Professional Documents
Culture Documents
Nikola Baranovic - Elektricne Instalacije
Nikola Baranovic - Elektricne Instalacije
ELEKTRINE INSTALACIJE
PROGRAM PREDAVANJA
A. UVOD
E. PROJEKTIRANJE
SPLIT, 02.01.2008
STR: 1
A. UVOD
1. OPENITO
- GRAENJE OBJEKATA
- INSTALACIJE U OBJEKTIMA
- IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
2. ZAKON O GRAENJU
3. TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE
4. ZAKON ZATITE OD POARA
5. ZAKON ZATITE NA RADU
STR: 2
6 GROMOBRAN I UZEMLJENJA
- HVATALKE
- ODVODI
- UZEMLJIVAI
TRAKASTI
TAPNI
PLOASTI
- ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE
- IZJEDNAENJE POTENCIJALA
2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA
- PARLAFONSKI UREAJI
- RAZVOD INSTALACIJE
5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA
- PROTUPROVALNE CENTRALE
- PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
- CCTV INSTALACIJA
- RAZVOD INSTALACIJE
STR: 3
6. DETEKCIJA CO
9. INSTALACIJA RAZGLASA
- RAZGLASNI UREAJ
- ZVUNICI
- MOKROVONI
- RAZVOD INSTALACIJE
- PRORAUN OZVUENJA
STR: 4
D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR
1. TEHNOLOKE SHEME
- KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE
- GRIJANJE
- POTRONA TOPLA VODA
- KLIMATIZACIJA
2. REGULACIJA
- ANALOGNA
- DIGITALNA
C. PROJEKTIRANJE
1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA
- STAMBENI OBJEKTI
- POSLOVNI OBJEKTI
- POGONI ZA PROIZVODNJU
- BOLNICE
- SPORTSKI OBJEKTI
- JAVNI OBJEKT ( POTE, AERODROMI, KAZALITA I SL)
2 FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
- GLAVNI PROJEKT
- IZVEDBENI PROJEKT
3 SADRAJ PROJEKTA
- POTREBNI DOKUMENTI
- OPISI
- TROKOVNIK MATERIJALA I RADOVA
- PRORAUNI
- NACRTI
- SHEME
- DETALJI
STR: 5
1. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUNIK
DRAGO KELER, MILJENKO MARIEVI I VJEKOSLAV SRB
5. ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK
DRAGUTIN KAISER
6. ZAKON O GRADNJI
STR: 6
UVOD
- Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvoenjem instalacija u
objektima .
- Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ;
poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafii , restorani , marine i
sl. ; bolnice , prostorije koritene u medicinske svrhe ; industrijski objekti
; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod ,
vanjska rasvjeta isl. )
Instalacije u objektima
STROJARSKE INSTALACIJE
- instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog
grijanja ; instalacija razvoda tehnoloke pare ; instalacija potrone
tople vode ; mehanika ventilacija ; zrano grijanje i klimatizacija ;
instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi
ELEKTROINSTALACIJE
- Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje
- Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora
ZAKON O GRADNJI
( N. N. 175/03 i 100/04 )
Ureuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija .
Sudionici u gradnji
- Investitor ; projektant ; revident ; izvoa ; nadzorni inenjer
Idejni projekt
Skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna
oblikovno funkcionalna i tehnika rijeenja
Glavni projekt
Skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i to : arhitektonski projekt ; graevni projekt ; projekt instalacija ;
projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnoloki projekt , projekt ureenja
okolia i sl. )
Izvedbeni projekt
Razraeno tehniko rjeenje graevine , koje mora biti u skladu sa glavnim
projektom
Kontrola projekata
Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanika otpornost i stabilnost ;
zatita od buke ; uteda energije i toplinska zatita
Graevna dozvola
Graevnu dozvolu izdaje upanijski ured nadlean za poslove graditeljstva ili
Ministarstvo graditeljstva za objekte ireg znaaja predviene ovim zakonom.
Za manje objekte nije potrebna graevna dozvola.
Zahtjevu za izdavanje graevne dozvole Investitor prilae : dokaz da ima pravo
graditi na odreenoj nekretnini ( vlasniki list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz
detaljnog plana ureenja ) ; etiri primjerka glavnog projekta ; izvjee o kontroli
glavnog projekta
Naelna dozvola
Graevna dozvola za pripremne radove i privremene graevine
STR: 7
Gradilite
Ureenje gradilita ; dokumentacija na gradilitu
Uporabna dozvola
Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadlenom dravnom
tijelu koje je izdalo dozvolu
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu
Dozvola za uklanjanje
Inspecijski nadzor
STR: 8
PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE
INSTALACIJE NISKOG NAPONA
I . OSNOVNE ODREDBE
II. UREAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRINIH INSTALACIJA
1. Opi uvjeti ( vanjski utjecaji )
2. Elektrina razdioba
- presjeci neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznog vodia
- presjeci zatitnog vodia moe biti manji presjeku faznog vodia
- min. presjek bakrenog vodia 1,5 mm
- min. presjek aluminijskog vodia 2,5 mm
- dozvoljeni padovi napona
- el. instalacija napajanja iz n.n. mree
3% za strujni krug rasvjete
5% za strujni krug ostalih troila
- el. instalacija napajanja iz trafostanice
5% za strujni krug rasvjete
8% za strujni krug ostalih troila
- zahtijevima za postavlajnje el. instalacija
3. Sklopni ureaji
4. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije
5. Transformatori
6. Rotacijski strojevi
7. Pretvarai
8. Akumulatori
9. Sklopni blokovi
10. El. oprema i ureaji koji troe el. energiju
11. Sigurnosni sistemi
III. TEHNIKE ZATITNE MJERE
1. Tehnike zatitne mjere od elektrinog udara
- zatita od direktnog dodira ( ugradnja u kuita , pregraivanje i sl. )
- zatita od indirektnog dodira ( automatsko iskljuenje napajanja , ostale
mjere )
2. Tehnike zatitne mjere od poara
3. Tehnike zatitne mjere od nadstruje ( zatita od struja preoptereenja )
4. Tehnike zatitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor
uzemljivaa otpornika prenapona max. 5 Ohma )
5. Tehnike zatitne mjere od pada i nestanka napona
6. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem i iskljuenjem
7. Razdvajanje strujnog kruga
8. Iskljuivanje strujnih krugova radi mehanikog odravanja
9. Iskljuenje u sluaju hitnosti
10. Funkcionalno ukljuenje i iskljuenje
IV. POSTUPAK I NAIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.
INSTALACIJA
1. Provjera pregledom
2. Ispitivanja
STR: 9
PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE
NISKOG NAPONA U ZGRADAMA
Stupnjevi zatite el opreme ostvarene pomou kuita ( stupnjevi zatite IP XX)
Ope karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja )
Zatita od el. udara
Nadstrujna zatita
Trajno doputene struje
Uzemljenje i zatitni vodii
STR: 10
Gdje je :
- Zk impendancija petlje kvara
- Uf fazni napon
- Ii = kxIn struja iskljuenja
- In nominalna struja osiguraa ili okidaa
- k= 1,25 za elektromagnetske okidae 2,5 za osigurae
Granina duina n. n. voda do koje je zatita nulovanjem efikasna .
Uf
L < ------------------------------ 10
KxIn A/Sf+A/So+B
Gdje je
STR: 11
1. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE
STR: 12
NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca. 2000x
1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .
Tlocrtno rjeenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
SN blok izgled ( prilog )
NN blok izgled ( prilog )
STR: 13
Energetski transformator titi se od kratkog spoja uvijek na strani visokog
napona sa VV osiguraima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se
preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage
ugraenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni
broj da ne bi dolo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81
A. Uvjet za uspjeno djelovanje opisane zatite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurai u
bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV
osiguraa. Zatita energetskog transformatora od preoptereenja ostvarena je pomou
dvostepenog ( 85C i 95C) kontaktnog termometra koji je ugraen u transformator u
podruju najtoplijeg ulja. Bucholz rele prua zatitu od unutarnjih kvarova
transformatora.Sve tri spomenute zatite djeluju na isklop rastavne sklopke
transformatora na VN strani.
Standardno mjerenje je:
-mjerenje optereenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale
0-6A, s pokazivaem maksimalne struje.Ampermetri su prikljueni preko strujnih
mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A.
-mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom
preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon.
Izjednaenje potencijala
Da ne bi dolo do naponskih razlika izmeu pojedinih metalnih dijelova, iste je
potrebno meusobno povezati sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala.Kao
sabirni vodi koristi se eljezno-pocinana traka FeZn 25x4 mm
Praktiki se izvodi na slijedei nain:
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaenje potencijala IP izvedena je u
vidu bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN
elija u cijeloj duini. Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izveden je pomou FeZn
25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bonom zidu NN elije.
Na ovu sabirnicu spajaju se : nul toka transformatora preko sabirnice ; nul
toka dizel elektrinog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zatitno
uzemljenje NN postrojenja u TS ; zatitno uzemljenje NN postrojenja u DA
- ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u
sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira
Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mijera. Unutar
trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti e se gumeni tepih.
Uzemljenje
U trafopostaji se izvodi zdrueno ( zatitno) uzemljenje , a poto graevina
bolnice ,u kojoj je smjetena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljiva, to se
navedeni uzemljiva koristi i za zatitno ( zdrueno uzemljenje) trafopostaje.
Na uzemljiva zatitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni
dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih ureaja i kuita transformatora snage ;
metalni platevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih
transformatora ; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih
naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodi niskonaponske
mree ; ostali uzemljivai , koji utjeu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora
zatitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljiva za oblikovanje
potencijala)
Tlocrtno rjeenje ( prilog )
Jednopolna shema ( prilog )
Tehniki prorauni ( prilog )
STR: 14
Tehniki prorauni
1,1 x Un 1,1 x 10
Zm= ------------= ------------= 0,44 ( na 10 kV strani )
Pk 250
U2 0,4
Zm=0,44 x ( -----) = 0,44 x ( ------ ) = 0,0007
U1 10
Un x uk 0,4 x 4
Zt=-------------- = ----------------= 0,01
100 x Pn 100 x 0,63
Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107
Efektivna vrijednost izmjenine komponente struje k.s. iznosi :
1,1 x Un 1,1 x 0,4
Ik = ----------------=-----------------= 23,8 kA
3 xZ 1,73 x 0,0107
STR: 15
Udarna struja k.s. iznosi :
Iku = x 2 x Ik = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA
Trajna struja k.s. iznosi :
Itr = x Ik = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA
Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi :
Ief = Ik x m + n = 23,8 x 0,08+ 0,86 = 20,6 kA
Snaga k.s. iznosi :
Pk = 3 x Un x Ik = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA
Nominalna struja transformatora iznosi :
Pn 630
In = ------------- = ----------------= 910 A
3 x Un 1,73 x 0,4
Na izraunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani .
Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog
vodia dim. 50x10 mm , koji se moe opteretiti strujom 1025 A.
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termika naprezanja
Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodia za vrijeme trajanja k. s. iznosi :
S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm
Odabrani presjek od 500 mm zadovoljava
Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanika naprezanja za
razmak osi vodia 0,12 m i razmak uporita 1,1 m .
Vano je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodia i za kritino
frekventno podruje , kritini razmak uporinih toaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje
treba izbjegavati.
gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja
koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna
struja dozemnog kratkog spoja
Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zatitnog ueta redukcioni faktor
iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zatitnim uetom r<1 .
Tada se tona vrijednost redukcionog faktora odreuje mjerenjem.
Ukoliko ogranienje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mrei iznosi
150 A , a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to , uz pretpostavljeni
nepovoljniji sluaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zatitnog ueta ( r=1 )
, otpor rasprostiranja zdruenog uzemljenja mora biti :
80
Rezdr = ----- = 0,533 Ohma
150
Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivakog sustava bolnikog kompleksa iznosi 0,364
Ohma . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) , ova trafostra s pripadajuim
razvodom 10 (20) kV i 1 kV , obzirom na uvjete bezopasnosti propisane vaeim
propisima moe prikljuiti na visokonaponsku mreu.
STR: 16
Prije ukljuivanja trafopostaje u postojei elektroenergetski sustav obavezno
treba izvriti slijedee provjere i mjerenja :
- provjera vrijednosti ogranienja struje dozemnog kratkog spoja
- vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja
- mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivakog sustava
1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA
Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl.
Samostalni izvori elektrine energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .,
koju ine pogonski motor (motor sa unutranjim sagorijevanjem ) i elektrini
generator.
Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni
Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca.
6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici .
Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogunosti blizu TS .
Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motor-
generatorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim
dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko
upravljanje. U sluaju ispada distributivne mree preuzima napajanje potroaa za
10-15 sekunda.
Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema )
Standardno stacionarno postrojenje ( prilog )
Standardno akustiki izolirano stacionarno postrojenje ( prilog )
Nazivna snaga elektroagregata
- prividna snaga P= Pm x g / cos g
- radna snaga P= Pm x g
- faktor snage za koji se projektiraju generatori cos g = 0,8
Izbor snage elektroagregata
Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vrna snaga prikljuenih potroaa
P = 3 x U x In x cos n
gdje je In vrna struja , a cos n faktor snage prikljuenih potroaa
Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri
ukljuenju potroaa. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat moe biti
kratkotrajno strujno preoptereen do 2,2xIg
STR: 17
Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U
Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod
elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda trokut cca 2,5-3,5
STR: 18
2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREE
Osnovni zahtijevi : osigurati potroau dobavu kvalitetne elektrine energije ;
pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se
mora vriti uz minimalne trokove
Tipovi kabelskih mrea : radijalni tip mree ; petljasti tip mree ; zamkasti tip
mree
STR: 19
Proraun pada napona raunamo prema:
- za trofaznu struju:
100xlxPv
u% = ---------- (R1cos+X1sin)
gxSxU
Za presjek do 25 mm induktivni otpor moemo zanemariti za bilo koji cos, te
pad napona iznosi:
100x1xPv
u% = ----------
gxSxU
- za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi:
200x1xPv
u% = ----------
gxSxU
gdje je:
u% pad napona u %
Px1 moment optereenja (KWm)
S presjek faznog vodia (mm)
g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm , za Al iznosi 34 Sm/mm)
U nazivni napon (V)
Za kabele sa bakrenim vodiem presjeka iznad 25 mm i cos=0,85 poveanje pada
napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodia 35
mm , do 40% za kabele presjeka vodia 150 mm .
Dozvoljena strujna optereenja
Struja optereenja trofazni strujni krug :
Pv
I = --------------
1,73 x Ux cos
STR: 20
Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm) K It(A) ud uuk
STR: 21
RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA
Izolirani vodovi
Izolirani vodovi tipa P polau se iskljuivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene
rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polau na oplatu prije betoniranja
i to samo u suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP/R polau se iskljuivo pod buku ili u buku i to samo u
suhim prostorijama .
Izolirani vodovi tipa PP polau se pod buku ili u buku , a mogu se polagati i
nadbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne
kanale za el. prikljuke u nivou poda , u plastine parapetne kanale i sl.
Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
odreeno je instalacijsko podruje za polaganje kabela i izoliranih vodova na
zidovima prostorija ( prilog ) .
Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tuem odreeno je standardom
N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama
Kabeli
Energetski kabeli u objektima polau se na metalnim perforiranim ili ljestviastim
kabelskim nosaima (policama ) ili pojedinano na odstojnim obujmicama ili u PVC
cijevima .Police se privruju na konzole , koje se privruju metalnim tiplovima o
strop ili zid prostorija ( prilog)
Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41
poloenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli
prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih povrina).
Kabeli koji se polau u zemljanom rovu polau se na dubini od 80 cm. U rovu
kabeli se polau na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim
slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastini titnici i traka za
upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20
cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog )
Ispod ceste i prolaza kabeli se polau u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno
iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vri okomito na os
prometnice.U pravilu kabeli se polau izvan kolnika . Ukoliko se polau u kolniku
treba poveati dubinu kanala. . (prilog )
Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak
iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.
razmak od 50 cm.(prilog)
Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i
vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog )
Kao uzemljiva du cijele KB trase koristi se Cu ue 50 mm ( ili traka
FeZn25x4 mm ). Uzemljivako ue titi kabel od direktnog udara groma .
Na ue za uzemljenje spaja se :
- metalni plat kabela i svi metalni dijelovi KB zavretka , koji u normalnom
pogonu nisu pod naponom
- zatitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. )
Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vri se kabelskim spojnicama.
Kabeli se polau runo , ili pomou mehanizacije .
STR: 22
3. RAZVODNE PLOE
VANJSKI RAZVODI
Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u
distributivnim , mreama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl.
Razvod elektrine energije ostvaruje se putem rastavljakih slogova osiguraa 400 A
s odgovarajuim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izraeni od
armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima )
.Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomou vijaka. Betonski
temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da jo 300 mm ostaje iznad nivoa
zemlje. Odravanje ormara nije potrebno .
HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mree po naseljima .Vei
objekti prikljuuju se direktno na KRO .
Kuni prikljuni ormari ( KPO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih kua i
manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se tipski
ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A . Ugrauje se na
ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine .
Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih
kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se
tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A , a mjerenje se
ostvaruje ugradnjom brojila potronje el. energije . Ugrauje se na proelju
graevine .
STR: 23
Shema GRP ( prilog )
Ostale razvodne ploe ( RP )
Ostale razvodne ploe raspodjeljuju se po objektu po:
- katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP )
- tehnoloke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaa , kotlovnica ,
rashlad i sl. )
- poarne zone
Grebenaste sklopke
Slue za isklapanje pomonih i glavnih strujnih krugova za struje od
16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguraima
Za vee struje koriste se poluni rastavljai
Niskonaponski prekidai
Slue za isklapanje i zatitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidae ine
toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidai ( termomagnetni
okidai ). Toplinski okidai su podesivi . Prekidai mogu imati prigraen isklopni
okida , koji omoguuje daljinsko okidanje . Prekidai mogu imati prigraene i
elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .
Izrauju se za standardne :
- nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A
- struje k. s. 10 , 35 , 50 kA
STR: 24
Osigurai velike prekidne moi ( visokouinski osigurai , noasti )
Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preoptereenja ) , kao i za
ograniavanje struja k. s. , to je vrlo povoljno za mreu. Sastoje se od podnoja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnoja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A
Nazivne struje topljivog umetka :
2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630,
1000, 1250 A.
Struje k.s. 120 kA
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara .
Instalacioni osigurai
Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preoptereenja ) . Sastoje se od podnoja (
osnove ) i topljivog umetka .
Nazivne struje podnoja : 25 , 63 , 100 A
Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A
Vrijeme iskljuenja : brzi i tromi topljivi umeci
Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara .
Struje k.s. 50 kA
Sklopnici
Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i
automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoni kontakti ,
magnetski svitak i komora za gaenje luka .Sklopnikom se upravlja pomou tipkala ili
pomou sklopke.
Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A
Upravljaki napon : 24,48,110, 220,380 AC DC
STR: 25
Releji
Ureaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili vie elektrikih veliina ( struja ,
napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomonih strujnih krugova djelovali na
druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni
Pomoni releji , vremenski releji , zatitni releji ,
Stubini automat
Odvodnici prenapona
Za zatitu troila od indirektnih udara groma
Transformatori
Za sniavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zatitu od dodirnog napona
220/220 V.
Mjerni ureaji
Brojila potronje el. energije :
- jednofazna , trofazna
- jednotarifna , dvotarifna , trotarifna
- za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivaem maksimuma
- za mjerenje jalove el. energije kVAr
- prikljuak na mreu izravno za potroae do 60 A ili poluizravno za vee
potroae preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A
STR: 26
4. ZATITNE MJERE
STR: 27
TN sistem
Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi
se izjednaenje potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke. Zatitni ureaj u
sluaju greke u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u
utvrenom vremenu , tj. zatitni ureaj treba imati takovu karakteristiku da je
ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je :
Zs - impendancija petlje kvara
Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja u propisanom
vremenu
Uo - nazivni napon prema zemlji
Dozvoljena vremena iskljuenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga
propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde.
Za prekidanje strujnih krugova u sluaju greke koriste se :
- Niskonaponski prekidai sa nadstrujnim okidaima . Nadstrujne okidae ine
toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okida.( termomagnetni
okida )
- Instalacioni automatski prekidai i kombinirani zatitni prekidai
- Zatitno strujne sklopke
l = 40m
s = 150 mm
Ro=0,231 /km
Ro - specifian otpor kabela (/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja
osiguraa 16 A )
Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025=
= 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533
ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V
TT sistem
Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi
se zatitni ureaj diferencijalne struje ( zatitna strujna sklopka ) izjednaenje
potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke.
Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V
gdje je :
RA - zbroj otpora uzemljivaa i zatitnog vodia
Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja odnosno nazivna diferencijalna
struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )
STR: 28
Strujni krug br.2 iz RS
UZEMLJIVA ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1
l = 20 m l = 25m
s = 10 mm s = 2,5 mm
Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km Ro = 7,14 Ohm/km
Ro - specifian otpor kabela ( Ohm/km )
Ru - otpor uzemljivaa
Ia = 30 mA
Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm
RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V
IT sistem
U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa
kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potroaa u operacionim
dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u sluaju kvara ne dolazi do
iskljuenja , ve kontrolnik izolacije daje zvuni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi
dijelovi moraju se uzemljiti .
STR: 29
Zatita od struje preoptereenja
Odabrani zatitni ureaji prekidaju struje preoptereenja prije nego to struja
preoptereenja uzrokuje tetno povienje temperature. Radne karakteristike ureaja
koji tite elektrini kabel od preoptereenja zadovoljavaju ovim uvjetima :
1) Ib < In < Iz
2) I2 < 1,45xIz
gdje su:
Ib - struja za koju je strujni krug projektiran
Iz - trajno podnosiva struja kabela
In - nazivna struja zatitnog ureaja
I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog ureaja
Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne
krugove.
STR: 30
RASVJETA
IZVORI SVJETLOSTI
Halogene arulje
Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i
svjetiljkama za dekorativnu rasjetu .
Halogene arulje na mreni napon i halogene cijevaste arulje na mreni napon manje
su u upotrebi .
Niskonaponske halogene arulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki ,
najee su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W .
Prednost im je to daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju
boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( ivotni vijek oko 4000 sati )
STR: 31
Fluorescentne cijevi
Ekonomine u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veu od
arulja sa arnom niti i 2 puta veu iskoristivost od halogenih arulja . Vijek trajanja
oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne
naprave : startere za paljenje , prigunice koje odravaju elektrino pranjenje , uvaju
naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) .
Klasine predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama.
Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; duine 600 , 1200, 1500
mm ; promjera 38 ili 26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB (
svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K )
Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi
s luksuznim bojama svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom
boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za
specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim
slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijea , za kopirne aparate , za dezinfekciju
zraka ( baktericidne ) , za rapid start , za regulaciju svjetlosnog toka .
STR: 32
SVJETILJKE
Elementi svjetiljaka :
- svjetlotehniki elementi : reflector , kapa , raster
- mehaniki elementi : kuita , montani pribor
- elektrotehniki elementi :grla , vodii za unutranje oienje , prikljune
stezaljke , prigunice , starteri , kodenzatori I sl.
STR: 33
UNUTARNJE OSVJETLJENJE
Nivo osvjetljenosti
Nivo osvjetljenosti odreuje se prema vaeim standardima , a kako je na standard
relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemake norm DIN .
Standardima je odreena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postii u
prostorijama .
Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .
Preporuena skala osvjetljenosti :
- vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux
- mali zahtjevi 75- 100-150 lux
- srednji zahtjevi 200-300 lux
- veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux
(prilog nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI )
Ravnomjernosti
Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje
osvjetljenosti iznosi :
- 1:3 za vrlo male i male zahtjeve
- 1:2,5 za srednje zahtjeve
- 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve
Boja svjetlosti
Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na :
- topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; arulje sa arnom niti ,
halogene arulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlane
natrijeve arulje
- bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele
boje, visokotlane metal-halogene arulje , visokotlane ivine arulje
- boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje vea od 5000 K ); fluorescentne
cijevi dnevne svjetlosti , visokotlane metal-halogene arulje
Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje .
Reprodukcija boja
Opi indeks reprodukcije boja Ra kree se u granicama od 40 do 90
STR: 34
Ope osvjetljenje
Osim opeg osvjetljenja postoji jo i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog
mjesta , a u praksi se najee izvodi ope osvjetljenje . U velikim prostorima moe
se rjeavati i zonalno ope osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama
razliiti , ali je zonalno osvjetljenje isto ope osvjetljenje.
Industrija
Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehnike preglede , garae i
sl. ) visine prostorija do 5m rjeava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima ,
najee montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija
svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s
reflektorima ili kapama , stupanj zatite IP55. ( prilog )
Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rjeava se svjetiljkama sa
sjajnim reflektprom i visokotlanom aruljom ( ivine , metal-halogene , natrijeve ),
koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog )
UPRAVLJANJE RASVJETOM
Konvencionalno upravljanje
STR: 35
adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )
PRENAPONSKA ZATITA
OPENITO
Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u
ureaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .
- unutarnji prenaponi su povienje napona mree , odnosno prenaponi koji
nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova
, te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju
- vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pranjenjem (
vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim
djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili
kapacitivnim djelovanjem elektrikog polja ( izbijanjem napona iz jednog
vodia na drugi u sluaju velike potencijalne razlike )
STR: 36
Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji
mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 odvodnici prenapona klase B )
STR: 37
C. INSTALACIJE SLABE STRUJE
STR: 38
telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormaria izvodi se vieparinim telefonskim
kabelima. Ovi vieparini kabeli polau se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u
sputenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima.
Razvod od telefonskih utinica izvodi se dvoparinim vodiima koje se polau u plastinim cijevima
ili na PK trasama slabe struje.
Razvod u prostorima, koji nemaju sputene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u
plastinim cijevima, koje se polau direktno u beton.
Svi telefonski ormarii se uzemljuju vodiem PY 4mm.
Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polae se uvijek na suprotnoj strani
od trasa polaganja jake struje.
U sluaju prelaska iz jedne poarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupoarnim
sredstvom.
Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvoenje
telefonskih preplatnikih instalacija u zgradama.
Telefonski kabelski prikljuak e se izvesti iz javne HPT mree kabelom odgovarajueg broja
parica prema HT suglasnosti .
Uvoenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastine cijevi objekta od telefonskih
ormaria u zgradi.
Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastinim cijevima vodiima tipa Ti20 ili Ti44.
Telefonski rasplet po zgradi poinje od prikljunog telefonskog ormaria koji je smjeten u
prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plau se vertikalno kroz stubite. Sa ove koncentracije
radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan.
U svakom stanu predvia se telefonska utinica koja se montira u dnevnom boravku. Takoer se
predvien izvod za prikljuak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor.
Zajedniko razvoenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mree)
izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 .
Na svim radnim mjestima predviena je jedna dvostruka prikljunica RJ45 na koju se moe
prikljuiti telefonski aparat ili kompjuter.
Kod razvoda kompjuterske mree ni jedna linija od 19 racka do utinice ne smije biti dua
od 100 m.
Razvod od ormara do utinica izveden je kabelima UTP CAT 5 poloenim u PVC cijevi 23
mm.
Zavretci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na
drugom kraju na RJ45 utinicama.
- TELEFONSKE UTINICE
Telefonske utinice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban prikljuak telefonskog
aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utinice klasinog tipa. U zadnje vrijeme
se koriste viepolne telefonske utinice tipa RJ.
STR: 39
2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA
Pri projektiranju objekata projektant mora potovati sve poarne propise koji se odnose na
vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko graevinski objekt izrauje se i takozvani protupoarni
projekt koji definira poarne zone objekta, protupoarne zidove, protupoarna vrata, poarne liftove ,
puteve evakuacije u sluaju poara te naine i mjere zatite od poara. Ovaj projekt rjeava evakuaciju
ljudi iz objekta u sluaju poara te sprijeava brzo irenje poara iz jedne zone u drugu ( protupoarni
zidovi se projektiraju na granicama zona). Takoer definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u
objekt radi bolje zatite objekta od poara. Instalacije koje slue za zatitu objekta od poara su:
- instalacija vatrodojave
- instalacija autonmatskog sustava za gaenje poara halonom ili CO plinom
- instalacija odimljavanja
- instalacija prinkler ureaja
- hidrantska mrea
Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako
elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.
Instalacijski projekti trabaju potovati sve poarne zone te osiguravati to manje proboja iz
jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupoarnim sredstvima ili protupoarnim klapnama.
Vatrodojavna instalacija slui za brzu detekciju poara u objektu. U nekim sluajevima vezana
je i na instalaciju za automatsko gaenje poara ( halonom ili sa CO ).
- VATRODOJAVNE CENTRALE
Instalacija vatrodojave sastoji se od:
- vatrodojavne centrale
- automatskih javljaa poara
- runih javljaa poara
- alarmnih truba ili sirena
- ulazno izlaznih elemenata
- razvoda
Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima
odreeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije runih javljaa poara. Svaka linija
moe sadravati do 20-ak javljaa ( to zavisi o tipu centrale i proizvoau centrale).
Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12
programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajuih relea. Beznaponski kontakti
proslijeuju se izvrnim vatrodojavnim elementima kao to je sklopka za automatsko iskljuenje
napajanja, zatvaranje protupoarnih vrata, okidanje poarnih klapni na klima sustavima , sustavu
centralnog nadzora i sl.
STR: 40
U samu centralu obino se ugrauje i telefonski automat za automatsko alarmiranje
vatrogasnih postrojbi.
Sama centrala montira se u prostor kao to su portirnice ili deurni vatrogasci.
Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvoau opreme ) mogu se ugraditi slogovi
za automatsko gaenje poara . To je elektronski slog centrale koji nadzire, alarmira i aktivira halonske
spremnike ili spremnike ugljinog monoksida.
Programiranje i putanje u pogon centrale vri isporuioc opreme.
. Ovi javljai montiraju se na stropovima u odgovarajua podnoja. U objektima gdje visina plafona ne
prelazi 3,5m jedan automatski javlja kontrolira cca 50m povrine.
Termiki, termodiferencijalni i kombinirani javljai upotrebljeni su u prostorima gdje se oekuje
dim ili praina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja , praonica, strojarnica i sl.) Optiki i ionizacioni
javljai poara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljai rijee se koriste jer
rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati , a onda postaju
radioaktivni otpad ).
Uzorane komore koriste se kao javljai poara koji se montiraju u kanale klimatizacije i
ventilacije.
Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim
plafonima kao to su sportske dvorane, velike konferencijske sale i sl. Ovi javljai sastoje se od sloga
predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U sluaju poara dim prekida snop te se tako detektira
poar. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeuje vatrodojavnoj centrali.
Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ona moe posluiti za spajanje
alarmnih sirena ili za zatvaranje protupoarnih klapni, spajanje analognih linija postojeih dijelova
objekta , grananje instalacije i sl.
Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodiima tipa kao Iy(St)y 2x2x0,8mm ili
negorivim vodiima , a ponekad i vodiima koje preporuuje proizvoa opreme.
Vodii instalacije vatrodojave polau se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim
udaljenostima od instalacije jake struje.
- VATRODOJAVNE FUNKCIJE
Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu poara. Centrala
kontrolira stanje mree i ispravan rad svih javljaa i mrei. U sluaju kvara bilo kojeg javljaa
signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljau odnosno liniji radi. U sluaju poara
centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira poarne funkcije kao to
je iskljuenje napajanja, ukljuenje ventilatora odsisa dima, zatvaranje poarnih klapni na klima
kanalima i sl. Ako je predvien telefonski automat automatski se bira telefonski broj deurne
vatrogasne postrojbe i daje obavijest o poaru i mjestu poara.
STR: 41
3. ZAU , CATV I SATV
Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znae:
- razvoda TV signala iz zajednikog antenskog ureaja
- razvoda TV signala iz kabelske TV
- razvoda TV signala iz satelitskog prijema
- ANTENE
Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovitu objekta. Antene za
VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Antenski stup je elini stup visine
cca 3 m koji se sidri za krovite elinim uetom i sidrenim vijcima . Stup je potrebno povezati na
instalaciju IP pomou vodia PY 6mm. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima podruja na
kojem se nalazi objekt.
Satelitska antena s dipolima takoer se montira na krovitu objekta na pripadajue nosae
satelitske antene. Nosa satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Satelitska antena se bira prema
satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Prijemnici TV signala , pretvarai i
pojaala postavljaju se u objektu to je blie mogue antenama.
- PRIJEMNICI
Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale slue za prijem, pretvaranje i pojaanje
signala primljenog na antenama. Ovi elektroniki ureaji montiraju se u zatvorena kuita te se
najee ugrauju na zadnjoj etai objekta ( u blizini samih antena). Izlazni nivo signala na izlazima iz
prijemnika obino je cca 100dB/V to normalno zavisi o proizvoaima opreme i potrebama same
instalacije. Stanice se napajaju NN naponom 220V , a kuite se povezuje na IP sabirnicu vodiem
PY6mm. Iz stanice razvodi se jedan ili vie kabela (75 koaksijalni niskoguei ) po objektu. Kabeli
se na kraju zakljuuju otpornikom 75.
Postoji vie naina razvoenja instalacije TV, to zavisi o konfiguraciji mree, zahtjevima investitora te
broju potrebnih TV utinica u objektu.
Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obino se ( u stambenim objektima )
kroz stubite polae glavni koaksijalni niskoguei kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogueim
koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etai postavljaju se tzv.
odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1, 2, 3 ili 4 grane ( to zavisi o broju stanova na etai ).
Odabir ovih odcjepnika vri se prema proraunu guenja signala te potrebnom nivou signala na samoj
utinici (80-65dB/V). Kod veih razvoda na granama se postavljaju irokopojasna pojaala signala.
Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Na svakoj
etai postavljaju se tzv. multiswitch odcjepnici za 4 grane. Odabir ovih otcjepnika vri se prema
proraunu guenja signala te portebnom nivou signala na samoj utinici (80-65dB/V). Razvod
satelitskih programa mogue je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji
se uvlae u plastine cijevi do svakog pojedinog stana. Cijevi se polau direktno u beton. U stanu
kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm , od koje se dovodi do TV utinice.
STR: 42
4. PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO
- PARLAFONSKI UREAJI
Kuni govorni ureaji slue za uspostavljanje govorne veza izmeu posjetitelja na ulaznim
vratima i osobe u pojedinanom stanu u zgradi. Razgovor tee izmjenino. Video parlafoni osim
govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.
Kompletna instalacija se sastoji od:
- govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamikog mikrifon-zvunika, el
zvona ili pozivnika (zujalice ) , releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video
parlafona ugrauje se i ekran za sliku.
- jedinica za napajanje i pojaavanje tona i slike koja se ugrauje u ugradni ormari na prizemlju ili
direktno u glavnu razvodnu plou.
- pozivnog tabloa smjetenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Izraen je u modularnoj
izvedbi. Modularna izvedba omoguava slaganje tabloa u proizvoljnoj veliini. Kod video parlafona
ugraena je i mini kamera za snimanje posjetitelja.
- elektrine brave koja se ugrauje na ulazna vrata ulaza.
- tipkala koje se montira pored ulaza u stan.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije kunog govornog ureaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlai
vodi tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0,6mm ( ili kabelima koje preporua proizvoa
opreme ). Kod video parlafona uz ove kabele polae se i kabel za prenos video signala. U velikim
stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubite.
STR: 43
5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA
- PROTUPROVALNE CENTRALE
- PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI
- infracrveni detektor provale ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru
koji pokrivaju
- mikrokontakt signalizacije otvaranja varata- montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod
otvaranja varata
- vibracioni detektor provale ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku
vibraciju u sluaju razbijanja kase
- detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima
- nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva altera u bankama
- CCTV INSTALACIJA
CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se takoer
postavlja u objektima za zatitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje
kontroliraju prostor, video rekordera, monitora te videomultipleksera.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlae
proizvoa opreme i polau se trasama slabe struje ili podbukno u PVC cijevima.
STR: 44
6. DETEKCIJA CO
- SONDE ZA DETEKCIJU
- CENTRALE DETEKCIJE
Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tritu kao linijske ili kao adresibilne. Na centrali se
programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garae
dok se kod drugog alarma ukljuuje svijetlosno obavjetenje te se pale alarmne trube. Paljenje ovih
elemenata vri se automatski s relejnog sloga centrale.
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se
vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvoa opreme . Kod adresibilnih centrala sonde se
vezuju u petlju. Instalacija se izvodi vieparinim oklopljenim vodiima.
STR: 45
7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIKE SIGNALIZACIJE
- FUNKCIJE
Sustav hotelske signalizacije ugrauje se kao to samo ime kae u hotelima i ima niz funkcija
kao to su:
- Poziv SOS iz kupatila
- Poziv sobarice
- Signalizacija gost u sobi
- Signalizacija soba pospremljena
- Signalizacija ne ometaj
Sustav bolnike signalizacije za bolnicu omoguuje poziv osoblja iz soba pacijenata,
sanitarnih prostora, ordinacija, blagovaonica i sl.
Omoguene su slijedee vrste poziva:
- normalan poziv - bolesnik poziva iz sobe
- hitan poziv - ukljuuje ga sestra iz bolesnike sobe, kada joj je neophodna pomo u vezi
s bolesnikom
- poziv iz kupaonice
- nou je omogueno iskljuenje zvunog signala (tihi poziv).
Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustiki. Svi signali se razlikuju i ukljuuju po
prioritetu. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penoenje hotelskih odnosno bolnikih
informacija.
- ELEMENTI
Instalacije hotelske odnosno bolnike signalizacije sastoji se od slijedeih elemenata:
- Pozivne kombinacije
- Razrijene kombinacije
- Signalna svjetla
- Centrale
- Razvod
Pozivna kombinacija za bolniku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u
bolniki kanal povie svakog kreveta. U bolnikom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predvienoj
za razvod slabe struje.
Na runom handsetu, osim pozivnog tastera za poziv sestre predvien je i prekida lokalne
rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviaju bolnike kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad
kreveta).
Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu takoer je jedna od pozivnih kombinacija i slui da
se u sluaju pada moe pozvati poziv SOS-a.
Instalacija bolnike signalizacije esto se povezuje na troprogramski razglas preko
transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesnikoj sobi predviena je slualica za sluanje radio
programa. Biranje i atenuacija programa predviena je na handsetu.
Povie ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz
kojeg je upuen poziv ili u kojem se nalazi deurna sestra.
Na razrijenoj kombinaciji u prostoriji omogueno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Tada
se svi pozivi proslijeuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.
- CENTRALE
Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploi ugrauju svi potrebni elementi za
signalizaciju kao to su signalne sijalice, display , zujalice , tasteri za resetiranje i sl. Uglavnom se
postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Sam izgled i tehnike
kerakteristike ovih centrala ovise o proizvoau opreme.
Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije , dok se u zadnje vrijeme sve vie
na tritu pojavljuju digitalne centrale.
Pojavom digitalnih centrala normalno da se proiruju i mogunosti samih instalacija signalizacije.
- RAZVOD INSTALACIJE
Glavni razvod instalacije bolnike signalizacije ili hotelske signalizacije polae se po hodnicima
oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0,8mm. Ovi vodii se polau trasama slabe struje ili se
provlae u PVC cijevima poloenim u betonu. Broj ila za spajanje instalacije zavisi o tipovima
elemenata i o proizvoaima opreme.
STR: 46
8. INSTALACIJA EL. SATOVA
Ova instalacija predvia se u svim objektima gdje je nuna tona orjentacija u vremenu, kao
to su kole, bolnice, zdravstvene poliklinike, sportski objekti i sl.
- MATINI SAT
Matini sat je u stvari kvalitetni elektroniki kvarcni sat spojen na gradsku mreu 220V,50Hz.
Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao to je aktiviranje el. zvona
u odreenom vremenu, topanje vremena, korekcije pokazivanja nakon ispada mree. Matini
satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja to zavisi o tipu matinog
sata i proizvoau opreme.
- SATOVI
- RAZVOD
Razvod instalacije elektrinih satova izvodi se kabelima tipa PP , koji se polau trasama slabe
struje ili u PVC cijevima..
STR: 47
9. INSTALACIJA RAZGLASA
- razglasne centrale
- mikrofona
- zvunika , atenuatora i biraa programa
- razvoda
- RAZGLASNI UREAJ
- napojni modul
- ulazni modul
- potreban broj izlaznih pojaala
- digitalni tuner
- dvostruki autorevers programibilni kazetofon
- kompakt disk reproduktor
- linijski modul
- modul gonga i sl
Izlazna pojaala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi
ozvuenja. Linijski modul osigurava razvod zvunih signala po potrebnim linijama razglasa.
- ZVUNICI
Zvunici se proizvode u razliitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema nainu ugradnje.
Mali zvunici namjenjeni za ozvuenje jedne prostorije cca 20m obino se proizvode sa
transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se moe prespajati i na snage 5, 4, i 3W. Zvunici viih
snaga proizvode se od 10, 20,30W , a esto se proizvode kao zvuni stupovi ( jo ih zovemo i zvune
kolone ) sa vie tipova zvunika. Za vanjske montae proizvode se zvune trube ( esto ih zovemo
hornovi ).
Prema nainu montae proizvode se nadgradni ( za montau na zid) te ugradni ( za montau u
sputeni plafon). Dizajn zvunika je razliit kod raznih proizvoaa opreme.
Odabir zvunika po prostorima vrimo prema proraunu ozvuenja. Kod sloenijih zahtjeva
( velike sportske dvorane, kazalita, konferencijske sale i sl.) zvunosti proraun se izrauje prema
karakteristikama zraenja zvunika, obliku i zvunim karakteristikama obrade prostora. Ove sloene
proraune rade firme proizvoaa opreme.
Atenuatori i birai programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi
zvunik, na visini 1,4m od poda.
- MIKROFONI
STR: 48
- RAZVOD INSTALACIJE
Razvod instalacije ozvuenja izvodi se trasama slabe struje vodiima tipa PP 2x1,5mm, ili oklopljenim
kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.
- PRORAUN OZVUENJA
V/3
P = ---------
32
gdje je:
P- ukupna snaga potrebna za ozvuenje prostora
V- volumen prostora
a = 4.3 m
b = 15 m
c = 2,9 m
V = 188 m
2. Prostorija administracije
Volumen prostora:
a=5m
b = 3,4 m
c = 2,9 m
V = 49,3 m
STR: 49
10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE
- KONTROLA ULAZA
Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.
U svaku od tienih prostorija moe se ui jedino pomou kartice za indentifikaciju.Osim
kartica za indentifikaciju postoje rijeenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobaa utipkavanjem ifre ili
sustav koji oslobaa ulaz pritiskom prsta na odreeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najee se koriste
sustavi s magnetskim karticama. itai kartica se montiaju pored tienih vrata na visini 1,2m, dok se
el brava montira u dovratniku.
Kartica se prinosi itau te se kod tone indentifikacije aktivira elektrina brava i vrata se mogu
otvoriti. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvoau opreme.
Svi itai povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Centrala kontrole ulaska vezana
je na PC . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika
izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.
Instalacija se sastoji od:
- centralne jedinice
- PC kompjutera sa printerom
- konektora
- itaa kartica
- elektrine brave
- razvoda
Centralna jedinica se prikljuuje se na 220V niskonaponsku mreu, te napaje sve ostale
elemente sustava.
STR: 50
- TRAIOC OSOBA
Sustav traioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama, tvornicama, poslovnim
objektima i sl. Sustav traioca osoblja ili paging sustav sastoji se od :
- napojnog modula
- centrale
- modula za punjenje
- predajnika UHF
- antene
- osobni prijemnici
Napojni modul je transformatorsko-ispravljaki modul 220AC/12DC. Modul se montira u blizini
same centrale i modula za punjenje te slui za napajanje ovih ureaja.
Centrala je potpuno digitalna i programira se po elji. S tipkovnice se moe uputiti selektivni
( samo jedan prijemnik ) , grupni ( vie unaprijed programiranih prijemnika ) ili opi poziv ( svi
prijemnici ).
Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik
UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Sam
predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.
Antena je postavljena na krovu objekta pomou pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se
antena ugrauje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.
Osobni prijemnici se proizvode sa zvunim pozivom ( beeper ) i sa zvunim pozivom i
displejom.. Malih su dimenzija , lagani i otporni na udare.
Prijemnici se uvaju se u modulu za uvanje i punjenje. Ovi moduli se postavljaju na zid na
mjesta glavnih ulaza.
- POZIV PACJENATA
Ova instalacija predvia se u bolnicama u opim ordinacijama gdje je predvieno ekanje
pacijenata.
Instalacija zauzea je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.
Instalacija zauzea se sastoji od:
- prikljune kutije sa napojnim elementima
- stolne kombinacije sa tasterima
- informacijske svijetiljke
- razvoda
Prikljuna kutija montira se u zidu na visini 0,3m. Prikljuuje se na 220V niskonaponsku mreu i
slui za transformaciju i razvod napajanja.
Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.
Povie ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa
obavijestima "zauzeto", "ekaj", "slobodno" i "odsutan"
STR: 51
D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR
1. TEHNOLOKE SHEME
U svakom objektu, osim elektroinstalacija jake i slabe struje, postoje i instalacije vodovoda i
kanalizacije, instalacije grijanja i hlaenja te vrlo esto i plinske instalacije.
Strojarske instalacije grijanja i hlaenja upravljaju se i reguliraju pomou elektro instalacija.
Takoer kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem ureaja za
podizanje pritiska vode, ureaje za prepumpavanje kanalizacije, ureaje za proiavanje ili
neutralizaciju otpadnih voda i sl. Svi se ti ureaji napajaju i kontroliraju pomou elektrinih instalacija.
Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potroae ovih instalacija kao to su
motori crpki, motori ventilatora, plamenici kotlova, dizalice topline, rashladni sustavi, elektrogrijai
bojlera isl.
Regulacija sustava obino u sebi sadri i automatiku sustava i slui za upravljanje sustavom.
Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava.
Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnolokim shemama.
Tehnoloke sheme su simboliki shematski prikaz strojarske instalacije. Kroz tehnoloku shemu
oitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnoloka shema prikazuje. Elementi sheme su
simboli povezani crtama koje oznaavaju puteve prolaza medija ( zraka , vode , freona , glikola, mora i
sl.)
Prilikom starta sustava ukljuuje se tlani ventilator pri emu se otvara aluzina svjeeg zraka.
Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane, a aluzina svjeeg zraka se zatvori. U sluaju nestanka
napajanja, aluzina svjeeg zraka zatvorit e se povratnom oprugom.
Regulacija temperature
Zamrzavanje
U sluaju pada temperature iza grijaa protusmrzavajui osjetnik daje signal regulatoru koji daje
nalog da se otvara ventil grijaa i ukljuuje pumpu. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati,
regulator zaustavlja tlani ventilator i zatvara aluzinu svjeeg zraka, te javlja alarm.
Protok zraka
Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajui protok zraka. Ako nema protoka zraka,
diferencijalni presostat na tlanom i odsisnom ventilatoru dojavit e alarm na regulator koji automatski
iskljuuje sustav iz rada.
Zaprljanost filtera
STR: 52
2. REGULACIJA
- ANALOGNA
Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne
vrijednosti ) . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama , a u zadnje vrijeme se sve vie
koristi digitalna regulacija .
- DIGITALNA
Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veliine pretvaraju u digitalne
te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.
- ZATITA MOTORA
- UPUTNIK ZVJEZDA TROKUT
- SHEME REGULACIJE
DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu, regulaciju i upravljanje svim
tehnikim sustavima instalacija u objektu. Normalno da se ovako sloeni sustavi koriste samo u velikim
objektima sa sloenim sustavima instalacija koa to su bolnice, velike sportske dvorane, velke poslovne
zgrade, hoteli, kazaline zgrade , aerodromi i sl.
- PRIMJENA
Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad
tehnikim sustavima kao to su energane s kotlovima i dizalicama topline, pripreme potrone tople
vode, klimatizacijom poslovnih prostora , kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom
ventilacije garae preko detekcije CO , kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i
vatrodojavne centrale , upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garae, mjerenjem utroka
hladne i tople vode , kontrola vrnih optereenja i sline instalacije koje se mogu elektriki
kontrolirati. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima nainjenim u posebnom programskom jeziku
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Svaka DDC
podstanica ima i mogunost autonomnog djelovanja u sluaju prekida komunikacije sa sredinjim
raunalom.
Operater iz centra moe komunicirati sa svakom DDC podstanicom, na centralnom raunalu
dobiti prikaz eljenih veliina (statusi, alarmi, mjerenja i sl.), podeavati postavne vrijednosti
reguliranih veliina, te ukljuivati/iskljuivati sustave prema potrebi.
STR: 53
glavnih veliina, poput stanja instalacije, vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Na drugoj razini mogue je
dobiti i grafike prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. temperatura). Pristup nekoj
vioj razini omoguava se samo osposobljenom osoblju koje e imati mogunost promjene postavnih
vrijednosti, runog ukljuivanja/iskljuivanja pojedinih elemenata u polju itd.
Na centralnom raunalu su dostupna oitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica.
Sve vane informacije o instalacijama, npr. prekoraenja graninih vrijednosti, postojei alarmi,
mjerenja temperatura, relativnih vlanosti, statusi elektrinih motora, pumpi, ventilatora, stanja
otvorenosti ventila i regulacijskih aluzina i sl., mogu se oitati na centralnom raunalu te ispisivati na
printer.
- KONSTRUKCIJA SUSTAVA
Sustav se sastoji od:
- centra, centralne jedinice
- DDC podstanica
- Opreme u polju
- Rarvoda , primarne i sekundarne mree
- software
- CENTAR
Centralno raunalo je PC koji se sastoji od :
- CPU matina ploa s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB,
- 32MB memorije,
- 3,5 floppy drive, 1.44MB,
- CD ROM drive,
- kolor monitor
- tastatura
- mi,
- printer
U hardverski sustav ukljuena je memorijska zatita za sluaj gubitka napajanja. Sadraj
memorije takoer je zatien od neovlatenog pristupa i promjena. Raunalo se montira tako da
omoguava jednostavan servis ili zamjenu tampanih ploica bez potrebe za promjenama u oienju..
U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma.
DDC PODSTANICE
Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu
direktne digitalne kontrole prema programima nainjenim u posebnom programskom jeziku.
razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Svaka DDC
podstanica ima mogunost autonomnog upravljanja pripadajuim sustavima. Obino se sastoji od
regulatora i ulazno-izlaznih modula.
Veza izmeu DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula
jednoznano definiranih pomou adresa. . Za svaku kontroliranu toku definirana je tehnika adresa
putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvrnim elementima instalacije.
Unos, odnosno izmjena programa mogua je preko prijenosnog raunala spojenog na DDC
regulator. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje veeg broja instalacija, tako to za
svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program , pri emu je izvravanje svih programa simultano i
sinkronizirano.
STR: 54
- TIPOVI TOAKA : AI, AO, DI I DO
PODSTANICE
Ulazno-izlazni moduli omoguavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem
sljedeih vrsta signala:
1. Digitalni ulazi DI
- beznaponski kontakti (statusi, alarmi)
2. Analogni ulazi AI
- mjerenja (temperature, relativne vlanosti, brzine strujanja zraka,
diferencijalni tlak,...)
3. Digitalni izlazi DO
- start/stop komande (npr. start/stop ventilatora, pumpi, otvaranje/zatvaranje
aluzina,...)
4. Analogni izlazi AO
- regulacijske komande (ventili, regulacijske aluzine,...)
Komunikacija izmeu centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena )
po principu pitanje - odgovor, pri emu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice alju preko
ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrauju, prikazuju na ekranu, pohranjuju u memoriji
i/ili ispisuju na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije izmeu
centralne stanice i jednog DDC regulatora nee doi do prekida cijelog ringa ve e DDC podstanice u
ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Ring jo nazivamo i primarnom mreom. Ovaj ring
se esto zove i bus ili primarna mrea
Sekundarna mrea su vodii koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.
- OPREMA U POLJU
Oprema u polju su osjetnici , ventili, termostati , presostati, motori aluzina i sl. elementi koji
se montiraju na sustavu. U to spadaju i kontakti sklopnika, relea, bimetala koji se nalaze u razvodnim
ploama EMP-a.
- SOFTWARE
STR: 55
D. PROJEKTIRANJE
- STAMBENI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
telefonska instalacija
razvod TV signala
instalacija kunog govornog ureaja ( parlafon )
instalacija detekcije CO u garaama
- POSLOVNI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija protuprovale
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
razvod TV signala
instalacija detekcije CO u garaama
instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici
- POGONI ZA PROIZVODNJU
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija kontrole radnog vremena
instalacija el satova
- BOLNICE
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
instalacija bolnike signalizacije
instalacija kontrole ulaska
instalacija razvoda TV signala
instalacija signalizasije medicinskih plinova
instalacija pozivanja osoblja
instalacija zauzea
instalacija el satova
instalacija protuprovale
- SPORTSKI OBJEKTI
instalacija jake struje
instalacija gromobrana
elektromotorni pogon i regulacija
telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree
instalacija razglasa
instalacija vatrodojave
STR: 56
instalacija sportskih semafora
instalacija el. satova
5 FAZE PROJEKTIRANJA
- IDEJNI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehniki opis
Tlocrti s idejnim rasporedom opreme
Principjelne sheme
Trokovnici
- GLAVNI PROJEKT
- Potrebni dokumenti
- Tehniki opis
- Tehniki prorauni
- Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama
- Sheme
- Trokovnici glavnog projekta
- IZVEDBENI PROJEKT
Potrebni dokumenti
Tehniki opis
Tehniki prorauni
Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i oienjima
Sheme
Detalji
Trokovnici idejnog projekta
6 SADRAJ PROJEKTA
- POTREBNI DOKUMENTI
- TEHNIKI PODACI
- TEHNIKI OPISI
- TEHNIKI PRORAUNI
- NACRTI
- SHEME
- DETALJI
- ISKAZ TROKOVA
STR: 57
STR: 58