Professional Documents
Culture Documents
Ošve Tekstualni Dio
Ošve Tekstualni Dio
Student: Profesor:
Admir Silajdi Dr.sc. Omer Musi, vanr.prof
1
SADRAJ
SPISAK PRILOGA
3
13. Popreni presjek I podgrada etanih hodnika
14. Rudno prolazna sipka
15. Podetana otkopna metoda
Kao podloga za izradu programskog zadatka jame "OVE" rudnika magnezita epe posluila
je sljedea dokumentacija:
4
1.2.1. Podaci o vrsti i kvalitetu rude
Svi podaci vezani za kvalitet i koliinu magnezita dati su u elaboratu o rudnim rezervama
magnezita, podruje Srednje Bosne koji je izraen od instituta za geoloka istraivanja .
Tehniki sastav sirovog magnezita za primjenu raznih grana industrije dat je u sljedeoj tabeli, a na
osnovu sadraja MgO, Si02,CaO.
1.2.2.Geoloki podaci.
5
- dolomit (najmanje dvije generacije)
- kalcedon
- strukturni kvarc
Koliinski odnosi variraju u razliitim odnosima leita, ali uopte uzevi stvaranje
magnezita imalo je najvei uticaj u stvaranju leita. Drugi po redu je silicijum (Si) sa svojim
mineralima.
Leite magnezita "OVE" istraeno je sistemom kosih buotina zatim povrinskim radovima
i djelimino podzemnim istranim radovima. Na osnovu izvrenih istranih radova leista je
okontureno te je mogue pristupiti njegovom projektovanju otvaranja, razrade i eksploatacije. Sa
jugozapadne strane granicu predstavlja izdanci a sa sjeveroistone strane granica je vjetaki
odreena zahvaenom dubinom leita do kote 340, ovo su donje granice po padu. Ogranienje po
pruanju izvreno je na osnovu isklinjenja rudnog tijela i to sa sjeverne i june strane. Granica
lezista je vidljiva na prilogu 1.
Konfiguracija terena i leista u njegovoj neposrednoj sredini svrstava ga u brdovite terene sa
tendencijom pada u pravcu zapada.
U blizini leita nalazi se pristupni put. Nadmorska visina je od 360-420 metara, iz ega se
vidi da je pristup leistu mogue sa povrine terena od kote 370.Leiste se prostire sjeveroistok-
jugozapad. Dubina zalijeganja je mala od povrine do 50 metara u dubinu. Na poprenim profilima
leita prilozi 2,3,4 prikazano je leiste sa istranim buotinama te se sa ovih profila vidi nagib,
debljina i dubina zalijeganja rudnog tijela.
Eksploatacioni radovi e se odvijati do kote 350 te se ispod ovog nivoa eksploatacija ne
previda zbog naglog smanjenja debljine leita, porasta dubine i nedovoljne istraenosti.
6
Prema postojeim istranim radovima debljina leita je vea blie povrine i sa porastom
dubine postepeno pada. Isto tako leite ima veu debljinu u centralnom dijelu, a idui od sredine
ka periferiji leita debljina ice se smanjuje i na sjeverozapadu dolazi do ravanja na dva dijela.
Leite je nepravilno te je debljina razliita i kree se od nekoliko centimetara do nekoliko metara.
Ispod horizonta 340 debljina ja manja od dva metra a mjestimino dosee do 6 metara, i na
osnovu ovoga moemo zakljuiti da su rezerve ispod ovog nivoa veoma male i nepodobne za
eksploataciju.
Tabela br.1
Srednja Udaljenost
Oznaka Povrina Zapremin Zapreminsa Koliina
vrijednost presjeka
profila [m2] a [m3] masa [t/m3] [t]
povrine[m2] [m]
Granica 0
E-F 520,36 260.18 46 4943,42 3 14830,26
G-H 850 685,18 86 63036,56 3 189109,7
I-J 623,4 736,65 91 57458,7 3 172376,1
A-B 298 460,65 76 41919,15 3 125757.5
C-D 85.35 191,675 85 18975,,83 3 56927,48
Granica 0 = 561689,5
Tabela br.2
Srednja Udaljenost
Oznaka Povrina Zapremin Zapreminsa Koliina
vrijednost presjeka
etae [m2] a [m3] masa [t/m3] [t]
povrine[m2] [m]
Granica 0
E-340 2989,6 3471,425 10 17357,13 3 52071,38
E-350 3953,25 4012,875 10 40128,75 3 120386,3
7
E-360 4072,5 4220,75 10 42207,5 3 126622,5
E-370 4369 4294,625 10 42946,25 3 128838,8
E-380 4220,25 3821,875 10 38218,75 3 114656,3
E-390 3423,5 1711,75 10 8558,75 3 25676,25
= 568251,4
Otvaranje jame ima za cilj da leite uini trajno pristupanim i da obezbijedi izvozni put za
mehanizaciju, prolaz ljudi, prijevoz materijala i opreme, da omogui provjetravanje,
odvodnjavanje i postavljanje cjevovoda i drugih instalacija. Otvaranje moe biti kapitalno ako
se otvara cijelo leite i djelimino ako se obuhvata dio leita. Otvaranje moe biti sa
povrine ili iz ve postojeih prostorija.
Otvaranje se obavlja: potkopom, oknom, kosim prostorijama i kombinovano. Prostorije
otvaranja mogu biti locirane u leitu i okolnim stijenama (krovina i podina). Izbor naina i
mjesta otvaranja uglavnom zavisi od sljedeih faktora:
konfiguracije terena iznad leista i njegovoj okolini
poloaja leita i njegovog odnosa sa povrinom
dubine na kojoj treba da se izvode eksploatacioni radovi
utvrenih rezervi i mogunosti pronalaenja novih
tektonike slojeva i fizikih osobina slojeva u kome su prostorije izraene
prisustva vode u leitu i okolnim stijenama
predvienog naina provjetravanja
postojeih saobraajnih prilika na podruju leita
8
ciji je srednji ugao nagiba jednak nagibu ugla rudne zice (oko 40 ).
Duina potkopa od ulaza u jamu do ulaza u etani hodnik EH-370 iznosi 140 (m).
Potkop se u svom prvom dijelu izraduje u rastresitoj sredini, a kasnije u vrstoj stijeni, gdje
se takoe mogu oekivati mjestimino rastresite zone, ija se stabilnost manja. i zahtijeva
odgovarajue podgraivanje. Projektom je predviena izrada potkopa u betonskoj podgradi
naroito u nestabilnim dijelovima. Popreni presjek i podgrada dati su u prilogu 11. Dio
potkopa u stabilnoj i vrstoj stijeni moe se podgraivati trapeznim okvirima od hrastova
grade debljine 15 (cm) na meurastojanju 1 (m). Bokovi i strop ovako podgraenih dijelova
potkopa oblau se daskama, okvirima ili polutkama. Izrada potkopa i horizontalnih hodnika
odvija se u fazama buenje, miniranje, provjetravanje, utovara, transporta i podgraivanja.
Miniranje u potkopu i etanim hodnicima izvodit e se prema projektu. Dubine
minskih buotina su 1,2 (m), a njihov broj za jedno miniranje je 15. Ove vrijednosti
dobijene su proraunom miniranja. Detaljan proraun miniranja, opis i konstrukcija
minskog punjenja ne daju se ovim programskim zadatkom.
Provjetravanje radilita pri izradi horizontalnih prostorija obavlja se separatnim
cijevnim ventilatorima.
Maksimalna udaljenost provjetravanog radilita je 300 (m).
Izradom sipki na viem horizontu obezbjeuje se protono provjetravanje.
Podgradivanje etanih hodnika vri se drvenom podgradom trapeznog presjeka. Graa je
hrastova ili borova, a rastojanje okvira je 1 (m). Svaki okvir mora biti dobro zaloen. Utovar
iskopine kod izrade horizontalne prostorije je pomou utovarne lopate tipa EIMIKO-12B ija
je zapremina kaike 0,14 (m). Utovar se vri u jamskim kolicima tipa "RADUA" zapremine
1 (m ) sa kojima se vri transport do najblie sipke.
Obzirom na nain otvaranja jame potkopom kojim se zahtijevaju rezerve iznad kote
370 ostaje jedan dio rezervi ispod tog nivoa za koje je potrebno rijeiti otvaranje. Ovaj dio
leita nazvan je horizont 350 i otvara se niskopom ija je lokacija dana na prilogu 1, a
uzduni i popreni presjek na prilogu 12. Nagib niskopa je 20 a duina 57,00 (m).
3.0. Otkopavanje
3.1. Izbor sistema za otkopavanje
Kod izbora sistema otkopavanja uzeto je u obzir niz faktora koji utiu na primjenu a to
su:
sigurnost i zatita na radu
mogunost otkopavanja to veeg dijela leista
debljina leista
karakteristike leista
trokovi otkopavanja
U dijelovima leita ija je debljina <4 (m), buenje i miniranje izvodi se direktno iz
podetanih hodnika, a u dijelu leita gdje je debljina >4 (m) radi se tako to se u podini
izradi i smjerni hodnik iz ovog podetanog hodnika a potkop se vri iz otkopanih hodnika.
Nakon miniranja vri se utovar rude ime se zatvara radni ciklus, krovina se po pravilu
zaruava nakon jednog ili vie miniranja, Ako zaruavanje krovine kasni za otkopom treba
izvriti prinudno miniranje sa 2-3 buotine.
Radovi lepezastog buenja su na razmaku 0.8-1,5 (m) i minira se red po red. Takoe
se moe vriti miniranje u dva reda buotina istovremeno. Ravan lepeze je pod uglom 80
-90 .
10
Minirana ruda se djelimino prospe u hodnik, a veim dijelom ostaje uklijetena izmeu
starog rada i rudnog tijela.
Utovar treba prestati kada sadraj jalovine u rudi pone da preovladava. Prilikom
toenja nastoji se dobiti to vie odminirane rude. Neodminirani dio podetae dobit e
se miniranjem naredne podetae.
Kod ruda bogatih sulfidima treba nastojati da ostanu to manje koliine rude u
starom radu jer podlijeu oksidaciji. U ovom sluaju ide se na sluaj sa toenjem po cijenu
veeg procenta osiromaenja.
godinja proizvodnja
duina transportnih puteva
vrsta transportujueg materijala
akumulativnost radnika
11
ukupna koliina rude u leitu itd.
Odabrana kolica Radua zapremine 0,8 m 3 koja uz koeficijent utovara 0,9 mogu da
prime 0,72 m rude. Teina materijala u kolicima je:
Prosjena brzina prevoza je 65 m/min. Uz ovu brzinu potrebno vrijeme za izvoz je:
12
3.5.2. Kapacitet i uinci
Zadani kapacitet rudnika je 85000 t/god a rad na proizvodnji odvijat e se u 260 radnih dana
godinje u dvije smjene pri emu e se proizvesti:
-dnevna proizvodnja Qd = 85000/260 = 327 t/dan
-smjenska proizvodnja Qsmi = Qd/2 = 327/2 = 163,5 t/smj
-otkopni uinak Qu = Qsmj/N0 = 163,5/14 =11, 7 t/nad
-jamski uinak Ju = Qd/Nu = 327/38 = 8,6 t/nad
-rudniki uinak Ru = Qd/NUk = 327/16 = 4,2 t/nad
13