moment optereenja reaktivnog
karaktera, konstantan po iznosu i jednak nazivnom momentu motora. Motor je prikljuen na
nazivni napon, a u armaturnom i uzbudnom strujnom krugu nema dodatnih otpornosti. Brzina
vrtnje motora treba se poveati iznad nazivne. To se postie:
A. Promjenom polariteta napajanja motora.
B. Ukljuenjem dodatne otpornosti spojene serijski s uzbudnim namotom motora.
C. Ukljuenjem enta spojenog paralelno s armaturnim namotom motora.
D. Povienjem napona napajanja motora.
E. Niti jedan od ponuenih odgovora nije taan. Taan odgovor je:

Primjeri ispitnih pitanja 2013/2014

22. Koje se pojednostavljene aproksimativne metode koriste za izbor motora u EMP?

Pojednostavljenje aproksimativne metode koje se koriste za izbor motora u EMP-ima su:
- metod srednje vrijednosti gubitaka;
- metod ekvivalentne struje;
- metod ekvivalentog momenta;
- metod ekvivalentne snage;

23. Na koji nain se moe podeavati brzina vrtnje u elektromotornom pogonu s istosmjernim
strojem?

Podeavanje brzine vrtnje u EMP-u s istosmjernim strojem moe se vriti:

- promjenom napona napajanja;
- promjenom magnetnog toka u uzbudnom strujnom krugu;
- promjenom otpornosti u aramturnom strujnom krugu.

24. Napisati Newton mehanike jednaine kretanja koje opisuju dinamika i statika stanja
elektromotrnog pogona s rotacijskim kretanjem. Definirati lanove koji se pojavljuju u tim
jednainama.
25. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se u elektromotornom pogonu s istosmjernim serijskim
uzbuenim motorom moglo primjeniti elektrodinamiko koenje i koje su njegove osnovne
karakteristike?

Da bi se u EMP-u s istosmjernim serijskim uzbuenim motorom moglo primjeniti elektrodinamiko

koenje potrebno je elektrini stroj odvojiti od mree i prespojiti stezaljke preko dodatne otpornosti.
Pri tome treba obzebjediti da struja kroz pobudni namot ne mijenja smjer jer e doi do
remagnetiziranja motora. To se moe ostvariti tako da se na prelasku na koni spoj izvri prespajanje
pobudnog namota tako da smjer struje kroz pobudni namot ne mijenja smjer.

Osnovne karkaterstike su mu:

- smjer struje kroz uzbudni namot mora ostati nepromjenjen bez obzira na vrstu momenta
optereenja, odnosno mora se prespajati uzbudni namot da bi se ostvario ovaj uvjet;
- uink koenja ovisi o vrijednost dodate otpornosti R edk kojom se osigurava da postoji taka
presjeka pravca samouzbude E=f(I) i karakteristike praznog hoda motora E=f(n), odnosno
osigurava se odgovarajua struja koenja I;
- kod niih brzina vrtnje ne moe se ostvariti elektrodinamiko koenje jer nema presjeka
krakteristika E=f(I) i E=f(n).

26. Nacrtati mehanike karakterstike n=f(M) u I i IV kvadrantu za istosmjerni stroj prikljuen

preko Ward-Leonardove grupe.
27. U etverokvadratnom koordinatnom sistemu n=f(M) prikazati dizalo s protutegom i radnim i
konim stanjima.

28. Objasniti kako se realizira protustrujno koenje, te nacrtati emu spoja i mehanike
karakteristike neovisno uzbuenog istosmjernog stroja kod protustrojnog koenja
potencijalnog tereta.

Protivstrujno koenje EMP dobiva se promjenom polariteta napona napajanja motora, to se moe
postii zamjenom poloaja dovodnih vodia na prikljunim stezaljkama motora.
Shema spoja motora i mehanike karakteristike kod protivstrujnog koenja s potencalnim momentom
optereenja prikazane su na slici ispod.
29. Nacrtati shemu spoja Wart-Leanardove grupe sa etiri elektrina spoja.

30. Neovisno uzbueni istosmjerni motor prikljuen je na mreu nazivnog napona, nazivno uzbuen
i radi u reimu idealnog praznog hoda. U nekom trenutku promjeni se polaritet napona izvora
na koji je prikljuen uzbudni strujni krug, uz istovremeno ukljuenje dodatne otpornosti u
armaturni strujni krug.

d) u novom stacionarnom stanju koje se uspostavi nakon prelaznog reima stroj ima veu
brzinu i suprotan smjer vrtrnje u odnosu na prethodni stacionarni reim.
31. Serijski uzbueni istosmjerni motor optereen je konstantnim momentom koji je jedan
nazivnom. Motor je prikljuen na nazivni napon, a u strujnom krugu nema dodatnih otpornosti.
Brzina vrtnje motora treba se poveati iznad nazivne.

To se moe postii ukljuenjm male dodatne otpornosti spojene parelelno s uzbudnim namotom
motora.

32. Kako mehanika snaga i mehaniki moment utjeu na volumen stroja? Ilustrirati to
odgovarajuim primjerima za asinhroni stroj.

Mehaniki moment srazmjeran volumenu rotora, tj. to je vei moment to je vei i volumen. Za
odreenu nazivnu snagu motora, njegove vanjske dimenzije e biti manje ako stroj ima veu nazivnu
brzinu.

33. Istosmjerni pareleno uzbueni motor optereen je radnim mehanizmom koji zahtjeva
konstantnu snagu. Moment na osovni motora:

a) treba se smanjivati ako se povea brzina vrtrnje.

34. Na primjeru elektrinog vozila koji se kree na dijelu puta s nagibom prikazati koni stanja u II
i IV kvadrantu etverokvadratnog koordinatnog sistema n=f(M).
35. Nacrtati shemu spoja i karakteristike n=f(M) serijski uzbuenog istosmjernog motora u reimu
protivstrujnog koenja s reaktivnim momentom optereenja.

36. Ako se rotacijsko kretanje motora pretvara u translacijsko kretanje radnog stroja pomou
odgovarajueg prenosnog elementa, napisati relaciju koja povezuje moment motora i
mehaniku silu radnog stroja. Definirati veliine koje se koriste u toj relaciji.

Relacija koja povezuje moment motora i mehaniku silu radnog stroja je:

gdje je:
r faktor korisnosti zupanikog remena;
v brzina pri translatornom kretanju;
1 ugaona brzina pri rotacijskom kretanju;
R

F mehanika sila radnog stroja;

M 1 moment motora;

37. Elektromotorni pogon s neovisno uzbuenim istosmjernim motorom die konstantan

potencijalni teret brzinom v. Koji su naini da se elektromotorni pogon dovede u stanje u kojem
e isti teret sputati brzinom v.
38. Elektromotorni pogon s kompaundiranim istosmjernim motorom sputa konstantan
potencijalni teret, pri emu se rotor vrti brzinom n, a u armaturni strujni krug ukljuena je
dodatna otpornost. Nacrtati shemu spoja kompaundiranog motora i mehaniku karakteristiku
n=f(M) za opisani reim rada.