IZDAVA: RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BIH

IZDAVAKA DJELATNOST EL-KALEM

ZA IZDAVAA: SELIM }ARKO

RECENZENTI: DR. JUSUF RAMI

MR. ADNAN SILAJDI

LEKTOR: MIRZET HAMZI

KOREKTOR: ZIJAD LJEVAKOVI

DTP: EL-KA LEM

TEHNIKO UREENJE: AIDA MUJEZIN

DIZAJN KORICA: TARIK JESENKOVI

TAMPA:
MIZANTUZLA
ZA TAMPARIJU:
ADIL PEZEROVI

SARAJEVO, 1997.

TIRA 3000

CIF-Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna 1 univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo
UDK297.18
FAZLI, Fadil
Tedvid :pravila o uenju Kur'ana, a.. za studente Fakulteta islamskih
nauka. [Knj. l J Fadil Fazli. -Sarajevo: Rijaset Islamske zajednice u BiH,
El-Kalem, 1997.-229 str.; 21 cm

Bibliografija: str. 223-224; bibliografske i druge biljeke uz tekst.

Hfz. Fadil Fazli

TEDZVID

PRAVILA o UENJU
-------------------

KuR'ANA, A..

za studente Fakulteta islamskih nauka

ELKALEM Fakultet islamskih nauka Sarajevo

 PREDGOVOR

PREDGOVOR

~JI~JIJJI~

.i' "" ... ". "" ...

U ime Allaha Svemilosnog Milostivog!

Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na Muhamme
da sallallahu alej hi ve sellem, na njegovu porodicu i ashabe, i neka je mir i spas
na sve one koji slijede Kur'an asni.
Kao i svi dosadanji, i ovaj Tegwfd (Tedvid) je napisan po pravilima
'A~imovog qira'eta i I:Iaf~ovog riwayeta, s tim da su, u ovom sluaju, navedene
i pojedine verzije koje se primjenjuju u drugim qira' e tima Kur'ana, a..
Za razliku od dosadanje literature koja je, iz ove oblasti, kod nas objavl
jena, ovaj Tegwfd sadri i odreene novine, a one su preuzete po uzoru na sav
remena istraivanja.
Na prvom mjestu, italac se upoznaje sa povijesnim okolnostima u koji
ma je nastala tegwidska znanost, sa njenim korijenima i autentinim izvorima.
Tu su izneseni i biografski podaci o naem imamu 'A~imu i njegovom rawiyi
I:Iaf~u. a ire su obraena i pitanja vezana za "isti 'agu" i "besmelu".
Drugi dio, detaljno je posveen izgovomo-akustinoj bazi kur',anskih gla
sova i njihovim akustinim osobinama. Precizno je opisan nain izgovora sva
kog glasa, a data su uputstva i za njihovu praktinu primjenu. Neophodno je u
poetnoj fazi uenja imati mentora (muqri').
U treem dijelu su sistematski obraena ostala tegwidska pravila, sa de
finicijama koje treba poznavati, i finesama izgovora glasova koje je neophodno
praktino savladati. Uz uputstva za praktinu primjenu, itaocu se ukazuje i na
eventualne greke koje se od poetka uenja mogu pojaviti, a koje treba izbjeg
avati.
etvrti dio, posveen je pauzalnoj (waqf) i kontekstualnoj formi (ibtida),
kao jednom od najvanijih segmenata tegwidske znanosti. Oni koji ne poznaju
arapski jezik, neka se pridravaju pravila o znaenju dijakfitikih znakova.
Kroz tabele i vjebe, italac je u mogunosti da praktino, uz pomo
mentora, provjerava svoje steeno znanje.
Na kraju udbenika priloen je i poseban dodatak u kome su prikazani
Tegwfdi koji su kod nas, do sada, objavljeni.

5
TEGWlD

Da bi se mogla pratiti i usvojiti tematika ovog udbenika, neophodno je

savladati terminologiju. S ciljem da se itaocu olaka bre razumijevanje poj
mova, na kraju Tegwfda je dat index termina, arapskog i nearapskog porijekla.
U dosadanjoj literaturi iz ove oblasti, nai strunjaci za tegwid davali su
odgovore na pitanja: kako nastaju i na koji nain se realiziraju fonetske zakoni
tosti u tegwidskoj znanosti. U ovom sluaju, uinjen je pokuaj da se odgovori
na pitanja: zato se te zakonitosti i norme manifestiraju na jedan odreeni nain
i kakav je cilj njihove praktine primjene.
Koristei ovaj udbenik, neophodno je da se italac u toku vjebe pridr
a va datih uputstava.
Molimo Allaha d.. da nam Kur'an, a.., bude vodi i snaga na putu
uvanja i ouvanja islamskog uenja. Amin!

Hfz. Fadil Fazli

Napomene:
l) O transkripciji
a) Konsonanti:
~(s) s z r g (z) d b (h) 1;1 (h) g (d) ! (s) t b ' (hernze) elif

~
.
<.f<.f j ) ~ .:>
t e e ..:.., ..;.., y ~

y G) w (v) h n m l k q (k) f g (g) '(ajn) ~(z) H t) 4 (d)

<.S J o 0 r J !.1 J J
t t j; J,
./
Vokali i nunacija:
kratki - ' '
dugi <.> JI' l _' nunacija
~

u e/a I u a in un en/an
b) U arapskim rijeima samo su konsonanti napisani po DMG sistemu,
dok je u sluaju vokala, odreenog lana i u dodatku, primijenjena domaa
transkripcija.
2) Dodatak, vjebe i index termina arapskog i nearapskog porijekla, dati
su na kraju udbenika.
3) Svi primjeri su uzeti iz Kur'ana, a..

6
 PREDGOVOR

4) Kratice i znakovi
a.s. 'aleyhisseHim
a.. 'a~Imuan

dr. drugo
d.. gelleanuhu
g. godina
h. hazreti
ibid. ibidem (u istom djelu)
itd. i tako dalje
npr. na primjer
> prelazi u
< izvedeno od
= znai

o.c. opus citatum (ranije navedeno djelo)

r.a. raQ.iyallahu 'anhu ('anha, 'anhuma, 'anhum)
sl. slino

str. strana
sv. svezak
tj. to jest
tekst prije poinje ili tekst se nastavlja
dozvoljena pauzalna i poetna forma

* nedozvoljena pauzalna i poetna forma

O dozvoljena pauzalna forma uz obavezu vraanja od prethodnih, jed
ne ili vie rijei
mogunost da se uini "sekta" na onim mjestima gdje je ona pred
viena

7
1
1
1

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
 PRVI DIO

OPENITO O TEGWIDU (TEDVIDU)

-UVOD
-lMAM 'A~IM I NJEGOV RAWIYA J:IAF~
-IZGOVARANJE ISTI'AJ)E
-UENJE BESMELE
 j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
 UVOD

UVOD

Na poetku uenja Kur'ana, a.., a prije nego to se izgovore isti 'acja i be

smela, preporuuje se uenje ove dove:

~j~~~;~ G_~~ r~lj ~~lj .~WI ~~~~~.~)i ~)i ;!JI t;

~~.~)>.j~ ~~~J lS/~ :~J lS~ l~f ~lj ~OJI~~~~~~.~~~ ~1
.". ,. .,. .". " ,.,.",. ~ ,.". ". .", Si ." o~ o .",. ". o '1 ,..."". .,... ." '!J"'"' o "' o o; ." "' .". o o;."

~l;\'~lb ~~}J ~J~..;::-- ~j)J ~Ir.:"~ JA3.J lS_.J..-.:.:- ~}J ~J~ ~J~~~ \):!j
.rL3 ~ :lli ;..., /~~~~~e ~'):...lj /&JI :.;,1).\j f-1,
U ime Allaha Svemilosnog Milostivog.
"Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na naeg
Poslanika Muhammeda, s.a. w.s., na njegovu porodicu i as habe, i na sve one
koji slijede njegovu uputu.
Uzvieni Allahu! Poveaj moju elju prema Kur'anu, uini ga svjetlom
moga vida, lijekom moga srca, i izlazom za moju brigu i tugu.
Uzvieni Allahu! Okiti Kur'anom moj govor, uljepaj njim moje lice,
ojaaj njim moje tijelo, duu i srce, obogati Kur'anom moj mfzan, obdari me
istinskim i iskrenim uenjem, ojaaj me u pokornosti prema Tebi, da budem
pokoran i danju i nou, proivi me u drutvu najodabranijeg Poslanika, neka je
na njega salavat i selam. "Amzn!
Kur'an, a.., je Allahov govor (kelamullah). Objavljen je preko Muham
meda, a.s., svjetovima, da im slui kao uputa, opomena, podsjeanje, savjet,
pravi put.
ovjek je bie koje govori, misli i osjea. Ove i mnoge druge njegove os
obine, omoguavaju mu i obavezuju ga da ui Kur'an,, a.., i slijedi njegove up
ute, da o njegovim poukama i porukama razmilja, a ima mogunost i da, kao
emotivno bie, doivljava ljepotu i nadnaravnost Allahove, d.., objave.
Prema islamskom uenju, meu najbolja, najvrjednija i najdragocjenija
djela ubraja se i uenje Kur'ana, a.., bilo da ga uimo danju ili nou, u namazu
ili izvan namaza, napamet. ili gledajui u mu~.Q.af, sjedei ili leei, okrenuti
prema Qibli (Kibli) ili u nekom drugom pravcu. Izgovaranje kur'anskih rijei

ll
TEGWlD

je dobro djelo, pa makar i ne razumjeli njihovo vanjsko i unutarnje znaenje.

Vrijednost i znaaj dobrog djela, u ovom sluaju, proizilazi iz uvjerenja, spoz
naje i priznanja da je Kur'an, a.., objava od Gospodara svjetova.
Uenje Kur'ana, a. ., (tilawetu-1-qur' an) je sposobnost, vjetina i umijee
fonetske prirode, a zasniva se na precizno utvrenim zakonitostima i kriteriju
mima, ija praktina realizacija zavisi od izgovorne sposobnosti, ali i od indi
vidualne i kolektivne odgovornosti svih sljedbenika Muhammeda, a.s. Ova
vjetina se moe savladati dobrim poznavanjem tegwidske znanosti i dugotni.j
nom vjebom pred strunim i odgovornim uaima, koji, u isto vrijeme, mora
ju biti i dobri poznavaoci tegwida.
Znanstvena disciplina koja precizira, definira, razrauje i objanjava prin
cipe pravilnog uenja Kur'ana, a.., i metodologiju njegove praktine primjene
zove se 'ilmu-t-tegwfd, ilifennu-t-tegwfd, ili aiJkiimu-t-tegwfd ili tegwfdu-l
qur'ani, to znai: znanost o pravilima i zakonitostima preciznog uenja
Kur'ana,a.. 1
Osoba koja dobro poznaje ova pravila i nain njihove praktine realiza
cije, a uz to je jo i meu strunjacima za ovu oblast poznata i priznata, zove se
qariya (ua).

l) Jeziko znaenje tegwfda (tedt.vrda)

Rije tegwfd, izmeu
ostalog, znai: dotjerivanje, uljepavanje,
ukraavanje i perfektuiranje. Izvedena je od glagola gewwede - yugewwidu
(dotjerao je, uljepao je, ukrasio je, poboljao je). Od istog glagola izvodi se i
imenica gewdetun (kvalitet, izvrsnost, perfekcija).
S aspekta uenja Kur'ana, a.., rije tegwfd ukazuje na obavezu pravilnog
izgovaranja glasova, nain na koji se to primjenjuje i cilj koji se time eli
postii. Osoba koja izuava tegwfd i druge pouava ovoj znanosti zove se
mugewwid (strunjak za tegwfd), a onaj ko poetnike praktino uvjebava, zove
se muqri' (mentor za uenje Kur'ana, a..). 2
U smislu preciznog, pravilnog i odgovornog uenja Kur'ana, a.., rije
tegwfd bila je poznata i u vrijeme ashaba. 'Abdullah ibn Mes 'iid je svojevreme
no rekao: "Poboljavajte kvalitet uenja Kur'ana (gewwidu-l-qur'an)". 3

1 Dr. Kemal Mul)ammed ai-Mehdi, Tegwldu-1-Qur'iini min ~uli edii'ihlwe wuguhi i'giizihl, Kairo, 1988., str.l4.

21bid, str.!!.

3 Gelaluddin Es-Suyii\i, EI-Jtqiinufi 'uliimi-1-Qur'iin, Kairo (bez godine izdanja), str.l32.

12
 UVOD

Prema drugoj verziji, ista misao glasi: "Poboljavajte kvalitet uenja

Kur'ana i uljepavajte ga naljepim tonovima (gewwidu-1-qur'iine we zeyy
inuhu bi af!seni-1-a~wiit) ". 4
Rije tegwfd se ne spominje u Kur'anu, a.., ali se spominje termin tertll,
to u kontekstu ove tematike ima isto znaenje.

2) Terminoloko znaenje tegw'ida

Ovaj termin poblie oznaava i precizira izgovorno-akustiku bazu
(me]]arig) u kojoj se glasovi tvore na prirodan nain, sa svim svojim, stalnim i
nestalnim, akustikim osobinama (~ifat). 5
Iz ovog terminolokog znaenja proizilazi nekoliko injenica:
a) Kur' anski glasovi (konsonanti i vokali), imaju u govornom aparatu iz
govorno-akustike centre koje treba znati precizno aktivirati, a potom dotine
glasove artikulirati, kako ne bi dolo do njihove meusobne zamjene.
b) Glasovi posjeduju i stalne akustike osobine (e~-~ifiitu-g-gatiyye), koje
u toku izgovora moraju biti akustiki perfektuirane. Ukoliko se svojstva glaso
va meusobno zamijene, time se mijenjaju i znaenja kur' anskih rijei, to je,
sa islamskog stanovita, nedopustivo.
e) Konsonanti i vokali imaju i nestalne akustike osobine (e~-~ifiitu-1-
'ariga), a one se manifestiraju samo u onim sluajevima kada su glasovi u uza
jamnoj vezi. 6
d) U toku uenja Kur'ana, a.., glasove treba izgovarati prirodno, jasno,
precizno i paljivo, bez neprirodnog naprezanja, samoljubivog isticanja i egois
tikogdokazivanja.7

3) Defmicije tegw'ida
Tegwfd je kur'anska disciplina koja se slui fonetskim zakonitostima i
dostignuima, ali se ne svodi samo na ovu oblast, i ne iscrpljuje se na njenom
polju istraivanja. Uloga ovjeka u nastanku tegwidske znanosti je transmisio
na, a njegova znanstveno-kreativna uloga svodi se samo na to, da ve postojee
(objavljene) norme sistematizira, definira i metodoloki iznijansira. O tegwfdu

4 Mr. Mesud Hafizovi, Zbornik radova ITF u Sarajevu, 3/1990, Fonetske studije u ranom periodu Islama, str.l28.

5 Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. ll.

6 Nestalne akustike osobine glasova najbolje se mogu pratiti kroz asimilaciju, nazalizaciju, preobrazbu glasovnih

svojstava i sl.
7 Tegwfdu-1-Qur'iin ... str. 12.

13
TEGWlD

kao znanosti postoji vie definicija koje, u osnovi, imaju isto znaenje, a u naj
veem broju sluajeva temelje se na klasinim izvorima.

I definicija:
"Tertfl (tegwzd) je pravilno i precizno izgovaranje glasova, i poznavanje
(i praktina primjena) pauzalnih formi (Et-tertllu tegwidu-1-Q.uriifi we
ma 'rifetu-1-wuquf). " 8
n definicija:
"Tegwzd je znanstvena disciplina koja izuava izgovomo-akustiku bazu i
njene centre u kojima glasovi nastaju, ~ koji opet u uzajamnoj vezi proizvode
vie akustikih varijanti i nijansi, kao to su: nazalizacija, asimilacija, na
glaenost i nenaglaenost glasovnih osobina, duine i produavanje vokala, al
ofoni (varijante izgovora) vokala, kao i sve ostale pojedinosti koje su vezane za
uenje Kur'ana, a.." 9

m definicija:
"Tegwzd je umijee recitiranja (uenja) Kur'ana, tako da svaki suglasnik
postie svoju punu zvunost i da se istodobno izgovara bez napora ili pretjeri
vanja... Pored prouavanja artikulacije suglasnika, on se bavi poznavanjem za
kona koji odreuju stanku (imalu) ili prijevoj glasa ii u glas z, te kontraho
vanje."10
IV definicija:
"Tegwzd je kur'anska ortoepija (pravilno izgovaranje glasova) koja
izuava sve relevantne i irelevantne finese i nijanse artikulacije konsonanata i
vokala, njihovu uzajamnu vezu i uticaje koji se posredno ili neposredno reflek
tuju na znaenje, smisao, pouku i poruku kur' anskih ajeta. Praktina izvedba
efektivno se odraava i na specifino-melodijskom planu (tengim), pri emu se
moraju poznavati i primjenjivati kako primarna, tako i sekundama pravila i kri
terijumi, to opet zavisi od uroene sposobnosti, dugotrajne vjebe i odgovor
nosti svakog pojedinca." 11
U svim navedenim definicijama naglaava se precizno izgovaranje glaso
va, o emu treba posebno voditi rauna, u toku uenja Kur'ana, a..

8 Ovu definiciju je izrekao H. Alija, r.a., tumaei 32. ajet sure El-Furqlin (eyb Mal}rniid ljalll El-I:Iu~ari, Me'a-l
qur'iini-l-kerlm, Kairo, 1965, str. 37.).
9 El-ltqiin ... o.c., str. 132.
l ONerkez Smailagi, Leksikon/slama, Sarajevo, 1990., str. 601.
ll Ova definicija je pokuaj da se objedini klasino i savremeno definiranje ove znanosti.

14
 UVOD

4) Predmet izuavanja tegw'ida

Ova znanost izuava kur' ansku ortoepiju, odnosno izgovomo-akustike
centre u kojima se glasovi produciraju i nain na koji se oni izgovaraju, a pot
om povezuju u rijei, rijei u ajete, a ajeti u manje ili vee cjeline. Izvori za
nastanak tegwfda su: Objava, Sunnet i Igma'.
Allah, d.., nareuje da se Kur'an, a.., ui tertflom, a to znai da se mo
raju slijediti zakonitosti tegwldske znanosti.
Muhammed, a.s., je tu naredbu praktino realizirao i prvu generaciju
muslimana nauio primjeni pravila tertfla.
Islamski mislioci su, na osnovu postojeeg iskustva i vjerodostojnih pre
daja, definirali norme i kriterijume bez kojih se Kur'an, a.., ne moe pravilno
uiti, odnosno oni su ve postojeoj praksi dali formu, ili priciznije reeno, ute
meljili su tegwfd kao egzaktnu znanost.
Ako se razmotri tematika tegwldske znanosti, njena terminologija i meto
dologija, i kada se analiziraju njene definicije, povijesni nastanak i razvoj, onda
se moe rei da je tegwfd objavljena kur'anska fonetika. Ona izuava tri seg
menta Allahove objave:
a) Artikulaciju kur' anskih glasova, sa svim njihovim stalnim i nestalnim
akustikim osobinama, koje se zbog uzajamne veze glasova, pojavljuju u vie
akustikih varijanti i nijansi.

b) Pauzalna (waqO i poetna forma (ibtida') imaju, u izuavanju tegwlda,

veliki znaaj, jer su direktno vezane za smisao i znaenje kur' anskih rijei i
sintagmi.
e) Tegwldska znanost se bavi i fonetskim promjenama koje se dogaaju
zbog meusobnog uticaja glasova, bilo u jednoj rijei ili sintagmi. usljed bli
zine izgovomo-akustikih centara i slinosti glasovno-akustikih osobina, vo
kali se iz specifinih razloga produavaju, a konsonanti se nazaliraju, asimilira
ju, preobraavaju, ili se zbog svojih odreenih fonetskih karakteristika,
izgovaraju prirodno, bez ikakvih promjena.
U prvom i drugom sluaju, odnosno, pravilno izgovarati glasove i prim
jenjivati pravila pauzalne i poetne forme je stroga obaveza (wagib). Neznanje,
neopreznost, neodgovornost i svi propusti ove vrste zovu se luiJ.unun geliyyetun
(vidljive greke), a mogu ih uoiti i slabiji uai. initi pogreke ove vrste je
strogo zabranjeno (Q.aram), posebno onda kada se grijei zbog neodgovomos
ti.l2

12 Mu~ammed E~-~lidiq Qami)awl, El-Burhiinufi tegwldi-1-Qur'iin, Bejrut, 1985., str. ll.

15
TEGWlD

Primjena pravila iz prva dva segmenta je u kategoriji wagiba, zato to nji

hovo izostavljanje dovodi do promjene znaenja kur'anskih ajeta. To se, uglav
nom, dogaa u dva sluaja:
l) Kada doe do fonetske opozicije, odnosno ako se jedan glas, zbog
neznanja ili neopreznosti uaa, zamijeni nekim drugim, njemu slinim glas
om.13
2) Ukoliko se u toku uenja pauzira na onim mjestima gdje se to ne smije
uiniti, osim u vanrednim okolnostima, kao to su: kaalj, zijevanje, nagla
glavobolja, razne vrste opasnosti i sl. 14
Primjenjivati pravila iz treeg segmenta (medd, ihfa', idgam, iqlab, i~har
i sl.) je sunnet, a izostavljati ih je mekriih (pokueno). Greke i propusti ove
vrste zovu se luiJ.unun !Jafiyyetun (skrivene pogreke), koje uoavaju samo do
bri poznavaoci tegwidske znanosti. 15
S obzirom da Allahov poslanik preporuuje uenje, melodinim glasom,
pravila tegwida pruaju mogunost i za takvu izvedbu, ali samo onima koji
imaju razvijen sluh i dobre glasovne mogunosti. Svako je duan podesiti glas
prema svojim individualnim sposobnostima. 16
Melodija (tengim) u toku uenja Kur' ana, a.., je ,,komponovana" pravili
ma tegwidske znanosti, i izvan te ,,kompozicije", Allahova objava se ne moe i
ne smije uiti.

5) Podjela tegw'ida
U toku objave Kur'ana, a.., melek Gibril je nauio Muhammeda, a.s.,
praktinoj primjeni tegwidske znanosti koja do tada nije bila poznata meu
Arapima.
Allahov poslanik je nauio ashabe izgovoru i razumijevanju kur' anskih
rijei, a oni su kao misionari, putnici ili trgovci, steeno znanje iz oblasti
tegwida i drugih islamskih disciplina prenosili na sljedeu generaciju.
irenje Islama meu nearapske narode, podstaklo je islamske mislioce da
i u pisanoj formi sublimiraju, definiraju i metodoloki utemelje ve postojee
13 Treba naroito paziti da se meusobno ne zamijene slijedee grupe konsonanata: (t \), (1 s ~). (Q !! h), (d <;(), (g z
~). ('ajn g), (q k).
14 Kao primjer nedozvoljene pauzalne forme, moe posluiti i ovaj ajet: O vjernici, nemojte obavljati namaz u pija-.
nom stanju... (En-Nisa 43). Ukoliko se pauzira poslije rijei namaz, onda se dobije sasvim pogreno znaenje, po kome
se vjernicima zabranjuje namaz. Meutim, namaz je nareen, a zabrana se odnosi na osobe koje su u pijanom stanju.
15 EI-Burhiinufitegwldi-1-Qur'tin, o.c. str. ll.
16 U hadisu koga prenose: Ebii Dawiid Nesa'i i Ibn Mage, Muhammed a.s. kae: "Uljepavajte uenje Kur'ana,,
a., vaim glasovima" (Me'a-1-Qur'tini-1-kerlm, o.c., str. 68.).

16
 UVOD

norme o uenju Kur'ana, a. ., koje su do tada uvane putem usmene predaje.

Taj zadatak je obavljen u I i II stoljeu po Higri, a najee se spominju imena:
Ebu-1-Eswed Ed-Du'eliya, Ebu-1-Qasim 'Ubeyd b. Sellama, IJalil b. AQ.meda i
dr.l7

Da bi se stekla minimalna sigurnost i sposobnost za pravilno izgovaranje

kur'anskih rijei, neophodno je proi kroz dvije faze uenja. U tom smislu,
tegwid se dijeli na:
a) Teorijski dio ('ilmiyyun)
b) Praktini dio ('ameliyyun)
Pod teorijskim dijelom podrazumijeva se prva, poetna faza u kojoj se
ue osnovna pravila, vezana za uenje Kur'ana, a. . Izuavati ovaj aspekt
tegwidaje kolektivna obaveza muslimana (far4i kifiye). Svaka generacija je
duna pripremiti i obrazovati strunjake za tegwidsku znanost koji e njene za
konitosti prenijeti na sljedee pokoljenje. Kao argument za ovu tvrdnju navodi
se kur' anski ajet koji obavezuje skupine muslimana " ... da se upute u vjerske
znanosti i neka opominju narod svoj da mu se vrate, da bi se Allaha bojali". 18
U toku izuavanja teorije tegwida nije neophodno imati mentora, odnos
no, mogue je samostalno nauiti i razumjeti osnove ove znanosti.
to se tie praktine primjene, uiti po pravilima i kretirijumima
tegwidske znanosti je far4i 'ayn (individualna obaveza i odgovornost), bilo da
se ui cijeli Kur'an, a. ., siira ili jedan ajet. Ova obaveza temelji se na Kur'anu,
Sunnetu i Igma'u.

6) Argumenti o nastanku tegwidske znanosti

a)Kur'in
Allah, d.., nareuje: Izgovaraj Kur'an paljivo (tert'flom). 19 To znai:
ui ga pravilno i precizno, paljivo i odgovorno, smireno i skrueno, raz
miljajui o kur' anskim poukama i porukama. U citiranom ajetu, rije rettil
(izgovaraj, ui) pojaana je infinitivom tert'fla. Cilj ovakvog naina izraavanja
je razvijanje interesa za pravilnim uenjem Kur'ana, a u isto vrijeme i elja da
se ivi po njegovim uputama. Naredba u navedenom ajetu je u kategoriji
wagiba (obaveze), zato to je tertfl (preciznost, nadnaravnost, mudrost,
savrenost) svojstvo Kur'ana, a.., kao to se kae u ajetu: I mi ga sve ajet po
ajet objavljujemo (tertflom). (El-Furqan, 32)
17 Tegwidu-l-Qur' iin ... str. 13-14.
18 Et-Tewba- 122.
19 El-Muzzemmil- 4.

17
TEGWlD

b) Sunnet
Drugi izvor koji govori o obavezi primjene tegwida su hadisi Mohamme
da, a.s., i njegov sunnet. Prema vjerodostojnim predajama, Poslanik je rekao:
"Uite Kur'an arapskom melodijom i tonovima. " 20
Kada se uzme u obzir daje on objavljen na arapskom jeziku, onda je sas
vim jasno da mu jedino i odgovara melodija i tonalitet dotinog jezika. U tom
smislu nisu dozvoljeni niti mogui bilo kakvi muziki uticaji, niti se uenje
moe podvesti pod bilo koji anr u muzici.
S druge strane, Mohammed, a.s., je nauio ashabe primjeni pravila
tegwidske znanosti, a oni su to svoje znanje prenosili na mlau generaciju. U
predajama se navodi da je 'Abdullah ibn. Mes 'ud uo nekog ovjeka koji je
uei Kur'an, a.., u rijei lil-fuqara'i21 ispustio duinu el-mute~~il, pa gaje up
ozorio, rekavi mu: "Allahov poslanik nas nije uio da tako izgovaramo duine
vokala." Potom je 'Abdullah ibn. Mes'iid prouio ajet u kome se nalazi naved
ena rije, primjenjujui pravilo o produavanju vokala. Dakle, u ovom drugom
izvoru imamo kao argument i Poslanikove rijei, a i njegovu praksu.
e) Igmi' (idma)
Trei izvor, prema kome je obavezno primjenjivati pravila tegwidske
znanosti, je Igma'. To znai da su svi islamski mislioci suglasni da se Kur'an,
a.., mora uiti onako kako je objavljen, tj. tertilom. Ovaj termin podrazumijeva
obavezu primjene pravila tegwida. 22
Poetnici u uenju, naroito u prvoj fazi obrazovanja iz ove oblasti, mo
raju imati mentora koji e ih praktino uvjebavati primjeni tegwidskih pravila.
Samo na ovaj nain, potom svakodnevnom vjebom i samodisciplinom,
poetno znanje iz ove znanosti moe se savladati i za krae vrijeme. Da bi se
dostigao visok stepen u uenju Kur'ana, a.., pored studioznog i dugotrajnog
izuavanja tegwida, potrebno je baviti se i ostalim islamskim disciplinama.

Najvrednije je ono uenje u kome uestvuju: jezik, razum i srce. Je

zik uva ispravnost glasova, razum tumai njihova znaenja, a srce uva
njihove upute, savjete i opomene. Dakle, jezik izgovara, razum spoznaje, a
srce pouke prima.23

20 Tegwid uva kur'iinsku (objavljenu) melodiju (tengim) od uticaja bilo kojeg anra u muzici, na bilo kojem pros
toru, i u bilo kojem vremenu. U tom smislu treba shvatiti preporuku u navedenom hadisu.
21 Et-Tewba - 60.
22 Tegwldu-l-Qur'iin ... str. 15-17.
23J:Iusni eyb 'U1miin, lfaqqu-t-tiliiwe 'alii riwiiyeti ljaJ~ 'an 'A~im we Qiilun we Wer we-d-Duri, Aman, 1990.,
str.23.

18
 UVOD

Kur'an, a. ., se moe uiti i bre i sporije. Tempo se mora prilagoditi pre

ma vlastitim izgovornim mogunostima i glasovnim sposobnostima. U tom
smislu, tegwid se dijeli na:
a) TERTIL, polagahno recitiranje (uenje),
b) I:IADR, brzo recitiranje (uenje) i
e) TEDWIR, odmjereno recitiranje (uenje). 24
Iz dosadanjeg uvodnog izlaganja moe se zakljuiti sljedee:

l) Kao egzaktna znanost, tegwid izuava zakonitosti i metode pravilnog

uenja Kur'ana, a.. Qira' et je sposobnost i vjetina praktine realizacije tih
normi, a kvalitet njihove primjene zavisi od odgovornosti i glasovno
izgovornih sposobnosti svakog pojedinca. U toku uenja i obuavanja, najefi
kasnija je auditivno-vizuelna metoda.
2) Izuavati ovu znanost je farqi kifiye, tj. kolektivna obaveza svake ge
neracije muslimana.
3) Praktina primjena tegwida (tertila) je farqi 'ayn, a to znai, individu
alna dunost i odgovornost svakog pojedinca bez obzira, da li uio jedan ili
vie ajeta, ili cijeli Kur'an, a..

24 Leksikon islama, o.c., str. 601.

19
 j

j
 IMAM 'Afj/M l NJEGOV RAWIYA f!AFfj

IMAM 'A~IM I NJEGOV RAWIYA l;IAF~

Od sedam mutewatir (potpuno vjerodostojnih) verzija uenja Kur'ana,

a.., u svijetu se praktino primjenjuju samo etiri verzije. Veina muslimana u
svijetu, meu kojima smo i mi sa ovih podruja, ue Kur'an, a.., prema verziji
imama 'A~ima i predaji njegovog uenika i rawiye (prenosioca) I:Iaf~a. U jed
nom dijelu Sjeverne Mrike, muslimani slijede qira'et (verziju) imama Nafi'a
El-Medeniya i riwayet njegovih uenika Qaliina i Wera. U pojedinim dijelovi
ma Sudana i Jemena, Kur'an, a. ., ~ ui po Ebii 'Amrovoj verziji koju prenosi
Ed-Diirt. 25

l) Imam 'A~im b. Ebi En-Negiid

U qira'etu Kur'ana, a.., na imam je Ebii Bekr 'A~im b. Ebi En-Negiid
El-Esedi. U izvorima se ne navodi mjesto i godina njegovog roenja. Zna se da
je ivio u Kuti, a preselio je na Ahiret 127. g. po Higri. A~im pripada genera
ciji tabi'ina. Na imam je svojevremeno u iroj regiji bio jedan od najboljih
poznavalaca arapskog jezika, tegwida i drugih islamskih znanosti, a osim toga,
imao je i lijep glas. Slovio je kao najbolji qariya svog vremena. Ebu-Ishaq Es
Sebi'i je za njega rekao: "Nisam uo nikoga da tako dobro ui Kur'iin, a..,
kao 'A~im."
Uitelj naeg imama je bio Zurr b. I:Iubey, a njegova verzija uenja se
vezuje za 'Abdullah ibn Mes 'uda koji je uio pred Allahovim poslanikom.
A~im je bio uenik i Ebii 'Abdu-r-RaQ.mana 'Abdullah b. I:Iabiba Es
Sulemiya, koji je bio uitelj Poslanikovih unuka Hasana i Husejna. 'Abdu-r
RaQ.manova verzija uenja vezuje se za H. Aliju, r.a., a on je nauio uiti
Kur'an, a. ., od Muhammeda, a. s.
Imam 'Asim je imao mnogo uenika i prenosilaca svog qira'eta (verzije),
a najpoznatiji su: u 'be i na rawiya (prenosilac) l:laf~.

25 Haqqu-t-tiliiwe... o.c., str. 13.

21
TEGWlD

2) l:laf~ b. Suleyman
Meu najboljim uenicima i najpouzdanijim rawiyama imama 'A~ima
bio je i EbU 'Umer b. Suleyman b. Mugire El-Bezzaz. Roen je 90. g. u Kuti, a
preselio je na Ahiret 180. g. po Higri. Za rawiyu naeg qira' eta YaQ.ya b. Mu 'in
je rekao: "Najvjerodostojnije predaje o verziji uenja imama A.~ima prenosi
Efaf~ b. Suleyman."
l:laf~ je cijeli ivot uio i prouavao Kur'an, a.., i kao jedan od najboljih
qariya u tom vremenu, putovao je u Bagdad i Mekku, a imao je mnogo uenika
i u rodnoj Kuti.
irenjem Islama, sistematizacijom usmenih predaja i pojavom pisanih
djela iz ove oblasti, naredne generacije su savjesno i odgovorno preuzele oba
vezu da ue i izuavaju Kur' an, a.. Prema tome, povijesna predaja naeg
qira'eta koji se vezuje za imama 'A~ima, iz~leda ovako:
l:laf~- > 'A~im- > 'Abdu-r-Ral}.man b.l:labib Es-Sulemi, Zurr b.l:lubey
El-Esedi - > 'Utman b. 'Affan, 'Aliyy b. Ehi Talib, 'Abdullah b. Mes'Ud,
Ubeyy b. Ka 'b, Zeyd b. Tabit - > Mul}.ammed, a.s., kome je melek Gibril dosta
. K,_ v
VIO ur an, a.s., o
dAll:;:J..
aua, dvv26
z.s.
Muslimani u svijetu, osim jednog malog broja na podruju Afrike i Jeme
na, primjenjuju qira'et koji se vezuje za imama A~ima, a ovu verziju uenja
prenio je na sljedeu generaciju njegov uenik i rawiya l:laf~ b. Suleyman. S
obzirom na ovu injenicu, najvie djela iz ove oblasti, napisano je prema ovoj
verziji koju i mi slijedimo u toku uenja Kur'ana, a..

26 a) 'Abdu-r-Ral;lmlin b. Mui)amrned b. Zenge!e,lfuggetu-1-qirii'iit, Bejrut, 1979., str. 57-59.

b) Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. 47-48.
e) Haqqu-t-tiliiwe ... str. 22.

22
 IST/'Al)A I BESMELA

Ill

ISTI'AJJA I BESMELA

IZGOVARANJE ISTI'AtlE (ISTI'AZE)

Uenju Kur' ana, a.., mora se prii ozbiljno, savjesno i odgovorno. Ta

kav pristup podrazumijeva tjelesnu i duhovnu pripremu. U tom smislu najbolji
uzor nam je Muhammed, a.s., i ashabi. 'Abdullah b. Mes'iid je smatrao da
qra'et predstavlja svean trenutak, pa je zato oblaio lijepu i sveanu odjeu
prije samog uenja. Tako lijepo obuen i namirisan uio bi Kur'an, a.., i
obavljao namaz. 27
Ovakav postupak 'Abdullah ibn Mes 'uda proizilazi iz njegovog stava o
moralnom liku i duhovnom stanju uaa. On o tome kae: "Qariya (ua) tre
ba da razmilja nou dok drugi spavaju, da posti danju dok drugi jedu, da
plae iz pobonosti dok se drugi smiju, da mudro uti dok drugi besposleno go
vore, da skruen bude dok su drugi nemarni, da bude sjetan i zabrinut dok se
drugi bezbrino raduju. " 28
Nakon tjelesne i duhovne pripreme, neposredan uvod, znak ili signal za
poetak uenja su isti 'aga i besmela. Isti 'aga je dova u kojoj molimo Allaha,
d.., za pomo, zatitu, spas, sigurnost i utoite od spletki i zamki prokletog
eytana. On pravi smetnje na relaciji ua-sluaoci. Isti 'aga pomae, da uz
Allahovu, d.., pomo, te smetnje budu uklonjene.
Ova dova nije kur' anski ajet, pa zbog toga i ne postoji njena asolutno
obavezujua forma. 29

l) Verzije isti'i4e
Izgovaranje isti'age temelji se na Kur'anu, a.., i sunnetu Muhammeda,
a.s., Allah, d.., kae:
.r;) ~~k:~l\ ~:ill~ i~:.~ 0~1 01) 11~
Kada hoe da ui K ur'iin, zatrai od Allaha zatitu od ey(iina proklet
og. (En-NaQl- 98.)
27 Me'a-1-Qur'iini-l-kerlm, o.c., str. 87.

28 Ibid. str. 87.

29 Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. 91.

23
TEGWlD

Prenosi Nafi' b. Gubeyr b. Mut'am od svog oca da je Poslanik prije

uenjaKur'ana, a. ., izgovarao isti 'agu, pa zbog toga, kae b. Mu t'am, i ja pos
tupam na ovaj nain.
Tekst isti'age moe biti i dui i krai. U svom Giimi'u El-~ulwanl kae:
"Isti'aga nema odreenu formu koja bi bila obavezujua, pa ko hoe neka je
proiri, a ko eli da je skrati i to mu je dozvoljeno."
U Sunenu Ebii Dawiida nalazi se hadis koga prenosi Gubyer b. Mufam,
a prema ovoj predaji, jedna od verzija isti 'age glasi:
Jlk: 11 0.- JJ~ 1;l
Kao to je u ovom sluaju skraena, ova sintagma se moe i proiriti sa
jednom ili vie rijei, kao na primjer u verziji 30:

r:;) ~~k:l1 ~~l ~l ~l~~ 1;1

Najpoznatije verzije isti 'age su:

.r:;-:11 ~lk: 11 ~ ;ll~ 1;l

31. r:;) ~1k:11 ~~~;!J~ 1;T
.r:;) ~~k:l1 ~ ~~ ~~ ~~ ~~ 1;T
.r:;) ~1k:11 ~ ~~ ~~ ~~ 1;T
32. ~..~JI (:._. 11 ;. ~~ .r:;) ~lk:11 ~ ;!J~ 1;T
~w1).. ;,j :ill1 ~::TJ .r:;) ~~k: 11 ~ ~~ 1;T
.r:;) ~lk: ll~ f-~1 ~lkLj f-fJI +~~l~~ 1;T
w1 Jlk: 11 0.- u.i1 JJ~ 1;T
_;:J _;:J

:S;JI
33. Jlk:110.- :S~1 JJ~ 1;T
.. .
... ...

.r:;) ~1k:110:- ~~'.i_~::.\

Ovu posljednju verziju prenose Et-Tewri i El-Ewza'i. 34
30 Ibid. str. 89-90.

31 Ibid. str. 89.

32 El-Burhiinufitegwidi-1-Qur'iin, o.c., str. 13.

33 Hfz. Ibrahim Trebinjac, Zbornik radova ITF, Sarajevo, 111982., Uenje i prouavanje Kur'ana, str. 85-86.

34Ibn. Ketir, TefsTru-1-Qur'iin, I sv., Kairo, (bez_ godine izdanja), str. IS.

24
 ISTI'ApA I BESMELA

Od svih gore navedenih, prva verzija isti 'age je najodabranija, i njena

forma je igma'om prihvaena u cijelom islamskom svijetu. Prednost ovoj ver
ziji daje se na osnovu hadisa koga biljee: Bugari, Muslim, Ehu Dawud i En
Nesa'i. Naime, prenosi se da je 'Ame rekao: "Dok smo sjedili kod Alliihovog
poslanika, posvaala su se dva ovjeka,pajejedan od njih grdio drugog toliko
srdito da je ovaj pocrvenio od bijesa. Muhammed, a.s., ree: "Ja znam tekst,
pa ako ga neko od vas izgovori, prestae mu srdba, a taj tekst glasi:
.r-;:.ll ~~la:~ll 0:- ~~~;l
"Molim Allaha, d.., da me zatiti od ey(iina prokletog. "35
Ovu verziju isti'age prihvatili suimami u qira'etima, a isto tako i imami
u fiqhu, kao to su: afiya, Ehu J:Ianife, AJ].rned i dr.
Ostale verzije praktino se ne primjenjuju, ili su sasvim rijetko u upotre
bi.

2) Da li je isti'i4u obavezno uiti

U ajetu koji govori o isti'agi 36 , glagolfeste'i4 (zatrai zatitu) upotrijebl

jen je u formi imperativa. S tim u vezi nameu se dva pitanja:
a) Da li je isti'agu obavezno izgovarati (wagib) ili se ona samo prepo
ruuje (musteQ.ab)?
b) Ako je uenje isti'age obavezno, da li se to odnosi samo na Allahovog
poslanika, ili na svakog uaa?
U vezi ovih pitanja i odgovora na njih, postoji vei broj razliitih
miljenja, a mi, ovom prilikom, navodimo najea:
l) Manji broj islamskih uenjaka smatra da je obavezno (wagib) prije
uenja Kur'ana, a.., prouiti isti'agu. Ovog miljenja su: 'Ata', E!-'fewri,
Dawiid i Razi. Njima se prikljuuje i Ibn Sirio, s tim to on misli da je ove oba
veze osloboen onaj ko, bar jedanput, u ivotu izgovori isti 'agu. 37
Da bi argumentirali ovakav stav, spomenuti alimi ukazuju na injenicu da
je u navedenom ajetu glagol upotrijebljen u formi imperativa, odnosno, isti 'aga
je nareena i Muhammedu, a.s., a i svakom drugom uau. Ko se toga ne
pridrava, taj grijei. 38

351bid. str. 15.

36 En-Nal)l- 98.

37 En-Niiri E~-~afiiqisi, Gaytu-n-nefi'i fi-1-qirii'iiti-s-seb'i, Ma\ba' Mus\afii El-J:Ialebi bi Mi~r. 1304., g. po Higri,

str.l9.
381bn Ke!ir, Tefslr, sv. ill. o.c. str. 586.

25
TEGWlD

El-Mekki tvrdi da se naredba odnosi samo na AIUihovog poslanika, ali ne

i na ostale uae Kur'ana, a.. 39
2) Veina islamskih uenjaka smatra da je isti'aga samo preporuena
(mustel}.ab), pa zbog toga se nee poiniti grijeh ukoliko se ona izostavi. lako je
u ajetu o isti 'agi glagol upotrijebljen u imperativu, on ima znaenje preporuke.
Analogno ovom ajetu, El-Mekki navodi sline primjere, kao to su ajeti: o
l}.aggu, 40 o gumi, 41 o udaji i enidbi,42 o poligamiji43 i dr., u kojima su glagoli
upotrijebljeni u formi naredbe, ali imaju znaenje preporuke ili mogunosti. 44
Prema tome, izgovaranje isti 'age na poetku uenja se preporuuje
(muste}:l.ab), ali u praksi ona se redovno ui, i ni jedan je ua ne izostavlja, niti
je treba izostavljati.

3) Kada se isti 'aga ui

S obzirom da je u ajetu o isti 'agi glagol upotrijebljen u perfektu, a glasi:

fe iqii qare 'te (kada proui), postavlja se pitanje, da li se isti 'aga izgovara na
poetku, ili nakon to se uenje zavri?

U tom smislu postoji nekoliko miljenja, od kojih su najea:

a) Naglaavajui jeziki aspekt ovog pitanja, odnosno injenicu da je
glagol upotrijebljen u perfektu, nekolicina islamskih alima smatra da se isti 'aga
izgovara poslije uenja Kur'ana, a.. Ovog miljenja su: Es-Sigistani, Ebii Hu
reyre, Ibn Sirin i lbrahlm En-Nab-'1. Ovo su pojedinani stavovi, i oni nemaju
neku vrstu argumentaciju.45
b) Veina islamskih uenjaka stoji na stanovitu da se isti 'aga izgovara
prije uenja. Kako kae Ebii amme, ovu praksu su preuzela kasnija pokoljen
ja, od generacija iz ranijeg perioda.46
Osim toga, Kur'an, a.., ima svoju metodologiju izlaganja, prema kojoj
se glagoli u vie ajeta nalaze u perfektu, ali imaju znaenje sadanje ili budue
radnje.

39 Ubeyy Mu~ammed b. Ebi Talib El-Qaysi, E1-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i we 'ilelihii we hugegihii, sv.l.
Damask,1974.,str. 7.
40EI-Ma'ida- 2.
41 El-Gumu'a-10.
42En-Niir-32.
43 En-Ni sa' - 3.
44 E1-Kefu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i... o.c. str. 8-9.
45 Ibn Ketir, Tejslr, sv. ill. o.c. str. 587.
46 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c. str. 92.

26
 ISTI'Al)A I BESMELA

e) Tree miljenje objedinjuje dva prethodna stava, po kojem isti'agu tre

ba izgovarati i na poetku i zavretku uenja. S obzirom da se ey~an, nakon
uenja, ponovo pribliava ovjeku u namjeri da ga zavede, izgovaranje isti 'age
je potrebno i na poetku i na kraju. 47
Najodabranije je miljenje da se isti 'aga izgovara na poetku uenja
Kur'ana, a.., to je redovna praksa i svih qariya.

4) Uenje isti'a4e glasno i beujno

Isti 'aga se moe izgovarati i glasno i tiho, u sebi. Meu predstavnicima

qira'etskih verzija, beujno su je izgovarali imami Nafi'i I:Iamza. Po drugim
predajama, Nati' je potpuno izostavljao isti'agu, a glasno je uio besmelu, dok
je I:Iamza i isti 'agu i besmelu izgovarao glasno prije sure "El-FatiQ.a", a u osta
lim sluajevima, isti 'agu je uio beujno. Spomenuti imami su postupali na
ovaj nain iz dva razloga:
a) Isti 'aga nije kur' anski ajet, pa se njenim beujnim izgovorom eli
ukazati na tu injenicu.
b) Isti 'aga je dova, a jedan od adaba dove je tiho izgovaranje njenog tek
sta. Ima pojedinanih miljenja po kojima je dovoljno samo mislima registrirati
tekst isti 'age, bez izgovaranja rijeima.
Ostali imami qira'etskih verzija isti 'agu ue glasno, posebno onda kada
ima slualaca, jer je ona znak, signal i upozorenje prisutnima da se pripreme za
paljivo sluanje qira'eta Kur'ana, a.. 48
Da li je bolje isti 'agu uiti glasno ili beujno, zavisi od okolnosti u koji
ma se ua nalazi. U tom smislu, beujno izgovaranje se preporuuje
(musteQ.ab) u etiri sluaja:
l) Kada qariya ui sam, bez prisustva slualaca.
2) Ako ui tiho, u sebi.
3) Ukoliko ui sa vie razliitih mjesta u Kur'anu, a.., a nije na poetku
samog uenja.
4) U toku obavljanja namaza, bez obzira da li klanja sam, ili se nalazi u
gema'atu.
Isti 'aga se ui glasno u sljedea dva sluaja:
l) Ako uenju prisustvuju sluaoci.

47 Ibid. str. 92.

48 Gay[u-n-nef'ifi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c. str. 20-21.

27
TEWiD

2) Ukoliko se dri predavanje, ili se vodi razgovor o nekom islamskom

pitanju.
Prema tome, isti'aga se moe uiti i glasno i beujno, to zavisi od datih
okolnosti.

5) Uenje u jednom ritmikom dahu

Uobiajena je praksa da se pauzira poslije prouene isti 'age i besmele, a
potom da se uenje nastavi. Ua moe i da ne pauzira, nego da u jednom rit
mikom dahu proui i isti 'agu i besmelu i poetak ajeta koji slijedi. U tom
smislu postoje etiri mogunosti:
a) Da ua pauzira poslije isti'age i poslije besmele, to se praktino i
najee ini.
b) Da pauzira samo poslije prouene isti'age, a da u jednom ritmikom
dahu proui besmelu i poetak ajeta koji slijedi.
e) Da proui isti'agu i besmelu u jednom ritmikom dahu, potom pauzira,
a onda nastavi uiti ajet ili suru.
d) Da u jednom ritmikom dahu proui i isti 'agu i besmelu i poetak aje
ta koji slijedi.
S obzirom na to da prije sure ,,Et-Tewba" nema besmele, islamski
uenjaci u ovom sluaju dozvoljavaju da se izabere jedna od dvije mogunosti:
l) Prouiti isti 'agu bez besmele, pauzirati, a potom nastaviti uiti suru
,,Et-Tewba".
2) Izgovoriti u jednom ritmikom dahu isti 'agu i poetak sure ,,Et
Tewba," s tim da se ni u ovom sluaju nee uiti besmela, jer ona nije napisana
prije navedene sure ni u jednom mushafu. 49
Najbolje je pauzirati poslije prouene isti'age i besmele (osim u suri ,,Et-
Tewba"), a potom uenje nastaviti.
Iz prethodnog izlaganja moe se zakljuiti sljedee:
a) Uenje isti'ageje preporueno (mustel).ab).
b) Ona se ui neposredno prije poetka uenja Kur'ana, a..
e) Isti'aga se izgovara glasno kada uenju prisustvuju sluaoci, a ui se
beujno, ukoliko uimo sami.

d) Najbolje je pauzirati poslije prouene i isti 'age i besmele, a uenje pot

om nastaviti.

49 Tegwfdu-1-Qur'iin, o.c. str. 93-97.

28
 UENJE BESMELE

IV

UENffi BESMELE

Neposredno prije poetka uenja Kur'ana, a.., a nakon isti'age ui se be

smela, iji tekst glasi:

Uime Allaha Svemilosnog Milostivog.

Ovim rijeima eli se postii Allahova, d.., milost i blagoslov. Prije
svakog posla, bilo da je on u islamskom smislu nareen, pohvalan, ili se prepo
ruuje, kao i u svim drugim svakodnevnim situacijama, kao to su: jelo, pie,
spavanje, oblaenje odjee i sl., preporuuje se uenje besmele iji se tekst, kao
dio kur'anskog ajeta, nalazi u suri ,,En-Neml". 50
Govorei o tome zato se spomenuta sintagma zove besmela, Ebii amme
Ed-Dimeqi navodi i druge termine, poznate meu Arapima, a kojima se nazi
vaju pojedine sintagme, maksime, imena i sl. Kao primjer navode se termini:
Hellele ~~ ~1 :JI ~ , l).amdele .ill ~~ , l).asbele ~~ :;...;.. , l).awqale ili l).awleqa
;lJ~~~ ;j ~J J~-~, l).ay'ale ~~ ~ ~. 'abqasi ~~ ~ i dr.5I
Da li je besmela zaseban ajet na poecima sura, pitanje je o kome su ras
pravljali i raspravljaju mufessiri. to se tie imama qira'etskih verzija, oni su
suglasni u sljedeem:
l) Da se besmela izgovara na poetku uenja Kur'ana, a.., bilo da se ui
s poetka, u sredini ili pri kraju sure.
2) Da je napisana ispred sto trinaest sura, i da se kao dio ajeta nalazi u
suri ,,En-Nerni" (ajet 30).52
3) Besmela se ne nalazi prije sure ,,Et-Tewba" (El-Bera'eh), te se zbog
toga, u ovom sluaju nikada i ne ui.
4) Da se izgovara na poetku sure "El-Fatil).a". Prema miljenju naeg
imami 'A~ima i njegovog rawiye (prenosioca) I:Iaf~a, besmela je sastavni dio

50Ajet30.

51 Ebii iimme Ed-Dimeqi, Ibriizu-l-me'iinlminiJirzi-l-eman!fi-l-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, Kairo, 1982., str. 64.

52lbid. str. 65.

29
TEGWlD

svih sura, izuzev sure "Et-Tewba". Zato se ona izvan namaza ui ispred sto tri
naest sura. 53
Ne ulazei u tefsirska tumaenja ovog pitanja, treba napomenuti da su
ona ostavila traga i u qira' e tskim verzijama.

l) Izgovaranje besmele na poecima kur'anskih sura

Kako je napomenuto, besmela je napisana na poecima sto trinaest sura.
Prema pojedinim miljenjima ona se moe i izostaviti ukoliko se izmeu dvije
sure primjenjuje kontekstualna forma (vezivanje sura). Imajui u vidu rasprave
meu mufessirima i uzimajui u obzir injenicu da je besmela napisana ispred
svih sura (osim prije sure ,,Et- Tewba"), meu imamima qira' eta i njihovim
uenicima postoje tri miljenja, a to su:

a) Besmelu treba uiti na poetku svih sura (osim ispred sure ,,Et
Tewba"). Ovaj stav zastupaju imami: Ibn Ketir, Kisa'I, 'A~im i Qaliin (rawiya
imama Nati 'a). 54
Prema predaji koju prenosi El-Mekki, ovoj grupi pripada i imam Nati'. 55
Spomenuti imami ue besmelu na poetku svih sura (osim prije sure ,,Et
Tewba"), zato to je ona u svim mu~Q.afima napisana. Prenosi se daje H. Aia,
r.a., rekla: "Prouite sve to se nalazi u mu~!Jafu. "56
Sasvim logino pitanje postavlja Ibn Omer kada kae: "Zato se ne bi iz
govaralo neto to je napisano u mu~!Jafu?" Drugim rijeima, sve to pripada
kur' anskom tekstu, ili je za njega neposredno vezano, treba prouiti. Na osno
vu ovog miljenja, Ebii Tahir zakljuuje, da je izostavljanje besmele isto kao
kada bi se izostavila neka druga rije ili ajet iz Kur'ana, a.. 57
b) Prema drugom miljenju, besmelu treba uiti, ali se ona moe i izosta
viti, posebno onda kada se primjenjuje kontekstualna (vezujua) forma, s tim
da izmeu pojedinih sura treba prekinuti glas, a zadrati dah (sekta). Ovo pra
vilo primjenjuju imami: Ebii 'Amr, Ibn 'Amir i Wer (rawiya imama Nafi'a). 58

53 a) Mul)ammed Ed-Dibii', Taqrlbu-n-nef'i .fi-1-qira'ati-seb'i, Matbe'a Mu~~ El-l:lalebi bi Mi~r 1347., g. po

Higri, str. 13.
b) Mul)ammed Al)med M'abed, El-mulel]l]a~u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, Medina, 1993., g., str. 18-19.
541bid str. 15.
55 EI-Kefu 'an wugiihi-1-qira"iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 15.
561bid, sv. I, str. 15. (Iqre'u ma fi-1-mu~l)afi)
57 lbrazu-1-me'anlmin IJirzi-1-emiinlji-1-qira'ati-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 65.
58 Taqrlbun-n-nej'ifi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, o.c. str. 16.

30
 UENJE BESMELE

e) U treoj grupi su imam I:Iarnza i njegov rawiya !Jalef. I:Iarnza ui be

smelu samo na poetku uenja i prije sure "El-Fatil)a", dok je izostavlja ispred
ostalih sura. Ovaj imam smatra da besmela nije zaseban ajet, nego je ona dio
ajeta iz sure ,,En-Neml" (ajet 30).
Prema I:Iarnzinom miljenju Kur'an, a.., je jedna cjelina, kao to je cjeli
na i jedna sura, pa zato nema potrebe da te cjeline razdvajamo posebnom sin
tagmom. To to je besmela u mu~l)afima napisana, treba da znai zavretak jed
ne i poetak druge sure. 59
U prilog ovoj konstataciji, El-Mekki navodi rijei Enesa, r.a., koji je uo
AlHihovog poslanika da ui besmelu, ali mu nije poznato da su to inili Ebu
Bekr, Omer i Osman (Muslim). 60
v

Prenosi el-Ehwazl da je imam I:Iarnza rekao: "Cinim sektu izmeu dvije

sure iz jezikih razloga. Osim toga, ua treba da zna kada se zavrava jedna,
a kada poinje druga sura. " 61
Bez obzira na navedena miljenja, besmelu prije svake sure treba
prouiti, osim prije sure "Et-Tewba."
Ako elimo u namazu, na jednom rekatu, uiti nekoliko sura, neemo
uiti besmelu vie puta, nego samo prije sure "El-FatiQa". Imam koji u namazu
predvodi gema'at, postupie na isti nain, s tim da e besmelu uiti u sebi u
svim namazima. Izvan namaza, treba je prouiti prije svih sura, osim ispred
sure ,,Et-Tewba".
Kur'an, a.., je najbolje uiti redom. Ukoliko se odstupi od ovog pravila,
pa se ue ajeti iz razliitih sura, duzeva ili Qizbova,62 nije pri svakoj promjeni
obavezno izgovarati besmelu, iako je bolje prouiti je svaki put, odnosno pri
svakoj promjeni sure, duza ili Qizba.

2) Izostavljanje besmele na poetku sure ,,Et-Tewba"

Jedinstveno je miljenje meu islamskim uenjacima da se ispred sure
,,Et-Tewba" besmela ne ui, jer ona nije napisana ni u jednom mu~l)afu.
U odgovoru na pitanje, zato na poetku spomenute sure nema besmele,
dovoljno je navesti samo nekoliko miljenja.
59 EI-Kefu'an-wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv .l, str. 15.

60Ibid. sv. I, str. 16.

61 /briizu-1-me'iinlmin ~irzi-l-emiinlfi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv.l, o.c., str. 66.
62 Prema tursko-osmanskoj verziji pisanja mu~l)afa, l)izb se sastoji od pet stranica, odnosno nekada vie ili manje,
to zavisi od misaone veze meu ajetima. Svaki duz ima etiri l)izba, a to znai da se u ovom smislu mu~l)af sastoji od
sto dvadeset l)izbova. Njihov poetak i zavretak oznaeni su dijakritikim znakom ( t. )koji je napisan iznad take. Od
ovog i na ovom znaku je najbolje poeti i zavriti uenje.

31
TEGWlD

Malik smatra da je besmela ispred navedene sure derogirana. Prenosi se

daje Osman b. 'Affiin, r.a., rekao: "Sura "Et-Tewba" je dio sure "El-Enfal."
Nismo meu nama nali nikoga ko bi potvrdio da besmela treba doi na
poetku ove sure, pa smo je zato prilikom pisanja mu~IJ.afa i izostavili. "

Iz toga proizilazi daje ona u ovom sluaju derogirana. 63

Ubeyy b. Ka 'b64 je rekao: "Allahov poslanik nam je naredio da uimo be
smetu prije svake sure, osim ispred sure "Et-Tewba."
Muberrid65 kae: "Nema besmele na poetku spomenute sure, jer se u
ovoj sintagmi nalaze Allahova svojstva "Svemilosni" i "Milostivi" (ra!Jmiin i
rahfm), a sura "Et-Tewba" poinje obznanom (bera'etun) koja izmeu ostalog
govori i o ratovanju i prolijevanju krvi. "
'Asim kae: "U besmeli su rijei milosti, a bera'etun je proglas o borbi
iz koje proizilazi ubijanje. "66
S obzirom da se u navedenoj suri govori o ratovanju, borbi i prolijevanju
krvi, ovakve situacije su nespojive sa znaenjem besmele koja ukazuje na svo
jstva milosti i samilosti. 67
U borbi sa neprijateljem nema milosti, nego postoji strategija, odnosno
vjetina, hrabrost, pravda itd.
Analogno prethodno iznesenom miljenju, prilikom klanja qurbana ne iz
govaraju se rijei ra!Jmiin i ra!Jzm, nego samo: bismillahi Allahu ekber.
Na osnovu spomenutih stavova, neki uenjaci ne dozvoljavaju uenje be
smele ni onda kada se sura ,,Et-Tewba" pone uiti na nekom drugom mjestu, a
ne od njenog poetka. U ovom sluaju preporuuju samo isti 'agu, kao to je
preporuuju i onda kada se Kur'an, a.., pone uiti od poetka navedene sure.
Drugi opet smatraju da uenje treba poeti isti'agom i besmelom, bez ob
zira o kojoj se suri radi i od kojeg se ajeta poinje uiti. 68
Posljednje miljenje je prihvatljivije i ono se praktino primjenjuje, uz
napomenu da se izgovara samo isti'aga, bez besmele, u sluaju kada se pone
uiti od poetka sure ,,Et-Tewba".

63 El-Kefu 'an wuguhi-l-qira'ati-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 19-20.

64 Ubeyy b. Ka'b je jedan od najpoznatijih ashaba i uaa Kur'ana, a.., Prouavao je mnoge ashabe i tabiine.
Umro je 23., g. po Higri. (El-Kefu 'an Wuguhi-1-qira'ati-s-seb'i, sv .l, o.c., str. 20.)
65 Muberrid: Mul)ammed b. Yezid izuavao je Kitab Sibeweyha, a uitelji su mu bili Germi i Maziru. Bio je poznat
i priznat filolog. (Feyriiz 'Ubadi, El-bulgatufi tarl/:]i e'immeti-l-luga, Damask, 1972., g., str. 250-251 ).
66 El-Kefu 'an wugiihi-l-qira'ati-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 19-20.
67 Jbrazu-l-me'anlmin!Jirzi-l-emiinifi-l-qira'ati-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 68.
68 Taqrlbu-n-nefi.fi-1-qira'ati-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 15.

32
 UENJE BESMELE

Izmeu sura "El-EnfiH" i "Et-Tewba" mogue su u pauzalna (waqf) i

kontekstualna forma (wa~l). U qira'etima Kur'ana, a.., pojavljuju se sljedee
varijante:
a) Pauzirati poslije sure "El-Enfiil", a potom nastaviti suru ,,Et-Tewba",
uz mogunost uenja isti'age, ali bez besmele.
b) Kraj prve i poetak druge sure prouiti u jednom ritmikom dahu,
primjenjujui pravilo sekte.
e) Primijeniti kontekstualno formu, odnosno u toku uenja spojiti kraj i
poetak jedne i druge sure, ne uei isti'agu i ne primjenjujui sektu. 69

3) Uenje besmele izmeu dvije sure

Kada se zavri jedna sura i besmelom se pone uiti druga, moe se pos
tupiti na jedan od sljedea etiri naina:
a) Odvojiti besmelu od obje sure, odnosno, pauzirati nakon zavretka
prethodne sure, a i nakon prouene besmele.
b) Pauzirati nakon zavrene sure, a zatim spojiti besmelu s prvim ajetom
sure koja slijedi.
e) U jednom ritmikom dahu prouiti i kraj prethodne sure i besmelu i
poetak slijedee sure.

d) Spojiti kraj sure i besmelu, potom pauzirati, a onda nastaviti uiti

sljedeu suru. 70
Prva varijanta je najbolja i ona se preporuuje uaima Kur'ana, a.., tj.
da pauziraju poslije zavretka prethodne sure i nakon prouene besmele, a pot
om da nastave uenje.
Posljednja verzija, odnosno spojiti besmelu samo s prethodnom surom pa
pauzirati, pokuena je (mekruh) varijanta, jer besmela dolazi na poetku sure, a
ne na njenom kraju. 71

4) Vezivanje sura bez uenja besmele

Imami i rawiye u qira'etima koji dozvoljavaju izostavljanje besmele, u
odreenim sluajevima primjenjuju sektu izmeu dvije sure. Ovaj princip sli
jede: Ebii 'Amir, l:famza, Ya'qiib i Wer primjenjujui pravilo sekte izmeu
sljedeih sura:

69 Tegw"idu-1-Qur'iin ... o.c., str. 97.

70 Gaytu-u-nefifi-1-qirii'iiti-s-sebi'i, o.c., str. 22.

71 /briizu-l-me'iinlmin~irzi-1-emiinlfi-l-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 69.

33
TEGWlD

a) El-Muddenir i El-Qiyame
b) El-Infitar i El-Mutaffifin
e) El-Fegr i El-Beled
d) El- 'A~r i El-HumezeY
U ovim sluajevima spomenuti imami i rawiye izostavljaju besmelu a
primjenjuju sektu iz dva razloga:
l) Bez sekte bi se dobila nejasna, neprecizna i zamrena znaenja
kur' anskih ajeta, a ona bi kao takva glasila:
- ...i On jedini prata kunem se Danom... 73
- ... toga dana e vlast jedino Allah imati teko onima... 74
- ...i ui u gennet Moj kunem se gradom ovim... 75
- ... i koji jedni drugima preporuuju strpljenje teko svakom klevetniku
l .. ... 76
pod rugyzvcu
2) Drugi razlog je taj to se od navedenih, prve sure zavravaju rijeima:
oprost (magfrreh), Allahu sve pripada (lillahi), gennet Moj, tj. Allahov (gennet)
i strpljivost (~abr), a druge sure poinju esticom za negaciju (la) i esticom za
prijetnju i upozorenje (weylun). lako su ove estice vezane za smisao teksta
koji poslije njih slijedi, sektom se, ipak, ele odvojiti od posljednjih rijei iz
prethodnih sura, kako bi se izbjegle eventualne greke zbog neznanja ili neo
preznosti onoga ko ui. 77
Prema naem gira' etu i prije spomenutih sura treba prouiti besmelu.
Analogno prethodnim miljenjima i argumentima, nju je neophodno odvojiti
od navedenih sura, odnosno, nakon to se besmela proui, treba pauzirati, a
potom uenje nastaviti.
Pauza u ovim sluajevima je nuna, zato to se iz semantikih
(znaenjskih) razloga ne preporuuje kontekstualna forma (vezivanje) izmeu
rijei raiJ,miin-raiJ,fm i estica za negaciju weylun-lii.

Muhammed, a.s.,je u obinom govoru vodio rauna da svaka misao bude

potpuno precizna i jasna. Kao argument El-Mekki navodi primjer dva ovjeka

72 El-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 17.

73 El-Mudde!!ir- 56., El Qiyiime- l.

74 El-Ini\iir- 19., El-Mu\affifin - l.

75 El-Fegr- 30., El-Beled- l.

76 El-' A~r- 3., El-Humeze- l.

77 Dr. Ragi El- Hiiimi, f!amluferin fi merwiyyi-1-imiimi Wer, Da 'wetu-1-i)aqqi, br. l 0., decembar, 1978., Maroko.

34
 UENJE BESMELE

koji su doli Allahovom poslaniku s namjerom da prime Islam. Nakon to su

izgovorili ehadet, jedan od njih je rekao:
.~ :;.J :i!.~ '.ill ~J ~ :JJ\ ~ ~;~J Y.J J;. :illi_~ :;.
"Onaj ko se pokorava Uzvienom Allahu i Njegovom poslaniku na prav
om je putu i ko prema njima grijei... " Ovdje je ovjek zastao. Pauzom na ovaj
nain dobilo se znaenje po kojem su na pravom putu i oni koji grijee. Mu
harnmed, a.s., je upozorio ovog ovjeka, traei od njega da u govoru bude ja
san i da misao izgovori kao cjelinu, a ona u potpunosti glasi:
.(Sj :ili ~ :;.J :i!.~ '.ill ~J ~ :Jl1 ~ ~;~J Y,J j;_ :JJ1 ~ :;.
"Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom poslaniku na pravom je putu, a
ko prema njima grijei, taj je zalutao. "
Ako nas Allahov poslanik upozorava da u obinom govoru budemo do
kraja jasni, koliko tek trebamo voditi rauna o preciznosti i odgovornosti u
toku uenja Kur'ana, a.. 78
Izlaganje o besmeli moe se rezimirati na sljedei nain:
a) Besmela se izgovara na poetku uenja Kur'ana. U namazu se ui
beujno (u sebi) prije sure ,,El-FatiQ.a", dok se besmela izostavlja na poetku
ostalih sura, a izvan namaza, u prisustvu slualaca ona se izgovara glasno.
b) Na poetku svih sura, ukoliko se ui izvan namaza, besmelu treba
prouiti, osim prije sure ,,Et-Tewba". Ispred ove, a nakon zavretka sure ,,El
Enfiil," moe se izgovoriti samo isti'aga, iako to nije obavezno, jer je uenje u
kontinuitetu. Ukoliko se sura ,,Et-Tewba" pone uiti sa nekog drugog mjesta,
a ne od njenog poetka, besmelu treba izgovoriti, jer je u pitanju sami poetak
uenja.

e) Ako se u toku jednog kontinuiranog uenja prelazi na razliite

Qizbove, sure ili duzeve, besmelu nije obavezno uiti pri svakoj promjeni,
iako je bolje da se ona svaki put proui.
d) Ukoliko se ele vezati dvije sure, najbolje je nakon zavretka prethod
ne, pauzirati, potom prouiti besmelu, pa predahnuti, a zatim nastaviti sljedeu
suru. Kada je u pitanju namaz, vai isto pravilo, s tim da e se besmela prouiti
u sebi samo prije "El-FatiQ.a," u svim namazima, dok se to nee initi prilikom
uenja ostalih sura, nego e se besmela izostaviti. Ovakav postupak temelji se
na miljenju Ebii I:Ianife i Malika koji smatraju da besmela nije zaseban ajet ni
na poetku sure "El-FatiQ.a", a ni prije ostalih sura. Ona je dakle, dio ajeta iz
ve ranije spomenute sure ,,En-Nem1."79

78 EIKefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 18.

79 Vidi: Ibn Ke1ir, Tefslru-1-Qur'iin, sv. I, o.c., str. 17.

35
1
1
1

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
 DRUGI DIO

IZUUVANJE GLASOVA I NJIHOVIH SVOJSTAVA

- IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI

-AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA
-NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI

IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI

Od rijei ma[Jreg izvedena je mnoina me[Jiirig, a ona jeziki znai: isho

dite, mjesto izlaska, mjesto produkcije glasa i sl.
Terminoloki, ova rije oznaava i precizira izgovome centre u kojima se
glasovi produciraju, kao i njihove akustike osobine koje se, u toku artikula
cije, ispoljavaju. 80
Govorni organi bez kojih se ne moe zamisliti artikulacija glasova su:
dunik, grkljan (larinks), drijelo (farinks), jezik, nepce sa zubima, tvrdo nepce
(palatum), mehko nepce (velum), resica (uvula), nosna upljina, usne i plua. 81
U vezi podjele kur' anskih glasova i njihovog svrstavanja u odreene sku
pine prema mjestu artikulacije, postoje tri miljenja, a to su: 82
l) I:Ialil b. Alp:ned, Ibn, Gezeri i mnogi drugi lingvisti klasinog perioda
smatraju da se glasovi produciraju iz sedamnaest artikulacionih centara.
2) Sibeweyh, a\ibi i drugi, misle da postoji esnaest takvih ishodita.
Ovi lingvisti tvrde da dugi vokali nemaju zaseban izgovorni centar, pa ih zbog
toga i svrstavaju u druge odgovarajue skupine.
3) Qu\fllb, Germi i Ferra' dijele izgovornu bazu na etrnaest ishodita.
Prema njihovom miljenju, dugim vokalima ne pripada zaseban izgovorni cen
tar, a konsonante: r, l i n svrstavaju u jednu a ne u dvije skupine.
Ovo poglavlje je obraeno prema prvom miljenju, to znai da se izgo
vorna baza sastoji od sedamnaest ishodita.

80 Mui)ammed E~-Sadiq Qaml)liwi, El-Burhiinu.fitegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 33.

81 Mesud Hafizovi, Lingvistiko djelo Ibrahima Enisa, FIN-Sarajevo, 1994., str. 49.- 50.
82 El-Burhiinu fi tegwidi-1-qur'iin, o.c., str. 33.

39
TEGWiD

I upljina grkljana i usna duplja

, -
Iz ovog izgovornog centra artikuliraju se tri duga vokala: 4$, JI , l . Zbog
vazdunog strujanja iz dubine plua do usne duplje i vani, ovi glasovi se zovu
gewfiyye (dubinski) ili hewa' iyye (strujni). 83

l) Dugi vokal l a
Prema kriterijumu poloaja usana, odnosno, vee ili manje otvorenosti
usta, vokal ti ima vie izgovomo-akustikih varijanti, a to su:
a) Potpuno otvorena varijanta (alofon) izgovara, poznata u fonetici kao
tzv. zadnja realizacija. Ona se praktino primjenjuje onda kada vokal ti bude
poslije velarnih i uvulamih konsonanata, a oni su sadrani u sintagmi:
~=w~
!J,~. 4. g,(, q, ~
Ovoj grupi dodaje se i konsonant r.
U toku izgovora otvorene varijante vokale ii, usta treba neto vie otvoriti
(otvoreni izgovor), usne zaokrugliti i umjereno ispupiti, a usnene miie treba
olabaviti. Pri tom se mora paziti da vokal ii ne dobije prizvuk vokala o, npr.:
0))~ 0~\1.
"" . 0;u
..
0;11 0~~
.
0)(., 0)~~
..
0~~
..
b) Umjereno otvorena artikulacije vokala ii, tzv. srednja realizacija. Ova
kav nain izgovora se primjenjuje onda kada vokal ii bude poslije svih konso
nanata, izuzimajui one iz prethodne grupe.
Izgovarajui ovu varijantu vokala ii, jezik se postavi u najnii poloaj,
usta se umjereno otvore (umjereno otvoren izgovor), usne se meusobno pri
blie, a usneni miii se olabave. U toku izgovora treba paziti da vokal ii ne
prijee u vokal e, osim u sluaju imale, npr.:

e) Vokal ii moe imati zatvorenu i poluzatvorenu varijantu arikulacije

(imala), a to je tzv. prednja realizacija. U qira'etima Kur'ana, a.., imala se po

83 U toku obrade ovog poglavlja koriteni su sljedei izvori:

a) Mul)ammed E~-Sadiq Qaml)liwl, El-Burhiinufitegw/di-1-qur'iin, Bejrut, 1985., str. 27-32.

b) Mul)ammed Salim Mul)aysin, Er-Rii'idufi-tegwldi-1-qur'iin, Kanu m, 1975., str. 26.

e) Mesud Hafizovi, Lingvistiko djelo lbriih'ima Enisa, FIN-Sarajevo, 1994., str. 49-62.

d) Dr. Ibrahim Enls, El-tu!wiitu-1-lugawiyye, Kairo, 1961., str. 9- 53.

40
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI

javljuje kao zatvorena verzija (kubra) i, kao poluzatvorena varijanta, izgovora

vokala ii (~ugra), 84 npr.:

::r-!\5' u ~ \i-:1~ :s-;. 25)~ 25;.

U naem qira' etu nalazi se samo jedan primjer imale. 85

2) Dugi vokal JI' a

S obzirom na poloaj jezika, vokal u je zadnji po horizontali, visoki po
vertikali i bilabijal (dvousneni) prema poloaju usana.
Prilikom izgovora ovog vokala, jezik treba povui unazad, njegov zadnji
dio podii prema velumu (mehkom nepcu), a usne se moraju zaokrugliti i um
jereno ispupi ti, npr.:

3) Dugi vokal 4.S 'i

Prema poloaju jezika, ovaj vokal je prednji po horizontali, a visoki po

vertikalnom kriterijumu. U toku izgovora, usta su umjereno otvorena, a usneni
miii su olabavljeni.
Prilikom artikulacije vokala 1, vrh jezika dodirne donje sjekutie, njegov
prednji dio se uzdigne prema palatumu (tvrdom nepcu), a donja i gornja usna
se umjereno priblie, npr.:

Osim toga to je vokal 1 prednji, visoki glas, u qira' etima se pojavljuje i

njegova labio (usnena) varijanta poznata u tegwidu kao imam. 86
Prema verziji rawije I:Iaf~a, imam se primjenjuje samo na jednom mjestu
u Kur'anu, a.. 87

84/briizu-1-me'iinlmin IJirzi-l-emiinlfi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, o.c., str. 203.-242.

85 Vidi naslov: Specifian izgovor vokala ii

86 'Abdu-r-RaJ:!man b. Mul)ammed b. Zen gele, lfuggetu-1-qirii 'iit, Bejrut, 1974., str. 89-90.

87 Vidi naslov: Neobina /abijalizacija tfamme

41
TEGWlD

ll Najdublji dio grla

88
U Krajnjem dijelu grla tvore se glasovi: o i $.. Ovim konsonantima
Sibeweyh dodaje i elif, jer po njegovom miljenju dugi, vokali nemaju zaseban
izgovorni centar. 89

l) Konsonant $. hemze
Hernze je glotal (duboko-grleni glas) po mjestu izgovara, i ploziv
(praskav) po nainu izgovora. Prema akustikom utisku, ovaj konsonant nije ni
zvuan ni bezvuan.

U toku izgovora hemzeta, glasnice se vrsto pripoje, a disanje na trenutak

prekine. Zrak koji nailazi iz plua naglo otvara formiranu prepreku i na taj
nain proizvodi eksplozivan um, npr.:

U qira'etima Kur'ana, a.., hemze se artikulira u sljedeim izgovomo

akustikim varijantama:

a) Potpuno i jasno izgovaranje hemzeta (tal).qiq).

b) Umekao izgovor ovog konsonanta (teshll).
e) Prenoenje hemzeta na prethodni konsonant (naql).
d) Zamjena hemzeta nekim drugim glasom (ibdal).
e) Geminacija ovog konsonanta s drugim glasovima (tedid). 90
Prema naem qira'etu hemze se uvijek jasno i precizno izgovara (tal).qiq),
osim u sluaju kada se ono umekava (teshil). 91
Kada je hemze bez vokala (sakin) treba paziti da prilikom izgovora ne
.J"" o~ ",. .J A"'
odskae( 0::,Y- ~ 0rl4 ).
2) Konstonant o h
Ovaj glas je glotal (duboko grleni) po mjestu tvorbe i frikativ (strujni) po
nainu tvorbe. Zbog mirovanja glasnica u toku izgovora, konsonant h je bez
vuan.

88 Er-Rii'idu.fitegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 26.

89 Sibeweyh, Kitiib, sv. II, Ma~be'a Mu~tara El-l;lalebi bi Mi~r 1317., po Higri, str. 405.

90 Ebu-1-Qasim,- Firriih E-li~ibi,lfirzu-1-emiini we weghu-t-tehiini, Ma~be'a Mu~tala El-l;lalebi bi Mi~r. 1347., g.

po Higri, str. 29- 30.

91 Vidi naslov: Umekanaartikulacijahemze

42
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI

U toku artikulacije, glasnice se umjereno priblie. Kada se vazduh iz

plua potisne, uje se prirodno strujanje zraka, koje se inae osjeti u toku dis
anja zdrave osobe, npr.:
~L;.l ~?~ ~u <.S_~ ~~ ~e,.~ 1)t:,.
Kao spojena lina zamjenica, konsonant h vokaliziran, moe se nai u
sljedeim pozicijama:
a) Da se 4amma i kesra na konsonantu h izgovaraju kao dugi ili kratki vo
kali, zavisno od toga koji je vokal ili znak na prethodnom konsonantu. Izmeu
ostalih, ovo pravilo primjenjuje i na rawiya I:Iaf~, 92 npr.:
~~j~ e~ ~:J:,:, :.~~ ~ ~~
b) Kada je ova lina zamjenica u treem licu mnoine mukog roda
(hum), na konsonantu h se javlja i 4amma i kesra. Verziju izgovara s 4ammom
primjenjuje imam I:Iamza, i to onda kada zamjenica doe uz prijedloge: 'ala,
ila, leda, npr.:
o J o,... ,.. o J o.- o ,J. o.,"

~..u~~ ~
e) /)amma i kesra s glasom h, prema jednoj verziji, uvijek se izgovaraju
kao dugi vokali, bez obzira koji je vokal ili znak ispred ovog konsonanta. Ovaj
princip slijedi imam Ibn Ke1ir, npr.:
J o

d) ~erna nekim verzijama, u odreenim sluajevima poslije izgovora

konsonanta h pravi se pauza, uz zadravanje zraka u pluima (sekta), npr.:

e) U pojedinim situacijama, neki imami u qira' etima izostavljaju konso

nant h kada primjenjuju kontekstualno formu (bez pauze), 93 npr.:
~;J<:~-:~ ;J

92 Vidi naslov: Izgovor vokala uz uspojenu linu zamjenicu h

93 a) Ibn Jjalweyh, El-lfuggetufi-1-qirii'iiti-s-seb'i, Bejrut, 1977., str. 63. i 100.
b) lfuggetu-1-qirii'iit, o.c., str. 80., 83. i 143.

43
TEGWlD

m Sredina grla (drijelo)

U dijelu drijela (farinksa) tvore se glasovi: t i t 94

l) Konsonant t 1}/h
Ovaj glas je faringal (drijelni) po mjestu izgovora i frikativ (strujni) po
nainu izgovora. Poto prilikom tvorbe, glasnice miruju, konsonant l! je bez
vuan.

U toku artikulacije ovog glasa, drijelni (faringalni) kanal se suzi. Zrak

koji se potisne iz plua, nailazi na tijesan prolaz, pri emu nastaje otar um.
Prilikom samog izgovora, jezik se mora ukrotiti i povui nazad, npr.:

2) Konsonant t 'ayn/ajn
Ovaj konsonant je, kao i prethodni, faringal (drijelni) po mjestu tvorbe.
Za razliku od prethodnog, ovaj glas je ploziv (praskav) po nainu tvorbe. S ob
zirom da u toku izgovora glasnice ne trepere, konsonant tje bezvuan.

Prilikom izgovora glasa t korijen i zadnji dio jezika se povuku unazad.

Nakon to se potisne zrak iz plua i pregrada se u faringalnom (drijelnom) ka
nalu otvori, jezik se mora naglo pomjeriti naprijed, a usneni miii su zategnu
ti, npr.:
~_,7. ~; 0;J~ \'e. e;.:...~~: 7~e. t:~
U toku izgovora ovog konsonanta treba paziti da se meusobno ne zami
jene glasovi: o , t , t

94 Tegwidu-1-qur'iin, o.c., str. HJO.

44
 JZGOVORNA BAZ4 GLASOVA J NJENI CENTRI

IV Prednji dio grla (mehko nepce)

U prednjem dijelu grla, na mehkom nepcu (velumu) tvore se: t i t. 95

l) Konsonant t b/h
Ovaj konsonant je velar (zadnjonepani) po mjestu izgovora i frikativ
(strujni) po nainu izgovora. Poto u toku artikulacije glasnice miruju, konso
nant !J je bezvuan.
U toku samog izgovora ovog glasa, zadnji dio jezika se podigne prema
mehkom nepcu (velumu). Trenjem zraka iz plua kroz sueni prostor u
drijelu, proizvodi se hrapav um slian hrkanju, npr.:
* ",. J Jo .. .. o :il .. .. .- J .. ~ .. J J .- ",.,
1.>-1 ' )1 JJ..J\..>. -tl.>- IJ.i.;.. -t-=-
C;>--1. ~ ~ , '-': ~

U toku artikulacije ne smiju se meusobno zamjenjivati konsonanti: t. t

~.

2) Konsonant t gig
Konsonant g je velar (zadnjonepani) po mjestu tvorbe i frikativ (strujni)
po nainu tvorbe. Imajui u vidu da, prilikom njegovog izgovora, glasnice tre
pere, ovaj glas je zvuan.
Ibrahim Enis smatra da je g faringal (drijelni).
Prilikom artikulacije ovog konsonanta, zadnji dio jezika se mora pomjeri
ti prema mehkom nepcu (velumu). Kada naie zrak iz plua, uje se hrapav,
zvuan um koji je slian gugutanju bebe ili goluba, npr.:
,. "' ". o ". J , o ... "' J o ,". J ;S ... J
l&. t; ')\>.\ ~t;..;,\ !)1 ~
J. t:.. .
! l ~ iJ ' ,
Glasovi iz prethodno navedene druge, tree i etvrte skupine zovu se
grleni glasovi (el-}J.uriifu-1-}J.alqiyye).
Ibn Gezeri ih navodi u sljedeoj sintagmi: 96

\A~~~ ~tf.)\ ~ ~ ~~ ~ \A~ ~l~~~

Kada su konsonanti: t i t vokaliziranifet/:wm ili 4ammom, tada se javlja
tzv. zadnja realizacija, odnosno, ovi glasovi se izgovaraju neto tvre i otvore

95 Ibid. str. 101.

96 Er-Rii'idu fi tegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 26.

45
TEGWlD

nije (usta vie otvorena). Pri ovoj realizaciji, usta se otvore vie nego to je to
uobiajeno, a usne se umjereno ispupe i zaokrugle, npr.:

~ljf.J10:-) 1_,11) ~~ ~ ~
Ako su navedeni konsonanti vokalizirani kesrom, tad se primjenjuje tzv.
prednja realizacija, tj. glasovi t_ i t se, za nijansu, izgovaraju meke i zatvore
nije.
U toku izgovora ove glasovne varijante, usta su umjereno otvorena, a us
neni miii su zategnuti, npr.:

l. Vjeba

Tabela br. l

od I - IV ishodita

:r-.J1j JL,;:.")i) :r-?-4-'J' ~ 0}~'11 0~u1J

I
- .;ti~~J~~:~~~~~p~~~~\

II

..for~) 0~ ~ ;).Ji ~~:J~ 0~

tc m
.~LJ\~~
...
JJ ~lj ~;,ll
... "' ...

tt IV

46
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI

V Mehko nepce i resica

Prema klasinim izvorima na tvrdom nepcu, uz uee zadnjeg dijela je
zika, tvori se konsonant J .97
Novija istraivanja dokazuju da se ovaj glas producira na mehkom nepcu,
u predjelu resice (uvule).

Konsonant J q/k
Ovaj konsonant je uvulo-velar (resino-zadnjonepani) po mjestu izgovo
ra i ploziv (praskav) po nainu izgovora. Prilikom njegove tvorbe glasnice rrii
ruju, pa je zbog toga konsonant q bezvuan.
U toku artikulacije, jezik se pomjeri nazad, a njegov zadnji dio se uz
digne prema zadnjem nepcu u predjelu resice. Zrak koji naie iz plua savlada
va ve formiranu prepreku, a jezik se naglo sputa. U tom trenutku se uje ek
splozivan um, npr.:
.~~~' ~-:
"" J~""J "'J . .
.. J .... o... ... JJ "'
_;..1' W>- ~ 0}_):;.-> li ~

Kada je konsonant q vokaliziranfet]Jom ili 4ammom, onda je njegova ek

splozivnost prirodna i potpuna, npr.:
.... J J".. "" .. :;:; J o.~... ... J J o... o

(J_,J~ ~\_,..all ~f.J J:i j;; .:.r:

Ukoliko je ovaj glas vokaliziran kesrom, njegova eksplozivnost se za ni
jansu smanjuje i ublaava, pri emu treba voditi rauna da on ne prijee u kon
sonant ~ , npr.:

Ako je konsonant q bez vokala (sakin) onda on u toku izgovora prirodno

odskae (qalqala).98

97 Kitab Sibeweyha, sv. ll, o.c., str. 405.

98 Vidi naslov: Odskonikonsonanti

47
TEGWlD

VI Mehko nepce

Na mehkom nepcu (velumu), u blizini konsonanta J, ali blie usnoj duplji

tvori se konsonant !l .99

Konsonant !l k
Po mjestu izgovora, .ovaj glas je velar (zadnjonepani) a po nainu izgo
vora je ploziv (praskav). S obzirom da u toku artikulacije glasnice miruju, kon
sonant k je bezvuan.
Pri samoj artikulaciji ovog glasa, zadnji dio jezika se uzdigne prema
mehkom nepcu. Nakon to vazduna struja iz plua otvori, ve formiranu pre
gradu, uje se karakteristian zvuk, priblino isti kao u naim rijeima: kia,
kiobran, kilometar, kiselina i sl.
Primjeri:
~ :J~ ~~lj ~ ::.Q\ ~dj\ ~8'
Prilikom izgovora, ovaj konsonant se ne smije suvie umekavati, jer bi
se u tom sluaju pribliio glasu koji ne postoji u knjievnom arapskom jezi
ku.

VII Tvrdo nepce i sredina jezika

U predjelu trdog nepca (palatuma), a uz uee sredine jezika artikuliraju
se konsonanti: ~, Ji', [.wo

l) Konsonant [. g/di
Ovaj glas je palato-alveolar (nepano-desnini) po mjestu tvorbe a polu
zatvoreni (afrikat) po nainu tvorbe. Prema ueu glasnica, konsonant g je
zvuan.

Ovaj konsonant se izgovara tako to se vrh jezika prisloni uz korijen don

jih zuba (alveole). U tom trenutku se, na tvrdom nepcu, formira neka vrsta
polu-pregrade. Zrak iz plua polahko savladava tu prepreku, izazivajui trenje
na alveolama. U odnosu na glas u naem jeziku, arapsko g je u izgovoru neto
meke, s tim da ne smije prijei u konsonant , npr.:

99 Kittib Sibeweyha, sv. ll, o.c., str. 405.

100 Er-Rti'idu fi tegwidi-1-qur'tin, o.c., str. 27.

48
 IZGO\IORNA BAZA GLASO \lA l NJENI CENTRI

Kada je konsonant g bez vokala (sakin) on u toku artikulacije prirodno

odskae, npr.:

0;.:::~~~0--~1
"" ...
"..
~I'Ji ~?.l ~j
. .,. -:::. ""

Na izgovor glasa g treba naroito paziti kada je bez vokala (sakin), a pos
lije njega dou konsonanti t, z, s, kako se ne bi dogodilo da poprimi osobinu
naeg glasa , 101 npr.:

2) Konsonant J>
Po mjestu tvorbe ovaj konsonant je isti kao i prethodni, a po nainu
tvorbe, on je frikativ (strujni). S obzirom da u toku izgovora glasnice miruju,
glas je bezvuan.
Prilikom artikulacije ovog konsonanta, vrhom jezika se pritisne na kori
jen donjih zuba, prednjim dijelom jezika se dodiruje prednji dio tvrdog nepca,
a donji i gornji zubi se meusobno priblie, npr.:

3) Konsonant 4.> ylj

Ovaj konsonant je prednjo-nepani (palatal) po mjestu artikulacije, a po
luvokal po nainu artikulacije. Budui da u toku izgovora glasnice trepere, ovaj
glas je zvuan.
Konsonant y izgovara se tako da se vrh jezika pomjeri naprijed, njegov
zadnji dio se priblii tvrdom nepcu (palatumu), a govorni organi su oputeni,
npr.:
""A'
~.J
J ,...o" o o" .... o,... .,. ~J
J o ,... J 0 JI 0

..ul .
c.r:y.. 0 '

~-. 0::-i u . '.

Konsonanti w i y mogu biti i u poluvokalnoj tzv. "lin" poziciji kao u
.. ,, .... ~ 102
primjerima: 4. <.JJ> .

Kada je u zamjenikoj ulozi, glas y se u istim rijeima, prema jednim ver

zijama izgovara kao konsonant, a prema drugim kao dugi vokal, kao na prim
J .... o "" .. ~ J ... o .... l' ~ 103
Jer: ~~ ..;~ < ~~ ..;~ .

101 Hfz. amil Silajdi i hfz. Ibrahim Trebinjac, Tedvid, Sarajevo, 1973., str. 27.

102 Vidi naslov: Poluvokalnaduina

103 El-Kefu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-sebi'i, sv. I, o.c., str. 324-333.

49
TEGwlD
Vill Gornji kutnjaci i vrh jezika
Na gornjim kutnjacima, a uz blagi pritisak vrhom i srednjim dijelom jezi
ka, tvori se konsonant JP. 104

Konsonant JP qld
Glas 4 je dental (zubni) po mjestu izgovora i ploziv (praskav) po nainu
izgovora. Imajui u vidu da, prilikom njegove tvorbe, glasnice trepere, on je
zvuan. Osim toga konsonant 4 ima i posebno naglaenu artikulaciju (emfatik).
Prilikom izgovora ovog glasa, vrhom jezika se pritisne osnova gornjih
sjekutia, prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba (alveole), zadnji
dio jezika se podigne prema zadnjem nepcu, a usne se umjereno zaokrugle, sa
neto veim otvorom usta. U toku artikulacije uje se eksplozivan um, npr.:
!l~:.,.,).1 ~ Jl1 >) ~ ~~ 'y'? ~ ~:;.
Kada je konsonant 4 bez vokala (sakin), paziti da pri izgovoru ne ods
kae, ali i voditi rauna da se ne izgubi. Takoer treba obratiti panju da se
ovaj glas ne asimilira, u poziciji kada poslije njega doe konsonant .b, npr.:

2. Vjeba

l 04 Er-Rti'idu fi tegw!di-1-qur'tin, o.c., str. 27.

50
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI

Tabela br. 2

od V - VIII ishodita

VI

VII

. ~j~~ d~ j:.. :;.J .~t>~ d~ ts~l; VIII

- - ~;J(~.;)~ ~Jj:_~ -j~~~

IX Prednji dio tvrdog nepca i vrh jezika

U predjelu tvrdog nepca (palatuma), do samih prednjih gornjih zuba, a uz
blagi pritisak vrhom jezika, tvori se konsonant J.

Konsonant J l
Ovaj konsonant je dental (zubni) po mjestu izgovora i lateral (boni) po
nainu izgovora. Zbog treperenja glasnica u toku artikulacije, on je zvuan.

Pri samom izgovoru glasa l vazduna struja prolazi kroz poluotvore,

bonom stranom jezika ili s obje njegove strane. Ovakva artikulacija zove se
lateralnom(bonom). 105
Ovaj konsonant se izgovara tako da se vrh jezika pripoji na osnovu gorn
jih sjekutia, a rubovi prednjeg dijela jezika prislone se uz korijen gornjih zuba
(alveole) i prednji dio tvrdog nepca (palatuma).

105 El-Burhanu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 29.

51
TEGWlD

Prilikom izgovora glasa l treba obratiti paznJU da se on suv1se na

umekava, jer bi mogao prijei u konsonant lj, to je u osnovi pogreno, npr.:
Su;
. ~
1 ~: --~~ "~ ~l
.r.> ""
) l .';:11 '
'->r"" v , J
Cf 0)~ \1 L. 0Y.r'
i ~: ~r 1
"' ""

U qira'etima Kur'ana, a.., konsonant l se pojavljuje u nekoliko izgovor

no-akustikih varijanti (alofona) a to su:
l) Umekao izgovor glasa l (terq'iq) to je i njegova stalna akustika oso
bina.
2) Naglaen (krupan) izgovor ovog konsonanta (tagli~) a to je njegova
nestalna akus tika osobina. 106
U naem qira'etu, l se izgovara naglaeno (emfatino) samo u sluaju
JI;;:; ,

kada prije rijei .uli budu konsonanti vokaliziranifetJ:zam ili 4ammom. 107
3) Prema pojedinim verzijama uenja Kur'ana, a.., na konsonantu l se
primjenjuje specifina pauzalna forma (sekta) i to onda kada poslije odreenog
lana JI doe hemze, npr.:

~~'11 ~ ~~~~ ~ ~l;~ .s~~ 4~G

Na rawiya I:Iaf~ ini sektu na glasu l samo u jednom sluaju i to u rijei

0C J. (El-Mu~affifin- 14).
Kada je bez vokala (sakin), konsonant l ne smije odskakati (qalqala), niti
se na njemu smije pauzirati (sekta), osim u navedenom sluaju.

X Osnova gornjih zuba i vrh jezika

Na tvrdom nepcu, a uz blagi dodir vrhom jezika, artikulira se konsonant
1),108

Konsonant l) n
Po mjestu tvorbe ovaj glas je dental (zubni), a po nainu tvorbe, on je na
zal (nosni). Po kriterij umu uea glasnica, konsonant n je zvuan.
U toku artikulacije ovog konsonanta, vrh jezika se pripoji na korijen
gornjih sjekutia, a zrak koji naie iz plua, nesmetano se propusti kroz nosnu

106 El-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. I, o.c., str. 218-221.

107 Vidi naslov: Varijante izgovora konsonanta l u rijei Allah.

l 08 Er-Rii'idu fi tegwldi-l-qur' iin, o.c., str. 27.

52
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI

upljinu. Ovakav izgovor glas n ima onda kada se nalazi u nepromjenljivoj

poziciji (i~har), odnosno, kada na njega ne utiu drugi glasovi, npr.:
o o",.,. " o ."o.- ". J "oJ ,J "o :;;... :::='o,., " :;i ...

~ ~~ _;j ~~ JI~ L;.. l' 1.9_j ~u-)Ul_,

Kada je n bez vokala (sakin) ili je nunacija (tenwln), mora se paziti da,
prilikom izgovara, ovaj konsonant u i:z,hiir poziciji ne odskae. Takoer se ne
' o '

smije na njemu pauzirati (sekta) osim, po naem qira'etu, u rijei: _JIJ ,;r (El
Qiyame- 27.). 109

XI Sredina tvrdog nepca i vrh jezika

U dijelu koji je blizu sredine tvrdog nepca, a uz uee vrha jezika, tvori
110
se konsonant J .

Konsonant J r
Glas r je alveolar (desnini) po mjestu izgovora, a vibrant (treptav) po
nainu izgovora. S obzirom da prilikom tvorbe glasnice vibriraju, ovaj konso
nant je zvuan.
U toku izgovora ovog glasa, vrh jezika se prisloni na tvrdo nepce, uz ko
rijen gornjih zuba, usne se ispupe i umjereno zaokrugle, a usneni miii se oi
ahave, npr.:

Ovaj konsonant se artikulira na dva naina:

l) Naglaen (krupan) izgovor (tefbim).

2) Nenaglaen (mehak) izgovor (terq1q). 111

U naem qira'etu su zastupljene obje varijante artikulacije. 112

l 09 Vidi naslov: Specifina pauzalnaforma

IJO Er-Rii'idu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 27.

Ill ayfu-n-nefifi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., str. 130-134.

112 Vidi naslov: Varijante izgovora konsonanta r.

53
TEGWlD

XII Korijen gornjih zuba i vrh jezika

Na tvrdom nepcu, ili preciznije reeno, na osnovi gornjih sjekutia, a uz
blagi pritisak vrhom jezika, tvore se konsonanti: .k, ~. ~. 113

l) Konsonant ~ t
Po mjestu artikulacije ovaj konsonant je dental (zubni), a po nainu arti
kulacije, on je ploziv (praskav). Budui da glasnice u toku izgovora miruju,
glas t je bezvuan.
Ovaj konsonant se izgovara tako to se vrh jezika pripoji uz korijen gorn
jih zuba. Kada naie zrak iz plua, jezik se brzo odvaja i prelazi u najnii polo
aj. Ukoliko bi se vrh jezika sporo odvajao od korijena zuba, pojavio bi se do
datni um, slian naem glasu e, a ovakav izgovor bio bi neispravan, npr.:
~~lj
jj\ l_JAJ t:. ' ~ ~:.y JJ\ J'l \"'Y.Y~
~
~ u.
' - -
Kada je konsonant t bez vokala (sakin), u toku izgovora uje se blagi
kratkoktrajan um, osim u sluaju asimilacije. Taj um ne smije biti prene
glaen, jer e se pojaviti glas e koji ne postoji u knjievnom arapskom jeziku,
ali um ne smije biti ni izostavljen jer e se glas t izgubiti. U navedenoj poziciji
ovaj konsonant ne smije odskakati, npr.:

2) Konsonant ~ d
Po mjestu i nainu tvorbe, ovaj konsonant je isti kao i prethodni, a s obzi
rom da u toku izgovora glasnice vibriraju, glas d je zvuan.
Da bismo izgovorili ovaj konsonant, potrebno je vrhom jezika blago do
dirnuti osnovu gornjih sjekutia, pri emu su usne razvuene, a usneni miii
olabavljeni, npr.:
o '"' .J .J"' o "' ~ ... o .J o, ... ... ... J ... , ". ... ... ... ... ~ ......
.uu 1_,~~ 0~_, L;~~ ~~lj .!.1}~~ .:..L.:-J~ 0 _,~y

Ukoliko je konsonant d bez vokala (sakin), on prilikom artikulacije ods

kae.

113 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. 103.

54
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI

3) Konsonant J, {lt
Ovaj konsonant je dental (zubni) po mjestu izgovora, a ploziv (praskav)
po nainu izgovora. Poto pri artikulaciji glasnice miruju, glas ( je bezvuan
(po klasinim izvorima, on je zvuan). Osim toga konsonant ~ je i emfatik
(izgovara se naglaeno).
U toku izgovora, vrh jezika se prisloni na osnovu gornjih sjekutia,
prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba, zadnji dio jezika se po
digne unazad prema zadnjem nepcu, a usne su umjereno ispupene i zaokrugl
jene. Usneni miii se olabave, npr.:

tk:..) ~u ~~ ~~ ~~ ~~~ 0: ~3~3

Ako konsonant ~bude bez vokala (sakin), on u toku izgovora odskae. 114

3. Vjeba

Tabela br. 3

od XID - XVII ishodita

' Gt.;j
~J o. .
t5:.r. oGL.;..
. . }J
"
J IX
. 0~ ~ ~.;)~ ( Jlj

.l.>)- ~J ~L., J;, ~ .(.S;. ~~~ ~lj

0 X
.~;. :.?-3 ~~;. ::,~ .(.S~\ ~ ~ ~J
.~\ j:!J1j t,l.JI ~fl\ j XI
.J:!,. ~ ~)'lD 08iJI G~ '.ill~
:: "" "" "'

J J.r. "' o "' "" """" 1J. ,-r." .. .. "" o ... "" ""
~ 4.! .::..1:.\.:>.IJ ~ ~.J' ~ J, ;) ..::.,..
"" J "" . O J :;i J . O .; _. r J.
XII
. 0 J~\>. ~ ~ . !Ul y\.:-.,.:>1 ~\

114 Vidi naslov: Odskonikonsonanti.

55
TEGWiD

XIII Donji sjekutii i vrh jezika

Na ivici donjih sjekutia, a uz pritisak vrhom jezika tvore se konsonanti:
1.)1', ~' j .115

l) Konsonant j z
Glas z je alveolar (desnini) po mjestu izgovora i frikativ (strujni) po
nainu izgovora. Imajui u vidu da prilikom tvorbe glasnice trepere, konsonant
zjezvuan.

Prilikom artikulacije, vrh jezika se prisloni uz desni iza donjih sjekutia,

a gornji i donji zubi se meusobno priblie. U toku izgovora uje se sibilantni
(praskav) um, npr.:
6:-(:J\
J
..._:wl

-.,y :.:.....;JI
.. ;jji~~,

2) Konsonant ~ s
Ovaj konsonant je isti kao i prethodni, s tim da ovaj pripada bezvunim
glasovima. On se izgovara kao i konsonant z, s tom razlikom to se u ovom
sluaju artikulira glas s, npr.:

3) Konsonant d' ~ls

Konsonant ~ je alveolar (desnini) po mjestu artikulacije i frikativ

(strujni) po nainu artikulacije. Budui da prilikom tvorbe ovog glasa glasnice
ne vibriraju, on je bezvuan. Ovaj konsonant se naglaeno izgovara, to znai
da pripada grupi emfatika.
U toku izgovora ovog glasa, prednji dio jezika se prisloni uz ivicu donjih
sjekutia, zadnji dio jezika se uzdigne prema zadnjem nepcu, a srednji dio jezi
ka je izdubljen. Usne su umjereno ispupene i zaokrugljene, a usneni miii su
olabavljeni, npr.:

Tvorba konsonanata iz ove, XIII grupe, navedena je prema klasinim iz

vorima. Miljenja iz tog perioda savremeni lingvisti respektuju, ali smatraju da
se glasovi iz ove, posljednje, skupine artikuliraju iza osnove gornjih, a ne don
jih sjekutia.

115 Er-Rii'idu fi tegwidi-1-qur'iin, o.c., str. 27.

56
 IZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI

Konsonanti z, s i ~ mogu doi u dvije karakteristine pozicije:

a) Da se umjesto d' izgovara konsonant 4.1" Prema naem qira'etu, ova
zamjena je doputena samo u nekoliko kur' anskih rijei. 116
b) Da konsonanti 4.1" i j, nakon meusobne asimilacije proizvedu novi,
specifian glas koji je najblii konsonantu J; (imam). 117
Ova varijanta imiima ne postoji u naem qira'etu.

XIV Donji i gornji sjekutii i vrh jezika

Na ivici gornjih sjekutia, uz uee vrha jezika, artikuliraju se konso
nanti: J;, ~. ~. 118

l) Konsonant ~ !ls
Ovaj glas je interdental (meuzubni) po mjestu tvorbe, i frikativ (strujni)
po nainu tvorbe. U toku izgovora glasnice miruju, pa je zbog toga konsonant t
bezvuan.
Prilikom artikulacije ovog konsonanta, vrh jezika se postavi izmeu don
jih i gornjih zuba koji vre blagi pritisak na jezik, a usne se meusobno pribli
e, npr.:

2) Konsonant ~ tj/z
Po mjestu i nainu artikulacije ovaj glas je isti kao i prethodni, i izgovara
se na isti nain, s tim to je konsonant 4 zvuan, npr.:
1~) ..::..4):U(, ;.)1 .s_~J 1_,}-~lj J,ij;:. ~
3) Konsonant J; 1/z
Po mjestu i nainu tvorbe, ovaj konsonant je isti kao i prethodno spome
nuti. Prema kriterijumu ponaanja glasnica glas ~je zvuan, a zbog dodatne,
naglaene artikulacije, on je emfatik.

116 Vidi naslov: Uzajamna veza konsonanata: z. s, ~

117 El-f!uggetufi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., str. 62. i 99.

118 Tegwfdu-1-Qur'iin, o.c., str. 103.

57
TEGWlD

Ovaj konsonant se izgovara na taj nain to se vrh jezika stavi izmeu

donjih i gornjih zuba, ili na osnovu gornjih zuba, njegov zadnji dio se podigne
prema mehkom nepcu (velumu), pri emu, zadnji dio jezika postaje udubljen, a
usne su zaokrugljene i ispupene, npr.:
.J.....JJ ~-
- : _J
., :.111 ::,rJ
: ...r-'
JJ ~~i:.
r-:- i'. i~
'"6-' -
~U1 --.~:.
~

XV Donja usna i gornji sjekutii

Na unutarnjoj strani donje usne, a uz blagi pritisak vrhom jezika, tvori se

konsonant J. 119

Konsonat J f
Ovaj glas je labio-dental (usneno-zubni) po mjestu izgovora, frikativ
(strujni) po nainu izgovora. S obzirom da u toku artikulacije glasnice ne vibri
raju, konsonant f je bezvuan.
Pri samom izgovoru, gornji sjekutii se prislone na unutarnju stranu
donje usne. Ivice zuba vre blagi pritisak na usnu, i na taj nain se proizvodi ri
bajui um, npr.:

0);.. IL ~~ ~ :..;~ ~ 0;J:~ ~:,:..;

Kada je bez vokala (sakin) konsonatnfne smije odskakati. Naroito treba
paziti kada poslije ovog glasa doe konsonant w. U ovom sluaju, zubi se neto
sporije odvajaju od donje usne nego to je to uobiajeno, npr.:

XVI Donja i gornja usna

Na usnama se artikuliraju sljedei konsonanti: J, r. y. 120

l) Konsonant y b

Konsonant b je bilabijal (dvousneni) po mjestu izgovora i ploziv

(praskav) po nainu izgovora, a po ueu vibracija glasnica, onje zvuan.

119 Ibid. str. l 04.

120 Er-rii'idu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 27.

58
 JZGOVORNA BAZA GLASOVA l NJENI CENTRI

U toku artikulacije, usne se potpuno spoje, a zadnje nepce se podigne.

Zrak koji nailazi iz plua, savladava uspostavljenu prepreku, i pri tom se uje
umjerenprasak, 121 npr.:
J t1 ~"'
~u~

2) Konsonant ~ m
Glas mje bilabijal (dvousneni) po mjestu tvorbe i nazal (nosni) po nainu
tvorbe. Glasnice u toku artikulacije ovog konsonanta trepere, pa je zbog toga i
zvuan.

Ovaj glas izgovara se tako da se usne spoje i na taj nain prave pregradu,
a zadnje nepce je oputeno. Vazduna struja iz plua slobodno prolazi kroz
nosnu upljinu, savladavajui prepreku na usnama, npr.:.
'A ~\i~ .j.J
o JJ. o :. o " JJ JJ " o... J. " J ..
.._D o~ y. ~_J:-.>J
Ukoliko konsonant m bez vokala (sakin) bude u tzv. iz;har efewf poziciji,
on u toku artikulacije ne smije odskakati. 122
3) Konsonant J w/v
I ovaj glas je bilabijal po mjestu artikulacije, poluvokal po nainu artiku
lacije i zvuan po ueu glasnica prilikom izgovora.
Pri samoj artikulaciji, zadnje nepce se sputa, pa je time otvoren prolaz
vazdunoj struji kroz nosnu upljinu. Usne se ispupe i umjereno zaokrugle, a
usneni miii su napregnuti, npr.:
~ rY-J 1j;. ;JI ~~J~ 41 ~J 4-A-; yi;:. 0LS' w
Konsonanti w i y mogu biti i u poluvokalnoj tzv. lzn poziciji. 123

XVll Nosna upljina

Kao dio izgovomo-akustike baze, nosna upljina je centar nazalizacije.
U ovom dijelu govornog aparata, a uz uea usana i jezika, tvore se nazalni
konsonanti: iJ i ~-

Nosna upljina je ishodite nazalizacije, odnosno specifinog tona, zvu

ka, a ne zasebnih glasova. Nazalizaciju proizvode glasovi m i n. 124

121 Vidi naslov: Odskoni konsonanti.

122 Vidi naslov: Nepromjenljivost usnene artikulacije.

123 Vidi naslov: Poluvokalna duina.

124 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. l 04.

59
TEGWID

Osim toga, konsonanti: m, n, l i r, te poluvokali w i y su sonanti (zvuni).

Oni imaju dvije osnovne karakteristike:
a) U toku izgovora ovih glasova, u usnoj duplji se formiraju poluotvori,
kroz koje prolazi vazduna struja iz plua. Na ovaj nain se ukazuju raznolike
mogunosti za oblikovanje spomenutih glasova.

b) Kada se sonanti artikuliraju, glasnice redovno vibriraju, to znai da su

oni, po svojoj definiciji, zvuni.
S obzirom, u kakvom se fonetskom okruenju nalaze, konsonanti: m i n
se pojavljuju u vie izgovorno-akustikih varijanti.
l) Konsonant m moe biti:
a) Usneno-nepromjenljiv (i~har efew1). 125
b) Usneno-skriven u nazalizaciji (ihfii' efewl). 126
e) Asimiliran s drugim konsonantom uz nazalizaciju (idgam bi gunne). 127
d) Asimiliran s istim glasom (idgam mi!leyn ~ag'ir). 128
2) Konsonant n se moe nai u poziciji:
a) Da bude jasno izraen (i~har). 1 29
b) Da se asimilira s nekim drugim konsonantom, uz dodatnu nazalizaciju
(idgam bi gunne). 130
e) Da bude asimiliran u neki drugi glas bez dodatne nazalizacije (idgam
bi gayri gunne). 131
d) Da bude skriven u nazalizaciji (ihfii'). 132
e) Da pretrpi akustiku preobrazbu (iqlab). 133
Sve navedene promjene zastupljene su u svim qira' etima. 134

125 Vidi naslov: Nepromjenljivost usnene anikulacije.

126 Vidi naslov: Usneno skrivanje glasa u nazalizaciji.

127 Vidi naslov: Asimilacija s nazalizacijom.

128 Vidi naslov: Asimilacija konsonanta m.

129 Vidi naslov: Nepromjenljivost glasovnih osobina.

130 Vidi naslov: Asimilizacija s naza/izacijom.

131 Vidi naslov: Asimilizacija bez naza/izacije.

132 Vidi naslov: Skrivanje glasa u nazalizaciji.

133 Vidi naslov: Preobrazba glasovnih osobina.

134 El-Kefu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i, sv. l, o.c .. str. 143-167.

60
 IZGOVORNA BAZ4. GLASOVA l NJENI CENTRI

Prema tome, od sedamnaest navedenih skupina konsonanata i vokala,

jedna skupina se artikulira u dubini grla, do samog grkljana, tri u srednjem ili
prednjem dijelu grla, deset na raznim dijelovima jezika, zuba, mehkog i tvrdog
nepca, dvije na usnama i jedna u nosnoj upljini. 135
lzuavajui izgovorno-akustiku bazu glasova, uoavaju se razlike
izmeu klasinih i savremenih lingvista. Savremeni istraivai iz ove oblasti, u
tom smislu, upuuju odreene primjedbe lingvistima klasinog perioda.
Bez obzira na te primjedbe, lingvisti klasinog doba bili su na visini svog
zadatka, iako nisu imali elektronskih i drugih pomagala, kao to to imaju istra
ivai u ovom vremenu. 136

4. Vjeba
Tabela br. 4

od XIII - XVII ishodita

. 0;:_. G ::,.0 JGJ:... ::,.0 0lJ'il Glli.. '~j

i f J' J XIII
'. .431)j~~\rl 4J)j 111
"' "'.. ...

-~;.~._.~~~_#lj ~J~ ~~~~~J j;, ~ ~

XIV
-~~~r~~J~~ij

1)8'111~ ::r._.JI . ~-~k:1~ J. j J

... Jo ..-o ... :;:i """" xv
. 0 j .Y--i- <../'WI Js-

.0~w1j~~~~ J r y XVI

~
."_:,~l-~ ""j...p ~LS JI
' J o J J ' ' .. o JJ t;'
... ~ "' :::: . .. ... 0 r XVII
. 0_;_i;.J1 ~l ~~ C.j . 0:JWI ~:"
.. . ". .

135 El-BurhtinufitegwTdi-1-qur'iin, o.c., str. 33.

136 Vidi ire: Mr. Mesud Haflzovi, Zbornik radova ITF, Sarajevo, 3/1990., Fonetske studije u ranom periodu ls
lama, str. 138-140.

61
 AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJS1VA GLASOVA

II

AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA

'' o ' "
( J J.rJI ~lA..P )
- -
~.... ... ....
Od rijei ~. mnoina je ..::...\.i.,.., to znai: osobina, svojstvo, odnosno iz
- -
neke stvari ili pojma izvesti neko konkretno ili apstraktno znaenje.

- oznaava stalne i nestalne akustike osobine

Terminoloki, rije "..::...\.i.,..
konsonanata i vokala, a one se ispoljavaju u toku artikulacije glasova. U tom
smislu glasovi mogu biti: zvuni, bezvuni, strujni, piskavi i slino. 137
U vezi akustikih osobina konsonanata i vokala, meu islamskim lingvis
tima postoji nekoliko miljenja:
l) Glasovi imaju etrdesetetiri akustika svojstva.
2) Oni se artikuliraju sa esnaest akustikih svojstava.
3) U toku izgovora ispoljavaju se sa etrnaest svojstava.
4) Najrairenije miljenje, koga je svojevremeno zastupao i Ibn Gezeri,
svodi se na to da glasovi imaju sedamnaest svojstava. 138
PODJELA GLASOVNO- AKUSTIKlll SVOJSTAVA

S obzirom na njihove stalne ili nestalne akustike osobine, glasovna svo

jstva se dijele na:
J... ::; , .. ., ""

l) Stalna svojstva ( 4oj~l~lA..411 ) i

., .. .... o ,. .,.. ' ,
2) Nestalna svojstva ( 4-PJIAJI~lA..411 ).
Stalna su ona glasovna svojstva koja se konstantno, bez ikakve promjene,
ispoljavaju u toku izgovora konsonanata i vokala, kao na primjer: emfatinost,
neemfatinost, eksplozivnosti slino.

Nestalna glasovna svojstva su ona, koja se pojavljuju samo u odreenim

sluajevima i pod odreenim uvjetima, odnosno kada glasovi dou u uzajamnu
vezu. To su na primjer: naglaenost, nenaglaenost, asimilacija, nazalizacija i
drugo.l39
137 EI-Burhiinu ji tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 39.

138lbid. str. 39.

139 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str.I07-108.

63
TEWlD

l) STALNA SVOJSTVA GLASOVA

Glasovi koji posjeduju stalna akustika svojstva dijele se u dvije skupine:

a) Skupina koja ima svoje parnjake, a ovdje se ubrajaju slje
dei glasovi:
l. Bezvuni (hems)- Zvuni (gehr)
2. Plozivi (idde)- Frikativi (rihawe)
3. Glasovi koji imaju osobine i ploziva i frikativa
4. Emfatici (isti 'la) - Neemfatici (istifal)
5. Velari (i~baq)- Nevelari (infital))
6. Likvide (iglaq)- Nelikvide (i~mat). 140

b) U drugoj skupini koja nema svojih parnjaka su:

l. Sibilanti (~afir)
2. Odskoni glasovi (qalqala)
3. Laterali (inl)irat)
4. Vibranti (tekrir)
5. Mehki glasovi (lin)
6. umni glasovi (tefe)
7. Konsonanti duge tvorbe (isti~ale)
8. Nazali (gunne). 141

A) SKUPINE GLASOVA KOll IMAJU PARNJAKE

Ovoj skupini kao to je reeno pripadaju sljedei glasovi:

l o .. o....

l) Bezvuni konsonanti (~l)

Klasina
definicija bezvunosti svodi se na to da, u toku artikulacije bez
vunih konsonanata, vazduna struja iz plua nailazi na slabu prepreku i na taj
nain nesmetano proizvodi glas.

Savremeni lingvisti su precizniji, pa kau da su bezvuni glasovi oni pri

likom ije tvorbe glasnice ne vibriraju.
... ... ... ' o ... l:... . . .
U ovoj skupini su konsonanti iz sljedee sintagme: ~ ~ 4:.:.J
(j, lJ, f, h, , b.~. s, k, t).
140 Ibid. str. l 08.

141 Ibid. str. 109.

64
 AKUSTIKE OSOBINE J STALNA SVOJSTVA GLASOVA

Akustiki najizraeniju bezvunost imaju: b i .r. a najslabiju konsonant

h. 142
Parnjaci bezvunih, su zvuni konsonanti.
, o "" o ..

2) Zvuni konsonanti (~l)

U toku tvorbe ovih glasova, na pojedinim dijelovima usne duplje, formira

se pregrada ili polupregrada koja sprjeava prolaz vazdunoj struji. Nakon nai
laska zraka iz plua, pregrada ili polupregrada se otvara i na taj nain glas se
artikulira.
Prema Sibeweyhu, ovoj skupini pripada devetnaest konsonanata sadr
anih u sljedeoj sintagmi: 143

(',.z;, m, w, z, n, q, elif, r, ',g, 4, lj, y, (,l, b, g, d). 144

Prema drugim miljenjima, zvunih glasova ima osamnaest, s obzirom da
neki smatraju da elif nije zaseban glas. 145
Savremeni eksperimenti pokazuju da zvunih konsonanata u arapskom
jeziku ima trinaest, a to su:
b, g, d, lj, r, z, 4, (,.z;, g, l, m, n.
Njima treba dodati i sve vokale, ukljuujui i konsonante: w i y. 146
J~ ~ ""

3) Plozivi ( o..L.!JI )
Plozivi su konsonanti prilikom ije artikulacije dolazi do odreenih
smetnji u njihovim izgovomo-akustikim centrima.
Ovi konsonanti se izgovaraju trenutano, asovito, a kada su asimilirani,
glas se pri njihovom izgovoru na trenutak prekida.
U ovoj skupini su konsonanti iz sljedee sintagme:

(',g, d, q, (,b, k, t).

Prema akustikom dojmu, najau plozivnost ima konsonant J,. 147

Parnjaci ploziva su frikativi.

142 El-Burhiinu fi tegwldi-l-qur'iin, o.c., str. 40.

143 Hiiqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 106.
144 Kitiib Sibeweyha, sv.ll, oc., str. 405.
145 Er-Ra'idu fi tegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 30.
146 Mr. Mesud Hafizovi, Lingvistiko djelo Ibrahima Enisa, o.c., str. 50.
147 El-Burhiinufi tegwfdi-1-qur'iin, o.c., str. 41.

65
TEiWiD
,, ",. ot ...
4) Prikativi (OJ\,;-)1 )
Prilikom tvorbe frikativa, zrana struja iz plua ne nailazi ni na kakvu
prepreku u govornom aparatu. Zbog nestabilnosti svog izgovomo-akustikog
centra, ovi konsonanti se artikuliraju blago i vremenski sporo.
Prema klasinim izvorima, frikativa ima petnaest, odnosno esnaest, za:
visno od toga da li se elif smatra zasebnim glasom. Ovi konsonanti sadrani su
u sintagmi:
., "", ' o... "" ., ... " .. ., "' ., ..

~~JJA~~~
(lj, s, f?-, -<:,,~' h, z, w, tj, g, t, y,f, rj).148
Prema savremenim istraivanjima, frikativa ima dvanaest, a to su: t, f?-, lj,
rj, z, s, ,~.-<:, ',J, h.
5) Glasovi koji imaju osobine i ploziva i frikativa (tewessut)
U ovoj skupini su k()nsonanti prilikom ije artikulacije vazduna struja iz
plua nailazi na vrstu prepreku, to je karakteristika ploziva. Nakon savlada
vanja te prepreke, ovi glasovi se tvore blago i sporo, to je karakteristika frika
tiva.
Prilikom izgovora konsonanata iz ove grupe, u samom njihovom isho
ditu, glas zamre, prije nego to glasovni organi napuste njihovo ishodite.
, ... , o

Ovdje se ubraja pet konsonanata, sadranih u sintagmi: ~J (l, n, ', m, r). 149
Konsonante iz grupe tewessu( Sibeweyh ne svrstava u zasebnu grupu,
nego ih analizira u okviru neke druge odgovarajue skupine.
J .. o o .....

6) Emfatici (s-~ 'll )

Pri izgovoru emfatika, jezik se podie prema nepcu, odnosno, zadnji dio
jezika pravi pregradu na odgovarajuem dijelu nepca. Kada se potisne zrak iz
plua, pregrada se otvori, a u tom trenutku se uje eksplozivan um, tj. tvori se
konsonant visoke artikulacije (isti 'Hi). U toku izgovora ovih glasova usne su
zaokrugljene, usneni miii olabavljeni, a otvor usta je neto vei nego pri arti
kulaciji ostalih konsonanata.
U ovoj skupini je sedam glasova, a sadrani su u sintagmi: ~ ~ ~
(lj,~. tj, g,(,
q, -<:).150
Neemfatici su pamjaci emfatika.

148 Hfz. Silajdi i hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. 36-38.

149 Ibid. str. 36-38.

150 El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 42.

66
 AKUSTIKE OSOBINE J STALNA SVOJSTVA GLASOVA

7) Neemfatici ( J~~~ )
U toku izgovora neemfatika, jezik nije uzdignut prema nepcu, odnosno,
njegov zadnji dio ne pravi prepreku vazdunoj struji, kao to je to sluaj kod
emfatika. Zbog toga, ovi konsonanti imaju nisku artikulaciju (istifiil). Ovdje
.. .. o ;;; .. J. ... o ... o ~ ... , o .. ~ ... "'"'

pripadaju konsonanti iz sljedee sintagme: ~~l ~ .Uf ~ y:c.t. iY' _r ~

- -
(1, b, t, ',z, m, n,"y, g, w, d,~. r,f, h, s, l,', tj, , k, elif>. 151
J. .. o ...

8) Velari ( JL:k~l)

Ovi konsonanti se artikuliraju na taj nain to vazduna struja iz plua, na

trenutak, biva zatvorena izmeu tvrdog nepca (palatuma) i prednjeg dijela jezi
ka. Velari su: Ja,, J,, JP, d'
Akustiki najizraeniju velarnost ima (a najslabiju konsonant ~. 152
Parnjaci velara su nevelari.
J. "' o 1..

9) Nevelari ( t~~~ )
Prilikom izgovora ovih glasova, prostor izmeu tvrdog nepca i prednjeg
dijela jezika je slobodan, te na taj nain vazduna struja iz plua nesmetano
prolazi. U ovoj skupini su svi konsonanti, izuzev onih iz prethodne grupe.

10) Likvide ( J~~~~ )

Ovdje se ubrajaju konsonanti trenutane, brze i priguene artikulacije, pri
emu vrh jezika ili njegove bone strane i usne imaju primarnu ulogu. Glasovi
- J o ~
iz ove skupine sadrani su u sintagmi: ~ iY') J, r, m, n, l, b. 153
Klasini lingvisti su ih nazivali tewessu(, a dodavali su im i konsonant

Parnjaci likvida su nelikvide.

J. ... o ~ ..

ll) Nelikvide ( ~~~~)

Karakteristika konsonanata iz ove skupine je da se od njih samih ne
mogu graditi rijei koje u korijenu imaju etiri ili pet konsonanata, nego u tim

151 Ibid. str. 42

152 Ibid. str. 42.

153 Haqqu-t-tiltiwe, o.c., str. ll O.

154 Lingvistiko djelo Ibrahima Enisa, o.c., str. 51.

67
TEWiD

rijeima mora biti jedan ili vie glasova iz grupe likvida (igHiq). Ukoliko se do
godi da su u osnovi rijei od etiri ili pet konsonanata samo nelikvide, onda to
.J. ... o... .., ..,.
znai da je dotina rije nearapskog porijekla, npr.: ~ 1ma znacenJe n JeCI
,. "''";

~.) (zlato).
Nelikvide su sadrane u sintagmi:
... ~J",.JJo.-o ... :; ... .-:;o

~~J ~l
--~
w ~.hiL.,.,~
..
...
y;
-:::

(g, Z, g, , S, elif, q, ~.~.d,!_, q, t, ',ej, W, ',~.h, y, /J, tj., k).l55

B) SKUPINE KONSONANATA KOJI NEMAJU P~JAKE

U ovoj skupini su sljedei konsonanti:

"
l) Sibilanti ( ~ )
Prilikom tvorbe ovii1 .;lasova uje se itav ili praskav um. U ovu skupi
nu se ubrajaju konsonanti d' ._r, j. Najizraeniju sibilantnost ima d' potom j,
a najslabiju glas .,r.
"..".".o ...

2) Odskoni konsonanti ( 4Wi )

Ovi glasovi su karakteristini po tome to u toku artikulacije odskau i to,
samo onda, kada su bez vokala (sakin). Ovo izgovomo-akustiko svojstvo ima
o J. ~ ...

.
ju konsonanti iz sljedee sintagme: ~~(g, d, q, ~.b) .

Njjau eksplozivnost ima J,, srednju ~a najslabiju konsonanti: J, ~. y.

Eksplozivnost ovih glasova, u navedenoj poziciji je nuna, u protivnom,
oni bi se u toku izgovora izgubili ili bi promijenili svoje akustike osobine.

3) Mehki glasovi ( "~ )

Ovoj skupini pripadaju konsonanti: 1.5 i J. Oni se nalaze u umekanoj (lin)

poziciji kada su bez vokala (sakin) a prije njih bude neki konsonant vokaliziran
fetl]om. 156

155 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. ll 0-111.

156lbid. str. 101-11 O.

68
 AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA

Objanjavajui
termin leyyin, kojim se nazivaju fonemi w i y, Sibeweyh
smatra da je njihovo mjesto tvorbe ire od drugih, te da se glas moe otegnuti
ili razvui. On isto tako misli da fonemi: elif, w i y imaju najotvoreniju artikula
ciju, s tim da je meu njima najotvoreniji elif, potom yi najzad w. 157
Pozicija lln kod konsonanata w i y je jedan od uvjeta za poluvokalnu du
inu.158
,. ' o

4) Laterali ( Jl_rLil )

Ovdje se ubrajaju konsonanti: J i J Zbog karakteristinih poluotvora koji

se formiraju prilikom njihove tvorbe, ovi glasovi imaju raznolike mogunosti
oblikovanja u razliitim dijelovima usne duplje, uz uee vie glasovnih orga
na.
lzgovomo akustiki centri navedenih glasova pribliavaju se jedan dru
gom, do mogunosti spajanja njihovih ishodita, to nije sluaj sa drugim gla
sovima.159
,. o'

5) Vibrant ( .r...f.J )

Ovdje pripada samo konsonant J Pri tvorbi ovog glasa vrh jezika vibrira.
Ibn Gezer! smatra da je to vibriranje najslabije kada je glas r geminiran (tedid)
i kada je asimiliran (idgam). 16

6) umni konsonanti .( ~ )
Karakteristian um koji se uje u toku izgovora, stalno je svojstvo kon
sonanta ji. U toku njegove tvorbe vazduna struja iz plua nailazi na prepreku i
savladava je, a pri tom se uje itav um. Ima miljenja da ovoj grupi pripada
ju i glasovi: 1, r, s,~. 4,J, alije prvo miljenje argumentovanije. 161
'!ll ...... o

7) Konsonant duge tvorbe (~U:::.....I)

Ovdje se ubraja samo konsonant JP. S obzirom da u toku njegove tvorbe

prednji dio jezika prilijee na desni, a zadnji dio jezika se podie prema meh

157 Mr. Mesud Hafizovi, Zbornik radova ITF, Sarajevo, 3/1990., Fonetske studije o ranom periodu Islama, str.
133.
158 Vidi naslov: Poluvokalnaduina.
159 El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 45.

160 Ibid. str. 45.

161 Ibid. str. 46.

69
TEWlD

kom nepcu, na ovaj nain je omogueno strujanje zraka koje se protee od jed
ne do druge strane jezika. Ovakva artikulacija je sporija i vremenski dua nego
to je to sluaj kod drugih konsonanata. To se naroito uoava onda kada je 4
gemini ran i kada je bez vokala. 162
",:;iJI

8) Nazali ( ~ )

Nazali su konsonanti '-'i~ Nazalnost je njihovo stalno svojstvo bez obzira

na to da li su: vokalizirani, geminirani ili su bez vokala (sakin). Ovi glasovi
zadravaju svoje akustike osobine i onda kada se asimiliraju i skrivaju u naza
lizaciji, ili se izgovaraju bez ikakvih promjena.

C) PODJELA SVOJSTAVA PREMA INTENZITETU ARTIKULACIJE

Prema jaini akustikog dojma, glasovna svojstva, se dijele na:

Jl:;i .-o' ... .; ..
l. Svojstva visokog intenziteta ( ~_,All ~~.A....:=.~ l )

Ovoj skupini pripadaju: zvuni glasovi, plozivi, emfatici, velari, nelik

vide, sibilanti, odskoni konsonanti, laterali, vibrant, umni glasovi, konsonant
duge tvorbe i nazali. Meu navedenim grupama najvii intenzitet artikulacije
imaju: odskoni glasovi, plozivi, zvuni glasovi, velari i emfatici.

2. Svojstva niskog intenziteta ( ~~---~,::.,~1 )

Svojstva niskog intenziteta posjeduju sljedee skupine konsonanata: bez
vuni glasovi, frikativi, neemfatici, nevelari, likvide i mehki glasovi. Za
"srednju" grupu (tewessuO karakteristino je da kod njih ne dominiraju ni svo
jstva visokog, a ni niskog intenziteta. 163
Izuavanje glasovnih svojstava ima veliki znaaj u tegwidskoj znanosti.

5. Vjeba (l i II dio)

162 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 105.

I 63 Er-Rii'idu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 33.

70
 AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOVA

Tabela br. 5

," :. ' "'~ ...

4.. j ')Ul .:."li....2]1
,..~.) wl .:."li....2]1
J .. ~

s parnjacima bez parnjaka

, :il ... o :il"'

~~-~~
J

~l ~l

'"" . . ~ ""
~1'qj'JI
' -!. "":;... J :il -t "" J o :O ""
o3t>.)l- .k....._,::ll- o...L.:.ll ~_;:ll

JI?J~I
o ;;; "'
J~~~-~~'11
J
~_rd l
' ' ' ' '

c~~~-J~~~ ~)31
'
0~~~
'

::_,~~~-J~~'l\ ~~ ~a';;\\
' '

~l
j! .. :;:; ...

:.c..Jr

iJ\ld...~l ~41~1
' '

ti.J'l
o o
r~~~~

(~~~~)~\

~~'il
'

~~

71
TEGWlD

Tabela br. 6

J.~ ... o J ... .,. " J." :li J ... ~ ...

~~~..::...~\ ~1..::...~1
-
~~ ~~

J:li ~ ... J ... ... ~ ...

o..L.!.JI o_,l>-)l

~~~~ ;J\1:. ~~
- -
J ... o ~ ...
'-d,~f
"' - e~:''

~~~~ J\'~ ':JI

- -
J
~l
:li "' '
U;lll
.-
~1;1~1

JI:,.J':Jf
-
~)31

.",:;o ...
~l

~\k::..~~
-
t;.r
.. l

72
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

III

NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

J... ... o ' ... ot ...
( ~)WI..:J\A...all )

Osim stalnih, konsonanti imaju i nestalna akustika svojstva. Ona se is

poljavaju samo u odreenim sluajevima i pod odreenim uvjetima. Takvih iz
govorno-akustikih svojstava ima jedanaest:

l) Naglaenost glasovnih osobina (tefhi:m),

2) Nenaglaenost glasovnih osobina (terqi:q),
3) Mobilnost glasova (tal)rik),
4) Nemobilnost glasova (iskan),
5) Osnovna duina vokala (qa~r),
6) Produena duina vokala (medd),
7) Nepromjenljivost glasovnih osobina (i~har),
8) Asimilacija glasova (idgam),
9) Preobrazba glasovnih osobina (iqlab),
10) Skrivanje glasova u nazalizaciji (ihfa') i
ll) Pauzalna forma bez prekidanja daha (sekta).

l) NAGLAgENOST I NENAGLAENOST GLASOVNlli SVOJSTAVA

, o $i J o ;jj ...

(~.rJIJ~I)

S obzirom na, akustiki utisak, evidentno je da vokali, u odreenim

sluajevima, utiu na izgovorno-akustike osobine konsonanata, kao to i oni,
sa svoje strane, mijenjaju akustiku vokala. 164
Teflfzm je naglaena (krupna) varijanta izgovora konsonanata i vokala,
dok je terqfq nenaglaena (umekana) varijanta njihove artikulacije. Akustiki

164 Uticaj vokala na konsonante u primjerima: .JJ~ .iJ1) J)\>. ~-k-

Uticaj konsonanata na vokale u primjerima: :_,.,\1. :.,.,G :.;w, ji~

73
TEGWlD

dojam se dobija prema fonetskom okruenju glasova. Sa ovog aspekta, glasovi

se dijele na tri skupine, a to su:
l) Glasovi koji posjeduju emfatinost kao stalno svojstvo, te se uvijek ar
tikuliraju kao emfatici.
2) Glasovi koji nemaju svojstvo emfatika, neemfatici, i oni se izgovaraju
umekano, bez naglaavanja njihovih akustikih osobina.
3) Glasovi koji se nekada izgovaraju kao emfatici, a nekada kao neemfat
ici, to zavisi od njihovog fonetskog okruenja.

A) KONSONANTI NAGLAENE ARTIKULACIJE

( ~~~~)

Glasovi koji konstantno imaju visoko naglaen (krupan) izgovor ( ~ )

su velari i uvulari. U ovoj skupini je sedam konsonanata, sadranih u sintagmi:
lJ~~ (b,~. 4, g,~. q, ~).I meu emfaticima se pojavljuju odreene akus
tike nijanse. Tako na primjer, velari J; j, JP~ imaju jau i naglaeniju artiku
laciju od ostalih glasova iz iste skupine, jer se u toku izgovora ispoljavaju s ne
kim svojstvima koja ostali glasovi ne posjeduju.

Intenzitet emfatinosti

Prema jaini akustikog ispoljavanja, emfatici imaju pet stupnjeva, a to

su:
l) Pozicija kada se poslije emfatika, a njima u ovom sluaju pripada i
konsonant r (neemfatik), nae dugi vokal ii. U ovoj poziciji emfatinost naved
enih glasova je najintenzivnija, npr.:
"" " "" "" " ",. ",. J "' ",. ,
0j~l_) 0_;}; 0_rJU; Jt;
' ' '

2) Kada su emfatici i konsonant r vokalizirani Je thom, emfaza je za nijan

su slabija nego u prethodnom sluaju, npr.:

~ ~ ~~
3) Ukoliko su spomenuti konsonanti vokalizirani 4ammom intenzitet em
fatinosti se jo za nijansu smanjuje, npr.:

74
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

4) Pozicija u kojoj je intenzitet ernfatinosti jo slabiji je ona, kada su

ernfatici i konsonant r bez vokala (sak:in), npr.:

C~(, 0~ ~&
5) Najslabiju naglaenost spomenuti konsonanti imaju u sluajevima
kada su vokalizirani kesrom, 165 npr.:

B) KONSONANTI NENAGLAENE ARTIKULACUE

(J~~~)
Svi glasovi koji ne pripadaju emfaticima, imaju nisku (umekanu) artiku
laciju (terqiq). I u ovoj skupini postoji vie alofona, s tim da treba voditi
rauna, da u toku izgovora svaki konsonant (ernfatik i neemfatik) sauva svoje
stalno i nestalno akustiko svojstvo. Posebno treba obratiti panju na sljedee
sluajeve:

l) Kada su jedan do drugog glasovi t_ i JP, treba paziti da se prilikom

izgovora, umjesto t_ ne izgovori konsonant t kao na primjer u rijei:

2) Precizno i odgovorno izgovarati konsonante koji su iz istog izgovor

nog centra ili bliski po akustikim osobinama, kao na primjer, ne zamijeniti
~ , o " ::. J. o ..

glasove: J; i .) u rijeima: 1J_p... IJJ.k.o . 166

3) Konsonanti se u toku izgovora ne smiju meusobno zamjenjivati. Kao
primjer mogu se navesti glasovi: 1.1' i~ u rijeima~ (moda, moe biti) i
~ (ne posluati, protiviti se, suprostaviti se, opirati se). Meusobnom zamje

nom navedenih konsonanata dobilo bi se potpuno pogreno znaenje

, :; "" ...
kur'anskih ajeta. Naroito treba paziti na izgovor sintagme .uJI ~. 167 Ne smije
se dogoditi da ua umjesto ~ izgovori rije ~ , jer ona po svom znaenju

165 Tegwldu-l-Qur'iin, o.c., str. 119-121.

166El-Isra', 20. i 57.

167 Sintagma :ill~ spominje se u sljedeim surama: En-Nisa'- 84, 99, El-Ma' ide- 52, Et-Tewbe- 102, Yiisuf
83, Mumtel)ane- 7.

75
TEGWlD

ne moe doi uz rije :JJi . Zamjenom konsonanata s i~ promijenio bi se smisao

i sljedeih ajeta: ;JJ_>.. ;j~ 1;.}:5 ::,r ~ 168 :J;) 0Y.~ ~j 169
Zamjena prethodno spomenutih konsonanata je mogua samo u nekoliko
rijei, o emu e kasnije biti govora.

4) Ukoliko su bez vokala (sakin), glasovi l, m i n prilikom izgovora ne

smiju odskakati, jer oni ne posjeduju tu izgovorno-akustiki osobinu. Isto pra
vilo vai i u sluaju nunacije (tenwln).
Meu neemfaticima karakteristini su sljedei konsonanti:
- Skupina odskonih neemfatika kojima se u ovom sluaju pridodaju i
emfatici: .b i J.
- Konsonanti: '-"' ~. j, meusobnim ujedinjavanjem, pribliavanjem ili
zamjenom trpe odreene promjene.

ODSKONI KONSONANTI

Kada su pojedini glasovi bez vokala (sakin), nuno je da u toku njihove

artikulacije doe do slabijeg ili jaeg praska. U protivnom, ti konsonanti bi se
izgubili. Ovoj skupini pripadaju glasovi iz sljedee sintagme: -~~(g, d, q, (,
b).
Definicija:
"Qalqala (odskakanje) e biti kada konsonanti iz grupe geddu qu(b, u sre
dini ili na kraju rijei, budu bez vokala (sakin, stalni ili nestalni)", npr.:
~ ~~ Jli ~r ~~j
Prema intenzitetu praskanja qalqala ima etiri stepena, a to su:
l) Najjai intenzitet odskakanja navedeni konsonanti imaju u sluajevima
kada se na njima pauzira (sakin nestalni) a uz to su jo i geminirani (tedid),
npr.:

2) Neto slabije odskakanje, prethodno spomenuti glasovi, imaju u onim

sluajevima kada se na njima pauzira (sakin, stalni ili nestalni) a pri tom nisu
geminirani (tedid), npr.:

168 El-Beqare- 216.

169 El-Muzzemmil - 16.

76
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

3) Jo slabiji intenzitet odskakanja konsonanata iz navedene skupine ima

mo u sluajevima kada su oni bez vokala (sakin stalni), odnosno, kada se na
laze u sredini rijei, npr.:
... ' ' o ... ...,",. o...
_l.:.._ ..u .J~
_l.:.._
o.>.r--
o

4) Najslabiju praskavost, ali bez oskakanja, glasovi iz grupe geddu qu{b

imaju u sluajevima kada su vokalizirani, npr.:

Vrste qalqale
S obzirom na to da li se odskoni konsonanti u siikin poziciji nalaze u
sredini ili na kraju rijei, qalqala moe biti:
o'
l) Qalqala niskog intenziteta (~~)

To je sluaj kada su odskoni glasovi siikin a nalaze se u sredini rijei,

npr.:
J ... o ... , o ... ' ' o "' J o ...
(~~ 0 l.:.._...u ..LO.,

2) Qalqala visokog intenziteta ( ~ .;$ )

- .. ~ ~ .r---J.

Ukoliko su konsonanti iz skupine geddu qu(b na kraju rijei u poziciji

siikin, a pri tom nisu gerninirani, intenzitet njihovog praskanjaje visok, npr.:

J .. o .......

3) Qalqala najvieg intenziteta ( _;$~1 )

Ova vrsta qalqale primjenjuje se u onim sluajevima kada su konsonanti,
iz prethodno spomenute skupine, bez vokala (sakin) a, osim toga, imaju i
tedfd, 170 npr.:
OI J Oo .; .- " "'

4~'~
U toku primjene svih vrsta qalqale, glasovi odskau prirodno, bez napora,
naprezanja ili prenaglaavanja.

170 'Abduhu- 'Abbas El-Welidi, EI-Megmu 'u-1-muj'iduj'i 'ilmi-t-tegw"id, Gcdda, 1990., str. 89.

77
TEGWlD

UZAJAMNA VEZAKONSONANATA: 4.1" if, j

Prema klasinim izvorima ovi glasovi se, uz pritisak vrhom jezika, tvore
na ivici donjih sjeku tia. Jedna od karakteristika ove skupine je, da se konso
nanti, u odreenim sluajevima meusobno ujedinjuju, pribliavaju ili zamjen
juju, ali se pri tom ne mijenja znaenje kur'anskih ajeta. To se dogaa u
sljedeim rijeima:

(El-Beqare- 245.) (El-Fatil)a- 5 - 6.), l,i~T

i,C-JT
J.,1)2JT

(EFfiir- 37.) (El-A'raf- 69.)

'
0 ~ .
., J
)

(El-Gaiye- 22.)

Ove verzije su u: potpunosti vjerodostojne i primjenjuju se u qira' etima

Kur'ana, a.. Razlike se pojavljuju u zavisnosti od kriterijuma koje su imami i
rawiye uzimali pri argumentaciji svoje verzije.
l) Ortografija rijei kao argument
U svim mu~Q.afima, rije e~-~irii(a, i jo neke iz navedene skupine, napi
... .-'1 ""
sane su s konsonantom ~ ( ..bl_ra.ll ). Veina imama i njihovih rawiya, meu koji
ma je i na f.laf~, primjenjuju ovu verziju, odnosno, u ovom sluaju prihvataju
mu~Q.afski pravopis kao kriterijum.

2) Etimologija rijei kao argument

U osnovi prethodno spomenutih rijei nalazi se konsonant s (~k ~ 1,\~T).
Ovu verziju primjenjuje Ibn Ketir. Qunbul i jo neki imami i rawiye. Oni
slijede Ibn 'Abbasa koji je teio da ostvari etimoloki princip, a on glasi:

~~~~~J~~~~~~ 'J

78
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

"Ne moe se odvojiti od osnove ili u njoj zamijeniti ono to je za nju ve

zano."
Dakle, nije preporueno praviti odreene promjene i zamjene onih kon
sonanata koji se nalaze u osnovi jedne rijei. Meutim, meusobnom zamje
nom glasova ,_r i '-"' ne mijenja se znaenje navedenih rijei. Smisao ajeta, u
sve tri verzije, ostaje isti.
3) Izgovorno-akustike osobine glasova kao argument
U ovom sluaju, u prvoj, etvrtoj i petoj, od navedenih, rijei ( J.~\
.",. J o..- J o... J
0 _,~ ~ ) imam I:Iamza primjenjuje imiim. To znai da se konsonanti ,_r
.... ~... ...
i j sa podjednakim intenzitetom meusobno ujedine, a onda se, ispupenih i
zaokrugljenih usana izgovore kao jedan glas, koji je po akustikom utisku naj
blii konsonantu J;, jer imam nema zasebnog fonema.
Zato se primjenjuje ovo pravilo?
U spomenuta tri sluaja, u rijeima se nalazi konsonant '-"'koji je bez
vuan i konsonant J, koji je zvuan (po miljenju klasinih lingvista). lmamom

se eli postii akustiko pribliavanje ili izjednaavanje ovih konsonanata.

Ovaj fonoloki princip openito se koristio u dijalektu plemena Qays. 171

C) NEEMFATICI VISOKO-NAGLASENE ARTIKULACIJE

Pojedini glasovi iz grupe neemfatika (istifiil), u odreenim sluajevima

imaju visoko-naglaen (krupan) izgovor, odnosno artikuliraju se kao emfatici
(krupni glasovi), iako im po svojim akustikim osobinama ne pripadaju. Ti gla
sovi su:
l) Vokal ii koji posjeduje tri akustike varijante izgovora.
2) Konsonant r se izgovara na dva naina.
3) Konsonant l ima dva osnovna alofona. 172

171 El-Kefu 'an wugilhi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., sv. I, str. 34-35.,292-302., 372.

172 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. 127.

79
TEGWiD

l) SPECIFIAN IZGOVOR VOKALA a

~-
( :U\.AI )

Prije nego to se upoznamo sa ovom varijantom izgovora vokala ii, neo

phodno je znati finese koje su vezane za artikulaciju Jet/Je. Kao simbol kratkog
vokala ela, JetiJa se izgovara na sljedee naine:
a) Fetl}a kao simbol kratkog vokala a
Na ovaj nain JetiJa se artikulira:
-Kada su njom vokalizirani konsonanti iz skupine: tc lJ :6.:,;:. ~
Primjeri:
o... o "'kJ.... ,.o ...
...._;J\., .
. . ..r-P _r->

-Ukoliko je pomou Jet/Je, na prethodno navedenim konsonantima izved

ena nunacija an.
Primjeri:

- Iznimno u nekoliko rijei, u kojima su konsonanti: J i J, vokalizirani

Jet/Jom. Te rijei su:
(~~) ~~ 4~~ ,0(;;.~ 4~~ 4~~ L G;~ 4~~ 4~~ 4~~
b) Fetl}a kao simbol kratkog vokala e
Na svim konsonantima koji ne pripadaju skupini: t_ e lJ :6.:,;:. ~JetiJa
se izgovara kao kratki vokal e.
Primjeri:

J):'.. ~ ~~~: ~ ~

Ukoliko su glasovi: .J lJ :6.:,;:. ~ (bez ti e) vokalizirani, JetiJa ispred

njih ima otvoren izgovor. To znai da su usta neto vie otvorena, usne umjere
no ispupene i zaokrugljene, a usneni miii su olabavljeni, npr.:

80
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

e) Izgovor fetl].e izmeu kratkog a i e

Kao glas u kome ne dominira ni a ni e,fet~a se izgovara:
- Kada prije konsonanata iz skupine: t. e ~ bo:;. ~ koji su bez vokala
(sakin) doe neki glas, vokaliziranfet!Jom, npr.:
J. o ... J o ...

, ~ .. .. "
- Kao meu glas, fet~a se izgovara i prije rijei 4lll, osim u sintagmi ~
~
4lll. U ovom sluaju artikulira se kratki vokal e, kako ne bi dolo do promjene
znaenja kur'anskih ajeta.
Kao ifet~a i dugi vokal ii ima tri akustike varijante izgovora. O otvore
noj i zatvorenoj artikulaciji ovog vokala bilo je govora ranije (Vidi II dio, lzgo
vorna baza glasova, I ishodite).
Imala je specifian izgovor vokala ii i ona kao takva je poznata meu
Arapima. Najee su je koristili stanovnici Negda i to plemena: Teniim, Qays
i Esed, dok se u dijalektima l:ligaza, imala nije primjenjivala. Kao dijalektska
fonoloka varijanta izgovora, imala je sauvana u qira'etima Kur'ana, a.., bilo
u pojedinanim sluajevima ili kao ope pravilo. 173
Definicija:
,,Imala je neuobiajen izgovor, vokala ii koji se prema akustikom dojmu
pribliava dugim vokalima: e i t'.
Prema ovoj definiciji, vokal ii uva svoju fonemsku vrijednost, ali dolazi
do "zamuenosti" njegovih izgovorno-akustikih osobina. Prema stepenu preo
brazbe i "zamuenosti" ovog vokala, imala se dijeli na: imalu ~ugra i imalu
kubra. 174
... o J 'lli.- ...

Djelimina specifinost vokala a ( ~.>~alLo l )

U ovom sluaju vokal a se pornijera od "zadnje" na "prednju" realizaciju,

odnosno izgovora se kao zatvoren vokal e, pri emu su usta sasvim malo otvor
ena, usne razvuene a usneni miii jako zategnuti.

173 EI-Kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., sv .l, str. 168-208.

174 Taqrlbu-n-nef'i.fi-1-qirii'iiti-s-sebi'i, o.c., str. 58-69.

81
TEGWlD
... oJ ~ ... ...

Potpuna specifinost vokala ii ( .rf 4.JI.ol

(.5 )

To je glas koji se takoer, sa "zadnje" premjeta na "prednju" realizaciju,

ali prema dugom vokalu f.
U toku izgovora ovog meuvokala, vrh jezika se prisloni na korijen don
jih zuba, a bone strane jezika se vrsto pripoje uz gomje kutnjake. Usta se sas
vim malo otvore, usne su razvuene a usneni miii su jako zategnuti.
Prema naem qira'etu, imala sugra se ne primjenjuje ni najednom mjestu
u Kur'anu, a.., dok se imala kubrti nalazi samo u jednom ajetu, u rijei
~~-175
Osim naeg rawiye I:Iaf~a imtilu u ovoj rijei primjenjuju i imami: I:Iamza
i Kisa'I.
Kakav je smisao imale i ta se njom eli postii?
Openito uzevi imtilom se eli ukazati na prvobitni oblik rijei, odnosno
fonolokim putem, pribliiti se etimologiji rijei. U navedenom sluaju
(magreha), od glagola: (.5~ - (.5?. upotrijebljen je infinitivni oblik (.5p. U
svom osnovnom obliku,, ova rije glasi: :Sp. Da bi se ukazalo na ovu
injenicu, tj. da se na kraju rijei u osnovi nalazi konsonant y, primjenjuje se
imala. S obzirom da konsonant y s kesrom daje dugi vokal (.5, imala kubrti je iz
govor glasa koji se po akustikom utisku nalazi izmeu ti i ~okala r. 176
S tegwidskog aspekta, nije dozvoljeno u rijei megrehii izgovarati vokal
ti, a imajui u vidu da je meuglas dosta teko artikulirati, onda je dozvoljeno
izgovoriti vokal e, dakle, megrehii.

2) VARIJANTE IZGOVORA KONSONANTA ;

(~(JI~~~ )
Kada ga okruuju krupni glasovi (emfatici) i vokali, dugi ili kratki, kon
sonant r trpi odreene fonoloke promjene, iz kojih proizilaze dvije osnovne
varijante izgovora:
a) Visoko-naglaena (krupna) varijanta izgovora (tefhim) i
b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora (terqiq).

175Hud-41.
176 a) Huggetu-1-qirti'tit, o.c., str. 339-340.
b) El-Ke>'fu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, o.c., str. 528.

82
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

a) Visoko naglaena (krupna) varijanta izgovora

Konsonant r poprima osobinu krupnih glasova u sljedeim sluajevima:

l) Kada se izgovara sfet!J,om ili 4amom. Na isti nain se artikulira i onda
kada poslije njega dou dugi vokali: ii i u ili nunacija en i un, npr.:

2) Ukoliko se konsonant r izgovara bez vokala (sakin), stalni ili nestalni,

a prije njega se naufet!J,a ili 4amma ili dugi vokali: ii i u, npr.:

3) Ako je ovaj konsonant bez vokala (sakin), a prije njega bude nestalna
kesra, bilo u istoj ili na kraju prethodne rijei, npr.:

,;t;~, r' ~~~ ~~ ,;_s-~, ~~~

4) Kada jer bez vokala (sakin, nestalni), prije njega bude konsonant bez
vokala (sakin, stalni) a prije ovog doefet!J,a ili 4amma, npr.:
;_:JI _;.JI fljJI ~..liJI ~~
5) Konsonant r se izgovara krupno i onda kada poslije njega, u istoj rijei
bude konsonant iz grupe emfatika, npr.:
~ "' o tll..-o 'lli "' o ". .,. o

bl,..-':" jJ~ u"\1.~ ,:)L,..)~

Meutim, ukoliko se r nalazi na kraju jedne, a emfatik na poetku
sljedee rijei, ovo pravilo se ne primjenjuje, npr.:

Karakteristino je napomenuti da se r ujednom sluaju moe izgovarati i

o ~
krupno i umekano, i to u rijei J) jS'
. '
. 177
Krupan izgovor je mogu zbog toga to se poslije r nalazi emfatik J, dok
se umekana varijanta primjenjuje zato to se konsonant r nalazi izmeu dvije
kesre. Iako su obje ove verzije vjerodostojne, posljednja (umekana verzija) je
argumentovanija, kae Ebii 'Amr. 17 8

177 E-u'ara- 63.

178 a) TegwTdu-l-Qur'iin, o.c., str. 128-132.

b) /brtizu-l-me'iiniminiJirzi-1-emiini, o.c., I sv., str. 256.

83
TEGWiD

b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora

" o

(~j)

Konsonant r se izgovora umekano u sljedeim sluajevima:

l) Kada se artikulira s kesrom, ili tenw1nom in, ili poslije r doe dugi vok
al f, npr.:
\i ". .... ".o

I_Y..J C!! J'-'=:-.J J j .J

2) Ukoliko je konsonant r bez vokala (sakin, stalni ili nestalni) a prije nje
ga bude kesra ili dugi vokal f, npr.:
o .", ".,..o '!JI o o o
_;:!Jj ~..r" ~~__,.;. _r<2-!l
3) Kada je r bez vokala (sakin, nestalni) a prije njega doe konsonant yu
poluvokalnoj poziciji, tj. takoer siikin (stalni) a ispred njegafetiJ,a, npr.:
':J
oo..- oo.- oo..

~ ~ ~

4) Konsonant r se izgovara umekano i onda kada poslije njega bude

imala, a to znai, prema naem qira'etu, samo u rijei ~~ (Hiid- 41). 17 9
U vezi artikulacije konsonanta r, meu imamima i njihovim rawiyama
uglavnom postoji suglasnost, s tim da Wer umekava ovaj glas jo u nekim
sluajevima, o kojima ovdje nee biti govora.

J ;ji ,

3) VARIJANTE IZGOVORA KONSONANTA l U RUEI .uli

(JJI~)

Konsonant l je neemfatik. Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgo

vora je njegova osnovna akustika osobina. Ipak, u rijei lli, u odreenim
sluajevima, ovaj konsonant se artikulira kao emfatik. Ove promjene uslov lja
vaju vokali, a prema verziji rawiye Wera na konsonant l utiu i emfatici """''J,
i J;. Konsonant l u rijei ;JJT izgovara se na dva naina:
... o,

a) Visoko-naglaene (krupna) varijanta izgovora ( ~ ), a primjenjuje se

kada prije rijei ;JJT doufet!J,a ili qamma, npr.:

..lli Jo ;jj,~~ ;JJ,~

179 Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 127-130.

84
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

Wer primjenjuje krupnu varijantu artikulacije i u drugim rijeima, u

onim sluajevima kada je l vokaliziran fet~om, a ispred ovog konsonanta budu

emfatici: '-"' .b i J;, takoer vokaliziranifet~am, npr.:

U ovim i slinim rijeima,

Wer slijedi princip po kome Arapi, kad god
je to mogue, pribliavaju ili izjednaavaju fonoloke osobine konsonanata i
vokala, pod uslovom da su oni bliski po mjestu tvorbe ili po nekim zajed
nikim akustikim osobinama. Ovo fonoloko ujednaavanje i pribliavanje
glasova olakava izgovor, to je posebno vano, kada se u jednoj rijei nalaze
konsonanti iz vie razliitih izgovorno-akustikih centara. Kao to, prema
Weru, na konsonant l utiu spomenuti emfatici, tako isto njegove fonoloke
osobine mijenjaju fet~a i 4amma, jer su po akus tikom dojmu blii emfaticima
nego neemfaticima.
b) Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovara (J=! j), a primjenjuje
" o '

se kada prije rijei ;Jjy doe kesra, npr.:

JJ JJ~ JJ ~~ JJ\
------.- r
o

U ovom sluaju konsonant l uva svoje osnovno svojstvo (umekan),

emu doprinosi i kesra. Za veinu imama i rawiya u qira'etima Kur'ana, a..,
meu kojima je i na J:laf~, umekana (teqiq) varijanta je pravilo, dok je krupna
(tagli~) varijanta izuzetak. 180

6. Vjeba (l i ll dio)

180 a) El-kefu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i, I sv., o.c., str. 219.

b) Gay[u-n-nef' ifi-1-qirii 'iiti-s-seb 'i, o.c., str. 134-135.
e) f:lirzu-1-emiimiweweghu-t-tehiinl, o.c., str. 73.

85
TEGW!D

Tabela br. 7

od skoni
konsonanti

.;-T~+ ~(~j

.~WI ~~~~~~rl 0~

.:l

izgovor rijei :JJI - JJ\ ~ pozicije

:JJL krupan
izgovor

:Jj''
\_

:JJL mehak
- izgovor

86
 NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASOVA

Tabela br. 8

pozicije

.". ~ ' "" ' ""

.J ' l_; dj.) d_; '.J '.J

o "" o ' o ' o ....

) '.JJI '.J- '.J
o ' -!. o.....
. _;_,.:.JI 41J

o krupan
.J - nestabilna izgovor
'
kesra

o o J o o
'
.)--'_)-

o
emfatik -.J

.J t..S.J .J
' '

-~~\J~ jj\ ~101::.-~i'J~J.i o

J.. .J
o

.~\~lj ' '

mehak
izgovor
oo

J..

imala -_;

87
1

1
 TREI DIO

VOKALIZACIJA KON S ON AN AT A, DUINE

VOKALA, GLASOVNE PROMJENE

-MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASOVA

-DUINE VOKALA
-GLASOVNE PROMJENE
- ASIMILACUAKONSONANATA
-PREOBRAZBA GLASOVNlli OSOBINA
- NAZALIZACUA GLASOVA
1

1
1

1
 MOBILNOST l NEMOBILNOST GLASOVA

MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASOVA

(~~~lj~~~)
' '

Talf-rik znai:
pokretanje, poticanje, vokalizacija, harekleisanje.
Rije lf-areke sama po sebi znai pokret, pa proizilazi da vokal mobilie
konsonant. Vokal je dakle nuan dio prethodnog konsonanta i klasini filolozi
nisu ga izolovana ni posmatrali.
Teksin znai: umirenje, ublaavanje, izgovor (pisanje) konsonanta bez
vokala. Kao to hareke pokree konsonant, sukun ga "umiruje" i ne dozvoljava
da bude mobilisan. 181
S obzirom da Arapi, u toku itanja, izostavljaju kratki vokal u pauzalnoj
formi (waqf), to znai da je sukiln na posljednjem konsonantu u osnovi pau
zalne forme. Kao to itanje ne moe poeti sukunom, tako ni pauza ne moe
biti na kratkom vokalu. lzgovomo-akustike promjene pri izgovoru mogu se
najbolje pratiti kroz:
" o '
l) Umekan izgovor konsonanta hemze ( ~ )
" ' )
2) Artikulaciju vokala uz spojenu linu zamjenicu h ( ~
3) Kroz neobinu labijalizaciju qamme (rw~ )

l) VARUANTE IZGOVORA KONSONANTA r.

Imajui
u vidu njegovu fizioloku i akustiku prirodu, hemze je u ovis
nosti od fonetske mu okoline i mjesta u rijei (ili sintagmi) podlono razliitim
promjenama.
Recitatori Kur'ana (imami i rawiye qira'eta) iz Istone Arabije i Iraka,
dobro uvaju izgovor hemzeta, dok oni porijeklom iz I:Jigaza doputaju njegove
razne promjene, vjerovatno pod uticajem njihovih narjeja. 182

181 Lingvistiko djelo Jbriihlma Enisa, o.c., str. 58.

182 Dr. Teufik Mufti: Glasnini suglasnik hemze, rad u rukopisu.

91
TEGWlD

U gira' e tima Kur'ana, a. ., nisu zastupljene sve fonoloke promjene koje

je hemze pretrpjelo, nego su sauvane samo one najosnovnije. Prema najvjero
dostojnijim predajama, hemze se izgovara na nekoliko naina, a to su:
" o '
a) Izgovor hemzeta bez ikakvih fonolokih promjena ( J::W ).
Imami Kufe i Damaska, meu kojima je i na rawiya I:Iaf~, sasvim pre
cizno izgovaraju hemze, odnosno, ne dolazi ni do kakve akustike preobrazbe
ovog konsonanta, bilo da je on na poetku, u sredini ili na kraju rijei, npr.:
,ll o..- J o J ,11.,.. ..... o JI. ,sto

U"~ 0'"Y- o..L.,.:>_;... ..f!

U uenju spomenutih imama, nepromjenljiv izgovor hemzeta je pravilo,

osim u pojedinim sluajevima koji se smatraju izuzecima.
" ' o
b) Hemze se zamjenjuje drugim odgovarajuim glasom ( Jl-i!l ), npr.:

183
.Jjl. < .Jjt. ~ill< ~ill Cl;.;< Cl;.~
" o '
e) Hemze se u toku izgovora umekava ( ~),npr.:

Prema naem gira' etu, hemze se umeka va ( "~)

o '
samo u jednom sluaju
i to u rijei ~~~ (Fu~~ilet-44).
d) Hemze se izostavlja, njegov vokal se prenosi na prethodni konsonant,
" o'
umjestosukuna (~),npr.:

" o '
e) Hemze se geminira s drugim glasom ( ~~),npr.:

Osim ta/Jqiqa koji se redovno primjenjuje i teshlla koji se koristi samo u

jednom sluaju, ostala navedena pravila nisu zastupljena u naem gira'etu. 187

183 Vidi: Mu~~af prema Weru (EI-Beqara- 4., Yiisuf- 13., El-Fil- 5.)

184 Ibid. ( Hiid - 72., 'Ali 'Imran - 81.)

185 Ibid. ( EI-Mu'miniin- 1., El-Beqara- ll.)

186 Vidi: Mu~l)af prema Weru (Et-Tewba- 37.) i Qa:Iiinu (Yiisuf- 53.).

187 Taqrlbu-n-nef'i fl-l-qirii' iiti-s-seb 'i, o.c., str. 29.-37.

92
 MOBILNOST J NEMOBILNOST GLASOVA

Umekana artikulacija hemzeta

" o '

Kao to je reeno, hemze se prema naem qira' etu, sasvim jasno i preciz
no izgovara, neovisno od toga da li je ovaj konsonant vokaliziran ili je bez vo
kala(sakin). Samo u jednom sluaju hemze se urnekava (teshil) i to u rijei
';l ' o " 188
~~~.

U ovom primjeru, prvo hemze se jasno izgovara (ta~qiq) a na drugom se

primjenjuje umekana varijanta.
Definicija:
"Teshil je varijanta izgovora hemzeta, koje se po akustikom dojmu pom
jera prema vokalima koji mu prethode (teshil beyne beyne)".
" ... o """'
Zato se, prema naem qira' etu, primjenjuje teshfl samo u rijei ~~~ a
ne i u drugim sluajevima u kojima su dva hemzeta jedno do drugog?
Razlog je u torne to su u spomenutoj rijei prva tri konsonanta iz grupe
duboko grlenih glasova (el-~uriifu-1-~alqiyye) i doli su jedan do drugog. Da bi
se olakao izgovor, srednji konsonant, u ovom sluaju drugo hemze se olakava
ili urnekava (teshil).
Ovo pravilo se u nekim qira'etima redovno primjenjuje kada dva hemzeta
budu jedno do drugog. 189

2) IZGOVOR VOKALA UZ SPOJENU LICNU ZAMJENICU o

"' '
(~)

Konsonant h moe biti u ulozi spojene line zamjenice, treeg lica,

mukog roda jednine. Kada je ova zamjenica vokalizirana, ti vokali se nekada
izgovaraju dugo a nekada kratko, to zavisi od njenog glasovnog okruenja.
l. Izgovor dugih vokala
Kad su qamma i kesra uz linu zamjenicu h, izgovaraju se kao dugi vo
kali u i I u sljedeim sluajevima:
a) Ako je prije zamjenice konsonant, vokaliziranfetf:zom, qammom ili kes
rom, npr.:

188 Fu~~ilet- 44.

189 Ganu-n-nef i fi-1-qirii 'iiti-s-seb 'i, o.c., str. 67.-89.

93
TEGWlD

b) U rijei 4 , kesra poslije zamjenice se izgovara kao dugi vokal l,

~ , Y "" o Jo ,".

samo u ajetu: L;Lp ~ ~J ... (El-Furqan - 69.). Na svim drugim mjestima u

Kur'anu, a.., kesra u rijei .Y izgovara se kao kratki vokal i.
2) Izgovor kratkih vokala
pamma i kesra s konsonantom h izgovaraju se kao kratki vokali u i i u
dva sluaja:
a) Kada prije line zamjenice bude jedan od dugih vokala, npr.:
; ....o ' .. ' ""'"'
~l ~h oy.~

b) Ako ispred zamjenice bude konsonant bez vokala (sakin), npr.:

u rijei
J, o..

.4>..T-
tf.amma se izgovara kao kratki vokal u, iako na prvi pogled
izgleda da bi je trebalo izgovoriti kao dugi vokal u, s obzirom da se prije zam
jenice nalazifet~a. Meutim, u osnovi rijei, ispred zamjenice se nalazi sukun,
pa ona glasi:
,J.,. o..- Jo, o,
....;:...T-< YI-
Ukoliko konsonant h nije u ulozi line zamjenice, nego je jedan od kor
jenitih konsonanata dotine rijei, tada se artikuliraju samo kratki vokali, 190
npr.:
... ... ,. ,... o." ~.... , J ... ,. ,. ..-o ,o, o ...

(~) ....W (~I) ~lj C..s~~) ~ ~

Zanimljivo je napomenuti da imam Ibn Ketir El-Mekl, teei izvornim
oblicima rijei, tf.ammu i kesru uz linu zamjenicu h uvijek izgovara kao duge
Jo J o

vokale u i f. Tako se prema ovoj verziji, .s..;.. izgovara kao ~ , .Y ( u osnovi je

~ ) kao ~ , ~ ( u osnovi je ~1~ ) kaO' ~)~ i sl. U posljed~j~ dva primjera,
konsonant y, odnosno dugi vokal f prije zamjenice, izvrili su uticaj na krajnji
glas, preobrazivi u u dugi vokal f.
Ostali imami i njihove rawiye slau se s Ibn Ketirom, ali i smatraju da u
odreenim sluajevima tf.amma i kesra mogu u potpunosti zamijeniti duge vo
kale u i f. 191

I 90 Ibid. str. 54-58.

191 f/uggetu-1-qirii'iit, o.c., str. 83.

94
 MOBILNOST l NEMOBILNOST GLASOVA

U Kur'anu, a.., se nalazi vie primjera ove vrste, gdje je u osnovi rijei
dugi vokal, a prema naem qira' etu izgovara se samo kratki, zato to je tako
napisano. Na primjer: ~:.Ul (u osnovi je ~1:.UI ), ~~~(u osnovi je ~~~). 192

3) NEOBINA LABUALIZACUA l)AMME

Zbog fonolokih, etimolokih i drugih promjena u pojedinim rijeima,

4amma se kao simbol kratkog vokala u izgubila ili se transformirala u neki dru
gi glas. Imajui u vidu tu injenicu, dolazi do neobine labijalizacije 4amme
koja se ne pojavljuje kao zaseban vokal, nego samo kao zvuni efekat.
U odreenim sluajevima, usne se podese za izgovor 4amme ali se ona ne
artikulira. Pri tom, poseban znaaj ima gornja usna, koja se podie prema gore,
bez obzira na to da li je prethodni konsonant zvuan ili bezvuan. 193
Sam termin imam ukazuje na to da su usne u poloaju mirisanja, s tim
da je gornja usna neto vie uzdignuta, jer glagoli: ~~ \~ znae: pomirisati,
dati da pomirie. 194
Definicija:
,,lmam je namjera uaa Kur'ana, a.., da specifinim poloajem usana
ukae na 4ammu koja se nalazi na nekom konsonantu u osnovi pojedinih
rijei."

Imam, dakle nije izgovor 4amme, nego samo aluzija da se ona nalazi u
korijenu rijei. Prema naem qira' etu, ovo pravilo se primjenjuje samo na jed
nom mjestu u Kur' anu, a.., i to u rijei: L.t; 'J (Yiisuf- ll.).
Nakon to se izgovori konsonant n s tedidom a prije izgovora vokala ti,
usne se prilagode za izgovor 4amme, uz podizanje gornje usne, ali se 4amma ne
artikulira. lmtim je dakle, izmeu geminiranog konsonanta n i dugog vokala ti.
Spomenuta rije u prvobitnom obliku glasi Ct; 'J . Geminacijom konso
nanata n dobila se navedena verzija. Da bi ukazao na prvi konsonant n koji je u
osnovi vokaliziran 4ammom, I:Iaf~ primjenjuje imtim.

192 Vidi: Mu~~af prema Weru (EI-Beqara- 186.)

193/brazu-l-me'iinlmin~irzi-l-emiinl, I sv., o.c., str. 268-269.
194 El-Jtqiin, o.c., str. 117.

95
TEGWlD

Svi imami se slau da se u navedenoj rijei ne smiju izgovoriti dva, nego

samo jedan geminiran konsonant n, jer je tako u svim mushafima napisano. 195
U gira' etima Kur'ana, a.., pojavljuju se raznolike mogunosti za primje
nu imiima i pojedini imami, pridravajui se odreenih pravila, redovno ga ko
riste. Kao primjer mogu se navesti Kisa'I i Hiam. Oni primjenjuju ovo pravilo
"" "' , .
u pasivnim oblicima sljedeih glagola: JJ (u osnovi je J;), ~f..S'"" (u osnovi je
. ' "" .. . , . ... . .... , . .. ... ... , ...
~f..S'""), ~(u osnovtJe ~ ), J::.-- (u osnovi Je J_,...) ~(u osnovije J_,.,..) ~e.?
... .. ,.. , .. .. . .. .. ..
(u osnovi je ~e.? ). lmamom u ovim glagolima, eli se zvuno ukazati na
qammu koja Se nalazi U korijenu, na prvim konsonantima navedenih rijei. 196
Izgovarajui dugi vokal f u spomenutim glagolima, usne su ispupene i
zaokrugljene, a gornja usna je neto vie podignuta.

195 lbriizu-1-me 'iinlmin ~irzi-1-emiinf, n sv., o.c., str. 532.

196 El-f!uggetufi-1-qirti'titi-s-seb'i, o.c., str. 69.

96
 DUINA VOKALA

II

DUINA VOKALA

Medd lingvistiki znai: viak, uveavanje, slaganje neega jedno uz dru

go, pruanje, dok terminoloki, ova rije ukazuje na postupak po kome se krat
ki vokal, pod odreenim uvjetima, produava.
Duine vokala openito se dijele na:
l) Osnovnu duinu
2) Izvedenu duinu

l) OSNOVNA DUINA

Ne ulazei u jeziki aspekt ovog pitanja, odnosno, da li u arapskom jezi

ku u osnovi postoje samo tri kratka, iz kojih su izvedena jo tri duga vokala, ili
postoji est vokala, tri kratka i tri duga, u okviru ove tematike bie govora o os
novnim i izvedenim duinama, a one nastaju pod odreenim uvjetima.

A) UVJETI ZA OSNOVNU DUINU

Da bi se dugi vokali mogli artikulirati i ortografski oznaiti potrebni su

sljedei
uvjeti:
l) Da prije elija, koji je bez vokala (siikin), bude fet/yl (i.:_). U ovom
sluaju dobija se dugi vokal ii, npr.:

0\5' j \i ~~ :;.1 l

2) Da ispred konsonanta w, koji je bez vokala (sakin), doe qamma ( _,o -).
'

Pod ovim uvjetom nastaje dugi vokal u, npr.:

97
TEWlD

3) Da prije konsonanta y, koji je bez vokala (sakin), bude kesra (~-).Na

ovaj nain se dobija dugi vokal f, npr.:

." "" o J. JJ. J.

Konsonanti elif, w i y nazivaju se .LoJ\ J .J~ a sadrani su u rijei~.:. J\. 197
Nastanak vokala, na spomenuti nain, je mogu, zato to su glasovi: elif i
jetiJa, w i 4amma, y i kesra bliski po ishoditima (meharig). Neki lingvisti sma
traju da navedeni glasovni parovi pripadaju istim izgovornim centrima. Tako
su elififetl}a grleni glasovi, w i 4amma dvousneni (bilabijalni), ay i kesra su
nepani (palatalni) glasovi.

Osim konsonantske i vokalne uloge, konsonanti w i y mogu biti i u polu

vokalnoj, tzv. lfn poziciji, tj. kada su siikin a prije njih bude jetiJa.

B) VRSTE OSNOVNE DUINE

Osnovna duina vref..ienski traje onoliko koliko se mogu u kontinuitetu

izgovoriti dva kratka vokala, dakle, dvije fetl).e (e/a e/a= a), dvije qamme (uu=
ii), dvije kesre (ii = i). 198
Osnovna duina je izgovor vokala na prirodan nain ( ~-}'' :.C.) bez ikak
vog skraivanja ili produavanja. Ovakvu prirodnu artikulaciju vokali imaju
uvijek kada se u njihovoj neposrednoj blizini ne nalaze uzronici izvedene du
ine ( :.W1 ~t;,..l ) koji produavaju vokale za nekoliko puta.
Izgovor vokala zavisi od tempa koji se primjenjuje u toku uenja
Kur'ana, a.. Zbog samog ritma uenja, neophodno je ujednaiti njihove du
ine, npr.:
,...... "" J. J..- J""
~.v ...,.,~ l_,lu
Prema poloaju l}areketii i njihovom glasovnom okruenju, osnovna du
ina se dijeli na nekoliko vrsta, a to su:

l) Alternativna duina (~).JI :.Lo)

Ova vrsta duine pojavljuje se samo u pauzalnoj formi (waqf), u onim
rijeima koje se zavravaju nunacijom en/an. U toku pauze umjesto nunancije
(tenwin) izgovara se vokal ii, dakle alternativa je, en/an> ii. Npr.:

0-.G < ~_r..G

197 Dr. a'ban Mu~ammed Ismli'II, A~kmu-t-tegwld, Kairo, 1990., str. 37.

198 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c., str. 168.

98
 DUINA VOKALA

2) Transformirana duina ( Ji:JI ~ )

Ova duina primjenjuje se onda, kada u osnovi jedne rijei, budu dva
hemzeta, jedno do drugog, tako da je prvo vokalizirano a druga je bez vokala
". o... J oJI o

(sakin). To znai daje: l_ < ll , _,1 < ll , <.> < ll .

Primjeri:
,l ... ,l .... o ". J ... oJ .... ... ,. ""o..
0~1 < 0Loll ~ _,1 < ~~~ r~l, < r~ll

U ovim i slinim primjerima, na rawiya I:Iaf~ primjenjuje osnovnu du

inu, dok je Wer dvostruko due izgovara.
...'Jj ~ "'

3) Kontaktna duina (~l .lo)

U ovom sluaju, osnovna duina se primjenjuje poslije spojene line

zamjenice o, kada je vokalizirana qammom ili kesrom. S obzirom na to da li

konsonanti koji dou poslije zamjenice vre uticaj na njene vokale, ova duina
moe biti:
... o~ J""~

a) Nepromjenljiva duina ( I..S jt..o::JI ~l )

To je pozicija kada poslije line zamjenice h doe bilo koji vokaliziran
konsonant, osim hemzeta. pamma i kesra se u ovom sluaju izgovaraju kao vo
kali osnovne duine. Npr.:

b) Produena duina (I..S:J'jl ~~)

Ukoliko poslije zamjenice h, na poetku sljedee rijei bude stalno hem
ze, prema Qaliinu ostaje osnovna duina, dok je na I:Iaf~, zbog hemzeta, kao
uzronika, produava od dva do etiri puta, a Wer ak i do est puta, npr.:

;G ~.....iy(~
......
0-"
,
:!.ltl~lj
4) Stabilna duina (~l ~ )
U odreenim sluajevima osnovna duina postaje stabilnija, jer se
pojaava nekim drugim glasom. To se dogaa:
a) Kada poslije geminiranog konsonantay ~ doe dugi vokal f. Npr.:
-.:Jr
U:..

99
TEGWiD

b) Ukoliko poslije dugog vokala "i doe konsonant y ili poslije dugog vo
kala ubude konsonant w. Npr.:

Sve navedene duine su u kategoriji osnovne duine i ukoliko poslije njih

ne dolazi uzronik, one se izgovaraju na uobiajen, prirodan nain, bilo da se
radi openito o jeziku ili uenju Kur'ana, a.. 199

7. Vjeba (I i ll dio)

Tabela br. 9

.. - pozicije
r--P

0
-
, ~~J~ ;.-_, "-f'-~ Jill .~ J 0\Sj J
- 0
:~~lj';~~ )Si Gl izgovara
- 0
- se
dugo
.~~~~J ~~l rY. ~IlJI J~~ .y
samo u ovom ayetu (El-Furqan- 69.)
--

. ~~ ~ ~ ~GJj(~l o-1
'll - ... ""

~~~J~~~j~_,ti~j
J
o- _,1
izgovara
.y :.;.~\J ~Gsj1 ~m o- t.> se
- - - - kratko

.~w~~~;~~ 0
.

199 Vidi: a) E/-Burhiinufitegwldi-1-qur'tin, o.c., str. 61-62.

b) E/-Megmii'u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 37-38.
e) Haqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 135-136.

100
 DUINA VOKALA

Tabela br. l O

pozicije vrste

\~
::r-JJ1 G1;..":1) 8 fti ~~ 0)~ ~~~~
- - - "' "' J"""' J
. 0~":1~ li_,.4.-.
($ <~-;1)

' .,
_,1 < li

~ < ~~
o.P ~ .,. .,.J J:O"... o.-. o.,..-J
r r
J:;i,....,.

.L>_,....:.11 Y.) <li l_, . ~~_, ~~ <li l_,

o
.:)."~\\~IS> ~f~l)

2) IZVEDENA DUINA

Pod odreenim uvjetima, od osnovne duine, dobija se izvedena duina

koja se ne koristi u svakodnevnom govoru, nego se primjenjuje samo u toku
uenja Kur'ana, a.. Da bi se dobila ova duina potrebna su dva uvjeta:

a) Da postoji osnovna duina o kojoj je bilo govora i

b) Da bude jedan od uzronika duine.

101
TEGWlD
A) UZRONICI IZVEDENE DUINE

Postoje dvije vrste uzronika:

l) Hemze koje moe doi poslije dugih vokala, kako u istoj, tako i na
poetku sljedee rijei. Npr.:
'lli , , , r "; :;. r;., ",..... ' , ~ ",...
_r-li \.jj Lo.;\ l;...\' \}\j ~G:-
- -
Na osnovu poloaja hemzeta preciznije se odreuje i vrsta izvedene du
ine.
2) Drugi uzronik je sukiln koji dolazi poslije dugih vokala a on moe
biti:
a) Vidljiv, kao u primjeru ::,'1\
b) Skriven, a takav sluaj je samo u kur'anskim skraenicama. Npr.:
. o,.... JI ,.. '

~4 < r~ 0y < 0

e) Sukiln se moe nalaziti u osnovi gemunacije, kao to je sluaj sa

rijeima koje su pretrpjele odreene jezike promjene. Npr.:

i:lkkll < t\kll ~~~ < lll;J\

S obzirom na to, da li je pozicija sukilna stabilna ili nestabilna, on moe
biti:
l) Stalni suldin ( ('/~ 0~ ), pojavljuje se i u pauzalnoj i kon tekstu
alnoj formi.
2) Nestalni sukiin ( ~_;~ 0~ ). On nije ortografski oznaen i funkcio
nalan je samo u izgovoru prilikom pauze.
Izvedenih duina ima pet: spojena, rastavljena, stalna, nestalna i polu
vokalna.

102
 DUINA VOKALA

Spojena duina

Definicija:
,,Medd mutte~il e biti kada u istoj rijei poslije osnovne duine doe
hemze kao uzronik." Npr.:
o o--
~ ~l_,.....
,.r, ~ o <TG:r o
r--- .J r--- .
t~t:\,

Ova duina je u kategoriji wiigib (obavezno produavanje), jer su svi

imami i rawiye u qira' etima suglasni da se ona produava iznad obine duine.
U svim verzijama uenja Kur'ana, a.., vremensko trajanje ove duine iznosi
od tri do est, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala (Q.areketa).
U ovom smislu, na rawiya I:Iaf~, postupa na dva naina:
l) Ako je hemze kao uzronik u sredini rijei, duina i u pauzalnoj i u
kontekstualnoj formi iznosi etiri ili pet kratkih vokala. Npr.:
!l~ G:. ~w ~~1?.
2) Meutim, ukoliko je hemze na kraju rijei, prema naem qira'etu, du
ina u pauzalnoj formi traje koliko est kratkih vokala. Npr.:
r r

~~4 ~e
Ovakva preciznost naeg rawiye temelji se na injenici da se u navede
nim i slinim primjerima, u pauzalnoj formi, pojavljuju dva uzronika u istoj
rijei: hemze i sukun. Da bi se izbjegla dilema, na imam slijedi princip po
kome se daje prioritet onom uzroniku koji je stabilniji. U navedenim primjeri
ma hemze je stabilnije, jer se izgovara i u pauzalnoj i u kontesktualnoj formi,
dok se sukun (nestalni) pojavljuje samo u toku pauze. Prema tome, ukoliko se
poslije spomenutih primjera pauzira, bie medd mutte~il a ne medd 'iiri4.

Rastavljena duina

Definicija:
,,Medd munfe~il e biti kada poslije osnovne duine koja je na kraju jed
ne rijei, doe hemze kao uzronik na poetku sljedee rijei." Npr.:
~rJ: G.-~~~ p11)

103
TEGWlD

Shodno svojim kriterijumima, imami ovu duinu produavaju, minimal

no dva kratka vokala, odnosno, primjenjuju obinu duinu, kao to to ini
Qaliin a maksimalno do est kratkih vokala, kao to je to sluaj u qira' etu
rawiye Wera. Prema naem qira'etu, ova duina iznosi koliko etiri ili pet
kratkih vokala. 200
-,
U sloenici ~'Jp nalaze se dvije izvedene duine i to: rastavljena
(munfe~il) i spojena (mutte~il). lako je u ovom primjeru dozvoljeno prvu du
inu prouiti neto krae od druge, preporuuje se ujednaavanje duina, kako
bi se u toku uenja zadrao odreeni ritam.
Duina el-munfe~il je u kategoriji gewiiz, to znai da je dozvoljeno skra
titi je na obinu duinu.

Stalna duina

Ova duina je luzum (nuno-obavezujue produavanje) i vremenski

mora trajati koliko est, u kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala. U tom
smislu imami su potpuno suglasni.
Definicija:
,,Medd lazim e biti kada poslije osnovne duine kao uzronik doe stal
ni sukiin (sukiin lazim)." Npr.:

S obzirom na to da li je sukiin pretrpio odreene promjene ili ne, njegove

pozicije mogu biti sljedee:
, :; ... ' o...

l) Sukunje vidljiv, ortografski oznaen i nalazi se u jednoj rijei (~l

~l). Naprimjer: 'il~.

2) Sukun nije vidljiv, ortografski nije obiljeen i nalazi se najednom kon
J:,rll
., o ... o , ~ ... J. o...

sonantu ( ~l ). U ovakvoj poziciji sukun je jedino u kur' anskim

skranicama. Npr.:

200 Vidi: a) El-mulef!a~u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 68-93.

b) El-Burhiinu fi tegwld-1-qur'tin, o.c., str. 54-65.
e) A!Jkiimu-t-tegwld, o.c., str. 38-46.

104
 DUINA VOKALA
~ ., o ,. ~""'o ....

3) Sukiln je u jednoj rijei sadran u osnovi geminacije ( ~~ JA.WI ).

To znai da se on nalazi u tedfdu. Npr.:
~_;.5J1 t~l ::_,~t; 11ti
4) Sukun je na jednom konsonantu skriven u tedfdu a, kao takav, javlja
, :. ,., o ..

se u kur' anskim skraenicama, nakon asimilacije istih konsonanata (~l

~;JI). Npr.:
;-.:'Y ~~ < ~\ ;::.~_ .\1 < ~
5) Sukun je sadran u tedfdu a nalazi se poslije hemzeta ( J }JI ~ ). Ova
vrsta geminacije pojavljuje se kada prije imenice s odreenim lanom doe

hemze, odnosno, upitna estica t U ovakvoj poziciji estica se, zajedno s elifom
odreenog lana, transformira u dugi vokal ii. Dakle ee=a. Npr.:
202 t
0 A
..
L.l ~ :JJ1~ 201 J.J'~1 ~
..
< J.r~..u 1 ~ < .J.Y~J.Jn
,

Prema tome, medd liizim je stalna izvedena duina, uzrokovana stalnim

sukunom i obavezaje svakog uaa Kur'ana, a.., daje primjenjuje i u pauzal
noj i u kontekstualnoj formi, bez obzira da li se ui bre ili sporije.

Nestalna duina

Kod nestalne duine, sukun se kao uzronik pojavljuje samo u pauzalnoj

formi, odnosno, kratki vokal na posljednjem konsonantu se izostavlja.
Definicija:
,,Medd 'aneJ. e biti kada poslije osnovne duine doe kao uzronik nestal
ni sukfin (sukun 'aneJ.)." Npr.:
. (":.._ . .ti . , 1:~ . l~
..r.. '"'~ r-:
!""".:'~
Ova duina je u kategoriji gewiiz, jer produavanje vokala nije vremenski
striktno odreeno. Nestalna duina obino traje onoliko koliko se moe u kon
tinuitetu izgovoriti od etiri do est kratkih vokala. To svakako zavisi i od
toga da li se ui bre ili sporije.

201 El-En'iim -143.

202 En-Nem!- 59.

105
TEGWlD

Poluvokalna duina

C:t.-1' ~ )
.
Medd l'fn u osnovi i nije duina u uobiajenom smislu rijei, nego je to
oslabljena pozicija konsonanata w i y. Da bi se dobila ova duina potrebno je:
l) Da glasovi w i y budu u poluvokalnoj, tzv. lfn poziciji, to znai da su
siikin, a da ispred njih doe konsonant vokaliziranfet~wm.
2) Da poslije spomenutih konsonanata bude stalni ili nestalni sukun kao
uzronik.

Definicija:
,,Medd lin e biti kada se konsonanti w i y nau u poluvokalnoj (lin) poz
iciji, a poslije njih doe sukun kao uzronik duine." Npr.:

I ova duina je u kategoriji gewiiz, a produava se za tri ili etiri

l;tareketa. U nekim qira' etima se dozvoljava produavanje za pet, pa i est, krat
kih vokala. 203

B) PODJELA DUINA PREMA VREMENSKOM TRAJANJU

Prema ovom kriterijumu, duine se, openito, dijele na:

.. . '
l) Kratke duine ( ~ ). One vremenski traju koliko dva kratka voka
la. Jedan kratki vokal (l;tareke) izgovara se trenutano i to onoliko koliko se
moe skupiti ili ispruiti kaiprst.
"' ~ ......
2) Umjereno produene duine ( .k...t j ). U ovom sluaju duine iz
nose tri ili etiri kratka vokala.
. '
3) Duge duine ( JY, ). Vremensko trajanje ovih duina je onoliko ko
liko se moe kontinuirano izgovoriti pet ili est kratkih vokala. 204
Ukoliko se u jednom kur' anskom ajetu nau dvije vrste duine iz iste ka
tegorije, bilo da su jedna do druge ili ne, obavezno je u toku uenja ujednaiti
njihovo vremensko trajanje, to znai da nije dozvoljeno jednu prouiti due a
drugu krae. Npr.:
$.::".j)\ .j ~\j)\ L:.;
' '

203 Haqqu-1-ti/tiwe, o.c., str. 138.

204 Ibid. str. 136.

106
 DUINA VOKALA

Isto pravilo, odnosno, vremensko ujednaavanje vokala, odnosi se i na

obine duine. U tom smislu Ibn iezeri kae: ;~~-~S"~~~ 12.'.;11\j "Iste forme u
istom sluaju podjednako se tretiraju."

C) STEPENOVANffi IZVEDENIH DUINA

Poevi od onih koje se obavezne, pa do onih koje je dozvoljeno i krae

prouiti, duine se stepenuju na sljedei nain:
". ~ ... ". JJ
l) r/'1 .Lo je u kategoriji" rJ) "(nuno-obavezujue produavanje voka
la)
.". :.J ~ .. ". J J
2) ~ .Lo je u kategoriji " y yo:-J " (obavezno produavanje)
". "" ~.... ,. .......

3) ~_;t&. .Lo je u kategoriji " jly-:- " (moe se prouiti i krae nego to je
to predvieno)
4) J_ s:~ je takoer u kategoriji"~/~" (umjesto izvedene, dozvoljeno
je primijeniti i obinu duinu)
5) -~ ~ je u kategoriji " j1;:. " (poluvokale w i y dozvoljeno je izgovoriti
i due i krae)
6) J~l ~ je takoer u kategoriji" j1;:." (data je mogunost da se vokali
izgovaraju uobiajenom duinom, to redovno ini na rawiya I:Iaf~).
Kao to se primjeuje, jedino kod stalne (lazim) i spojene (mutte~il) du
ine nema mogunosti izbora, nego se vremenski moraju produavati onoliko
koliko je to predvieno. 205

D) ZATO SE PRIMJENJUJU IZVEDENE DUINE

Kur'an je Allahova objava, ije rijei treba izgovarati sa posebnom pa

njom i odgovornou. U mnogim sluajevima, u toku izgovora konsonanata i
vokala, javljaju se odreene potekoe, jer su glasovi po svojim izgovorno
akustikim osobinama razliiti. To se dogaa i u sluaju izvedene duine.
Naime, u osnovi obine duine nalaze se tri slaba konsonanta: elif ti, w u i y f
( ~~JJ;.JI ). Kada poslije ovih poluvokala doe hemze, koje je iz grupe jakih,
grlenih glasova, ili sukun, koji ne dozvoljava mobilnost konsonanata, onda je

205 Tegwldu-l-Qur' tin, o.c., str. 173-174.

107
TEGWlD

neophodno produiti dugi vokal kako bi se navedeni glasovi 4S J l u ulozi vo

kala pojaali i postali stabilniji a izgovor duina to jasniji i precizniji. 206
S druge strane, Muhammed, a.s., preporuuje melodiziranje (tengim)
uenja Kur'ana, a. ., po pravilima tegwida, a izvedene duine pruaju
mogunost za takvo uenje, pri emu ne smije biti pretjerivanja, niti odstupanja
od uspostavljenih normi.

8. Vjeba (l i II dio)

Tabela br. ll

uzronik pozicije vrste

~-~'

L; J! ~:,rw- ~!-G;.jf~! o ... o ... ' :;i ...

,0~0"~\j

.Jj~~~~~\ J

-j'
.
.0~WI~G~0!; -{.S

~~ (.S~l. :- ~J11~ :,_.~ IJ',~-)\.i

..
-j
'

o o".. o oJ...... ... J o

.J~~~\'jif-~ -{$

206 a) Taqrlbu-n-nef'i fi-1-qirti'titi-s-seb'i, o.c., str. 25-29.

b) Er-Rti'icju fitegwldi-l-qur'tin, o.c., str. 17-23.
e) Tegwldu-1-Qur'tin, o.c., str. 167-178.

108
 DUINA VOKAL4

Tabela br. 12

uzronik pozicije vrste

~j:;:- ~-aG '-lij ~'J\'

"" o .. o
. 0:! ...l-.WI 0'"
' '
"'

'
.
- _,1
--lS

. .
0 .. ,.
(
(0y) 0 : o... .". ;;. ... ,

- _,1 d_.r~
.~_,~~j ~lj'0 .
--lS

()
.
--lS

. .
.
- _,1
--lS

() (<JI\

109
 l
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j

j
j
j
j
j
j
 GLASOVNE PROMJENE

III

GLASOVNE PROMJENE

Nepromjenljivost i promjenljivost glasovnih osobina

Prema akustikom dojmu, a s obzirom na glasovne osobine koje posjedu
ju, konsonanti: n, m i l kada su bez vokala (sakin) i s nunacijom (tenwln), iz
govaraju se na nekoliko naina, a to su:
l) Navedeni konsonanti se jasno i precizno, bez promjena artikuliraju
(i~har).
2) Oni se potpuno ili djelimino s drugim glasovima asimiliraju (idgam).
3) Konsonant n bez vokala (sakin) i nunacija (tenwln) se akustiki preo
braavaju (iqlab).
4) Konsonanti n i m kada su sakin i nunacija (tenwln) se u odreenim
sluajevima skrivaju u nazalizaciji (ib:fa')

l) NEPROMJENLflVOST GLASOVNIH OSOBINA

,. -o

()~')

lz.hiir je potpuno, jasno i precizno izgovaranje konsonanata iz njihovih

prirodnih ishodita.
Definicija:
,,I~har e biti kada poslije konsonanata: n, m i l koji su bez vokala (sakin)
ili poslije nunacije (ten win) dou pojedine skupine glasova."
Iz ove definicije se zakljuuje, da iz.hiir dolazi na:
l) N bez vokala (sakin),
2) Nunaciju (tenwin),
3) M bez vokala (sakin)
4) Odreenom lanu (JI )

111
TEGWlD

Prema torne koja skupina glasova dolazi poslije navedenih konsonanata

iz;hiir se dijeli na nekoliko vrsta:

a) ~ ~41;~ (nepromjenljivost grlenih glasova)

b) ~~ ~41;1 (nepromjenljivost usnene arikulacije)
e) ~~ ~41;1, (nepromjenljivost "mjeseevih glasova")
' '
d) j1k. ~41;1 (nepromjenljivost konsonanata w i y)Z07

a) Nepromjenljivost grlenih glasova

Definicija:
,,I~harQ.alqiyy e biti kada poslije konsonanta n koji je bez vokala (sakin)
i nunacije (tenwin) doe jedan od grlenih glasova (el-Q.urtifu-1-Q.alqiyye)."
Grleni konsonanti sadrani su (samo prvi konsonant od svake rijei) u
"" J. o... ,.,.. ... .::, o ... ... ...

sljedeoj sintagmi: J""'\;- _r-P oj~ ~ !IlA ~l

t$... .. ...

(',h, ',lJ, g,!!)

Nain primjene:
Nakon to se izgovori n siikin ili tenwzn, ne odvajati jezik od nepca, dok
glas potpuno ne nestane, a potom, izgovoriti grleni konsonant. Pri tom treba
paziti da se ne pauzira na n siikinu ili tenwznu, a isto tako ne smije doi do nji
hovog odskakanja (qalqala). Npr.:
." J. oJ.,.""
.J_,....;:;. ;
Po akustikorn utisku, najizrazitiji iz;hiir uzrokuju o i ~ , jer se tvore u du
bini grla (aq~a-1-Q.alq), potom slijede konsonanti i e_, koji se artikuliraju u t.
sredini grla (wesetu-1-Q.alq), a najslabiji iz;hiir uzrokuju i t s obzirom da se t
tvore u prednjem dijelu grla (edne-1-Q.alq).
~har u ovom sluaju se primjenjuje zbog udaljenosti ishodita (rnebarig)
izmeu n siikina, tenwzna i grlenih konsonanata.

Svi imami i njihove rawiye redovno primjenjuju ovo tegwidsko pravi

lo.2os

207 Af!kiimu-t-tegwTd, o.c., str. 24-29.

208 El-megmii'u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 24.

112
 GLASOVNE PROMJENE

b) Nepromjenljivost usnene artikulacije

:e: ,.,,., ~ ... o

( !.SPJ\#1)
' '

U odreenim sluajevima, m bez vokala (sakin), sasvim jasno i precizno

se izgovara, bez nazalizacije i asimilacije.
Definicija:
,,I~har efewiyy e biti kada poslije m siikin budu svi glasovi, (osim kon
sonanata b i m), bilo da dou zajedno u jednoj ili dvije rijei."
Nain primjene:
Usne se na trenutak spoje, i ne smiju se odvajati dok konsonant m potpu
no ne nestane. Treba obratiti panju da se m prenaglaeno ne nazalizira, ali u
isto vrijeme on ne smije ni odskakati. Npr.:
: ,~~ ~ ~~p ~rT ~~:.Gl~
Najizraeniji je i:z.hiir efewiyy onda kada poslije konsonanta m siikin
dou glasovi/i w, zato to su oni usneni glasovi kao i m. Kod ostalih konsonan
ata, i:z.hiir efewiyy je slabije izraen, zbog udaljenosti njihovih ishodita i izgo
vomog centra glasa m. 209

e) Nepromjenljivost "mjeseevih" glasova

~ .,.. ",. ." ... o

( 4-S_ri J\#1 )
' '

U ovom sluaju konsonant l u odreenom lanu el izgovara se potpuno

jasno i precizno.
Definicija:
,,I~har qameriyy e biti kada poslije odreenog lana bude jedan od
etrnaest "mjeseevih" konsonanata (el-l;l.uriifu-1-qameriyye)".

Glasovi iz ove skupine sadrani su u sintagmi:

(',b, g, lJ, g, k, w, !J,J, ', q, y, m, h).210

209 Tegwldu-1-qur'n, str. 151.

210 EI-Megmu 'u-1-muftdfi 'ilmi-t-tegw"id, o.c., str. 56.

113
TEGWlD

Nain primjene:
Pripojiti vrh jezika uz nepce i ne odvajati ga dok glas l potpuno ne nes
tane, s tim da se na konsonantu l ne smije pojaviti sekta (pauza), kao to se ne
smije ni dogoditi da on odskae. Npr.:

d) Nepromjenljivost konsonanata w i y
.... o , \ll ... o

(Jll=.oJ~I)

Kod ove vrste iz;hiira, u istoj rijei se nalaze jedan do drugog n siikin i
konsonanti w i y. Ukoliko su u pitanju dvije rijei, onda dolazi do asimilacije.
Definicija:
"Kada u istoj rijei, poslije n bez vokala (sakin) dou konsonanti w i y,
bie iz;hiir mu~laq".
Ovo pravilo se primjenjuje u ovim sluajevima:
"' ..... o ,J "o 'lli ..-oJ "..o-f. ....
a) U rijeima: 0\_,.:i 01_,.:-.p 0~ y..UI
' '

b) Ukoliko se ne pauzira poslije skraenica na poetku kur' anskih sura

"Ya-sin" i ,,El-Qalem". Dakle, to su ajeti: 0_,~ L.j ~~j~0 ~~ ~1Jj1j ~
Za razliku od naeg rawiye I:Iaf~a, u dvije navedene kur' anske
skraenice, Wer primjenjuje idgiim (asimilaciju). 211

Nain primjene i~hiira mu(laq:

Zadrati na kratko jezik na nepcu, sve dok se n siikin ne izgubi, u protiv
nom on e odskoiti, to je pogreno, jer ovaj konsonant nije u grupu ods
konih glasova. Takoer, na konsonantu n ne smije se pauzirati.
Dakle, iz;hiir je izgovor konsonanata iz njihovih prirodnih izhodita u koj
ima oni nastaju i nestaju, bez ikakvih glasovnih promjena. U toku primjene
iz;hiira, konsonanti: n, m i l siikin, i nunacija (tenwin) ne smiju odskakati, asi
milirati se, nazalizirati se, niti se na njima smije pauzirati, osim u dva sluaja
(0C J. .JC:;. ).

9. Vjeba (l i ll dio)

211 lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 146.

114
 GLASOVNE PROMJENE

Tabela br. 13

.. ' o
)4-J;>\ pozicije vrste
'

.!r ~ ~uji :_,15 1:U )

j.
o
0
..
.~P~
--
::,. 0_t1 ~~ ~)) '
\-_
'

.-'!J",. o""

._4. d' 1.? 0"' ~J

. ' o ' o
"
o
0
...
e-'
o

. JJI~~~,-~:~'- ~o
' ' '
...
t--.
0

-:: o". 111 .,. o

~ )4-J;>~
o

.~ 0:- 0LJ~I ~
0

t_--.
...
o

. illi 0~\., ;~ ~ :. '1~ illi ~ ~ ~

..

.. o ..
0
...
"" "" ...... "' ~ ... ~ "" ...
t--.
o

}e,. 0:- :J willi J~'~ :;.) 0

...
0--
.
.~;J'~"Jj\) ;Jj(;.(d~ svi glasovi -
o
i ~ """' ,. ... o

'"'"""'o o..... .J. o "" c..S~ )4-J;>\

J:..Y Q ~ JiiJ osim b im ' '

~~'o....
. ~..:.,.U..,.,
... w""\.9 .l9_r ..:...";L.
flo.J. ....... ~
\J
...
grupa -JI ~ "" """. ... o
c..>_r-i )4-J;>\
~
' ' ' ' '
c..>_r-i

.... o .J.o", ... ",_ ".o 'lli ..... ". o""",. o

01~ _r.?J 01~ ~J t_JjJ J-0
1' ... ..
""
......
,.."" o J o ~~41;1
-~\J:l;~ c..S-0 '

115
 ASIMILACIJA KONSONANATA

IV

2) ASIMILACUA KONSONANATA
"' .

Asimilacija ili kontrakcija je ujedinjavanje dva konsonanta, tako da se

oni izgovaraju kao jedan geminiran glas (muedded).
Definicija:
"ldgam e biti kada poslije n, m i l koji su bez vokala (sakin) ili poslije
nunacije (tenwin) dou odreene skupine glasova, ili jedan do drugog budu
dva konsonanta koji su bliski po ishoditima (meharig), ili su srodni po nekim
glasovnim osobinama (~ifiit)".
Prema navedenoj definiciji asimilacija dolazi:
l) Na n koji je siikin.
2) Na nunaciju (tenwin).
3) Na m koji je siikin.
4) Na odreenom lanu el.
5) Asimilacija se primjenjuje i prema kriterijumu bliskosti i srodnosti gla
sovnih osobina. 212
Na n siikin i tenwfn dolaze dva naina asimilacije:
a) Asimilacija s nazalizacijom i
b) Asimilacija bez nazalizacije.

Asimilacija s nazalizacijom

U ovom sluaju n bez vokala (sakin i nunacija (tenwin) asimiliraju se s

odreenom grupom konsonanata, uz djelimino zadravanje nazalizacije.
Definicija:
"Idgam bi gunne e biti kada na kraju jedne rijei doe n siikin ili nuna
cija (tenwin), a na poetku sljedee bude jedan od konsonanata iz skupine
" , 0.-"
~-

212 A}Jkiimu-t-tegw"id, o.c., str. 25-34.

117
TEWlD

Dakle, to su glasovi: y, n, m, w.
Nain primjene:
Konsonant n sakin ili nunaciju (tenwin) asimilirati u konsonante iz
yenmu skupine, proputajui djelimino zrak kroz nosnu upljinu, a to vremen
ski traje onoliko dugo, koliko se moe izgovoriti vokal obine duine. Ovakav
nain primjene idgama zove se nepotpuna asimilacija ( ~G rl1~~ jer se u ),
toku izgovora djelimino uje nazalnost n sakina i tenwfna. Prilikom artikula
cije, glasovi iz yenmu skupine moraju sauvati svoje osnovne osobine, i ne smi
ju se izgubiti u prenaglaenoj nazalizaciji. 213 Npr.:
_J lj ~ G~:;. ~, 1~ ~~~ ~4 01

Asimilacija bez nazalizacije

~' o... .,. ... o

<~ ~ r~,)' >

'1{. ... ... ...

Kod ove vrste asimilacije, n bez vokala (sakin) i nunacija (tenwin), se u

potpun~sti asimiliraju s konsonantima koji poslije njih dolaze.
Definicija:
"ldgam bi gayri gunnne e biti kada na kraju jedne rijei doe n sakin ili
tenwfn, a na poetku sljedee rijei bude jedan od konsonanata iz skupine")".
To su, dakle, glasovi l i r.
Nain primjene:
Konsonant n i nunaciju (tenwin) potpuno asimilirati u konsonante iz fer
skupine, a pri tom u nosnoj upljini zatvoriti prolaz vazdunoj struji koja dolazi
iz plua, kako ne bi dolo do nazalizacije. Primjena idgama na ovaj nain zove
),
se potpuna asimilacija ( ~0 rl1~~ a vremenski traje koliko izgovor jednog
kratkog vokala. Npr.:
~ ~:;. ~:J::,..... Jj_)::,..
.:; ... ...
:J~::,.....
U ovoj vrsti asimilacije izuzetak su rijei" JI~:;." (El-Qiyame - 27.), u
kojima na rawiya f.laf~ primjenjuje specifinu pauzalnu formu (sektu), a ne
.
idgam. 214

213 Tegwfdu-l-qur'n, o.c., str. 142-143.

214lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 144-146.

118
 ASIMILACIJA KONSONANATA

Asimilacija konsonanata m
~ "' o .... o J .... o

(~ ~ ~~~~)

U ovoj vrsti idgiima asimiliraju se dva konsonanta m i izgovaraju se kao

jedan asimiliran glas (muedded). Poto je ovaj glas nazal, onda se nazalizacija,
sama po sebi, podrazumijeva.
Definicija:
"Kada na kraju jedne rijei doe m siikin, a na poetku sljedee konso
nant m vokaliziran, bie idgiim mi!_leyn ~aglr. " 215
Nain primjene:
Asimilirati konsonante m u jedan glas, izgovoriti ga s tedldom, to vre
menski traje koliko se moe artikulirati vokal obine duine. Npr.:
J o o J.",. .... o "' o ... "' o , ...

V0':~~ ~_,.;.-.~
Kod bilo koje vrste idgiima, rijei koje su vezane asimilacijom izgovaraju
se u jednom ritmikom dahu. Npr.:

Asimilacija odreenog lana

. ..e o .. ~ ... o

(~~~~~)

Poslije etrnaest glasova, konsonant l, iz odreenog lana, potpuno se

asimilira u dotine glasove.
Definicija:
"Idgam emsiyy e biti kada poslije odreenog lana el doe jedan od
"sunevih" konsonanata (el-l;lurufu--emsiyye)."
To su prvi konsonanti iz sljedee sintagme:
...... o ~ ... o' ' ..... ' o .. o... ... o o,, ~ .... o ;ji J o

rP LO:!f JJ Ji' ~J-' t~ ~ '~ ~ JA:i ~J J7' ~ ~

(t,!_, ~. r, t, tf, 4, n, d, s,~. z, , 1).2 16

215 A~kiimu-t-tegwld, o.c., str. 30-31

216 Ibid. str. 33-34.

119
TEGWiD

Nain primjene:
Glas l, iz odreenog lana, potpuno asimilirati u konsonante iz spomenute
skupine. Vremensko trajanje ove vrste asimilacije zavisi od glasovnih osobina
"sunevih" konsonanata. Najdui idgiim je na 4 i n, a najkrai na glasovima r i
l. Npr.:

ASIMILACIJA PREMA SRODNOSTI I BLISKOSTI GLASO VA

Asimilacija moe biti i onda kada su, jedan do drugog, konsonanti bliski
po mjestu tvorbe, ili imaju neke zajednike glasovne osobine. Da bi bio mogu
ovaj vid asimilacije, potrebna su tri uvjeta ( 1~~~~ ~t;.,T ):
l) Da su dva glasa potpuno ista: po mjestu tvorbe i po ostalim glasovnim
,[A J .,. "

osobinama ( JiW ).
2) Da su srodni po mjestu tvorbe, ali ne moraju imati drugih zajednikih
,. J ......

karakteristika ( ~~ ).
3) Da su dva konsonanta bliski po mjestu tvorbe a, u isto vrijeme, da
,. "'"" ~

imaju i neke druge zajednike osobine ( YJlQj ). 217

l) Asimilacija istih glasova

U ovom sluaju asimiliraju se dva, potpuno ista, konsonanta.

Definicija:
,Jdgam mutema1ileyn e biti kada u jednoj ili dvije rijei dou jedan do
drugog isti konsonanti, s tim da prvi bude siikin a drugi vokaliziran. " 218
Nain primjene:
Oba konsonanta izgovoriti s tedfdom kao jedan glas, a rijei koje su ve
zane asimilacijom prouiti u jednom ritmikom dahu. Npr.:
;JS-!:.4 ~ c.:h:' 7 ::r-.Jl Jij

217 El-Megmu 'u-1-mufidu fl 'ilmi-t-tegw"id, o.c., str. 26.

218 Ibid. str. 61.

120
 ASIMILACIJA KONSONANATA

U primjeni ili nemogunosti primjene ove vrste asimilacije, osim konso

nanata, veliku ulogu imaju vokali i sukun. Oni mogu biti u sljedeim pozicija
ma:
a) Da je prvi konsonant siikin, a drugi vokaliziran (mute]).arrik), ( ~ ).
. '

Npr.:

U ovom sluaju svi imami primjenjuju idgam.

b) Da su oba konsonanta vokalizirani (_r-$ ). Npr.:
. '

~ ~ 1# ; "' "' "'

-.>~ < L) .U~ ~~)\ < ~t:~)\

Kao to se primjeuje, izgovara se onaj vokal koji je na drugom konso
nantu. Asimilaciju kebzr primjenjuju samo Es-Susi, Ebu 'Amr i Ya'qub. Prema
naem qira' e tu, u navedenim i slinim primjerima, nema idgiima. 219
e) Daje prvi konsonant vokaliziran, a drugi siikin (~).Npr.:

Mu(laq u osnovi i nije asimilacija, a vezuje se za ovu oblast zbog

injenice da dva ista konsonanta dolaze jedan do drugog, ali ova formalna
okolnost nije dovoljna za idgam, pa ga zbog toga ni jedan imam ni rawiya ne
primjenjuje. Dakle, prvi konsonant izgovara se s vokalom, a drugi je sakin. 220

2) Asimilacija srodnih glasova

o. .. .. ,. J. .,.. o

U ovoj vrsti idgiima, asimiliraju se konsonanti koji su srodni po isho

ditima, ali nemaju nekih drugih zajednikih osobina.
Definicija:
,,Idgam muteganiseyn e biti kada dou jedan do drugog konsonanti koji
pripadaju istom ishoditu, a imaju razliite akustike osobine, uz uslov da prvi
bude siikin, a drugi vokaliziran."

219 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 161.

220 EI-Megmii 'u-1-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 61.

121
TEGWlD

Nain primjene:
Prilikom izgovora, prvi konsonant siikin asimilira se u drugi konsonant
koji je vokaliziran. Vremensko trajanje ove vrste idgiima zavisi od akustikih
osobina glasova koji se asimiliraju. Npr.:
e~~~::,~)
l .
~.u ~ ~~ Gf"l'J
("""' . ;

Konsonanti koji pripadaju ovom idgiimu, svrstavaju se u tri skupine, a to

su:
o .1 .:l u 2) J; ~ .:.- 3) rY
Od navedenih glasova u Kur'anu, a.., su zastupljene sljedee geminate:
a) j; < 1. ~ Naprimjer: 1_,:ll;1 < 1;J1; ~l
' '

b)~ < ::., ~ Naprimjer: ~ < ~ ~

e)~< ; ::., Naprimjer: jj~~~~< jj\~;:- 1EH

d) j., < :k::., Naprimjer:~~~< ~\1 :.:..Z.l-1

' '

e)::.,<::., 1 Naprimjer:~ 'M~< ~

f) ~ < 1::., Naprimjer: ~ ':4J~ < ~ '~ : '61~

' '

g) r < (- :.,_, Naprimjer: ,::s~~ < G:".~~~

U svim ovim sluajevima primjenjuje se potpuna asimilacija (idgam
tamm), osim kada poslije J, doe konsonant ~. S obzirom da je J, glas
"visoke" artikulacije, kao takav se ne moe potpuno asimilirati u ~.koji pripa
da konsonantima "niske" artikulacije. Zato se u ovakvoj situaciji koristi nepot
puna asimilacija (idgamnaqi~). Npr.:
~} ~~
Kod idgiim mutegiiniseyna pozicije vokala i sukuna mogu biti sljedee:
l) Prvi konsonant je siikin, a drugi je vokaliziran (muteQ.arrik), ( ~ ).
.. '

Npr.:

122
 ASIMILACIJA KONSONANATA

" ). Npr.:
2) Oba glasa su vokalizirani ( r-?
~ .... :. .... , .... :. ...
~_,k~L.a.ll <~_,k ~~L.a.ll
Iz ovog primjera vidimo da se izgovara s tedfdom drugi konsonant i nje
gov vokal.
Jedino Es-SUsi, rawiya imama Ebii 'Amra, praktino primjenjuje asimila
cijukebfr.
3) To je pozicija u kojoj je prvi konsonant vokaliziran, a drugi je siikin
("-11 ' ) N
~.pr.:

O "" ".. J J D..

(...,......)0}~

U samom nazivu rijei mu(laq podrazumijeva se da ova vrsta asimilacije

nije mogua. Zato se ona ni u jednom qira' etu ne primjenjuje, nego se prvi
konsonant izgovara s vokalom, a drugi ostaje siikin. 221

3) Asimilacija bliskih glasova

Idgiim je mogu i onda kada su konsonanti bliski po ishoditima, a uz to

imaju i neke druge zajednike osobine.
Definicija:
,,Idgam muteqaribeyn e biti kada se nau jedan do drugog konsonanti
bliski po ishoditima i sa nekim drugim zajednikim karakteristikama, s tim da
prvi bude siikin, a drugi vokaliziran."
Nain primjene:
Prvi konsonant asimilirati u drugi, koji se potom izgovara s tedldom kao
jedan glas (muedded). Npr.:

~~~~~ji) ~~;~~~Ji)
Konsonanti koji pripadaju ovoj vrsti asimilacije su:
l) J J 2) !l J

221 Taqrlbun-nef' ifi-1-qirii 'iiti-s-seb 'i, o.c., str. 51.-52.

123
TEGWlD

Od ovih glasova izvode se sljedee geminate:

a) ~ < ~J Naprimjer: ~~ ~~~~j;

Prema naem qira' etu, izuzetak od ovog pravila su rijei: 0C J; (El-Mutaf

flfin- 14.). U ovom sluaju I:Iaf~ primjenjuje sektu.
Ukoliko je na prvom mjestu r, pa onda l, u tom sluaju, po pravilima
naeg qira' eta nema idgama, kao u primjeru ;JJ~

b) !l < !.1 J Naprimjer:~~~

U toku asimilacije l ir, obavezan je potpun idgiim, a u sluaju q i k,
mogua je i potpuna i nepotpuna asimilacija. 222
Imajui u vidu ulogu vokala i sukuna, njihove pozicije u ovoj vrsti asimil
acije mogu biti sljedee:
l) Da je prvi konsonant siikin a drugi vokaliziran (mutel}.arrik), ( ~ ),
. '

J.- ""
kao napnmjer: y _; JiJ .
f, "' D

.. '
2) Da su i prvi i drugi glas vokalizirani, ( _r.? ). Asimilaciju kebfr jedino
odobrava Es-Susi, koji naprimjer, izvodi geminatu: ~ < J' ~ ,
. .; "' ... ... "" ""
< .
",

,j.?-"~ ~ ~~
' "
3) Prvi konsonantje vokaliziran, a drugi je siikin, ( j.lk: ).

Naprimjer: ( t..> J ) ~

Kao to je ranije reeno, mu(laq je u sutini izhiir, i u tom smislu, imami i

rawiye su potpuno suglasni. 223

10. Vjeba (l i II dio)

222 Tegwfdu-1-qur'iin, o.c., str. 164-165.

223 E/-Megmu'u-l-mufidufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 63.

124
 ASIMILACIJA KONSONANATA

Tabela br. 14

pozicije vrste

o
0
l$-
"
.
.
o

0-
0
"'
-;$
. :.J " ""o
~--------------------------------------4--------------l .~r~~~
o

..
0
"'
r-

~_,~ ;w1 .j_~ o~) o

0
"' .
.::r.>WJ ~~j)
~:;.)J;~ ~;.SJ w:~)
.
o
0
"" "' J, ,.
. 0::-ijl_r. .J J-

~

~ )LS~I J;.~::,_.~~ C.)
o

,... ""* .. ...

"' J"'
. 0_,_;~
o ... o ..
0
.)--.
"' .
~ ~ C.) ~ ~ ;:/ -0~ "l
... ...o J
.,J;?:-~

grupa- JI

125
TEGWlD

Tabela br. 15

'.
"ru-.:ll
,. J, ... "', pozicije vrste
~~

. ~ ~li!JI JJ ji) isti

' '
ru-.:l ~
.
' ' '
o... ... ."J

konsonanti .:r-C~
' '

.; ~cs-\~ .~~~ ~~~ JJ1 ~ 1)jlj '

ru-.:l~
' .
' ' .))10:- ~)~~~0~1
srodni
., ' ,,
konsonanti ~~

bliski
'.
'ru-.:l ~
__ ,
konsonanti
0:"!JLA:.o

126
 PREOBRAZBA GLASOVNIH OSOBINA

3) PREOBRAZBA GLASOVNlli OSOBINA

..
(y~l)
'.

Kao to je ranije reeno, konsonant n i nunacija (tenwin) trpe odreene

promjene zbog karakteristika drugih glasova. To se dogaa i u sluaju iqliiba.
Definicija:
,,IqUib e biti kada poslije n siikina i nunacije (tenwin) doe vokaliziran
konsonant b, bilo u jednoj ili dvije rijei. " 224 Npr.:

/qliib se moe primijeniti na dva naina:

l) Donja i gornja usna se, unutarnjim dijelom, sasvim malo i blago dodi
ruju, a usneni miii su olabavljeni, dok je nazalizacija umjereno naglaena.
Ovakav nain primjene je sasvim precizan, jer se uoava razlika izmeu iqliiba,
ibfii 'a i idgama.
2) Usne se, sredinjim dijelom, vrsto pripoje jedna uz drugu, a nazaliza
cija je neto jaa nego u prvom sluaju. U toku izgovora akustiki dojam je ta
kav, kao da se artikulira konsonant m. Ovakav nain primjene je manje preciz
an nego u prethodnom sluaju, s obzirom da se jasno ne primjeuje razlika
izmeu iqliiba, ibfii'a i idgiima, ali je i ovakav nain izgovora u osnovi ispra
van i kod nas se praktino primjenjuje.

224 Tegwldu-1-qur'an, o.c., str. 144.

127
 NAZALIZACIJA GLASOVA

VI

4) NAZALIZACUA GLASOVA
~~J.

(~)

Konsonant n i m su nazali. U odreenim sluajevima njihova nazalizacija

se pojaava i vremenski due traje nego to je to uobiajeno. Dakle nazalizaci
ja moe biti:
a) Na n siikinu ili tenwznu i
b) N a m siikinu.

a) Skrivanje glasa u nazalizaciji

"
<~~l)
-.
lbfii' je izvoenje kosonanta n i nunancije (tenwin) iz njihovog ishodita i
slobodno proputanje kroz nosnu upljinu. U toku praktine realizacije ibfii'a,
ishodite je prikriveno, a nazalizacija vremenski produena.
Definicija:
,,Ibla', e biti kada poslije n siikina i nunacije (tenwin), u jednoj ili dvije
rijei, doe jedan od petnaest konsonanata, koji s obzirom na svoje akustike
osobine uzrokuju vremenski duu nazalizaciju."
Tih petnaest konsonanata sadrani su na poetku svake rijei iz sljedee
sintagme:
~ .. o .. -:::, o ~f.. o , .. .. o .. ". o .. .. .. o .. .... .. o

~~ r:fP ~J_ "J~ r" Lo,... .u~"~~ w1.) ~

(~,l), 1, k, g, , q, s, d,{, z, J, t, tJ, z).22s

Nain primjene:
U toku izgovora n siikina i tenwzna, propustiti zrak iz plua da nesmetano
prolazi kroz nosnu upljinu, a u tom trenutku, jezik umiriti. To vremenski traje
onoliko koliko se moe izgovoriti vokal obine duine. Npr.:

225/faqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 148-149.

129
TEGWlD

Prema akustikom dojmu, nazalizacija moe biti:

l) Visoka (jae izraena), a realizira se onda, kada poslije n siikina i
tenwina budu konsonanti: .b, ~, ..:.J. Npr.:
l
foJ
- JI l - 'l
;o "o o
j~

2) Niska (slabije izraena), akustiki se manifestira u onim sluajevima

kada poslije n stikina i tenwina dou glasovi: !l, J. Npr.:

3) Srednja (umjereno izraena) nazalizacija pojavljuje se onda kada pos

lije n stikina i tenwina budu svi itifti'ovi konsonanti, osim onih koji su navedeni
u prethodna dva sluaja. 226 Npr.:
.r--; o .,... J. oJ

~t..:- r:.r ~

Ukoliko je prije n siikina ili tenwina konsonant vokaliziran lj.ammom ili

kesrom, treba paziti da se 7.bog neprecizne primjene itifii'a, umjesto kratkih, ne
izgovore dugi vokali il ili I. Npr.:

b) Usneno skrivanje glasa u nazalizaciji

' .,. "' 111 ... o
( ~_;.;;, ~W.l)
, ,

U jednom sluaju konsonant m stikin vremenski se due nazalizira, nego

to se to ini u toku njegove prirodne artikulacije.
Definicija:
,,lhfii' efewiyy e biti kada poslije m stikina doe vokaliziran konsonant
b."227

Nain primjene:
Pri izgovoru konsonanta m, donja i gornja usne se meosobno vrsto
spoje, a zrak iz plua nesmetano prolazi kroz nosnu upljinu. To vremenski

226 El-megmu 'u-1-mufidu fi' ilmi-t-tegwld, o.c., str. 28-29.

227 Ibid. o.c., str. 34.

130
 NAZALIZACIJA GLASOVA

traje onoliko koliko jedan vokal obine duine. Glas b izgovara se na uobiajen
nain. Npr.:
"' , "' o J"' o ..

0Jj/-!~J':!
Sva navedena pravila u ovom poglavlju zastupljena su u svim qira' etima
Kur'ana, a. ., uz pojedine izuzetke koji se takoer temelje na vjerodostojnim
izvorima.

ll. Vjeba (l i ll dio)

131
TEGWlD

Tabela br. 16

. ,, l
~lA>-
'
pozicije
o

);.<;, r'j ~~~l 01p)~:;.J) .J

.'
'-"" --.
.:;.~,~~~~;..;J' r"Y- ~~-Jjfj
.J
::.-_
...
'

. __..'
~~J -!_ ... ;;:~o.IJJ,_o ,..,..o..., .J
._ - r<r-> -~.J'"""""-:!rY-J ._,

-~~:illl0~;s:;) .J
.!} _ _' .
.
.::.;. ::,.. ~J~::,.. ;u,::,.. J?.)
<$ ... ... ~ ... ... ... ...
...
.J

<: -

, ..-~-'
-~..,-ii ""')\.;. ...
.J
J---.
.J
.~ 1_;.lli1 ;.~~'..\'J~1_;.lli11~~J .'
J- .
.J
._;.:... L. ~~~LJ~ :;J 01) .. '
....r'--.
el
. ~J" <~.i)
. .
o,.. tJ... ,..o
..l;s.
. .J
,..~
J
.J
...
::.-
.
0
0Ji k:~ e~)!~ L. ~ :ill
. . . j" _ _
.J
...
.
. ~;,~l} ~djf~lSj
.
.J
.'
j--.

.::_,~1 ~Uli~.l .J
j __' ..
.
~J
l r ~~~:J~J~L-

~!'
;~U.J
.J
...
..::..- .
.;._f-)~ ,_,;~ ~~ ~) ;._6_ot. ~ ~~; }::r-~' H')
,_}>-

.J
...
. :;~:._;~ ~:; L.f:Jii .J
...
j; _ _
.

132
 NAZALIZACIJA GLASOVA

Tabela br. 17

pozicija

. -4.0. yi~ ~:.4;;. ;JJ~~ \!1;. 01

- .~_,jJI ;D~~~ ~;

"' ' o
y)l..;l pozicija

o
0
Y-
"' .

133
 j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j
j

j
j
j
j
 ETVRTI DIO

P A U Z IR A N J E U T O K U UE N J A K UR ' A N A, A. .

- PAUZALNA FORMA
- PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA
-NEPIDKLADNAPAUZALNAFORMA
- DUAKruTIKI ZNAKOVI
- SPECIFINA PAUZALNA FORMA
- POZICUA ELIFA U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNOJ FORMI
- POETNA FORMA
- SKRAENICE NA POECIMA KUR'ANSKlli SURA
(TAJANSTVENI GLASOVI)
- SEGDA POSLUE ODREENIH AJETA
 PAUZALNA FORMA

PAUZALNAFORMA
" ,,
(~J)

Jedan od veoma znaajnih segmenata tegwidske znanosti su pauzalna

(waqf) i poetna forma (ibtida'), kojima u toku uenja Kur'ana, a.., treba pos
vetiti posebnu panju. S obzirom da je ovo pitanje usko vezano za smisao i
znaenje kur' anskih ajeta, islamski mislioci su ga temeljito izuavali. El-Enban
kae da se znanje o kur'anskom uenju upotpunjuje poznavanjem waqfa i ib
tidii'a.
En-Nekrawi smatra da nije mogue spoznati znaenja kur'anskih ajeta,
niti se mogu tumaiti erijatski propisi bez poznavanja ove tematike.
Za Ibn Gezeriya, pauzalna i poetna forma su sastavni dio nadnaravnosti
(igaz) Kur'ana, a.. 228
U svim definicijama tegwidske znanosti, nakon to se ukazuje na preciz
an izgovor glasova, odmah se, na drugom mjestu, naglaava vanost vaqfa i ib
tidii 'a. Imajui to u vidu, pauzalna forma se moe podijeliti prema dva kriterij
uma:
l) Mogunosti, stanje, okolnosti i namjere uaa Kur'ana, a.. U tom
smislu pauzalna forma moe biti:
a) Izborna pauzalna forma (~.J~ '11 ~JI )
b) Obavezujua pauzalna fo~a-( ~.J~~l ~JI)
e) Pokusna pauzalna forma (~.J~~l ~)1 )
d) Oekivana pauzalna forma ( ~.J~':il ~JI )
2) Prema drugom kriterij umu, a to je smisao i znaenje kur' anskih ajeta
koje proizilazi iz pauzalne forme, ona se dijeli na:
a) Prikladnu pauzalnu formu ( }W1 ~JI ) i
b) Neprikladnu pauzalnu formu ( ~l ~)l ).

228 Vidi: El-ltqiin, o.c., str. 109-118.

137
TEGWlD

l) MOGUNOSTI I NAMJERE UAA KUR'ANA, A. .

Prema vanjskim okolnostima i trenutnom psiho-fizikom stanju uaa

Kur'ana, a.., postoje, kako je ve reeno, etiri vrste pauzalne forme.

a) Izborna pauzalna forma

;!: ". o o J. o.- o.

{ 1..>)~'11 ~yi )
Ovaj waqf nije uslovljen nekim vanjskim okolnostima, niti trenutnom
promjenom psiho-fizikog stanja uaa Kur'ana, a.. To je uobiajena pauza
kojom se dobija potpuna i cjelovita misao prouenog ajeta ili njegovog dijela.
Ua ima za cilj da udahne zrak i da uenje dalje nastavi.

b) Obavezujua pauzalna forma

(~i~~~ Ji)l )
U ovom sluaju pojavljuje se neka nepredvidiva situacija, kao to je tre
nutni nastup slabosti, nemoi, ili je u pitanju nesvjestica, glavobolja, gubljenje
daha, razne vrste opasnosti i slino. U ovakvim i slinim situacijama, ua
Kur'ana, a.., moe pauzirati poslije svake rijei, vodei rauna da prilikom
nastavljanja uenja primijeni pravila poetne forme, odnosno, da nastavi uenje
od one rijei kojom se dobija cjelovito znaenje prouenog teksta.

e) Pokusna pauzalna.fo~
~ "' o o , o .. o....

( ISJ~'ll ~yi )
Ova pauzalna forma se pojavljuje u onim sluajevima kada nekoga
pouavamo uenju Kur'ana, a.., ili provjeravamo njegovo znanje iz ove oblas
ti, ili poetnik sam vjeba, pa usljed nesigurnosti esto pauzira.

d) Oekivana pauzalna forma

~ ... o o ' o .... o ..
( 1..>)~'11 ~yi )
To je pauziranje koje ima za cilj da se primijeni vie riwayeta, odnosno,
da se proui vie qira' etskih verzija.

138
 PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA

II

2) PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA

Muhammed, a.s., je upuivao ashabe da u svakodnevnom govoru budu

jasni, razumljivi i precizni. To je naroito vano kada se radi o pitanjima veza
nim za islamsko uenje.
Imajui u vidu da pauzalna forma utie na znaenje ajeta, ona se sa tog
aspekta, kao to je ranije reeno, dijeli na: prikladnu i neprikladnu.

A) PRIKLADNA PAUZALNA FORMA

J. .... o J. o ... o...

( jb.JI ~yi)

Ova pauzalna forma ne remeti ni misaonu ni jeziku strukturu kur' anskih

ajeta. Prema stepenu jaine uvanja navedenih struktura, ovaj waqf se dijeli na
tri vrste:
l) Potpuna pauzalna forma ( r~l ~)l )
2) Zadovoljavajua pauzalna forma ( ~\S:JI ~)l )
3) Dobra pauzalna forma ( :;...;..J1 ~)l )229

l) Potpuna pauzalna forma

~ :ii J o .. o ..

<rl::ll ~yi)
Poslije ove pauzalne forme dobija se potpuna i cjelovita misao, to znai
da je proueni tekst, i jeziki i misaono, neovisan od teksta koji dalje slijedi.
Naprimjer:
J. ..-o .... ".. :ii ... J ,Jo .... , ~

(El-Fatil;la- 4.) ~ !.1~1_, ~ !.1~1

Punovana pauzalna forma najee se pojavljuje u ovim sluajevima:

l) Nakon prouene besmele
2) Poslije kur' anskog izlaganja o odreenoj temi ili dogaaju. Dijakri
tiki znak u ovom sluaju je t iznad take.

229 f:laqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 38-40.

139
TEGWlD

3) Na kraju mnogih ajeta.

4) Ova pauzalna forma moe biti i prije zavretka nekog ajeta, ukoliko se
nakon pauze dobije sasvim jasno i precizno znaenje. Naprimjer:

(En-Neml- 34.) ~hl~~ ;~1 l~)

' ' '

5) U okviru jedne sintagme ili misaone cjeline, kao u primjeru:

(El-Fet4- 29.) .JJ1 J_,:~~

6) Poslije rijei koja slijedi nakon zavrenog prethodnog ajeta. Naprim
jer:

(E~-Safflit-137-138.)f-l~j ~~1~-;:,J~~~)
S obzirom da je, u navedenim i slinim primjerima, potpuna pauzalna
forma, samo po sebi se podrazumijeva da je i nastavak uenja poslije pauze pu
novaan. 230
Jedan od pokazatelja potpune pauzalne forme je i poetna forma, odnos
no, znaenje teksta nakon pauze. U tom smislu, ovu vrstu waqfa prepoznajemo
u sljedeim sluajevima:
a) Kada poslije pauze slijedi tekst koji poinje nekom od upitnih estica.
b) Ukoliko je na poetku narednog teksta vokativna estica " \! ."
e) Nakon pauzalne forme je oblik zapovijednog naina.
d) Poslije pauze dolazi odnosna zamjenica" t:JP ".Naprimjer:
__.. .

(En-Nisa'- 123.) ... :_,: ~ :; ~~~~l ~e.(~)~~~ :;J

e) Pauza u jednom ili izmeu dva ajeta, u prvom se govori o nevjernici
ma, a u drugom o vjernicima. Naprimjer:
(El-Beqara- 24-25.) ... 1;.1 ~.ill~) ::r.;~ :.:..~1
...... "" ..
f) Pauza je u jednom ili izmeu dva ajeta, od kojih prvi govori o
Allahovoj milosti, a drugi, odmah poslije toga, i o Njegovoj kazni, kao u prim
jeru:

230 a) El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 75-76.

b) lfaqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 25.

140
 PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA

g) Misao se zavrava pitanjem. Nakon pauze, koja je i u ovom sluaju

waqftiimm, slijedi odgovor na postavljeno pitanje. Naprimjer:
(E-u'adi' -70-71.) ... ~ 1)~ ~ 0_,~ ~
h) Potpuna pauzalna forma je i onda kada poslije pauze slijedi glagol
' ,,
"~ ",kao u primjeru:

(El-Beqara-176-177.) ... ~1:_;.1 ~J~~

~ "' ...
"" ::;

i) Nakon teksta koji govori o AIHihovoj uputi, slijedi tekst o onima koji tu
uputu ne prihvataju. Naprimjer:
(Hi!iye- ll.) ... _,_)5- ::r..:J(, L>~(~
U okviru potpunog waqfa su jo dvije pauzalne forme: obavezna 1
Gibrilova pauzalna forma.

OBAVEZNA PAUZALNA FORMA

, .. o , o"" o ..

(~1_,!1~_,!1)

S tegwidskog aspekta, a ne u erijatskom smislu, ova pauzalna forma je u

kategoriji wiigiba (obaveze), jer bi se njenim izostavljanjem dobilo nejasno,
neprecizno i pogreno znaenje kur'anskih ajeta, kao u primjeru:
(Yunus - 65.) ~ ~ ;~1 0~ ~}~~~j
U erijatskom smislu, waqfnije u kategoriji stroge naredbe (wagib), niti
je izostavljanje pauzalne forme (Q.aram), izuzev u onim sluajevima kada bi
neko waqfom i ibtidii'om elio namjerno i svjesno izmijeniti znaenje kur'an
skih ajeta. U Kur'anu, a.., nema ni jedne pauzalne i poetne forme koje bi bile
strogo nareene ili zabranjene, i ije bi izostavljanje bilo grijeh, osim ako post
oji navedeni cilj i namjera, odnosno tendencija, da se brani stav koji je suprotan
islamskom uenju. U tom sluaju, musliman prestaje biti vjernik. Prema tome,
termini wiigib i !Jariim, s aspekta tegwidske znanosti, oznaavaju da je smisao
prouenog teksta potpun i jasan, ili nepotpun i nejasan. 231

231 f!aqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 24.

141
TEGWlD

GffiRlLOVA (DIBRILOVA) PAUZALNA FORMA

Pohvalno je (musteQ.ab) primjenjivati ovu vrstu pauzalne forme. U toku

same objave Kur'ana, a.., melek Gibril je, pouavajui Allahovog poslanika, s
posebnim naglaskom pauzirao na odreenim mjestima. Muhammed, a.s., ga je
u tome slijedio. Takvih mjesta (waqf gibril) u Kur'anu, a.., ima deset:
",o, o J ,...o ",.
l) (El-Beqara- 148.) ..:...l_r.>JII~u
' '

2) (Ali 'Imran - 95.) ~~~~ji

3) (El- Ma' ida- 48.) ..::...1;..111).:' .. \1

' '

4) (El- Ma'ida- 116.) ~~:;J~ J)\01~ 0~ ~~~J~

5) (Yiisuf- 108.) o~ ,}>- Jl1 Jll;~r~ olA ji

fi$ "" "" ". """" .....

6) (Er-Ra'd- 17.) J~)il~~~~ ~.lS'

7) (En-NaQ.l- 5.) Q1;. rL.N(,

~,..., ... o".", -:;oJ"..",.o,"..,
8) (Es-Segda- 18.) \.A..... u wlS" ,yS' L;.._;.. w\5' ~~
' '
... ... ., ... .... o ... ,".o,~ ,
9)(En-Nazt'at-23.) ~ ~..r.~l~

10) (El-Qadr- 3.) ~...JI J.::;,_;~~ iQ

t$ .. .. ..

Ukoliko se razmotri znaenje navedenih ajeta, onda se moe zakljuiti,

da je cilj ove pauzalne forme, ukazivanje na odreenje kur' anske pouke i po
ruke, koje uz sve ostale islamske norme, imaju veliki znaaj u ivotu muslima
na.
Primjenjivati pravila potpune, obavezne i Gibrilove pauzalne forme je
sunnet. Osim toga, prenosi se da je Allahov poslanik pauzirao poslije svakog
prouenog ajeta. 232

12. Vjeba (l i II dio)

232 a) Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 190.

b) El-Burhiinu fi tegwldi-1-qur'iin, o.c., str. 76.

142
 PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA

2) Zadovoljavajua pauzalna forma

... o l o"' o..

( ~\S:ll Ji yi )
Prilikom primjene ove pauzalne forme, proueni ajet ili njegov dio je po
znaenju vezan za tekst koji slijedi. Naprimjer:
(El-Beqara- 6.) ... ~ji J$- :il1 ~ 0~~ ~~~p~ rl ~~:.Gl~
Ovaj waqf se pojavljuje kada poslije pauze, na poetku sljedee rijei
bude:
l) Subjekat koji je misaono vezan za prethodni ajet, kao u primjeru:

(El-Beqara- 85-86.) ... ~~l

...
0/~7 ~ j9~... :il1 L.j
~ "..

2) Ako poslije pauze doe upitna estica, ili estica za negaciju. Naprim
jer:
(Et-Tewba-77-78.) ... 1;J:~~~ 0;~ 1)8'~j
o

3) Kada bude estica" !JI " nakon pauzalne forme, kao u primjeru:

(El-Mulk -20.) ... 0J~\S:JI ~~ ~)~J~ 0:- ~~~~;.~_..JI l~ ;;.t

4) Veznik"~ "koji slijedi poslije pauze. Naprimjer:

(El-Beqara- 88.) ... ~~ :il1 ;.+:1 ~ :...J1 ~ji 1)\.ij

5) estica " ~ " za negaciju, kao u primjeru:

(Ya-sin - 39-40.) ... ~~ ~ r-_~1 ~;..;JlS' ~~ J:>

6) estice"~" i" :.:ij.., "za oznaavanje budue radnje. Naprimjer:

(Ez-Zuhruf- 19.) ... ~~~ ~ ~ ~~1;. IJ~T

Osim u navedenim sluajevima, ova pauzalna forma se nalazi i izmeu

sljedeih sura:

a) El-Ginn - El-Muzzemmil,
b) El-Mudde!!ir- El-Qiyame,
e) Et-Tekwrr- El-Infitar,
d) El-Infitar- El-Mutaffifin,

143
TEGWlD

e) El-lniqaq- El-Buriig,

t) E-ems- El-LeyJ.233

I zadovoljavajua pauzalna forma je sunnet. Kao argument navodi se ha

dis prema kome je Allahov poslanik rekao 'Abdullah b. M es 'iidu da mu neto

proui iz Kur'ana, a.. Nakon to je Ibn Mes'iid prouio 41. ajet sure "En-

Nisa'", Poslanik je zaplakao i rakao: ~ ("Dovoljno je"!). Ibn Gezeri i Ed

Dani iz navedenog hadisa zakljuuju da se pauzalna forma el-kiifi zasniva na
praksi Allahovog poslanika. 234

3) Dobra pauzalna forma

J. "' "' o J. o .. o...

(~lvU)I)

U ovom sluaju, proueni ajet ili njegov dio, i po smislu i po jezikim za

konitostima, vezan je za tekst koji slijedi poslije pauze, kao naprimjer:
(Meryem-16.) ... ~~~::.,~,~~ ~:;.~~~~:,5-~lj
S obzirom na nastavak uenja, poslije pauzalne forme, odnos izmeu
waqfa i ibtida'a moe biti sljedei:
l) Da je pauzalna forma dobra, a i poetna forma je u istoj kategoriji, tj.
~~ ~c~:ir Naprimjer:
"" "' o J. ......... o o,... J. o ...

(Yunus -71.) ... J li~~ "c.f Q ~jiJ

2) Pauzalna forma moe biti dobra, ali je nastavljanje uenja od sljedee
rijei neprikladno, jer se ne dobija precizno znaenje kur'anskih ajeta, kao u
primjeru:
(El-FatiQ.a- 1.) . ~WI :.,_,~ * .JJ~~
U posljednjem primjeru dobila se potpuno jasna misao, a to je "Hvala
Allahu". Poto su rijei koje slijede, i po znaenju i po jezikim normama ve
zane za prethodni tekst, uenje se ne moe nastaviti od rijei ":.,_,~ ", nego se
moraju ponovo izgovoriti rijei: .JJ ~~ .
3) Moe se dogoditi da je pauzalna forma neprikladna, ali je poetna for
ma dobra. Naprimjer:
(Ya-sin- 52.) *l~
233/faqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 29.
234 Tegwldu-l-qur'tin, o.c., str. 191-192.

144
 PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA

U ovom i slinim sluajevima, pauzalna forma je neprikladna ( "~

' ), jer
je razdvojen subjekat od predikata, dok je nastavljanje uenja od rijei,; \:U" u
kategoriji dobre pauze (l)asen). 235 Najbolje je, kako kau Ibn Gezer! i Ed-Dani,
pauzirati na kraju svakog ajeta. Nakon to bi prouio Besmelu, Muhammed,
a.s., bi zastao, onda bi prouio prvi ajet "El-Hitil)a", pa ponovo pauzirao, i tako
bi postupao nakon uenja svih kur'anskih ajeta. 236
Iz prethodnog izlaganja moe se zakljuiti da su potpuna (et-tamm), zad
ovoljavajua (el-kafi) i dobra (el-l)asen), dozvoljene pauzalne forme, jer se nji
hovom primjenom dobija potpuno, jasno i precizno znaenje kur'anskih ajeta.
Na vrstu pauzalne forme utiu i razliite qira' etske verzije, o emu ovdje nee
biti govora. 237

13. Vjeba (l i II dio)

235 El-Itqt'in, o.c., str. 112-113.

236 a) Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 192-193.
b) EI-Megmu'u-1-mu]ulufi 'ilmi-t-tegwld, o.c., str. 103.
237 Vidi: lfuggetu-1-qira'lit, o.c., str. 115., 152.

145
 NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA

III

B) NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA

J. ""o J. o.,. o ..

(~~~yi)

Ova vrsta pauze utie na smisao i znaenje kur'anskih ajeta, tako da se

njenom primjenom dobija nejasna, nepotpuna ili sasvim pogrena misao. S ob
zirom na to, ova pauzalna forma moe biti:
l) Pauziranje na rijeima iz kojih se ne raspoznaje smisao i znaenje
kur' anskih ajeta ili sintagmi. Naprimjer:
(El-HitiQ.a -l.) * ..4.:>JI
J. o "" o...

2) Pauze iz kojih proizilaze znaenja, suprotna kur'anskom uenju, kao u

primjeru:
(El-En'am- 36.)* J;_!(, 0~ ~-.Ul~ W~
Prema ovoj pauzalnoj formi, Allahovom pozivu na pravi put odazvae se
posluni i mrtvi. Pravo znaenje je da e se pozivu odazvati posluni, a mrtve
e Allah, d.., oivjeti. Najbolje je pauzirati na kraju ajeta.

3) Pauzalne forme prema kojima se neto zabranjuje, a to isto je prema

islamskom uenju nareeno. Naprimjer:
(En-Nisa'- 43.) * ;~, 1;).7 ~,_;.,,~.u, ~~z
Pauzom na ovom mjestu dobija se smisao po kome je namaz zabranjen.
Meutim, namaz je nareen, a u navedenom ajetu zabrana se odnosi na osobu

koja je u pijanom stanju, paje ispravno pauzirati poslije rijei: 1)_ =~7 J:>.
4) Pauze, ijom primjenom se negira neko Allahovo svojstvo, kao u
primjeru:
(El-AQ.qaf- 10.) ~\l;JI r~l *L>~~ ;JJ1 0~
Pauzalnom formom na naznaenom mjestu dobija se misao po kojoj
Allah, d.., nikoga ne upuuje, a ovakva tvrdnja je potpuno suprotna islams
kom uenju. Istina je da Allah, d.., upuuje, ali ne i one koji nasilje ine. Pu
novana pauza je na kraju ajeta.

147
TEWlD

5) Pauziranje na rijeima poslije kojih dolazi estica ~~ koja ima afirma

tivno znaenje. Naprimjer:
(Eg-J)ariyat - 56.) JJ~~~~ \11 * :_,J~Ij ::"J1 ~ ';;1:... C.j
Prema ovoj pauzalnoj formi, gini i ljudi nisu stvoreni, dakle negativno
znaenje, a smisao ajeta u cjelini je, da su gini i ljudi stvoreni s ciljem da samo
Allahu, d.., robuju, dakle, afirmira se robovanje ('ibadet) i ono je svrha stva
ranJa.
6) U kategoriji neprikladne pauzalne forme je i pauza koja se u
tegw!dskoj literaturi zove ~~ :.~JI, tj. proizvoljna, u osnovi nepravilna, jezika
upotreba pojedinih rijei, kao u primjeru:
238
(El-Beqara- 286.) * ::JIC~Ij
S jezikog aspekta, pauzalna forma nije dozvoljena u sljedeim
sluajevima:
a) Na rijei koja je muqaf i time je rastaviti od njenog muqafu ileyha,
b) Na glagolu bez njegovog subjekta,
e) Na subjektu glagolske reenice, bez objekta,
d) Na samom pomonom glagolu, bez subjekta,
e) Na rijei koja se povezuje, bez rijei sa kojom se povezuje,
t) Na rijei sa esticom za zakletvu, bez teksta koji slijedi iza te zakletve,
g) Na reenici koja je tijesno vezana za sljedei tekst, ake, nije dozvolje
no pauzom izostaviti tekst koji slijedi.
Kada islamski uenjaci postavljaju navedene principe, oni time ne misle
rei da je grijeenje, na jedan od gornjih naina, Q.aram, mekruh ili uope
grijeenje u fikhskom smislu, nego je to jednostavno odstupanje od ispravnog
i valjanog uenja Kur'ana, a.. Nadalje, oni ne misle time rei da se na spomen
utim rijeima ne moe zastati ni u jednom sluaju, kao npr. kada nestane daha,
zagrca, zakalje i sl. Ua u takvim sluajevima moe, dakle, i mora zastati po
jednoglasnom miljenju svih strunjaka za gira' et, pa e potom nastaviti
rijeima koje budu najbolje odgovarale. Ako ua svojim neprikladnim
uenjem hoe namjerno da iskrivi pravi smisao Kur'ana, a.., time ini pravi
Q.aram, pa ga treba na zgodan nain onemoguiti. 239
Imajui u vidu da veina uaa ne poznaje navedena pravila, usljed ega
ne mogu pratiti smisao i znaenje ajeta, najsigurnije je da se pridravaju dijak
ritikih znakova.

238 Vidi: El-ltqiin, o.c., str. 109-118.

239 Hfz. Ibrahim Trebinjac, Skripta za predmet Kiriieta za II godinu ITF, Sarajevo, J 979.

148
 DIJAKRITIKI ZNAKOVI

IV

DUAK.RITIKI ZNAKOVI
(~)l~Lo~)

U prvim mu~l).afima dijakritiki znakovi nisu bili napisani. Njih su kas

nije uspostavili islamski uenjaci, s ciljem da se olaka uenje Kur'ana, a.. To
je bilo posebno vano za nearapske narode koji su primili islam.
S obzirom na to da su dijakritiki znakovi nastali igtihiidom, oni imaju
vie razliitih znaenja. Te razlike su formalne, a ne sutinske prirode, i sve
imaju za cilj da pomognu i olakaju uenje Kur'ana, a.. Koji dijakritiki zna
kovi se nalaze u mu~l).afima, zavisi od toga u kojem islamskom centru su
tampani, i koja je, od zvanino usvojenih pravopisnih verzija, koritena.
Na primjer, u mu~l).afima koji su pisani po riwayetu Qaliina, a koji su
tampani u Tunisu, nalaze se, izmeu ostalih, i sljedei dijakritiki znakovi:
r - (el-waqfu-t-tamm). Ovaj znak ukazuje na potpunu pauzalnu formu.
S - ( el-waqfu-1-kat!). U ovom sluaju je zadovoljavajua pauzalna forma.

e - (el-waqfu-1-l).asen). Dobra pauzalna forma.

Mu~l).afi koji su tampani u Medini, Kairu ili Istanbulu imaju priblino
iste dijakritike znakove, a to su:
..k- (waqqayyib). Na ovom znaku treba pauzirati.

._4.i-(waqf mustel).ab). Pohvalno je pauzirati. Ovaj isti znak, u drugim

mu~l).afima, obavezuje uaa da pauzira (el-emru bi-1-waqf).

~ - (wa~l ewla). Bolje je uenje nastaviti, bez pauze.

~- (waqf murel).l).a~). Ukoliko se izgubi dah moe se pauzirati, a inae
bolje je prijei bez pauze.
r-" - (waqf sema'iyy). Nema smetnje da se pauzira poslije ovog dijakri
tikog znaka.

J' -(sekta). Pauzirati bez prekidanja daha. U nekim mu~l).afima, umjesto

konsonanta (s), napisana je cijela rije (Z ).

149
TEGWiD

e. - (waqf ga' iz). Prikladna pauzalna forma, to znai, bolje je pauzirati

nego prijei .
.}i - (waqf ewla). Bolje je pauzirati, nego primijeniti kontekstualnu for-
mu.
j- (waqf mugewwez). Dozvoljeno je pauzirati, ali je bolje prijei, bez
pauze.
J - (fil waqf). Bolje je ne pauzirati.
~ - (wasl ewla). Moe biti pauza, ali se preporuuje kontekstualna for
ma.
(la). Ovaj znak moe biti i u sredini, a i na kraju ajeta. Kada je na kra
'j -
ju ajeta, uenje se nakon predaha, nastavlja. Nije preporueno zavriti jedno
kontinuirano uenje poslije onih ajeta koji imaju na kraju, iznad take dijakri
tiki znak" "Y ". Ukoliko je ovaj znak u sredini ajeta, dozvoljeno je pauzirati,
ali je obavezno, posljednju ili vie prethodno prouenih rijei, ponoviti.
t- Ovaj dijakritiki znak ne dolazi u sredini, nego samo na kraju ajeta, iz
nad take. On oznaava da je zavreno izlaganje o nekoj temi ili dogaaju.
J:Iizbovi poinju i zavravaju se ovim znakom. Zato je najbolje poeti uenje
od ovog dijakritikog znaka, ukoliko se sura ne ui s poetka, a isto tako pos
lije njega i zavriti.
-_ _:. - (waqf muraqabe). Ukoliko se na prvom znaku pauzira, onda je
na drugom obavezno prijei, ili obratno. Na oba mjesta se ne moe primijeniti
samo pauzalna, niti samo kontekstualna forma .
(medd). Izgovara se vokal uobiajene duine. Ukoliko poslije njega
...Lo -

dolazi uzronik duine, onda se vokal produava.

~- (qa~r). Izgovara se odgovorajui kratki vokal.

~- (qan. Hemze ispod kojeg se nalazi ovaj znak je stabilno, i ono se u

toku uenja izgovara.
0:-J~ fi (yuqre'u bi-s-sin). U nekim mu~Q.afima napisan je samo konso
nant s, a to znai da se umjesto glasa~' moe izgovoriti i glas i..fl Ovakava
zamjena je mogua samo u nekoliko kur' anskih rijei. 240

240 Vidi: Uzajamna veza konsonanata: z, s, -\"

150
 DIJAKRITIKI ZNAKOVI

,
ni. Ovaj dijakritiki znak je sastavni dio tenw'fna, i uvijek se izgovara
.:.> -

s kesrom, bez obzira da li se prethodna rije zavrava nunacijom en, un ili in.
Dijakritiki znakovi u svim mu~l).afima nemaju isto znaenje. Zato je neophod
no potrebno, pogledati na kraju mu~l).afa iz koga uimo, znaenje dijakritikih
znakova u dotinom mu~l).afu. 241

14. Vjeba (l i ll dio)

241 Vidi: a) f!aqqu-t-tilt'iwe, o.c., str. 51.-53.

b) Hfz. Silajdi- Hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. 91-102.

151
 SPECIFINA PAUZALNA FORMA

SPECIFINA PAUZALNA FORMA

U uobiajenom smislu rijei, sekta znai: utnja, stanka, pauza, tiina,

mir, muk itd.
S aspekta tegwldske znanosti, sekta je specifian oblik i nain pauzalne
forme. Ona se u literaturi naziva razliitim terminima, kao to su: ';~ t5::.::..
~ ~J '~ ~J '~-.~(~ ts::.:.. ';~_ ~ ts::.:.. 242
",.. .... .. ""

Razlika izmeu waqfa i sekte je u tome to je waqfprirodno nuna pauza.

Ua pauzira zbog gubljenja daha, s ciljem da udahne zrak, kako bi mogao nas
taviti uenje, i to vremenski due traje od sekte. S druge strane, sekta nije us
lovljena subjektivnim ili objektivnim okolnostima, nego je to svjesno preki
danje glasa, ali i trenutni prestanak disanja. Taj prekid, prema Ibn Gezeriju,
vremenski traje onoliko koliko jedan udisaj ili izdisaj u toku prirodnog, zdra
vog disanja, ili jo krae.
Od mnogih definicija sekte, naveemo samo dvije:

l) .~_;,..~~~~~~J~~~~~;.:~I
"Sekta je trenutani prekid glasa, uz zadravanje daha, a to vremenski
traje koliko dva kratka vokala (jedna obina duina). " 243
2) .~I(JJ~~~~~
"Sekta je prekidanje glasa, ali ne i daha. "244
Ovo tegwldsko pravilo se u qra' etima Kur'ana, a.., primjenjuje u vie
sluajeva. Ne ulazei u ire razmatranje ove tematike, elimo navesti samo
nekoliko primjera.

242 El-l(qtin, o.c., str. 115.

243/faqqu-t-tiltiwe, o.c., str. 35.
244 Hfz. Silajdi- Hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. 87.

153
TEWlD

Pojedini imami u qira' etima redovno ine sektu poslije rijei ~ , ili ako
ne primjenjuju ovo pravilo, onda u tom sluaju pauziraju.
Imam J:Iamza koristi sektu u onim rijeima kada poslije odreenog lana
doe hemze, kao u primjerima: )~}'~lj ~~\ J~ 0LJ'.fl Jb.. 0~JU
Prema naem riwayetu, specifina pauzalna forma (sekta) primjenjuje se
u sljedeim sluajevima:
:::- f.-' :::- ""

a) (El-Kehf-1-2.) ... ~.o.::! \.,:-1~ 0

Prema miljenjima ostalih imama, u ovom primjeru se ne primjenjuje

sekta, nego pravilo o nazalizaciji (ihfa'). Ukoliko se pauzira poslije rijei '-IY.,
a pauzirati je sunnet poslije svakog ajeta, onda nema potrebe za sektom.
b) {Yi-sin- 52.) ... l~ 0 GJi~~
U ostalim qira'etima, u navedenom ajetu, nema sekte. Ako u toku uenja
Kur'ana, a.., pauziramo poslije rijei G~:;.~. tada nema sekte, jer se ne mogu
primjenjivati dva pravila u isto vrijeme i u istoj rijei.
e) (El-Qiyime- 27.) JI~ 0
. :;:y:, '

U ovom primjeru ostali imami ne ine sektu, nego asimiliraju (idgam bi

gayri gunne) konsonante n i r.
o ,, """" "" "" o "" ~ ...

d) (El-Mutaffifin-14.) ... ~)i~!JIJ 0 ._H~

Prema ostalim riwayetima, u ovom sluaju nema sekte, nego se primjen
juje pravilo o asimilaciji (idgam muteqaribeyn) konsonanata l i r. 245
Sekta se primjenjuje uglavnom iz jezikih razloga, odnosno, njen cilj je
da funkcija svake rijei u reenici bude u potpunosti prepoznatljiva.

245 Vidi: a) lfuggetu-1-qirii'iit, o.c., str. 737. i 754.

b) Tegwidu-1-qur'iin, o.c., str. 206.

154
 POZICIJA ELIFA U PAUZALNOJ l KONTEKSTUALNO} FORMI

VI

POZICUA EUFA U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNOJ

FORMI

U pojedinim kur' anskim rijeima, elif se u odreenim sluajevima izgo

vara, a nekada se, iako napisan, izostavlja, zavisno od toga da li se primjenjuje
pauzalna ili kontekstualna forma.
Ukoliko ua pauzira, elif se izgovara kao vokal ii, uobiajene duine, a
ako nastavi uenje bez pauze, tada se izgovara kratki vokal e.
Kao to je reeno, u toku pauze se artikulira dugi vokal ii, i to u sljedeim
rijeima.

l) (El-Kehf- 38.) ~
Za razliku od naeg rawiye I:Iaf~a, prema nekim drugim verzijama, elif se
izgovara kao dugi vokal ii, bez obzira na to, da li pauzirati ili nastavili uenje
bez pauze. 246
2) (EI-Alp:ab- 67.) ~~ ...
Nafi', Ibn 'Amir i Ebii Bekr izgovaraju elif i u pauzalnoj i u kontekstu
alnoj formi.
3) (El-Alp:ab- 66.) ~_;")\ ...
I u ovom primjeru, prethodno spomenuti imami, izgovaraju vokal ii u
obje forme (waqf i wa~l).
4) <EI-Alp:ab-to.> u~l ...
Prema verziji koju slijede Nafi', Ibn 'Amir i Ebii Bekr, elif se izgovara
kao dugi vokal ii, i u pauzi, ali i onda kada se ne pauzira. 247
5) (Ed-Dehr/El-lnsin/-15-16.) ... "_r..i) (r..i).
' '

Prema drugim predajama, obje rijei se zavravaju tenwfnom pa verzija

glasi:

246/fuggetu-1-qi rii'tit, o.e., str. 417.

247 Ibid. str. 572-573.

248 Vidi: Mu~J:iafprema Weru.

155
TEGW]D

6) Ul , na svim mjestima u Kur'anu, a..

Na ovoj zamjenici se ne moe pauzirati, osim u nepredvidivim situacija
ma, kao to su: gubljenje daha, trenutna fizika slabost i slino.
Prema naem qira'etu, elijse u navedenih est rijei, u toku pauze, izgo
vara kao dugi vokal ii, a u kontekstualnoj formi, kao kratki vokal e.
Prema tome, ukoliko se poslije spomenutih rijei ne pauzira, a pauzirati
je sunnet, one se izgovaraju kao da su napisane bez elija, dakle:
01 '.r./) 0;kl1 J;.)r J_;~ 11' ~
Karakteristino je napomenuti da neki imami ne izgovaraju elijni u pau
zi, a ni u prelaznoj formi, odnosno, izgovaraju samo kratki vokal e u obje
forme. 249
Kao to pauzalna i kontekstualna forma mijenjaju poziciju elija, isto se
dogaa i s konsonantima w i y. Naime, ukoliko su ova dva glasa vokalizirani
fetiJ,om, a prije w bude 4amma, odnosno, prije y kesra, u toku pauze se izgovara
odgovarajui dugi vokal. Naprimjer: ;. u pauzalnoj formi glasi ;., jo je d',
~ prelazi u ~ i slino. - -
Pauzirati se ne moe ni poslije prijedloga, veznika, estica za dozivanje
itd. Ukoliko se pauzira na rijeima ispred kojih se nalaze navedene estice,
onda se i one, u nastavku uenja, uz dotine rijei, moraju izgovoriti.

15. Vjeba (l i II dio)

249 f!uggetu-1-qirii'tit, o.c., str. 572-573., 738-739.

156
 POETNA FORMA

VII

POETNA FORMA
( ~~~~~)

U toku jednog kontinuiranog uenja Kur'ana, a.., a nakon pauze koja je

nuna, slijedi nastavak uenja, koji se u tegwidskoj literaturi zove el-ibtidii'.
Za razliku od waqfa koji je uslovljen, bilo gubljenjem daha ili nekom nepred
vidivom situacijom, ibtidii' je dobrovoljno nastavljanje uenja, pri emu treba
imati na umu, da ono ne moe biti zavreno na pola ajeta, niti na onim mjesti
ma iz kojih ne proizilazi cjelovito znanje kur'anskih pouka i poruka. Uenje je
najbolje i najsigurnije zavriti na kraju l)izba ili sure. Nastavak mora biti od one
rijei kojom se dobija cjelovita misao dotinog ajeta ili njegovog dijela.

Poetna forma se dijeli na:

l) Prikladnu ( )WT )

2) Neprikladnu ( ;W1). )

PmKLADNAPOETNAFORMA
J ". o , , o .:....

( jb.JI ~~.l:.!~l )

Ova vrsta poetne forme se dijeli na:

~ :; J .... o {l""

l) Potpunu poetnu formu ( rl::ll ~~~\ll )

2) Zadovoljavajuu poetnu form~ ( ~\SJ\ ~~~~~ )
3) Dobru poetnu formu ( ~~ ~~~~~ ).

Potpuna poetna forma

( ~WI ~~~~~)
Ova vrsta ibtidii'a pojavljuje se onda, kada nakon zavrene jedne, pone
izlaganje o nekoj drugoj temi ili dogaaju. To znai da je tekst, kojim se pono
vo zapoinje uenje, i jeziki i misaono neovisan od prethodno prouenih ajeta.

157
TEGWlD

Naprimjer:
::; .... " ,sl "" ",. "" ". o J"....
(El-Beqara -7-8.) ... y"Uiu:"J ~yi~ ~J

U prethodna dva ajeta iste sure govori se o nevjernicima, dok od osmog

ajeta poinje izlaganje o licemjerima, to znai da je poetak uenja od rijei:
._,..Ul 0--j, nakon prethodne pauze, u kategoriji el-btdii'u-t-tiimm.

Zadovoljavajua poetna forma

, o J ", o o.

( ~ts:ll ~~~~~ )
U ovom sluaju tekst koji slijedi nakon pauze, po smislu je vezan za pre
thodno prouene ajete.
Naprimjer:
(El-Beqara- 6-7.) .. . ~)i~ ill1 ~ 0~~ ~~~-~;J rl~~~~~
U estom ajetu ove sure navodi se, da nevjernici nee vjerovati, bez obzi
ra na upozorenja i opomene, a u sedmom se nastavlja govoriti o njima, odnos
no, o njihovom unutarnjem stanju. Dakle, ajeti su po smislu i tematici vezani.
U mnogim primjerima ove vrste, btdii' poinje odnosnom zamjenicom
"L> ..JI" ili "~.til ".U ovakvim sluajevim dozvoljeno je prouiti dva ajeta u jed
- -
nom ritmikom dahu (bez pauze). Ipak, nakon prouenih sedam qur' anskih aje
ta, obavezno je pauzirati, a potom uenje nastaviti. Ti ajeti su sljedei:

l) ~.JI
.. ~~j Jj~
:::...
.ill10--... &L. (El-Beqara- 120.)
.. ... ..
2) ~.JI ~\l:JI::,.J 1~1 ~~ (El-Beqara- 145.)
.. .... "" .. .. ..
3) ~_.JI 0}~ ~~j~~)~ J~ ~j (El-Beqara- 274.)
4) ~~~ ~\l:JI (-~1 L>~~ ill1j (Et-Tewba- 19.)
5) ~.JI C. .;~~lj (El-Furqan- 33.)
' '

6) ~_.JI !Ul~~~~~ (El-Mu'min- 6.)

7) L> ..JI ._,..WI ..._,..1~)1). ~(En-
... ... ..
Nas- 4.)

158
 POETNA FORMA

U navedenim ajetima pauza je obavezna, jer zamjenicom kojom poinje

sljedei ajet, iznosi se sasvim nova misao, nevezana za predhodni tekst, ili mu
je ak po znaenju i suprotna, ili se eli naglasiti odreena kur' anska poruka,
kao to je to sluaj u posljednjem primjeru. 250

Dobra poetna forma

l .... .,. o l " o o ...

( .:r-JI s. l~ 'JI )

Kod ove vrste poetne forme, tekst kojim se uenje nastavlja, i jeziki i
po smislu je vezan za proueni ajet ili njegov dio. Naprimjer:
' J., o .,. :; .,. ....
(El-Beqara- 8.) ... J~ .y y-UI ~J
Iako se u navedenom primjeru moe pauzirati poslije rijei y-UI 0:"3 , bo
lje ih je prouiti u jednom ritmikom dahu sa dijelom ajeta koji slijedi, jer su
one tijesno vezane, po jezikim normama i znaenju.
Uenje Kur'ana, a.., je cjelovitije, pouke i poruke su djelotvornije, a rit
am i melodija (tengim) su ljepi i skladniji, ukoliko u toku uenja ima manje
pauza. Njihov broj zavisi od odgovornosti i individualne sposobnosti svakog
pojedinca. Svako je duan prilagoditi i maksimalno iskoristiti svoje
mogunosti prilikom uenja Kur'ana, a..

NEPRIKLADNA POCETNA FORMA

... o l o... , .. o cs ..

( j\;:JI ~ s.I~'JI )

Ovom poetnom formom dobija se sasvim drugaiji smisao ajeta, nego

to oni uistinu znae. To se naroito odnosi na one kur'anske cjeline u kojima
se navode miljenja i stavovi raznih kategorija ljudi, kao to su: Jevreji,
krani, nevjernici, licemjeri itd. Ukoliko se nakon pauze izostave imena onih
koji iznose odreene stavove, suprotne islamskom uenju, tada se od negativ
nog dobija afirmativno znaenje. S obzirom da se radi o temeljnim pitanjima
vjere, takvo uenje Kur'ana, a.., je negacija osnovnih islamskih principa.
Svjesno i zlonamjerno praviti greke ove vrste je oito nevjerstvo. 251

250 Vidi u cjelini znaenja navedenih ajeta, obraajui posebnu panju na odnosnu zamjenicu koja poslije njih sli
jedi.
251 Tegwldu-1-qur'iin, o.c., str. 201-204.

159
TEGWID

Moglo bi se navesti vie primjera ove vrste poetne forme, ali emo se
zadrati na tri karakteristina sluaja u kojima Kur'an, a..:
l) Demantuje Jevreje u nekim njihovim stavovima,
2) Negira kransko trojstvo,
3) Razotkriva licemjere.

l) Demant Jevrejskih stavova

Jevreji i krani su govorili da su boija djeca i da ih on vie voli nego
druge narode. 252 Allah, d.., im odgovara daje ovakvo njihovo miljenje najo
binija la. Na drugom mjestu u Kur'anu, a.., od mnogobrojnih jevrejskih lai,
navodi se i sljedea:
(El-Ma'ida- 64.) 1)\i ~ 1;-s) ~:41~tl ll).:o~~~* ~_*-11 ~li)
'JJ". J.o ..
Predahnuti poslije rijei " ;;J_,L.... " je dozvoljena pauza, ali je zabranjeno
nastaviti uenje od rijei" illi~ ",jer bi se time pojedinana la, prometnula u
"" 'JJ, .J.o""'
opi lani princip. Najbolje je nakratko pauzirati poslije rijei ;;J_,L.... , a potom
viom oktavom nastaviti uenje, jer i glasom treba istaknuti ta je istina, a ta
neistina.
2) Negiranje kranskog trojstva
Kur'an, a.., na vie mjesta negira trojstvo, pozivajui krane da shvate
svoju zabludu, jer na mnogo pitanja iz ove tematike nemaju, niti e ikada imati,
argumentovane odgovore. Allah, d. ., kae:
:C..I)
..
j'\,~\
.. ...
~
.J' l ::,_.~J ~~ ~\5 :Jl1 01 * 1)\i ~Jl\ }5' :ill
~ ... .. .
(El-Ma'ida -72-73.)
U ovom ajetu Kur'an, a.., kategoriki demantira kransko trojstvo.
Dozvoljeno je pauzirati poslije rijei "~~",ali je nedopustivo nastaviti uenje
od rijei" J_j1 01 "jer bi tada la za~jenila istinu. Onaj ko bi to namjerno
uinio, postao bi nevjernik, kao to su to i oni koji u trojstvo vjeruju. Najbolje

.
je navedeni ajet prouiti sasvim niskom oktavom do rijei~~ , pa potom pauzi
rati, a onda puno jaim glasom nastaviti uenje, kako bi se naglasila istina, a
demantirala la.

252 El-Ma'ida- 18.

160
 POETNA FORMA

3) Razotkrivanje licemjera
U mnogim aje tima Kur'an, a.., govori o licemjerima i licemjerju. O nji
ma se, izmeu ostalih, govori i u ovom ajetu:

I~J) ~[J;~j :J.l1 G~j ~*~;~_,li.); :r-_.Jij 0~WI J~ ~~j

(El-Al).zab- 12.)
Ovaj ajet govori o licemjerima koji su smatrali i tvrdili da su ih Allah, d
.., i Njegov poslanik prevarili u bitki na Hendeku (627. g.). U toku uenja mo
~ ~, ,
e se pauzirati poslije rijei " ,/./'", ali nije dozvoljeno nastaviti od rijei " Lo
illi G~j", jer bi se time od pojedinanog, dobilo ope lano miljenje. Najis
pravnije je navedeni ajet prouiti u jednom ritmikom dahu.
Kao i ostala tegwidska pravila, tako i pauzalna i poetna forma, mogu se
praktino savladati dugotrajnom vjebom i redovnim uenjem Kur'ana, a. .
Osim toga, treba poznavati i slijediti znaenje dijakritikih znakova.

16. Vjeba (l i ll dio)

161
 SKRAENICE NA POECIMA KUR'ANSKIH SURA

VIII

SKRAENICE NA POECIMA KUR' ANSKIH SURA

(TAJANSTVENI GLASOVI)

Dvadeset i devet sura poinje skraenicama. Ne raunajui one koje se

ponavljaju vie puta, u Kur'anu, a.., se nalazi etrnaest skraenica, a u njima
je zastupljeno etrnaest konsonanata. Oni su sadrani u sintagmi:

~\i~:J~~
(n, ~. lJ, k, y, m, l, h, s, r, q, elif, (, ').
U jednoj skraenici moe biti od jedan do pet glasova. Sa jednim konso
nantom, u Kur'anu, a.., se nalaze tri skraenice, sa dva etiri, sa tri konsonanta
tri skraenice, sa etiri dvije i sa pet konsonanata dvije skraenice.
U skraenicama su zastupljna sljedea tegwidska pravila:
l) Duine ( ~)

U ovom sluaju pojavljuju se i osnovna i izvedena duina.

~ o .., ...

a) Osnovna duina ( ~IJ.o )

Konsonanti poslije kojih dolazi osnovna duina u skraenicama su: lJ, y,
... ' .. t ...
(, h, r, a sadrani su u sintagmi: k "r.

Naprimjer: 'o.l.
$ o - ~

b) Izvedene duine ( ~) J.o )

Od ove vrste duine, u skraenicama se nalazi:

r
- Stalna duina ( /~:.e_). Naprimjer: r~

- Poluvokalna duina ( 0;.1 j.:. ), kao u primjeru: ~- : i<"

' -
Ove izvedene duine dolaze poslije konsonanata koji su sadrani u sin-
o , ,.. ... ... ... ...

tagmi: (n, q, ~. ',s, l, k, m) ~ ~ 253

253 f!aqqu-t-tiliiwe, o.c., str. 138.

163
TEWlD
",'
2) Nepromjenljiv izgovor glasova (1l#l)

Od vie vrsta iz,hiira, u skraenicama su zastupljeni:

..: """" ". .. o - -
a) ~~Jl#~ (usnena nepromjenljivost glasova},kaouprimjeru: ~~
". .. o- , ". .. o

b) J16 1 l#~ (nepromjenljiv izgovor konsonanta w)Naprimjer:

',
tFJ l .JI )ll
l -
j
. l
....r-!

" , '
3) Asimilacija ( ~~~~ )

Pojedini konsonanti u skraenicama se asimiliraju, a asimilacija u ovom

sluajumoe biti:
~, ". .,.. o '

a) Asimilacija s nazalizacijom (~~~~~ )Naprimjer: -~

". .. o .... o , .. o ~ '" '

b) Asimilacija konsonanata m ( ~ ~ ~~~~},kao u primjeru: ~~

" ,,
4) Skrivanje glasova u nazalizaciji ( $-l,i;.-1)

U nekoliko sluajeva, u skraenicama se pojavljuje i il:ifii', kao naprim

jer: ~r-l-
"." .. o ...

5) Odskakanje konsonanata ( 4.Wi )

U kur' anskim skraenicama javlja se qalqala visokog intenziteta, kao u

primjeru: d'
Konsonanti u skraenicama izgovaraju se onako kao to se izgovaraju i u
arapskom alfabetu. Naprimjer: ( 0)) .J (:_;(i) J

164
 SEGDA POSLIJE ODREENIH AJETA

IX

SEGDA (SEDDA) POSLUE ODREENlll AJETA

"' , ~ J.- D "'

(3J~13~)

Segda tiHiwe se prema naem mezhebu ini u etrnaest sluajeva. 254

Po miljenju EhU I:Ianife, ova segda je wagib svakom punoljetnom i pa
metnom muslimanu i muslimanki, bilo da se ajet segde proui u namazu, ili iz
van namaza. Isti princip vai i onda, kada ujemo da taj ajet neko drugi proui.
Nisu je duni uiniti nevjernik, dijete i maloumna osoba.
Imami Malik, afiya i AQ.med stoje na stanovitu da je segda tilawe sun-
net.
Malikije ine jedanaest segdi, odnosno, za razliku od hanefija, oni izos
tavljaju segdu u surama: En-Negm (62. ajet), El-Iniqaq (21. ajet), El- 'Aleq (19.
ajet).
afije i Hanbelije smatraju da je sunnet uiniti petnaest segdi. Petnaesta
segda prema njihovom miljenju je u suri "El-l:lagg" (77. ajet).
Obavezno je uiniti segdu u sljedeim sluajevima:
l) Kada se uei Kur'an, a.., proui ajet segde, u sebi ili glasno, u nama
zu ili izvan namaza.
2) Ukoliko se uje da je neko prouio ajet segde, pa makar i ne bila nam
jera da se slua uenje Kur'ana, a.., kao na primjer u prolazu i sl.
Uvjeti za segdu tilawe su isti kao i za namaz, s tom razlikom to za ovu
segdu ne postoji niyyet i nije vezana za odreeno vrijeme, niti je zabranjeno da
se uini u nekom odreenom vremenu, kao to je to sluaj s namazom.

Uvjeti za segdu tiHiwe

Da bi se ova segda mogla uiniti, potrebno je:
a) Da bude isto tijelo, odjea i mjesto gdje se segda ini
b) Abdest uzeti, ili ako je potrebno okupati se (gus ul). S obzirom da se
segda tilawe moe odgoditi nije potrebno uzimati teyemmum.

254 Vidi: Hfz. Silajdi-Hfz. Trebinjac, Tedvid, o.c., str. J33-136.

165
TEGWlD

e) Biti pristojno, po islamskim propisima obuen

d) Okrenuti se prema Qibli. Ako se segda ini u gema'atu nije obavezno
formirati, popunjavati i poravnjavati safove. Najbolje je, ako za to postoje uslo
vi, segdu uiniti na onom mjestu gdje je ajet segde prouen, odnosno, gdje smo
uli da ga je neko drugi prouio.

Ako nedostaje jedan ili vie od navedenih uvjeta, segda e se odgoditi do

vremena kada se za nju steknu predvieni uvjeti.

Sastavni dijelovi segde

Sastavni dijelovi segde su:
l) Dva tekbira (izgovoriti dva puta ~ ~~).Prvi tekbir se izgovara onda,
kada iz stojeeg poloaja, bez ruku 'a, idemo na segdu, a drugi tekbir se ui
nakon obavljene segde, i vraanja u stojei poloaj. Preporuuje se da nakon
segde prouimo: ~l ~lj~~ ~lft 61.\j ~
- - -
ujemo i pokoravamo se, oprosti nam Gospodaru na, Tebi emo se vra
titi. (El-Beqara- 285.)
2) Uiniti jednu segdu a ne dvije, kao u namazu. Tom prilikom moe se
". .. ". J.... .. :; o o ... o ... J. o ..... ~ ~ ""

prouiti jedna od tri sljedee dove: ~J JP ~!.U~ J_ ~\i ~ ~ ~~ y J

a) "Gospodaru moj, ja sam sebi zlo uinio, oprosti mi. Ti uistinu prata
i Ti si milostiv. "

4S' ~ Q:j7j 1;.~ !l~ J_ ~lJ I~J! ~ ~ ~J !lf,\ !l~ ~ J_ ~~ ~

~J~~~ !l~~ 'e:l:a;
b) "Alliihu! Nagradi me za uinjenu segdu, otkloni njom moju tegobu,
podari mi za nju nagradu Tvoju, primi (ukabuli) segdu od mene, kao to si je
primio (ukabulio) od svog roba Diiwuda."
... o ... ., .. ~ .... , ... oJ.

~'JI IS-J~~
e) "Samo Tvoju mo priznajem, moj Uzvieni Stvoritelju."

Na segdi se mogu prouiti i neke druge kur'anske i sunnetske dove, ako

ih znamo.
Dakle, redosljed u obavljanju segde je sljedei:
stajanje- tekbir- segda- dova- tekbir- stajanje. 255
255 Vidi iru raspravu: 'Abdu-r-Ral)rniin El-iezeri, Kitiibu-1-jiqhi 'ale-1-meqiihibi-1-erbe'ati, I sv. Kairo (bez go
dine izdanja), str. 463-470.

166
 SEDA POSf--IJE ODREENIH AJETA

Osobe koje su slabog zdravstvenog stanja, mogu l, uiniti segdu i iz

sjedee g poloaja.

Fiqh kao znanost detaljnije razmatra ova pitanja, a jedno od njih je, da li
treba uiniti segdu i onda, kada ujemo ajet segde koji je prouen na radiju, tel
eviziji, audio ili video kaseti. S obzirom da ovo pitanje prevazilazi okvire
naeg razmatranja, neemo na njega odgovarati, ali emo preporuiti da se
uini segda i u navedenim sluajevima.

17. Vjeba (l i ll dio)

Dova protiv zaborava i senilnosti

Nakon to se savlada uenje Kur'ana, a.., i napamet naue odreeni aje
ti, sure, aereta ili cijeli Kur'an, a.., obaveza je steeno znanje uvati od zabo
rava. Pored redovnog i svakodnevnog obnavljanja, protiv zaborava se prepo
ruuje i esto uenje ove dove.

~)~)~Ir;
~}j~~ -s~;; J:;::.,j -s/~;; cP') ~~;;~~J -s~~~~-; ~~
.~ \rl F.} ~j :J;.. ~ ~~
U ime Allaha Svemilosnog Milostivog!
"Allahu! Osvijetli Svojom knjigom moj vid, oslobodi njom moj govor, ob
raduj njom moje srce, osnai njom moje bie koje se uzda u Tvoju snagu i
pomo. Nema izlaza, ni pomoi, ni snage bez Tebe!"

167
VJEBE

j
 VJEBE

l. Vjeba

l) Pronai u tekstu duge vokale i pravilno ih izgovori vie puta.

2) Prepoznaj u ajetima konsonante iz II, ID i IV skupine i vjebaj ih iz
govarati s njihovim vokalima.
3) Sluajui uenje s kasete ili od svog mentora, provjeri da li ispravno
ui kur' anske ajete iz ove vjebe.

171
TEGWlD

2. Vjeba

l) Pronai u rijeima konsonante !l i J i vjebaj ih pravilno izgovarati.

2) Izgovori vie puta one rijei u kojima se nalaze konsonanti: t L' ~

3) Ukoliko kur'anske sure iz ove vjebe zna napamet, provjeri kod
strune osobe da li ih ispravno ui.

172
 VJEBE

3. Vjeba

l) Pronai u rijeima konsonante: ~J, J, J i nauili ih pravilno izgovarati.

2) Uz pomo mentora, uvjebaj izgovor konsonanata: J,, JI', ,)_

3) Da li sure iz ove vjebe ui ispravno, posebno podvuene rijei?
Provjeri!

173
TEGWID

4. Vjeba

l) Vjebaj uiti gledajui sure iz ove vjebe, izgovarajui vie puta pod
vuene rijei.

2) Izgovori pravilno nekoliko puta one rijei u kojima se nalaze konso

nanti: JP, ,;, 4-S, o, J, t..
3) Naui napamet sure iz ove vjebe.

,.,

174
 VJEBE

5. Vjeba (l dio)

l) Uvjebaj gledajui uiti sure iz ove vjebe, posebno obraajui panju

na zvune konsonante i plozive.
2) Pronai u rijeima frikative i glasove iz skupine tewessu( i vjebaj ih
pravilno izgovarati.
3) Naui suru napamet.

175
TEGWID

5. Vjeba (ll dio)

l) Uei gledajui, provjeri kod svog mentora da li si savladao-la izgovor

emfatika i neemfatika.
2) Izgovori vie puta one rijei u kojima se nalaze velari i nelikvide.
3) Sure iz ove vjebe naui napamet, a posebno obrati panju na pod
vuene rijei.

176
 VJEBE

6. Vjeba (l dio)

l) Pronai rijei u kojima se nalazi qalqala i provjeri da li je pravilno

primjenjuje.
2) ta je karakteristino za podvuene rijei?
3) Sure iz ove vjebe naui napamet.

177
TEGWlD

6. Vjeba (TI dio)

l) Kako se izgovara konsonant r u surama iz ove vjebe?

2) Na to treba obratiti panju u naznaenim rijeima?
3) Naui sure napamet.

178
 VJEBE
7. Vjeba (l dio)

!)Vjebajui suru, posebno obrati panju na izgovor konsonanta r.

2) Da li se u ovoj suri nalazi qamir. Kako se izgovara konsonant h u
rijei 0 ;..s ?
3) Suru "El- 'Aleq" naui napamet.

179

TEGWJD

7. Vjeba (Il dio)

l) Koje su vrste osnovne duine u pod vuenim rijeima?

'::; ""
2) Na koliko mjesta u ovom aeretu se nalazi rije .uli, i kako se ona izgo
vara?
3) Naui aere napamet.

180
 VJEBE

8. Vjeba (I dio)

l) Koje se vrste osnovne (obine) duine nalaze u naznaenim rijeima.

2) Definiraj izvedenu duinu munfe~il, pronai je u tekstu i pravilno je
primijeni u toku vjebe.
3) N aui ova aereta napamet.

"\V

181
TEGWlD

Vt.

182
 VJEBE

8. Vjeba (Il dio)

l) Pronai u tekstu alternativnu i transformiranu duinu (vrste osnovne

duine), objasni ih i pravilno izgovori.
2) Koje se duine nalaze u skraenicama: ~1, ~.. : '& '5', ~-
3) Ajete iz ove vjebe naui napamet.

183
TEGWlD

9. Vjeba (l dio)

l) Pronai u tekstu izvedene duine: mutte~il i tin.

2) Da li se u tekstu nalazi iz;hiir efewiyy?
3) Naui ove kur'anske ajete napamet.

\"

184
 VJEBE

9. Vjeba (II dio)

l) Koje vrste i~hiira se nalaze u naznaenim rijeima?

2) Da li je i~hiir ili i!ifii' u rijeima: ~Q~\ ~ ~) ~;'J;.~;.)

3) Naui ovu stranicu napamet.

~\;ul-~;::------------'"--::;"1

185
TEGWlD

10. Vjeba (l dio)

l) Da li se u tekstu nalaze vrste asimilacije: bi gunne i mutemiitileyn?

2) Koja je vrsta idgama u naznaenim rijeima?

3) Naui ajete iz ove vjebe napamet.

186
 VJEBE

10. Vjeba (TI dio)

l) Pronai u ovim kur'anskim ajetima idgame: mitleyn ~agzr i bi gayri

gunne.
2) Da li se u tekstu nalaze vrste asimilacije: mutegiiniseyn i mu
teqiiribeyn?
3) Ajete koji se nalaze u ovoj vjebi, naui napamet.

187
TEGWlD

ll. Vjeba (l dio)

l) U kojim rijeima se nalazi iqliib?

2) Da li se u tekstu nalazi ibfa' efewiyy?
3) Naui tekst napamet.

188
 VJEBE

ll. Vjeba (II dio)

l) Pronai i pravilno primijeni i!:ifii'.

2) Koja tegw'idska pravila se nalaze u posljednjem (61.) ajetu?

3) Naui napamet ajete iz ove vjebe.

189
TEGWlD

12. Vjeba (l dio)

l) Da li se u ovoj stranici nalazi Gibrilova pauzalna forma?

2) Pronai u tekstu osnovnu i izvedenu duinu.

3) Naui stranicu napamet.

190
 VJEBE

12. Vjeba (Il dio)

l) Koja je vrsta pauzalne forme poslije 71. ajeta?

2) ta je to a!Jkiimu-r-rii'; da li se ova pravila nalaze u ajetima koji sli
jede?
3) Obavezno je stranicu nauiti napamet.

191
TEGWlD

13. Vjeba (I dio)

l) Koje vrste iz;hiira se nalaze u tekstu?

2) Pronai u tekstu potpunu (et-tamm) pauzalnu formu.
3) Pokuaj za pola sata nauiti napamet ajete iz ove vjebe.

\\

192
 VJEBE

13. Vjeba (Il dio)

l) Pronai
u ovoj stranici rijei u kojima se nalazi qalqala.

2) Odredi pauzalnu formu el-kiifi.

3) N aui stranicu napamet.

193
TEGWlD

14. Vjeba (l dio)

l) Da li se u ovoj stranici nalaze duine mutte~il i munfe~il?

2) Moe li se pauzirati na naznaenim mjestima?
3) Stranicu obavezno nauiti napamet.

\'1''

194
 VJEBE

14. Vjeba (II dio)

l) Pronai rijei u kojima dolazi do asimilacije i reci zato.

2) Koja je pauzalna forma poslije 97. ajeta?

3) U toku memoriranja ove, a i ostalih stranica, aereta ili sura, ui glas

no.

\i

195
TEGWlD

15. Vjeba (l dio)

l) ta je to medd liizim, i da li se u tekstu nalazi ovo pravilo?

2) Gdje se u tekstu nalazi sekta prema I:Jamzinom qira'etu?
3) Naui stranicu napamet.

\o

196
 VJEBE

15. Vjeba (Il dio)

l) Pronai u tekstu iqliib.

2) U kojim ajetima se prema naem qira' etu primjenjuje sekta, i da li se
ona nalazi u ovoj stranici?
3) Nakon to ovu stranicu naui napamet neka te struna osoba preslua.

~~~t\\~, .
~~~~~----------------------;;
\"\

197
TEGWlD

16. Vjeba (I dio)

l) Pronai u tekstu ibfii'.

2) Moe li se nakon pauze poeti uiti od naznaenih rijei?

3) Naui stranicu napamet, vodei rauna da ne zaboravi prethodno

nauene stranice.

198
 VJEBE

16. Vjeba (II dio)

l) Da li se u tekstu nalazi i!Jfii' efewiyy?

2) Kako e pauzirati poslije rijei koje su podvuene u tekstu.

3) Kada naui napamet ovu, i utvrdi ostale stranice, redovno ih ui u

namazu.

199
TEWlD

17. Vjeba (l dio)

l) Nabroji pet skraenica u Kur'anu, i reci da li sura u kojoj se nalazi ova

stranica, poinje skraenicom.
2) Analiziraj u tekstu sva tegwidska pravila.
3) Naui stranicu napamet.

200
 VJEBE
17. Vjeba (Il dio)

l) Da li se nalazi segda u sljedeim surama: "El-'Adif', "El-Isra"', "En

Nal}-1".
2) Koja se tegwidska pravila nalaze u ovoj stranici?
3) Ajete iz ove vjebe naui napamet.
Napomena: Osim navedenih stranica, aereta i sura, studenti su duni
nauiti napamet i suru "Ya-sin."

y.

201
DODATAK

 TEDVIDI NA BOSANSKOM JEZIKU

Hfz. Mahmut Tralji

TEDVIDI NA BOSANSKOM JEZIKU

Kur'an je glavni izvor svega islamskog uenja. Musliman da bi mogao

obavljati jednu od osnovnih vjerskih dunosti - namaz, treba da naui napamet
koliko toliko kur'anskog teksta. Uiti Kur'an spada meu Svemoguem Allahu
najdrae ibadete, koje musliman u ime Njega vri. ,,Jedno od najboljih Bogu
ugodnih djela mojih sljedbenika je uenje Kur'ana" su rijei Muhameda, a.s. 256
Otud su muslimani, ma gdje se nalazili na zemaljskoj kugli, nastojali uiti,
prouavati i nauiti napamet bar koliko im je potrebno za redovno obavljanje
namaza.
U vezi s tim u islamskoj nauci se razvila posebna disciplina o pravilnom
uenju Kur'ana - tedvid. "Tedvid znai potpuno pravilno izgovarati svaki
harf onako kako se on u pravom arapskom jeziku izgovara, tj. paziti na mehar
idul-huruf i svojstva svakog harfa, pazei pri tome gdje treba stati, gdje
prijei, gdje dugo, a gdje kratko izgovoriti, gdje uklopiti harf u harf, gdje ih
opet rastaviti itd."257 Ovo je bio uzrok da se o tedvidu i pravilnom uenju
Kur'ana razvio i napisao veliki broj djela. Napisani su posebni radovi i o izgo
voru pojedinih harfova. Napisani su posebni radovi i o uenju Kur'ana na sed
am ili deset naina (kiraeti-seb'a i kiraeti-'aera).
Sve ovo do sad reeno prakticirali su i muslimani Bosne i Hercegovine
od dolaska islama u ove krajeve pa do danas. Potvrda tome su do danas
sauvani primjerci rukopisa tedvida, rasprava o pojedinim harfovima, kao i ra
dova o kiraeti-seb'i i kiraeti-'aeri. Dovoljno je pogledati kataloge rukopisa po
jedinih naih kulturnih institucija, pa da se vidi, koliko se tih rukopisa nalazilo
na teritoriju Bosne i Hercegovine. Pri tome uvijek treba imati na umu da je to
tek jedan mali dio unitenog rukopisnog blaga, kojeg smo imali u Bosni i Her
cegovini.258 Napomenuti je da je u naim krajevima, posebno kod muallima
256 Ibrahim Trebinjac, Zbornik radova Islamskog teolokog fakulteta. Uenje i prouavanje Kur'ana. 1/1982, str.
29.
257 Hadi Mehmed Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, Sarajevo. ill izdanje, 1972. str. 29.
258 Katalog arapskih, turskih i perziskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. Svezak I. Obradio Kasim Do
braa, Sarajevo, 1963. str. 53-127. Hivzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perziskih rukopisa Arhiva Herceg
ovine, Mostar, 1977. Safvet Beg Baagi, Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke, Glasnik zemaljskog muzeja u
Bosni i Hercegovini, God. XXVill 1916. Svezak 3 i 4., str. 207-212.
Arapski, perzijski i turski rukopisa Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu. Svezak I. Opisao i priopio Fehim
Spaho, Sarajevo, 1942. str. 7-19.
Salih Trako i Lejla Gazi,Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Sarajevu Prilozi za orijentalnu filologiju.
XXV/1975., Sarajevo, 1977., str. 30-31.

205
TEGWID

dugo vremena bio u upotrebi naJVISe Tedvid Karaba, autora ejha

Abdurrahmana Karabaiya (umro u Istanbulu 1498. god.).
Izuavanje kiraeti-seb'e i kiraeti-'aere takoer je njegovano u Bosni i
Hercegovini sve do najnovijeg vremena, to svjedoe brojni sauvani primjerci
djela Hirzul-emani ve vedhut-tehani fil kira'atis-seb'i od Ebu Muhameda Kas
ima Firruha E-atibiya (umro 1194. godine) kao i brojnih komentara ovog
djela. Kad je kolske 1930-31. godine otvoren Vii teaj Gazi Husrevbegove
medrese Alija, kao neobavezan predmet predavanaje "atabija", kako je popu
larno nazvano ovo djelo.
Radi to boljeg uenja i usavravanja u uenju Kur' ana, uprava Gazi Hu
srevbegova vakufa kreirala je 1868. godine mjesto mudevvida (uitelja pravil
nog uenja Kur'ana) u Kurumliji medresi. Mudevvid je obuavanje obavljao
u Gazi Husrevbegovoj (Begovoj) damiji. Njegovom poduavanju, pored
uenika medresa, mogli su prisustvovati i drugi. Na taj nain, lijep broj Sarajli
ja je usavrio svoje uenje u Kur'anu. 259 Kad je kolske 1920-21. godine
izvrena reorganizacija Gazi Husrevbegove medrese i kiraetje uvrten u redov
an program medrese, a mudevvid je preao u njezine redovne nastavnike.
Kad je poela reforma mektebske nastave u Bosni i Hercegovini i kad su
se poele u veem broju otvarati mektebi-ibtidaijje, potreba za udbenicima,
odnosno prirunicima na bosanskom jeziku, makar i arapskim pismom, dola
je do punog izraaja. Da se tome udovolji Islamska dionika tamparija je nab
avila, naroito zalaganjem tadanjeg lana Ulema medlisa Hadi Mehmed
Demaludin ef. auevia, arapska slova, prilagoena bosanskom jeziku Na taj
nain je omogueno tampanje knjiga potrebnih za mektebsku nastavu. Koliki
je interes i potreba bila za ovakvim udbenicima najbolje se vidi iz toga to je
samo u jednoj godini (1325. po hidri) tampano vie udbenika, meu njima i
tri tedvida od trojice autora. Te godine ja tampan i kalendar Mekteb u kome
je Murad ef. Bajrovi tampao i Sufaru za prvi razred Mektebi ibtidaijja.
Do danas je kod nas u Bosni i Hercegovini tampano est tedvida od
sedmorice autora. etiri su tampana arebicom, dva latinicom, dok je jedan
tampan vie puta i arebicom i latinicom. Postoje i dva tedvida u rukopisu,
tako da do danas imamo osam tedvida na bosanskom jeziku. tampane ted
vide emo navesti kronoloki, kako je koji tampan, jedan u rukopisu emo na
vesti zadnji dok do drugog rukopisa nismo mogli doi. Ne ulazei, u ovom mo
mentu, u njihovu analizu Ger to iziskuje mnogo vei prostor) i vrednovanje,
naveemo najpotrebnije podatke o svakome od njih kao i o njihovim autori
ma.

259 Hamdija Kreevljakovi, Spomenica Gazi Husrevbegove etiristo godinjice, Mudevvidi Gazi Husrevbegove
medrese, Sarajevo, 1932., str. 153-155.

206
 TEDVIDI NA BOSANSKOM JEZIKU

l. Hasan Heremi, 260 Tedyid za drugi i trei razred mektebi ibtidaijje u

Bosni i Hercegovini, Sarajevo, str. 28.
Sadraj: Muteharrik, sakin, tenvin; Harfi med; Sebebi med; Meddi tabi'i;
Meddi muttasil; ldgami bila gunne; lhfa; Iklab; I:lhar; ldgami mislejn; ldgami
mutedanisejn; Idgami mutekaribejn; ldgami emsijje; Damir; Kalkala; Lafza
tullah; Hukmur-rai; Sekta; Kako se staje u Kur' anu; gdje se staje, a gdje se ne
staje.
Da je autor ovog Tedvida upravo Hasan ef. Heremi (na knjizi nije nav
eden autor), saznajemo iz nekrologa, koji je o Hasan ef. Heremiu napisao
Hadi Mehmed ef. Handi povodom njegove smrti (El-Hidaje, godina
111936.-37., broj 12., str. 194-195.). Uporeujui ovaj Tedvid sa tampanim
Tedvidom od Karabaiya, dobiva se dojam da je ovo prijevod iako su neka
poglavlja isputena. U najmanju ruku Heremiu je bio uzor Tedvid Kara
baiya.
Ovaj Tedvid je imao vie izdanja arebicom. Neka su izdanja kaligrafski
ispisana, pa litografijom umnoena, a neka su izdanja tampana u Islamskoj di
onikoj tampariji. Poslije 1945. godine ovaj je Tedvid tampan nekoliko puta
latinicom. U nekim izdanjima je tampan predgovor Hafiz Kamila Silajdia,
paje obiljeen kao Silajdiev.
2. Sejfulah Proho,261 Tedvidi inas. Na najlaki i najkrai nain na bosans
kom jeziku Tedvid, Sarajevo, 1325. H. Strana 16.
Sadraj: Uvod; Meddi muttasil i Meddi munfasil; Meddi lazim; Meddi
arid; Meddi lin; Meddi tabi'i; ldgami mislejn; ldgami mutedanisejn; ldgami
mutekaribejn; Idgami emsijje; ldgami bi la gunne; ldgami me'al gunne; Ihfai
nun; lklab; lhfai mim; Tefhim i terkik; Kalkala, Hareke i sukun, Vakf; Kejfijje
ti vakf; Sekta.
Na zadnjoj omotnoj stranici data je kratka uputa o itanju arapskog pis
ma. Podnaslov Tedvida je dat i na turskom jeziku.

260 Hasan Heremi je roen 1883. u Varcar Vakufu (Mrkonji Grad). Pohaao Kurum! iju medresu i zavrio Da
ru! mualimin. Kao imam i mualim sluio u Podzvizdu (Cazin), Visokom, Prnjavoru i Varcar Vakufu. Godine 1914.
postavljen za muftijskog tajnika Muftijstva u Sarajevu, gdje je ostao do odlaska u mirovinu 1936. godine. Osim Ted
vida objavio je i nekoliko pjesama u listu "Tarik." Umro je 8. 10. 1937. godine u Varcar Vakufu, gdje je bio otiao na
ljetovanje.
261 Sejfulah Proho je roen u Konjiicu 1859. godine. Uio je u Kurumliji medresi u Sarajevu, a onda otiao u Is
tanbul, gdje je ostao ll godina i uzeo idazet. Bio mualim u Konjicu, muderis u Cazinu, te profesor erijatske sudake
kole u Sarajevu. Kad je izgubio oni vid 1927. godine otiao je u mirovinu. Umro u Sarajevu 29. 12. 1932. godine.
Pisac je brojnih dijela na arapskom, turskom i bosanskom jeziku. Prevodio je s turskog jezika, a spjevao je na bosans
kom jeziku i "Smrt hazreti Fatime."

207
TEGWlD

3. Ibrahim Puka, 262 Tedvidi edaijjei bosnevi, Sarajevo, 1325. H. Strana

48.
Sadraj: Mukaddima-predgovor Tedvidu; Uvod; Tedvid i Sifati huruf;
Prvi sifati dehr; Drugi sifati hems; Trei sifati rihavet; etvrti sifati iddet; Peti
sifati bejnijje; esti sifati istila; Sedmi sifati istifal; Osmi sifati itbak; Deveti si
fati infitah; Deseti sifati gunne; Jedanaesti sifati safir; Dvanaesti sifati kalkala;
Trinaesti sifati lin; etrnaesti sifati inhiraf; Petnaesti sifati tekrir; esnaesti si
fati tefei; Sedamanaesti sifati istitale; Sifati arida; Teglei harf ili harfi medd;
Babu meddi. tabi' i; Dva sebebi medda na etiri dijela; Babu meddi muttasil;
Arid; Bejanu lahni deli; Babu meddi munfasil; Babu meddi lazim; Babu med
di; Bejanu lahni hafi; Babu meddi lin; Babu tenvin ve nun sakin; Babu ihfa';
Babu izhar; Babu iklab; Babu idgami meal gunne; Babu idgami bila gunne;
Babu idgami emsijje, Babu izhari kamerijje; Babu idgami mislejn; U mima sa
kina imaju tri hala; Babu idgami mutedanisejn; Babu idgami mutekaribejn;
Babu kalkala; Babu hukmir-ra; Babu lafzatullah; Babu-d-damir; Babu-s-sekta;
Tilavetu-s-sedde; Nijet za kur'ansko uenje; Hatma du' asi i Imamet bahsi-ko
e imam biti.

U Predgovoru Tedvidu Ibrahim ef. izriito kae da je ovaj svoj Tedvid

preveo na bosanski jezik. Ne kae je li ga preveo s turskog ili arapskog jezika,
ali po naslovima poglavlja vidi se da je preveden s turskog. Kad je izaao iz
tampe ovaj Tedvid, razvila se u tampi polemika vie o prevodiocu nego li o
samom Tedvidu. Prevagnula je strana koja je branila Tedvid.
4. Muhammed Seid Serdarevi, 263 Ta'limi tedvid. Nuno gradivo iz ted
vida za mektebi ibtidaijje s uputom u nain obraivanja njegova. Pretam
pano iz ,,Mualima", Sarajevo, 1329-30. Strana 55 +l.
Tedvid je raen na nain razgovora mualima sa djecom i u toku razgo
vora mualim je djeci protumaio pojedina pravila. Tek od strane 33 nalaze se
poglavlja oznaena posebnim naslovom; Tenvin i sakin "n"; lzhar lhfa; lklab;
ldgami mislejn; ldgami mutedanisejn; ldgami mutekaribejn; ldgami emsijje;
lzhari kamerijje; Nasihat. Tedvid je tampan arebicom.
5. Omer tulanovi,2 64 Tedvid. Prirunik za obuku pravilnog uenja
Kur'ana. S. l. 1973. Strana 32+2.
262 Ibrahim Puka roen je u Sarajevu. Bio je i main Hadi Mustafe Hodia damije u Sarajevu. Umro je 1918.
godine.
263 Muhamed Seid Serdarevi roen je 8. 12. 1882. godine u Zenici. Pohaao Gazi Husrevbegov Hanikah i
zavrio DaruJ mualimin. Bio muderis Sultan Ahmedove medrese u Zenici i imam Kaznionice u istom mjestu. Bio
imenovan 1914. godine muftijom u Travniku, ali iz zdravstvenih razloga otklonio ovo imenovanje. Bio urednik lista
,,Mualim" tri godine i njegov glavni suradnik. Napisao i objavio vie djela iz fikha i drugih islamskih disciplina. Umro
u Zenici 26. 5. 1918. godine.
264 Omer tulanovi je roen 1945. godine u Rainovcu - Velika Kladua. Zavrio Gazi Husrevbegovu medresu
1964. godine. Imam i mualim u Gornjem Vakufu, Kljuu, Ilijau. Sada radi na podruju Kaknja.

208
 TEDVTD/ NA BOSANSKOM JEZIKU

Materijal tedvida je podijeljen u 25 lekcija; I Harfi medd; ll Sebebi

medd; Sebebi medd hemze i Sebebi medd sukun; III Med i Meddi tabi'i; IV
Meddi muttasil; V Meddi munfasil; VI Meddi lazim; VII Meddi arid; VIII
Meddi lin; IX lhfa; X Izhar; XI lklab; XII ldgami me' al gunne; XIII ldgarni
rnislejn, ldgarni mislejn me'al-gunne, Ihfai efevi i lzhari mim; XIV ldgami
bila gunne; XV ldgami mutedanisejn; XVI ldgami mutekaribejn; XVII Idga
mi emsijje, Izhari kamerijje; XVIII Kalkala; XIX Hukmur-rai; XX Lafzatul
lah; XXI Sekta; XXII Lahni deli; XXIII Lahni hafij; XXIV Seddei tilavet;
XXV Stajanje prilikom uenja Kur'ana. Tedvid sadri jo Predgovor na
poetku i na kraju dovu.

6. Hafiz Karnil Silajdi i Hafiz Ibrahim Trebinjac, 265 Ahkamu-t-tedvid.

Pravilno uenje Kur'ana, Sarajevo, 1973. Strana 172+2.
Kod nas do sad najopimiji i najobuhvatniji tedvid. Sadri Predgovor,
Uvod i Pojam tedvida, zatim je materija podijeljena na sedam dijelova, Doda
tak i Zavrnu dovq. Prvi dio govori o glasovima, drugi o duinama glasova
(samoglasnika), trei o idgamima, etvrti sadri zavrna poglavlja o tedvidu,
peti o vakfu - zastajanju, esti govori o arapskoj abecedi i ima sljedee glave:
Alfabet, O vokalima, Kratki vokali, Sakin - sukun, Tenvin, Dugi vokali, Ostali
znakovi i Hemze. Sedmi dio govori o mushafu i ima sljedee naslove: Grupe
konsonanata na poetku nekih sura, O pisanju mushafa i dananjem pravopisu,
Abecedni iskaz kur' anskih rijei po nainu pisanja i izgovoru, Tehlil, Tekbir,
Tahrnid, Sedde-i tilaveti. U Dodatku su poglavlja Napomena uaima i
sluaima Kur'ana i Iskaz pojmova i termina. Na kraju Tedvidaje dova.

U rukopisu postoje jo tedvidi Hadi Dervi ef. Spahia266 i Osman ef.

Redovia. 267 Spahiev tedvid ima 12, na stroju kucanih, stranica. Redovia
tedvid je imao Hadi Hafiz Karnil ef. Silajdi.
265 Hafiz Ibrahim Trebinjac je roen u Sarajevu 14. JO. 1912. godine. Zavrio Gazi Husrevbegovu medresu i
Viu islamsku eriatsko-teoloku kolu. Bio profesor vjeronauke na II Realnoj gimnaziji, muderis na Gazi Husrevbeg
ovim medresama (mukoj i enskoj), te profesor na Islamskom teolokom fakultetu. Pisac i prevodilac sa arapskog i
turskog jezika. Umro 16. 10. 1981. godine. Hafiz Kamil Silajdi je roen 1916. godine u Brezi. Jedno vrijeme je
pohaao Gazi Husrevbegovu medresu a zavrio je medresu u Visokom. Upornou, koja zadivljuje, mnogo je postigao
u uenju stranih jezika i u opem obrazovanju. Istakao se u sastavljanju i pjevanju tariha, potrebni datum dat rijeima,
esto iz Kur'ana. Umro je 28. 04. 1997. godine. Ukopan je u rodnoj Brezi.

266 Hadi Dervi Spahi roen je 1893. godine u Pojskama kod Zenice. Medresu je zavrio u Travniku, gdje je od
muderisa Muhamed Asim ef. Korkuta dobio idazet. U Travniku preko dvadeset godina bio imam, mualim i vje
rouitelj osnovne kole. Godine 1934. vraa se u svoje rodno mjesto, otvara medresu, koja uspjeno radi do njena zat
varanja 1947. godine od strane dravnih vlasti. Napisao je nekoliko zapaenih djela. Umro je u svome rodnom mjestu
1979. godine.
267 Osman Redovi je roen 1884. godine u Strgaini kod Rudog. Pohaao je prvo medresu u ajniu, zatim
medresu Ismail Misrije na Atmejdanu u Sarajevu, pa DaruJ mualimin i konano erijatsku sudaku kolu, koju je
zavrio 1913. godine. Kratko je sluio kao kadijski pripravnik, a onda kao vojni imam. Poslije odlaska u mirovinu, z
ivio je do 1927. u Sarajevu. Poslije se nastanio u Smrnici kod Visokog i tu ostao do smrti 15. 8. 1935. godine. U
Smrnici je imao mekteb i neku vrstu medrese, gdje je obuavao i djecu i odrasle. Mnogo je uinio na vjerskom uzdi
zanju tamnonjeg svijeta.

209
 INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA

INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA

-Poetna forma u toku uenja Kur'ana, a.., a sli

jedi poslije pauzalne forme

- Potpuna poetna forma

- Zadovoljavajua poetna forma

- Zamjena konsonanta nekim drugim glasom

~~~r~' -Jedan od naziva za tedvidsku znanost

~0~ r~' - Pravila o artikulaciji konsonanta r

- Skrivanje glasa u nazalizaciji

~ ..... .,.. .... o

<.S~ ~LA:;. l - Skrivanje usnenog glasa u nazalizaciji

' '

- Asimilacija konsonanata

-Asimilacija s nazalizacijom

-Asimilacija bez nazalizacije

- Potpuna asimilacija

-Asimilacija srodnihkonsonanata

- Asimilacija bliskih konsonanata

- Asimilacija istih konsonanata

-Asimilacija konsonanata m
,. .... ,~~ .. o

~li r~.:~~ -Nepotpuna asimilacija

._;W1 J~l - Prednji dio grla

- Likvidni konsonanti

211
TEGWlD

- Uvjeti za asimilaciju

- Uzronici izvedene duine

- Konsonanti spore artikulacije

- Naziv sintagme koja se izgovara pnJe uenja

Kur'ana, a..
,st,... o o
~~\ - Konsonanti emfatici

- Konsonanti neemfatici

-Nemobilnost konsonanata
" ' o
L....:.. l - Neobina labijalizacija cfamme
i
"
~l
o '
- Osnova rijei

-Nelikvidni konsonanti

- Konsonanti velari

- Nepromjenljiv izgovor konsonanata

- Nepromjenljiv izgovor grlenih konsonanata

- Nepromjenljiv izgovor usnenih konsonanata

~ ........ " ..., o

e.$_,-.j .) 4J; l - Nepromjenljiv izgovor "mjeseevih" konsonanata

- -
- Nepromjenljiv izgovor konsonanata w i y

- Zadnji dio grla

- Preobrazba glasovnih osobina

- Specifian izgovor dugog vokala ii

- Izgovor dugog vokala ii izmeu ii i e

- Izgovor dugog vokala a izmeu ii i f

212
 INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA

- Konsonanti laterali

- Konsonanti nevelari

- Naziv sintagme koja se ui na poetku uenja

Kur'ana, a.., poslije isti'iilje

- Srodnost konsonanata

-Jedan od naziva za znanost o uenju Kur'ana, a..

~ o '
.!.J_,
-f"-' - Mobilnost korisonanata
~ o '
~ - Nepromjenljiv izgovor hemzeta
~ o '
.l-J ..).j -Umjeren tempo utoku uenja Kur'ana, a..

- Jasno, precizno, savjesno i odgovorno uenje

Kur' ana, a.., po pravilima tegwfda

- Nenaglaen (mehak) izgovor glasova

- Umekavanje hemzeta u toku artikulacije

- Arikulacija hemzeta izmeu njenog pravog izgo

vora i glasa koji mu slijedi

- Nepravilna jezika upotreba pojedinih rijei u

toku pauzalne forme
,. o,

~ - Naglaen (krupan) izgovor glasova

-~
- umni konsonanti

- Bliskostkonsominata

- Konsonanti vibranti

Ji}Ji 3)~ -Uenje Kur'ana; a:.., po pravilima tegwida

' -
213
TEGWlD

- Potpuno isti konsonanti

- Melodiziranje uenja Kur'ana, a.., po pravilima

tegwida

- Konsonanti izmeu ploziva i frikativa. S obzirom

na vremesko trajanje duine vokala, tewessu~ je du

ina od dva ili tri IJ,areketa

- Perfektuirati

-Perfekcija
"'~ "'"" ".;. o"'
<~lr)~y.- - Duboko grleni konsonanti
- -
... - Zvuni konsonanti
... - Umjereno ubrzan tempo u toku uenja Kur'ana,

a. .

-Simbol za kratke vokale

- Konsonanti emfatici

- Grleni konsonanti

- Slabi konsonanti
J o ... ". J'
".,..
-Zvuni konsonanti
o_;~'-'J?

- Konsonanti pomou kojih se dobijaju dugi vokali

- Bezvuni konsonanti
.. o
- Pet stranica od jednog duza

-Perfektno uenje Kur'ana, a..

.". J o ...
-Nosna upljina
i~

214
 INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA
,..,. ... ".,o
(o_,L>_) ) o_,>-_) - Konsonanti frikativi
... "" '!J , ... Cl ...

;_,')\::)1 o~ - Segda koja se ini poslije odreenih ajeta u

Kur'anu, a. .

- Pauzalna forma u toku ije primjene se prekida

glas, a zadrava dah.

- Praksa Allahovog poslanika

- Govor Allahovog poslanika

-Nestalni sukun

- Stalni sukun

- Konsonanti plozivi

-Uvjeti za dobijanje dugih vokala

- Svojstva glasova

(t. }l ) ~~::..li,.. -Osnovna svojstva glasova

' ' '

- Svojstva glasova
'lll:li ... " ...
~1~..::...\.A..,.:. - Stalna svojstva glasova
' '

,. ." "' ...

~..:...li.,.:. - Slaba svojstva glasova
' '
,st:;; o ... '!ll... ... ,. ...

(~..l') 4..,;:;_;1.&. ..:.,.li.,.:. - Nestalna svojstva glasova

' ' '

-Svojstva konsonanatajakog intenziteta

- Konsonanti sibilanti

- Duina vokala kada se nau izmeu damira i ne

kog od konsonanata.

- Duina vokala kada dou izmeu qamfra i hemze

215
TEGWlD

- Spojena lina zamjenica treeg lica mukog roda

jednine

- Vremensko trajanje duine od etiri do est !Jare

keta

-Jedan od naziva tegwidske znanosti

o :;. ~ o

:4~\~ -Jedan od naziva za tegwidsku znanost

~ - Teorija tegwzda

~ - Praktina primjena tegwidskih pravila

- Konsonanti nazali, nazalizacija

- Jedan od naziva tegwidske znanosti

... '
-Uobiajena duina, vremenski traje dva !Jareketa.
~

Kao dijakritiki znak, qa~r u mu~l).afima znai da

se na tim mjestima izgovaraju kratki vokali.

- Odskakanje konsonanata slabog intenziteta

- Odskakanje konsonanata jakog intenziteta

- Pojavne, vidljive greke u toku uenja Kur'ana,

a. .

-Skrivene greke prilikom uenja Kur'ana, a..

-Rije Allah

- Mehki glasovi

- Obavezna duina u skraenicama, a poslije nje

slijedi asimilacija.

216
 INDEX TERMINA ARAPSKOG PORIJEKLA

- Poslije uobiajene duine dolazi tedfd, a u njemu

je u osnovi sadran sukun

-Zvuni konsonanti

- Ishodita konsonanata

- Mjesto artikulacije glasa

~ o ... 'Ill ;; ... J.

.}.r~ - Obavezna duina u skraenicama u kojima pos

lije konsonanta nema asimilacije

- Obavezna duina u kojoj je sukun kao uzronik

vidljiv

- Duina vokala

- Osnovna duina vokala

J~l ~..{. - Duina koja se dobija zamjenom glasova

~~~ - Duina koja je pojaana konsonantima w i y

- Duina poslije 4amlra

-Uobiajena duina vokala

-Nestalna duina vokala

- Duina koja se pojavljuje u pauzalnoj formi na

tenwinuen

~ o..-~,..

~)J.o - Izvedena, neuobiajena duina vokala

J }ji~..{. - Duina koja se dobija zamjenom elija IZ

odreenog lana dugim vokalom ii

-Stalna duina

217
TEGWlD

- Poluvokalna duina

- Spojena duina

- Rastavljena duina

- Bezvuni konsonanti

- Prenoenje kratkog vokala na prethodni konso

nant
o..- o J .......

..;1-JI .k...._, - Sredinji dio grla

"

~-'
o
- Kontekstualna forma

- Pauzalna forma

- Pokusna pauza

- Dobrovoljna pauzalna forma

- Nuna pauza

-Oekivana pauzalna forma

- Potpuna pauza

- Prikladna pauzalna forma

o J o..

,-Y-~ ~_, - Gibrilova pauzalna forma

- Dobra pauza

- N aprikladna pauzalna forma

- Zadovoljavajua pauza

- Obavezna pauzalna forma

218
 INDEX TERMINA NEARAPSKOG PORIJEKLA

INDEX TERMINA NEARAPSKOG PORIJEKLA

afrikata - Poluzatvoren konsonant

akustika - Znanost o sluhu i zvukovima, o njihovu djelova
nju u prostoru, o njihovoj jaini i frekvenciji.

alofon Bilo koja izgovorna varijanta glasa, uvjetovana

poloajem, ili okolnim glasovima.

alveole - Korijen zuba

apikalan - Glas koji se tvori vrhom jezika
apikalni vibrant - Glas koji u toku artikulacije treperi, a tvori se
vrhom jezika

artikulacija -Postavljanje govornih organa za oblikovanje gla

sova
asimilacija - Izjednaavanje, udvajanje glasova
bilabijal - Dvousneni glas
dental -Zubni glas
dento-alveolar - Konsonant koji se tvori na zadnjoj strani gornjih
sjekutia uz alveolami rub

faringal -drijelo, grkljan, drijelni guturalni glas

faringalizacija - Promjena glasa koja nastaje suavanjem faringal
nogprolaza

fonem - Artikulirani glas

fonetika - Znanost koja izuava foneme i glasove, tj. gla
sovne elemente nekog jezika

fonetski - Glasovni, zvukovni

frikativ -Strujni konsonant
geminacija - Udvajanje, sprezanje dva konsonanta

219
TEWlD

geminata -Udvojeni, podvostrueni konsonanti

g lo tal - Duboko grleni glas
interdental - Meuzubni glas
intonacija - Modulacija glasa, visina, kvalitet tona
konstruktiv - Stegnuti konsonant
kontrakcija -Stezanje, slijevanje, geminacija konsonanata
Zabio-dental - Usneno-zubni konsonant
late ral - Konsonant "bone" artikulacije
late raZna - ,,Bona" arikulacija
likvide - Tekui glasovi
nazal -Nosni glas
nazalizacija - Artikulacija nazalnih konsonanata
neemfatici - Konsonanti koji ne pripadaju emfaticima
nelikvide - Glasovi koji ne pripadaju likvidama
neve lari - Konsonanti koji ne pripadaju velarima
ortoepija - Poznavanje i pravilno izgovaranje glasova
palatal - Nepani glas
palato-alveolar - Konsonant koji se tvori na prednjem nepcu i alve
alama

palatum - Prednje, tvrdo nepce

p lo ziv - Praskavi konsonant
sibilant - Praskavi konsonant
sintagma - Sintaksno povezani skup rijei u kojem svaki lan
dobija svoju vrijednost

sonant -Zvonak, zvuan glas

spirant -Strujni glas
uvula -Resica
uvular - Resini konsonant

220
 INDEX TERMINA NEARAPSKOG PORIJEKLA

uvulo-velar - Resino-zadnjonepani glas

velar - Zadnjonepani konsonant
velum -Zadnje, mehko nepce
vibrant - Treptavi, titrajni konsonant

221
1
1
1
1

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
 IZVORI I LITERATURA

IZVORI I LITERATURA

a) Na bosanskom jeziku
l) Hfz. amil Silajdi-Hfz.lbrahim Trebinjac, Tedvid, Sarajevo, 1973.

2) Enes Kari, K ur'an sa prijevodom na bosanski jezik, Sarajevo, 1995.

3) Besim Korkut, Kur'an s prevodom, Sarajevo, 1984.

4) Mesud Hafizovi, Lingvistiko djelo Ibrahfma Enfsa, Sarajevo, 1994.

5) Zbornik radova ITF, Sarajevo, I/1982.

6) Zbornik radova ITF, Sarajevo, lli/1990.

7) Hfz. Ibrahim Trebinjac, Skripta za II godinu ITF.

8) Teufik Mufti, Arapsko-srpsko-hrvatski rjenik l-Il, Sarajevo, 1973.

9) Rikard Simeon, Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, I-II, Za

greb, 1969.
lO) Nerkez Smailagi, Leksikon Islama, Sarajevo, 1990.

b) Na arapskom jeziku:
l) Kur'an kerfm bi riwayeti lfaf~ 'an 'A~im, Sarajevo, 1989.
2) Kur'an kerfm bi riwayeti Wer 'ani-l-imami Naft', Libiya, bez godine
izdanja
3) Kur'an kerfm bi riwayeti Qiilun 'an Naft', Libiya, 1978.
4) Mul;lammed E~-~adiq Qaml;lawi, El-Burhiinufi tegwfdi-1-Qur'an, Bey
mt, 1985.
5) I:Iusni eyb. 'Utman, Haqqu-t-tiliiwe 'alii riwayeti lfaf~ 'an 'A~im we
Qalun we Wer 'an Naft' we-d-Durf 'an Ebf 'Amr, Aman, 1990.
6) Mul;lammed AQmed Ma'bed, El-muleJ:i!Ja~u-1-mufid fi 'ilmi-t-tegwfd,
Medina, 1993.
7) Mul;lammed Salim Mul;laysin, Er-Ra'idu fi tegwfdi-1-Qur'an, Kartum,
1975.
8) 'Abduhii 'Abbas El-Welidi, El-megmu'u-1-mufidu fi 'ilmi-t-tegwfd,
iedda, 1990.
9) Dr. a 'ban Mul).ammed lsma 'Il, A!Jkiimu-t-tegwfd, Kairo, 1990.
10) Dr. Kemal Mul;lammed El-Mehdi, Tegwfdu-1-Qur'an min u~uli
eda'ihfwe wuguhi i'gazihf, Kairo, 1988.

223
TEGWlD

ll) Gelalu-d-din Es-Suyii~i, El-Itqanu fi 'ulumi-l-Qur'an, Kairo, bez go

dine izdanja
12) Ebu-1-Qasim b. Fim1h b. IJalef b. Arymed Er-Re'Ini E-a~ib:i El
Endelusi, lfirzu-l-emanf we weghu-t-tehani, we me 'ahu kitab Taqrfbu-'!-nef'i fi
l-qira'ati-s-seb'i, te'lif ferfdu-l-'a~r we nagu-l-qurra' bi Mi~r, E-SeriJ, 'ala
MuiJ,ammed Ed-Diha', Ma~be'a Mu~~afa El-l:Jalebi bi Mi~r, 1347. po Higri
13) 'Abdu-r-Raryman b. Muryammed b. Zengele, lfuggetu-l-qira'at,
muiJ,aqiq we mu'alliq Se'fd el-Afganf, Beyrut, 1979.
14) En-Nuri E~-Safaqisi, Gay!J,t-n-nef'i fi-l-qira'ati-s-seb'i, eriJ, Ibn
Qa~iiJ, 'ale--a(ibiyye, Ma~be'a Mu~~afii el-l:Jalebi bi Mi~r, 1304. po Higri
15) Ubeyy Muryammed b. Ebi '"falib el- Qaysi, El-Kefu 'an wuguhi-l
qira'ati-s-seh 'i we 'ileliha we IJ,ugegiha, taiJ,qfq, Dr. Muryyu-d-din Ramaqan,
Damask, 1974.
16) 'Abdu-r-Raryman b. Isma'Il b. Ibrahim Ebu amme Ed-Di~eqi,
Ibrazu-l-me 'anf min IJ,irzi-1-emiinf fi-l-qira 'ati-s-seh 'i li-l-imami E-Sa(ibf,
taryqiq Ibn 'Awq, Kairo, 1982.
17) Ibn J:lalweyh, El-lfuggetu fi-l-qira'ati-s-seb'i, taryqiq we erry 'Abdu
l-AI SalimMukerrem, Beyrut, 1977.
18) Sibeweyh, Kitab I-II, Ma~be'a, Mu~~afa El-J:Ialebi bi Mi~r, 1317. po
Hi gri
19) eyb Marymiid IJalilJ:Iu~ari, Me'a-l-qur'ani-1-kerim, Kairo, 1965.
20) Ibn Ke!_Ir, Tefsfru-1-qur'an, Kairo, (bez godine izdanja)
21) J:lusni eyb 'U!man, Haqqu-t-tilawe 'ala riwayeti lfaf~ we QalUn we
Wer, Aman, 1401. po Higri
22) Feyriiz 'Ubadi, El-Bulgatufi tari!Ji e 'immeti-1-luga, Damask, 1972.
23) 'Abdu-r-Raryman El-Gezer!, Kitabu-l-fiqhi 'ale-1-mel]ahibi-l-erbe 'ati,
I tom, Kairo, bez godine izdanja
24) 'Abdu-s-Selam Harun, El-Mu'gemu-1-wesf(, Teheran, bez godine iz
danja
25) Da 'wetu-1-haqq, br. 10. decembar 1978, Maroko.

224
 SADRAJ

PREDGOVOR ..................................................................................................... 5

I DIO
O P E N I T O O TA G W I D U (T E D V I D U)

IUVOD.............................................................................................................. ll

Jeziko znaenje tegwTda ................................................................................... 12

Terminoloka znaenje tegwlda ........................................................................ 13

Definicije tegwTda .............................................................................................. 13

Predmet izuavanje tegwTda .............................................................................. 15

Podjela tegwTda .................................................................................................. 16

Argumenti o nastanku tegwi:dske znanosti ... .. .. .. .. ......... ................ ......... ........... 17

II IMAM 'ASIM I NJEGOV RAWIY A I:IAFS ................................................ 21

ISTI'AI)A I BESMELA

ill IZGOVARANJE ISTI'AI)E ........................................................................ 23

Verzije isti 'age .................................................................................................. 23

Da li je isti'agu obavezno uiti ......................................................................... 25

Kada se isti'aga ui ........................................................................................... 26

Uenje isti 'age glasno i beujno ...................................................................... 27

Uenje u jednom ritmikom dahu ..................................................................... 28

IV UENJE BESMELE ................................................................................... 29

Izgovaranje besmele na poecima kur' anskih sura ... ..... .. ......... .................... .... 30

Izostavljanje besmele na poetku sure "Et-Tewba" .......................................... 31

Uenje besmele izmeu dvije sure .................................................................... 33

Vezivanje sura bez uenja besmele ................................................................... 33

ll DIO
IZUAVANJE GLASOVA I NJIHOVIH OSOBINA
I IZGOVORNA BAZA GLASOVA I NJENI CENTRI
(MEIJARIGU-L-l:IURUFI) ............................................................................... 39

upljina grkljana i usna duplja ii, ii, l .............................................................. 40

Najdublji dio grla hemze, h ............................................................................... 42

225
Sredina grla (drijelo) ~. 'ajn ............................................................................ 44

Prednji dio grla (mehko nepce) !J, g.................................................................. 45

Mehko nepce i resica q ..................................................................................... 47

Mehko nepce k ................................................................................................... 48

Tvrdo nepce i sredina jezika g, , y..................................................................... 48

Gornji kutnjaci i vrh jezika 4............................................................................. 50

Prednji dio tvrdog nepca i vrh jezika! ............................................................... 51

Osnova gornjih zuba i vrh jezika n .................................................................... 52

Sredina tvrdog nepca i vrh jezika r ................................................................... 53

Korijen gornjih zuba i vrh jezika t, d,~.............................................................. 54

Donji sjekutii i vrh jezika z, s,~ 56

Donji i gornji sjeku tii i vrh jezika 1, ej, ~........................................................... 57

Donja usna i gornji sjekutiif........................................................................... 58

Donja i gornja usna b, m, w ............................... ~ 58

Nosna upljina m, n ............................................................................................ 59

ll AKUSTIKE OSOBINE I STALNA SVOJSTVA GLASOV A

(SIFATU-L-I:IURUFI) ...................................................................................... 63

Podjela glasovno-akustikih svojstava .............................................................. 63

Stalna svojstva glasova ..................................................................................... 64

Skupine glasova koji imaju pamjake ............ .. ........................... ..... ..... ............. 64

Skupine konsonanta koji nemaju pamjake ........................................................ 68

Podjela svojstava prema intenzitetu artikulacije ............................................... 70

Ill NESTALNE AKUSTIKE OSOBINE GLASO VA

CES-SIFATU-L-'ARII;:>A) ................................................................................ 73

Naglaenost i nenaglaenost glasovnih svojstava (et-tefhimu we-t-terqiq) ....... 73

Konsonanti naglaene artilulacije (el-isti'lii') .................................................... 74

Konsonanti nenaglaene artikulacije (el-istiflil) ................................................ 75

Odskonikonsonanti (qalqala) .......................................................................... 76

Uzajamna vezakonsonanta: z, s,~..................................................................... 78

Neemfatici visoko-naglaene artikulacije ......................................................... 79

Specifian izgovor vokala ii (imala) ................................................................ 80

Varijante izgovora konsonanta r (al)kamu-r-ra') .............................................. 82

Visoko naglaena (krupna) varijanta izgovora (tefhim) .................................... 83

Nisko-nenaglaena (umekana) varijanta izgovora (terqiq) .............................. 84

V arijan te izgovora konsonanta l u rijei Allah (laf~atullah) ............................. 84

226
III DIO
VOKALIZACIJA GLASOVA, DUINA VOKALA,
GLASOVNE PROMJENE
I MOBILNOST I NEMOBILNOST GLASO VA

(ET-TAI:IRIKUWE-L-ISKAN) ....................................................................... 91

Varijante izgovora konsonanta hemze ............................................................... 91

Umekana artikulacija hemzeta (teshil) ............................................................ 93

Izgovor vokala uz spojenu linu zamjenicu "h" (qamir) .................................. 93

Neobina labijalizacija qamme(imam)............................................................ 95

II DUINA VOKALA (MEDD) ...................................................................... 97

Osnovna duina (medd a~liyy) ......................................................................... 97

Vrste osnovne duine ........................................................................................ 98

Izvedena duina (medd fer'iyy) ...................................................................... 101

Uzronici izvedene duine (esbabu-1-meddi-1-fer'iyy) ................................... 102

Spojena duina (medd mutte~il) ..................................................................... 103

Rastavljena duina (medd munfe~il)................................................................ 103

Stalna duina (medd lazim) .. .. ...... ........ ........ ..... ....... .. .. .. .. ..... .................. ...... l 04

Nestalna duina (medd 'ariq) ......................................................................... 105

Poluvokalna duina (medd lin) ....................................................................... 106

Podjela duina prema vremenskom trajanju ..... ....... .... ............... ............... ..... l 06

Stepenovanje izvedenih duina ....... ........... ... .. .. ... ............. ..... ...... ....... ........... l 07

Zato se primjenjuju izvedene duine............................................................. 107

GLASOVNE PROMJENE
III NEPROMJENLJIVOST I PROMJENLJIVOST GLASOVNlli
OSOBINA ....................................................................................................... ll l
Nepromjenljivost grlenih glasova (i~har .Q.alqiyy) ........................................... 112
Nepromjenljivost usnene artikulacije (i~har efewiyy) ................................... 113
Nepromjenljivost "mjeseevih" glasova (i~har qameriyy) .............................. 113
Nepromjenljivost konsonanata w i y (i~har mutlaq) ......................................... 114
IV ASIMILACIJA KONSONANATA (IDGAM) .......................................... 117
Asimilacija s nazalizacijom (idgam bi gunne) ................................................ 117
Asimilacija bez nazalizacije (idgam bi gayri gunne) ~ .. 118
Asimilacija konsonanata m (idgam mi1leyni ~agir) ......................................... 119

227
 Asimilacija odreenog lana (idgam emsiyy) ............................................... 119

Asimilacija prema srodnosti i bliskosti glasova............................................. 120

Asimilacija istih glasova (idgam mutema!ileyn) ............................................ 120

Asimilacija srodnih glasova (idgam muteganiseyn) ....................................... 121

Asimilacija bliskih glasova (idgam muteqaribeyn) ........................................ 123

V PREOBRAZBA GLASOVNIH OSOBINA (IQLAB) .............................. 127

VI NAZALIZACIJA GLASOVA (GUNNE) ................................................ 129

Skrivanje glasa u nazalizaciji (ihfa') .............................................................. 129

U sneno srivanje glasa u nazalizaciji (ihfli' efewiyy) .................................... 130

IV DIO
PAUZIRANJE U TOKU UENJA
KUR' ANA,A..
IPAUZALNAFORMA (WAQF) .................................................................. 137

Mogunosti i namjere uaa Kur'ana, a. ....................................................... 138

Izborna pauza1na forma (e1-waqfu-1-ihtiyariyy) ............................................. 138

Obavezujua pauza1na forma (e1-waqfu-1-i<Nrariyy) ...................................... 138

Pokusna pauzalna forma (el-waqfu-1-ihtibariyy) ............................................. 138

Oekivana pauzalna forma ( el-waqfu-1-inti~ariyy) ......................................... 138

II PAUZALNA FORMA KAO KRITERIJUM ZNAENJA TEKSTA ........ 139

Prikladna pauzalna forma (el-waqfu-1-ga'iz).................................................. 139

Potpuna pauzalna forma (el-waqfu-t-tammu) ................................................ 139

Obavezna pauzalna forma (e1-waqfu-1-wagib) ................................................ 141

Gibrilova pauzalna forma (waqf gibril) .......................................................... 142

Zadovoljavajua pauzalna forma (e1-waqfu-l-kafi) ........................................ 143

Dobra pauzalna forma (e1-waqfu-l-l)asen) ..................................................... 144

III NEPRIKLADNA PAUZALNA FORMA (EL-WAQFU-L-QABfi:I) ....... 147

IV DIJAKRITIKI ZNAKOVI ('ALAMATU-L-WAQFI) ........................... 149

V SPECIFINA PAUZALNA FORMA (SEKTA)....................................... 153

VI POZICIJA ELIFA U PAUZALNOJ I KONTEKSTUALNO! FORMI.... 155

VII POETNA FORMA (EL-IBTIDA') ....................................................... 157

Prikladna poetna forma (el-ibtida'u-1-ga'iz) ................................................. 157

228
Potpuna poetna forma (e1-ibtida'u-t-Uimm) ................................................. 157

Zadovoljavajua poetna forma (e1-ibtida'u-1-kati) ...................................... 158

Dobra poetna forma (e1-ibtida'u-1-J:tasen) .................................................... 159

Neprikladna poetna forma (e1-ibtida'u gayru-1-ga'iz) ................................. 159

VID SKRAENICE NA POECIMA KUR'ANSKIH SURA ................... 163

IX SEGDA POSLIJE ODREENIH AJETA (SEGDA TILAWE) .............. 165

Dova protiv zaborava i senilnosti................................................................... 167

VJEBE ......................................................................................................... 169

DODATAK
Tedvidi na bosanskom jeziku ....................................................................... 205

Index termina arapskog porijekla ................................................................... 211

Index termina nearapskog porijekla ......... ........ .. .. ... .. .. .. ....... .... ...... ........... .. .. . 219

Izvori i literatura ..... .................... .. .. .... ......... ............ ......... .. .... ... ...... ..... .......... 223

229