1. to je drvo, skicirajte i opiite dijelove drva ( od ega se drvo sastoji)?

Drvo je ogranski materijal nehomogen u organskom, anatomskom i fizikom smislu.

Drvo je u botanici svaka viegodinja biljka koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog
stabla i grana koje ine kronju drveta. Stablo dijelimo na deblo i kronju. U procesu
vegetiranja korijen i kronja imaju bioloku (fizioloku), a deblo mehaniku funkciju. Za
drvene kontrukcije praktinu vrijednost ima deblo i dio krupnih grana kronje (u proizvodnji
ploa na bazi usitnjenog drva).

2. Skicirajte i oznaite glavne elemente poprenog presjeka debla.

3. Nacrtajte anatomske osi debla na jednom primjeru.

 4. Nabrojite vrste drva u
graditeljstvu prema botanikom
podrijetlu.

Vrste drva u graditeljstvu prema botanikom podrijetlu su:

crnogorino drvo etinari (meko drvo)
bjelogorino drvo listari (tvrdo drvo)

5. Nabrojite najmanje etiri vrste crnogorinog odnosno bjelogorinog drva.

Crnogorino drvo etinari (meko drvo) smreka, jela, bor, ari

Bjelogorino drvo listari (tvrdo drvo) hrast, bukva, jasen, tik

6. Opiite osnovne karakteristike mekog odnosno tvrdog drveta.

Crnogorino drvo etinari (meko drvo)

- brzi rast (stabla se mogu sjei nakon 30 godina) to rezultira niskom gustoom i
relativno niskom vrstoom
- loija trajnost
- zbog brzine sjee lako su dostupni i relativno jeftini

Bjelogorino drvo listari (tvrdo drvo)

- tvrdo drvo raste sporije nego meko, koje obino rezultira drvom visoke gustoe i
vrstoe, treba vremena da sazrije, vie od 100 godina u nekim sluajevima
- trajnost velika
- tvrdo drvo skuplje od mekog drveta

7. Koju drvenu grau i proizvode na bazi drva poznajete?

Drvena graa i proizvodi na bazi drveta su:

obla graa
piljena graa
o letve b < 80 mm; d 40 mm
o daske b > 80 mm; d 40 mm
o deblje daske b > 3*d
o razliite grede b h 3*b; b 40 mm
o etvrtina oblice b h 3*b; b 40 mm
lijepljeni lamelirani nosai
furnirski nosai
ploasti proizvodi
o vieslojne lamelirane ploe
o lijepljene ploe od furnira
 o furnirske ploe (LVL)
o drveni elementi od lijepljenog furnira
o lijepljene lamelaste ploe (OSB)
o ploe od iverice
o ploe s vlaknima vlaknatice

8. Proizvodnja piljene grae (ukratko opisati).

Sjea > suenje trupaca u umi > transport > sortiranje (klasifikacija) trupaca > suenje
trupaca u tvornici > piljenje trupaca > obrada (piljena graa)
9. Kakva je to sanitarna sjea?

Sanitarna sjea je sjea u podrujima pod zatitom, parkovima, parkovima prirode i sl.

10. Kako se mogu suiti trupci, a kako daske (lamele)?

Trupci se mogu suiti u umi i u tvornici. Suenje trupaca u umi nije preporuljivo, prakticira
se iskljuivo radi olakanja transporta (smanjenje teine zbog gubitka vlage). Nakon
dovoenja u tvornicu, klasificiraju se i odlau na stovarite trupaca do pada vlage na
optimalnu razinu za daljnju obradu (piljenje). A lamele se mogu suiti prisilno i prirodno.

11. Klasifikacija trupaca.

Klasifikacija trupaca
po debljini
po klasi
o 1. klasa trupci se oznaavaju plavom ploicom. To je najkvalitetnija klasa
drveta.
o 2. klasa trupci se oznaavaju bijelom ploicom. Ova klasa ima malo
oteenja.
o 3. klasa trupci ove klase oznaavaju se crnom ploicom. Ta klasa ima jako
malu iskoristivost u daljnjoj preradi drveta u pilani. Obino se prodaje za
ogrjev.
po duljini
(Ploice koje se koriste za oznaavanje trupaca, na sebi sadre sve podatke o trupcima kao
to su: debljina, klasa, duljina i lokacija na kojem je drvo posjeeno)

12. to je klasifikacija drvene grae, i kakva moe biti, opiite?

Klasifikacija drvene grae je vizualno ili strojno odabrano drvo bez nedoputenih greaka.
Razvrstavanjem (sortiranjem) drva, vizualno ili strojno, drvo se moe razvrstati u klase
(razrede) vrstoe. Razvrstavanje poiva na principu propisanih parametara i vrstoe drva.

Vizualna klasifikacija zasniva se na slijedeim kriterijima razvrstavanja:

greke poprenog presjeka kvrge irina godova nepravilnost vlakana
greke uslijed skupljanja greke boje drva napad insekata imela
krivljenje grae nepravilnosti u sri drva

Strojno klasificiranje:
 mane vizualne klasifikacije prema vrstoi mogu se strojnom klasifikacijom izbjei
strojevi za sortiranje uglavnom su takozvani strojevi savijanja, koji na malom rasponu
odreuju srednju vrijednost modula elastinosti
strojno sortiranje jo je uvijek predmet znanstvenih istraivanja u cilju optimiziranja
postupka
uvode se novi postupci mjerne tehnike: skeniranja povrine, mikrovalno snimanje,
gama prozraivanje, dinamiko tretiranje, itd.

13. Nabrojite klase drvene grae za puno drvo i pripadajue razrede vrstoe
konstrukcijskog drva.

etinjae
Klasa drvene grae I II III
Razredi vrstoe C30 (S13), C35, C24 (S10), C27 C14, C16 (S7), C18,
C40, C45, C50 C20, C22

Listai
Klasa drvene grae I II
Razredi vrstoe D50, D60, D70 D30, D35, D40

14. Nabrojite klase drvene lamelirane grae i pripadajue razrede vrstoe

lijepljenog lameliranog drva.

LLD (etinjae)
Klasa drvene lamelirane I II
grae
Uobiajeni razredi vrstoe GL28h, GL28c GL24h, GL24c
Posebni razredi vrstoe GL36h, GL36c GL32h, GL32c

15. Navedite nekoliko pozitivnih karakteristika (min. 5) i nekoliko nedostataka drva

kao materijala.

Pozitivne karakteristike materijala:

mala zapremninska teina (600-800kg/m3): 13 puta lake od elika, 4 puta od betona
velike vrstoe, posebno vlana u smjeru vlakanaca
laka obrada
velike mogunosti oblikovanja poprenog presjeka
mala osjetljivost na temperaturne promjene
otpornost na neke agresivne utjecaje (sol, fosfati, itd.)
estetska svojstva

Nedostaci drva kao materijala:

nehomogenost
anizotropija
zapaljivost
promjena mehanikih svojstava i volumena kod promjena vlanosti
 16. to su tehnika svojstva drva, nabrojite ih?

Tehnika svojstva drva ili svojstva drva su potrebna (normirana) svojstva za odreene
tehnike namjene.

Svojstva drva:
fizika kemijska fiziko kemijska mehanika
termika elektrina aukustina estetska

17. Nabrojite i ukratko opiite fizika, kemijska i fiziko-kemijska svojstva drva.

Fizika svojstva biologija drva

graa gustoa dimenzije i oblik
poroznost sadraj vode

Kemijska svojstva (elementarni i kemijski sastav drva)

Elementarni sastav suhog drva je otprilike isti za sve vrste drva.

Elementarni sastav drva
Element Raspon udjela (%)
Ugljik (C) 48 50
Kisik (O) 43 -45
Vodik (H) 56
Duik (N) 0,04 0,26
Mineralne tvari 0,2 0,6

Kemijski sastav stanice etinjae i listae.

Kemijski sastav drva % etinjae Listae
Glavni sastojci Celuloza 40 60 50 50
(ugljikohidrati) Hemiceluloza 15 20 23 26
Lignin 15 40 27 24
Ostali sastojci Masti, ulja, smole, vosak, minerali 27 - -

Fiziko kemijska
vlanost kretanje vode stezanje/skupljanje bubrenje sorpcija
(Od fiziko kemijskih svojstava drva od osobite vanosti je vlanost jer voda u drvu znatno
utjee na njegova fizika i mehanika svojstva)

18. O emu ovisi vlanost drva u gotovim konstrukcijama?

Vlanost drva u gotovim konstrukcijama ovisi o prostoru u kojem se nalazi.

u grijanim dobro zraenim prostorima 6 12%
u zatvorenim, ne grijanim prostorima 9 15%
u natkrivenim, otvorenim prostorima 15 18%
u potpuno slobodnim kontrukcijama 18 22%

19. Voda u drvu, toka zasienja vlakanaca?

Voda u drvu dijeli se na:
slobodna (naziva se i kapilarna jer ispunjava upljine stanica drva)
vezana
o higroskopna
o kemijski vezana
(Kod suenja najprije ispari slobodna voda, nakon nje higroskopna; kemijski vezana voda ne
isparava ona se moe osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu (180C))

Toka zasienja vlakna vlanost koja odgovara isparenju slobodne vode (za etinjae kod
20C iznosi 25 30%)
20. to je higroskopska ravnotea odnosno higroskopno podruje?

Higroskopska ravnotea je ravnotea izmeu vodene pare u zraku odreene temperature i

koliine vode u stjenci drva. Ovaj proces oit je u higroskopnom podruju.

Higroskopno podruje je podruje do 30% vlanosti.

21. Skicirajte deformacije elemenata poprenog presjeka uslijed promjene vlanosti

drva.

22. Mehanika svojstva drva, nabrojite ih.

Mehanika svojstva drva su:

vrstoa
elastinost
ostala mehanika svojstva

23. vrstoe drva (navedite ih, njihove oznake, skicirajte, ukratko opiite).

vrstoa
- mehanika svojstva drva analiziraju se na dijagramima normiranim postupkom
na uzorcima borovine bez greke, vlanosti 15%, uz brzinu nanoenja optereenja od
3,0 kN/cm2/min

Tlana vrstoa paralelno s vlaknima fc,0,k Tlana vrstoa okomito na vlakna fc,90,k
Tlana vrstoa paralelno s vlakancima
Granica proporcionalnosti p je za etinare na 50 75%, a
za listare na cca 85% sile loma. Lom nastaje kao posljedica
izvijanja vlakanaca kasnog drva koji se utiskuju u zone
vlakanaca ranog drva. Lomna vrstoa uzorka borovine je
3,5 do 5,0 kN/cm2.

Tlana vrstoa okomito na vlakanca

Ope karakteristike ovog dijagrama jesu male vrstoe i
velike deformacije.

Uoljiva su tri karakteristina podruja:

poetni drvo se ponaa elastino, deformacije su
proporcionalne naprezanju
srednji vidi se veliko povranje deformacija uz
neznatan prirast naprezanja
zavrni deformacije se smanjuju uz prirast naprezanja

U zavrnom podruju dolazi do loma stjenki cjevatih vlakanaca ime se poveava zbijenost, a
time i otpor optereenju. Do poetka loma i zbijanja dolazi ve u srednjem karakteristinom
podruju. Granica proporcionalnosti p kod etinara je cca 35%, a kod listara cca 70% lomne
vrstoe.
Vlana vrstoa drva paralelno s vlaknima ft,0,k

Vlana vrstoa je vrlo visoka i kree se u granicama 8,0 10,0 kN/cm2. Dijagram je gotovo
pravolinijski, granica proporcionalnosti je vrlo visoko, sasvim blizu lomne granice, podruje
loma je vrlo usko. Navedene karakteristike su karakteristike
krtog materijala.

Vlana vrstoa drva okomito na vlakna ft,90,k

Vlana vrstoa okomito na vlakanca je zanemariva. Ovu

vrstu naprezanja nazivamo jo i naponom cijepanja. U drvenim
konstrukcijama ovakva naprezanja nisu doputena i treba ih
izbjegavati odnosno preuzimati posebnim konstruktivnim
mjerama.

vrstoa drva na savijanje fm,k

 I. Elastino podruje, vrijedi Hookeov zakon i Navierova hipoteza ravnih presjeka.
Normalna naprezanja su linearno rasporeena prema neutralnoj osi i ispod su p na
rubnim vlakancima i u vlaku i u tlaku.
II. Na rubnim tlanim vlakancima naprezanja prelaze pc i pojavljuju se plastine
deformacije. Naprezanja rubnih vlanih vlakanaca i dalje su pod pt. U tlaku
dijagram poprima parabolian oblik, u vlaku je i dalje linearan. Neutralna os se
pomie prema vlanim rubnim vlakancima.
III. Poveanjem optereenja ulazimo u trei stadij stanje pred lom. Produbljava se
plastifikacija u tlanoj zoni, neutralna os se pomie jo vie prema vlanom rubu,
vlani rubni naponi rastu.
(Pomicanje neutralne osi prema rubnim vlanim vlakancima posljedica je uspostavljanja
ravnotee unutarnjih sila; povrine pod dijagramima iznad neutralne osi (u tlaku) i ispod nje
(u vlaku) moraju biti iste LOM)

Posmina vrstoa drva fv,k

Vrste vrstoa drva na posmik

24. Kako se dobivaju vrstoe drva (opiite, skicirajte)? Vidi pitanje 23.

25. Skicirajte i opiite stadije raspodjele normalnih naprezanja uzorka optereenog

na savijanje. Vidi pitanje 23.

26. Skicirajte i opiite vrstoe drva u ovisnosti od smjera djelovanja sile u odnosu
na smjer vlakana.
 27.

27.

27.

27.

27.

27.
Vrste vrstoe drva na posmik (skicirajte). Vidi
pitanje 23.

28. Elastine konstante (nabrojite ih, kako se dobivaju, koje su njihove vrijednosti i o
emu ovise).

Vrsta drva Konstante elastinosti

E E G
etinjae (meko drvo) 1000 30 50
Listae (tvrdo drvo) 1250 60 100

Najveu vrijednost ima modul elastinosti u smjeru vlakanaca (uzduna ravnina) utjecaj
botanike vrste, grae, volumne mase, sadraja vode, ...
2
E L=3002500 kN /cm
ET =( 1/231/ 40 )E L ( u tangencijalnom smjeru )
E R=( 1/61/ 23 )E L ( u r adijalnom smjeru )

Moduli posmika definiraju se kao:

GLR =( 1/15 )E L ( radijalna ravnina )

G =( 1/91/10 )E L ( tangencijalnaravnina )
GRT =( 1/10 )G LR ( poprenara vnina )

Poisson ov koeficijent
Vrijednosti Poisson ovog koeficijenta (ilustrativne vrijednosti prema Wangaardu):

VLR = 0,372 VTR = 0,245

VLT = 0,467 VRL = 0,040
VRT = 0,435 VTL = 0,025

- za tone vrijednosti konstanti elastinosti (E) i Poisson ovog koeficijenta za pojedine

vrste drva potrebna su laboratorijska ispitivanja
 29. Opiite (definirajte) ilavost, tvrdou, otpornost na habanje.

ilavost je sposobnost drva da pod vanjskim utjecajima pretrpi deformacije, a da se ne slomi.

ilavost je tim vea to je uoljivija razlika izmeu granice elastinosti i granice loma.

Tvrdoa je otpor kojeg drvo prua utiskivanju drugog tijela u svoju masu (ovisi o botanikoj
vrsti, zapremninskoj masi i koliini vlage). Tee drvo iste vrste je tvre, s porastom vlage
tvrdoa opada. Tvrdoa je najvea u poprenom presjeku (prosjena vrijednost za etinjae je
cca 3.0 kN/cm2, a za listae cca. 7.0 kN/cm2)

Otpornost na habanje je odupiranje postupnom skidanju slojeva pod utjecajem mehanikih

sila. Mjeri se debljinom skinutog sloja (najslabiji otpor za habanje > smreka).

30. Koja su termika, elektrina i akustina svojstva drva?

Termika svojstva su:

rastezanje specifina toplina koeficijent vodljivosti topline koeficijent difuzije
topline

Elektrina svojstva su:

vodljivost ili otpor faktor energije dielektrina konstanta

Akustina svojstva:
vodljivost rezonancija apsorpcija

31. Opiite estetska svojstva drva.

Estetska svojstva drva su:

boja sjaj miris finoa tekstura

Boja: svojstvo se procjenjuje na prosuenoj grai (8 22% vlage) i odnosi se samo na sr

drva, ovisi o vrsti drva, vrsti i gustoi anatomskih elemenata, vrsti i kemijskom sastavu
infiltrata, stanitu i klimi, boja naeg drva od bjelkaste do tamnosmee, po boji se moe
ocijeniti vrsta, kvaliteta, zdravlje drva, kao i nain prerade

Sjaj: svojstvo drva da reflektira svjetlost, ovisi o vrsti drva, grai, infiltratima i nainu obrade

Miris: potie od infiltrata (sama drvna tvar nema mirisa), najmanji je na stanitu, a po
intenzitetu ovisi da li je drvo okoreno, tesano ili piljeno (pod jaim pritiskom miris je
intenzivniji)

Finoa: ovisi o grai, pravilnosti nizanja elemenata, o njihovom uzdunom toku i duljini
(manja duljina i pravilniji raspored jami veu finou)
Tekstura: svojstvo koje se odnosi na izgled mehaniki obraenih povrina, ovisi o
anatomskoj grai, obliku debla i nainu obrade, a razliita je u poprenom, radijalnom ili
tangencijalnom, te spiralnom presjeku (tekstura spiralnog presjeka bitna za izradu furnira
ljutenjem). tekstura moe biti pravilna (pripada drvu pravilnog oblika debla, unutarnje grae
i rasporeda elemenata; karakteristina za etinjae) i nepravilna (listae), po teksturi drva
mogu se procijeniti njegova tehnika svojstva

32. Utjecaj vlanosti na vrstoe drva, skicirajte.

33. Skicirajte i opiite ovisnost deformacija od vremena za optereeni i neoptereeni

uzorak drva.

0 1 poetna deformacija
1 2 poveanje deformacija u vremenu
2 3 trenutna povratna deformacija (rastereenje
3 t zaostala deformacija koja tei konanoj
vrijednosti

- kod dugotrajnih optereenja javljaju se osim

elastinih i plastine deformacije

34. Puzanje i teenje drva (opiite, skicirajte).

I. krivolinijski dio krivulje podruje u kojem nastaju veim dijelom elastine

povratne deformacije
II. pravolinijski dio krivulje podruje plastinih deformacija koje se mogu poveati
ili asimptotski pribliavati graninoj vrijednosti
III. trei dio krivulje podruje naglog poveanja
deformacija koji zavrava lomom
Puzanje je proces neprekidnog poveanja deformacija pod djelovanjem stalnog optereenja.
Teenje je etapa puzanja u kojoj je primjetna jednolika brzina prirasta deformacija.
35. to je trajna vrstoa drva, o emu ovisi i koliko iznosi (dijagram trajne
vrstoe)?

Trajna vrstoa drva je maksimalno naprezanje kod kojeg se uzorak ne slama pod
djelovanjem trajnog optereenja konstantnog intenziteta.

ako naprezanja izazvana trajnim optereenjem jednolikog intenziteta ne prelaze

granicu trajne vrstoe, deformacije se (s porastom vremena) priguuju i asimptotski
pribliavaju deformacijama koje pripadaju trajnoj vrstoi uzorka
u obrnutom sluaju, s vremenom se deformacije poveavaju do sloma

krivulja trajne vrstoe ima asimtotski

karakter, pokazuje da kod niih nivoa
naprezanja do loma dolazi kasnije, dok kod
visokih trenutno
oito je da vrstoa pada prema graninoj
vrijednosti trajnoj vrstoi koja se kree u
granicama 45 60% od vrstoa dobivenih na
brzo optereenim uzorcima

36. to je reologija drva, koja su osnovna

reoloka svojstva drva?

Reologija je nauka o mehanikim svojstvima drva uzimajui u obzir i vrijeme.

Osnovna reoloka svojstva materijala su:

elastinost svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja vanjskih sila vrati u
prvobitni (referentni) oblik
viskoznost svojstvo materijala da primi proizvoljnu trajnu deformaciju uz uvjet da je
dovoljno spora
plastinost svojstvo materijala da pri odreenim stanjima naprezanja primi trajnu
deformaciju
realni materijali predstavljaju kombinaciju navedenih svojstava, realni materijali su
reoloki sloeni materijali

37. Greke drva, nabrojite ih.

Greke drva su:

nepravilnosti oblika
nepravilnosti anatomske grae drva
nepravilnosti obrade drveta (oteenja od fizikalno mehanikih utjecaja)
promjene boje i konzistencije drva
oteenja od insekata
 38. Opiite i skicirajte greke zbog nepravilnosti oblika oblog drveta.

Eliptinost (ovalnost) odstupanje poprenog presjeka oblog

drveta od krunog oblika.
ogleda se u znaajnijoj razlici izmeu veeg i manjeg
promjera
presjek se smatra pravilnim ako razlika izmeu najmanjeg i
najveeg promjera nije vea od 1/10 (10%) najveeg
promjera
mjeri se najvei i najmanji promjer na udaljenosti 1 m od
debljeg kraja oblovine sa tonou 1 cm i nepravilnost
izraava odnosom njihove razlike prema veem promjeru

ljebovitost (uljebljenost) odstupanje poprenog presjeka oblog

drveta od krunog oblika u longitudinalnom smjeru, koji u preferiranim
zonama ima nepravilnosti u obliku lijebova orijentiranih prema
unutranjosti.
izraava se kao odnos dubine najdubljeg ljeba i maksimalnog
promjera na tanjem kraju
presjek se smatra pravilnim ako taj odnos nije vei od 1/20 (%)

Koninost (jedrina) smanjenje promjera debla uzdu visine ili duljine debla.
jedrina se izraava u centimetrima po metru na jednu decimalu
drvo se smatra jedrim ako koninost nije vea od 1% od veeg promjera

Zakrivljenost odstupanje longitudinalne osi oblog debla od prave linije.

Zakrivljenost moe biti:

jednostruka krivina samo u jednoj ravnini
dvostruka krivina u dvije ravnine
viestruka krivina u vie od dvije ravnine

izraava se u postocima kao odnos najvee visine

luka i duljine debla
moe se izraziti i u centimetrima po metru
 39. Opiite i skicirajte greke zbog nepravilonosti anatomske grae oblog drveta.

Nejednakost irine godova je nepravilnost strukture drva.

mjeri se na elu oblovine koja ima ue godove
prosjena irina goda mjeri se na vanjskoj 1/3 polumjera u mm
vrijednost 1/3 polumjera dijeli se sa brojem godova u tome podruju

Kovrdavost je nepravilan, isprepleten tok drvenih vlakanaca

ne mjeri se ve se konstatira

Ekscentrino srce je srce koje znaajno odstupa od geometrijskog sredita na

poprenom presjeku oblog drveta.
mjeri se utvrivanjem najvee udaljenosti izmeu srike i
geometrijskog sredita oba ela trupaca
ekscentrinost se izraava u postocima srednjeg promjera jednog ela
trupca

Dvostruko srce je postojanje dvaju srika na poprenom presjeku oblovine.

mjeri se udaljenost srca od sredita presjeka oble grae, izrazi u cm ili
postotku s obzirom na srednji promjer

Urasla kora je greka drveta koja oznaava postojanje dijela kore obuhvaene
drvetom.
moe biti:
o povrinska kada izbija samo na jednoj strani grae
o prodirua kada izbija na dvije strane grae
ne mjeri se, konstatira se samo njezina pojavnost

Usukanost vlakanaca odnosi se na spiralno ovijanje vlakanaca oko centralne osi debla.
mjeri se veliina otklona ice na duini od 1 m (odabere se dio trupca s najveom
usukanosti)
u sluaju pravog trupca, mjerenje se vri minimalno 1 m od debljeg kraja.
ako se usukanost mjeri u postocima otklona vlakanaca od promjene, moe biti:
o usukanost do 5% ne smatra se grekom
o mala usukanost 5 10%
o srednja usukanost 10 20%
o velika usukanost preko 20%
Smolenice ili smolne vreice su plankonveksne
upljenice izduene u pravcu toka ice i ispunjene
smolom.
mjere se duljina i irina na najirem mjestu sa tonou od 1 mm, te se greka iskazuje
izmjerenim veliinama
 smolenice po veliini mogu biti:
o sitne do 2x20 mm
o male do 5x50 mm
o srednje do 10x100 mm
o velike preko 100 mm bez obzira na irinu
Kvrge se normalno nalaze u svakom deblu.
to su osnovice ivih i dijelovi mrtvih grana
obuhvaeni godovima debla
kvrga koja potjee od ive grane, naziva se iva ili srasla kvrga
(neispadajua kvrga)
kvrga koja potjee od mrtve grane, naziva se mrtva kvrga (ispadajua
kvrga)

Podjela kvrga s obzirom na stupanj uraslosti:

ne urasle kvrge kvrge vidljive na povrini oblovine
zarasle kvrge potpuno zarasle kvrge s vidljivim tragovima na povrini kore
urasle kvrge nevidljive na oblome drvu

Podjela kvrga po veliini:

krvrice (do 6 mm promjera za etinjae, do 10 mm promjera za listae)
male kvrge (7 20 mm promjera za etinjae, 11 20 mm promjera za listae)
srednje kvrge (21 40 mm promjera)
velike kvrge (preko 40 mm promjera)

Podjela kvrga prema zdravstvenom stanju:

zdrave kvrge bez tragova trulei i pukotina
natrule kvrge sadre trule do 1/3 povrine presjeka kvrge
trule kvrge sadre trule preko 1/3 povrine presjeka kvrge
kvrge sa pukotinama sa 1 ili vie radijalnih pukotina

Podjela kvrga prema stupnju sraslosti s drvetom:

srasle kvrge (neispadajue) godovi su srasli s okolnim drvom na opsega kvrge
djelomino srasle kvrge godovi su srasli s okolnim drvom na duljini od do
opsega kvrge
nesrasle (ispadajue) kvrge godovi su srasli s okolnim drvom na duljini manjoj od
opsega kvrge

Podjela kvrga prema obliku:

okrugle kvrge odnos najmanje i najvee osi kvrge nije vei od 2
duguljaste kvrge odnos najmanje i najvee osi kvrge kree se u rasponu od 2 do 4
polegue odnos najmanje i najvee osi kvrge vei je od 4
 40. Opiite i skicirajte greke zbog nepravilnosti obrade drveta.

Raspukline (pukotine, napukline) razdvajanje drvnih vlakana u uzdunom

smjeru (npr. od skupljanja, suenja, zime) Mjere se dubinom prodiranja du drvnih
vlakana grae u cm, izraavaju se izmjerenom veliinom

Raspukline na obloj grai mogu biti:

raspukline na periferiji ela grae
(male - ako ne prodiru prema srcu vie od 10% promjera, velike - ako prodiru vie od 10%)
sunane raspukline (napukline) na platu oble grae koje su:
(male - ako prodiru u dubinu do 2 cm, srednje - do 3 cm, velike - vie od 3 cm)
raspukline koje zauzimaju cijelo elo oble grae u radijalnom ili tangencijalnom
smjeru i tek u pravcu drvnih vlakana, koje mogu biti:
(jednostavne - ako je samo jedna raspuklina, sloene - ako ima vie raspuklina
zvjezdaste - ako ima vie raspuklina koje se kriaju, male - ako im je duina du vlakana do
10 cm, srednje - do duine jednog promjera, velike duina vea od jednog promjera

Paljivost predstavlja raspucavanje ovlog drveta u radijalnom smjeru, pri emu

raspukline teku od srca gdje su najire, a suavaju se prema periferiji.

Paljivost prema dubini moe biti:

mala paljivost duina protezanja od srca prema periferiji do 1/6 debljine grae
srednja paljivost duina protezanja od srca prema periferiji do debljine grae
velika paljivost duina protezanja od srca prema periferiji preko debljine grae

Paljivost po obliku moe biti:

jednostruka paljivost u smjeru jednog promjera (mjeri se duina pukotine od srca)
unakrsna paljivost u smjeru dva razliita promjera (duina pukotine najveeg kraka)
zvjezdasta paljivost u smjeru vie od dva promjera (duina pukotine najveeg kraka

Zimotrenost ili raspukline od studeni radijalne pukotine koje nastaju za

vrijeme jakog i naglog zahlaivanja i to najee za vrijeme jakih i hladnih
vjetrova.
Najee nastaju u donjim dijelovima debla, a pukotine su u poetku najire na
periferiji debla. Od proljea se pomalo suavaju i zarauju, mjeri se kao
raspukline

Okruljivost je luna ili kruna raspuklina, odnosno odlupljivanje drveta po

granici goda.
Po veliini moe biti:
djelomina okruljivost kada pukotina zahvaa dio periferije goda
potpuna okruljivost kada pukotina zahvaa cijelu periferiju goda

Po broju godova u kojima se javlja moe biti:

jednostruka okruljivost (samo jedan god)
dvostruka okruljivost kada pukotina zahvaa dva goda
viestruka okruljivost kada pukotine zahvaaju vie od dva goda
(Mjeri se promjer raspukline u mm ili se promjer raspukline stavlja u odnos s
promjerom)
41. Opiite greke zbog promjene boje i konzistencije drva.

Promjena boje je odstupanje od prirodne boje drveta pod djelovanjem oksidacije, svjetlosti i
drugih initelja, pri emu drvo dobiva sivu, ukastu, bjeliastu, smeu i tamnu boju
(sivljenje, uenje, smeenje i crnjenje).

Lana sr je promjena anatomske grae, ima nepravilan oblik koji se ne poklapa sa

granicama.

Mrazna sr je postojanje lane sri uslijed djelovanja mraza, sivosmee boje sa tamnijim
rubom.

Prelo drvo je drvo ija su se fizikalna i mehanika svojstva u toku prirodnog procesa
(starenja) smanjila (volumna masa, vrstoa, elastinost).

Srne mrlje i trake su promjene boje uslijed djelovanja gljiva koje umanjuju tvrdou drva.

Obojenost bijeli je promjena boje uslijed djelovanja gljiva koje ne izazivaju trule i ne
umanjuju tvrdou drva.

Piravost je promjena prirodnog tona boje oble i piljene grae u crveno i crveno smee uz
smanjenje permeabilnosti tj. Propustljivosti za tekuine (posljedica razornog djelovanja
gljivica na sruenom deblu).

Smeenje ili rujavost predstavlja prvi stadij trulei koji se ogleda u promjeni normalnog tona
boje drva i smanjuje vrstou drva. Smeenje se moe pojaviti u sredinjem dijelu stabla ili se
iri od periferije.

Moe biti:
mala rujavost kada je trakasto zahvatila periferiju ela oble grae
srednja rujavost kada je trakasto zahvatila periferiju i sredinu ela grae
velika rujavost kada je potpuno zahvatila jedno elo oble grae
potpuna rujavost kada je potpuno zahvatila oba ela oble grae

Trule je pojava razaranja drva uslijed djelovanja gljiva koja se ogleda izrazitom promjenom
boje, a zatim smanjenjem teine, vrstoe i tvrdoe drva. Drvo s kasnim stadijem trulei ne
moe se koristiti kao tehniko drvo. Trule se javlja u stojeem, oborenom i preraenom
drvetu.
Po boji razlikuje se:
bijela trule
crvena trule
boginjava trule
proarana trule

Prema smjetaju razlikuje se:

periferna trule
centralna trule
nepravilna trule

42. Opiite greke zbog oteenja od insekata.

Buotine (hodnici) i rupe (otvori) su oteenja koja insekti stvaraju u drvu.

Razlikujemo oteenja po dubini, veliini i broju.

Po dubini:
plitke kada nisu dublje od 5 mm
duboke kada su dublje od 5 mm
Po veliini:
sitne kada je promjer do 3 mm (muiavo drvo)
krupne kada je promjer vei od 3 mm (crvotono drvo)
Po broju:
mala muiavost odnosno crvotonost kada su buotine, najvie 1 po metru duine
umskog sortimenta
srednja muiavost odnosno crvotonost kada su buotine, najvie 4 po metru duine
umskog sortimenta
velika muiavost odnosno crvotonost kada su buotine rasporeene u grupama po
itavom platu umskog sortimenta

43. to je trajnost drva i o emu ovisi?

Trajnost drva je svojstvo da se odupire tetnom utjecaju atmosfere, raznih kemijskih tvari te
tetoinama biljnog i ivotinjskog podrijetla, a kree se od nekoliko mjeseci do praktino
neogranienog broja godina (ovisno o okolini i nainu ugradnje).

initelji trajnosti:
botanika vrsta drva
poloaj u poprenom presjeku (sr, bijel)
teina drva (kod iste vrste)
vrijeme sjee
sadraj vode
kemijske tvari
eksploatacijski uvjeti

44. Klasifikacija prema trajnosti drva.

Klasifikacija prema trajnosti drva:
1. klasa klasa vrlo otpornog drva
2. klasa klasa otpornog drva
3. klasa klasa srednje otpornog drva
4. klasa klasa drva male otpornosti
5. klasa klasa neotpornog drva

45. Tko je i kada patentirao proizvodnju lijepljenog lameliranog drva?

Otto Hetzer iz Weimara patentirao je u lipnju 1906. godine postupak proizvodnje lijepljenog
lameliranog drva, a to je bio temelj dananjoj modernoj proizvodnji lijepljenih lameliranih
konstrukcija.

46. Navedite osnovne faze kod proizvodnje LLD nosaa.

Trupci od jelovine ili smrekovine > proizvodnja piljene grae (lamela) > suenje lamela
(prirodno ili prisilno) > strojna klasifikacija lamela prema kriteriju vrstoe > uzduno
spajanje lamela lijepljenjem (zubasti spoj) > blanjanje lamela > nanoenje ljepila na lamele >
lijepljenje lamela uz pritisak > blanjanje lameliranog nosaa > pakiranje lameliranog nosaa.

47. Koje uvjete moraju ispuniti ljepila u proizvodnji LLD nosaa?

Ljepila koja se upotrebljavaju u proizvodnji nosaa inenjerskih konstrukcija moraju ispuniti

slijedee uvjete:
1. posmina vrstoa lijepljenog spoja mora biti vea od posmine vrstoe drva
paralelno sa vlakancima
2. lijepljeni spojevi ne smiju imati pad vrstoe u vremenu (trajna vrstoa)
3. ljepilo mora biti otporno na agresivne kemijske utjecaje koji se mogu pojaviti tokom
ekspolatacije kontrukcije.
4. ljepilo mora biti vatrootporno.

48. Svojstva rezorcinskog ljepila (ukratko).

Rezorcinsko ljepilo podnosi najtee uvjete eksploatacije (potpunu izloenost atmosferskim

utjecajima) bez ogranienja u pogledu vlage i temperature.
radi se o vodenoj otopini rezorcin formaldehidne smole: (C6 H4 OH)2
mijea se sa prakastim katalizatorom (ljepilo: katalizator > 5:1)
u tehnologiji lijepljenja koristi se kod vlanosti 10 15%
kvalitetniji spojevi ostvaruju se kod niih vlanosti

49. Kontrola kvalitete LLD nosaa.

Svaki proizvedeni nosa mora imati popratnu dokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete,
a u nju se unose slijedei podaci:
vrsta drva i klasa
vlanost lamela u fazi lijepljenja
vrsta ljepila i atestna dokumentacija proizvoaa ljepila
najmanje i najvee debljine lamela
temperatura i relativna vlanost zraka pogona u fazi polikondenzacije ljepila
 ostvareni pritisak u fazi polikondenzacije ljepila
ostvarena geometrija u odnosu na projekt
rezultati ispitivanje savojne vrstoe zupastih spojeva
rezultati ispitivanja posmine vrstoe ljepila
kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja vlane vrstoe ljepila
(Ispitivanja posmine vrstoe ljepila vre se na uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosaa
(van projektnih dimenzija); ispitivanja do loma provode se na normiranim uzorcima)

50. irina poprenog presjeka (lamela) LLD nosaa.

irina poprenog presjeka

najvea irina lamele moe iznositi 22 cm, prema tome, irina poprenog presjeka
nosaa moe iznositi najvie 22 cm
ako se zahtjeva vea irina nosaa, lamele se moraju izvesti iz dva dijela
irina poprenih presjeka ovako izvedenih nosaa moe iznositi najvie 28 cm
popreni preklopi u dva susjedna sloja moraju biti vei od dvije debljine lamele
alternativno, vee irine presjeka odnosno krutosti nosaa dobiju se slaganjem 2 ili 3
nosaa u blok ili izvoenjem komponiranih poprenih presjeka

51. Debljina i orijentacija lamela.

Debljina lamela

Ravni lijepljeni lamelirani elementi

debljina lamele 6 mm a 33 mm
iznimno (samo kod ravnih elemenata koji nee biti izloeni ekstremnim promjenjivim
klimatskim djelovanjima)
o debljina lamele 6 mm a 42 (45) mm
zakrivljeni lijepljeni lamelirani elementi
o debljina lamele rin 200a a rin/200
dopustive granice
150a rin < 200a a 13 + 0,4 (rin/a 150) u mm
Rin 150a nije doputeno

Orijentacija lamela
desnom stranom lamele nazivamo stranu blie srcu, lijevom blie kori
suenjem odnosno poveanjem vlanosti lamela se deformira

52. Skicirajte ispravno orijentirane lamele na jednom primjeru poprenog presjeka,

oznaite strane lamela.
 53. Transport drvene konstrukcije (LLD nosaa).

Transport drvene konstrukcije (LLD nosaa)

za transport drvene konstrukcije mora se izraditi plan kojim se prikazuje i opisuje
nain transporta
u planu treba dati dokaz da za vrijeme transporta nee doi do napona i deformacija
veih od doputenih
u dokazu treba uzeti u obzir i dinamiko djelovanje pomou dinamikog faktora
planom transporta mora se rijeiti nain osiguranja stabinosti nosaa protiv prevrtanja
za vrijeme transporta
poloaj nosaa za vrijeme transporta treba u pravilu biti isti kao poloaj u konstrukciji
nosai se ne smiju transportirati u horizontalnom poloaju ukoliko nije statikim
dokazom rijeeno pitanje krutosti nosee konstrukcije transportnog sredstva
krutost mora biti takva da sprijei tetno djelovanje transporta na nosae
put transporta nosaa mora biti utvren, sa svim radijusima krivina te postojeim
ogranienjima gabarita na putu
utovar, transport te istovar nosaa mora biti takav da ne doe do oteenja ili
mjestiminog utiskivanja u strukturu drva
ako doe do promjene elemenata planiranog transporta mora se izraditi novi plan
transporta uvaavai sve reeno

54. Montaa drvene konstrukcije (LLD nosaa).

Montaa drvene konstrukcije (LLD nosaa)

montaa drvene konstrukcije moe se obaviti samo na osnovi plana montae
planom montae treba dokazati da za vrijeme planiranog naina montae nee doi do
napona i deformacija u elementima konstrukcije veih od doputenih
mora biti dokazano da nee doi do gubitka stabilnosti elemenata za vrijeme montae
mjesta prihvaanja nosaa za vrijeme podizanja i montae moraju biti osigurana da ne
doe do utiskivanja u strukturu materijala ili bilo kakvih oteenja
ako se promjene elementi plana montae treba izraditi novi plan s novim elementima
 55. Eksploatacija drvene kontrukcije (LLD nosaa).

Eksploatacija drvene konstrukcije (LLD nosaa)

u tijeku ekspolatacije lijepljene lamelirane konstrukcije mora se voditi rauna o njenoj
ispravnosti te o tome voditi pismena dokumentacija
kod drvenih konstrukcija sa vijcima kao trajnim spojim sredstvima treba predvidjeti
njihovo naknadno pritezanje, naknadno pritezanje se obavlja prve, tree, desete i dalje
svakih 10 godina kod objekata stalnog karaktera

56. Graevinsko fizikalne mjere zatite drva.

Graevinsko fizikalne mjere zatite drva su:

eliminirati ili svesti na najmanju moguu mjeru utjecaj padalina i vlaenja
zatititi elemente izloene padalinama i omoguiti njihovu laku izmjenu
izbjei kontakt sa tlom
omoguiti cirkulaciju zraka
omoguiti dostupnost radi pregleda i eventualne izmjene elemenata
57. Konstruktivne mjere zatite drva.

Konstruktivne mjere zatite drva su:

omoguiti cirkulaciju zraka i prosuivanje
osigurati to bru odvodnju i sprijeiti prodor vode u elemente i spojeve

58. Konstruktivne mjere zatite kod sprjeavanja teta prouzroenih djelovanjem

insekata.

Sprjeavanje teta prouzroenih djelovanjem insekata:

sa svih strana drvenih elemenata nanijeti zatitu koja djelotvorno titi od napada
insekata
kod izloenih drvenih elemenata osigurati neozraene prostore
osigurati stalnu i neometanu kontrolu elemenata do kojih insekti imaju pristup

59. Konstruktivne mjere zatite kod sprjeavanja teta prouzroenih djelovanjem

gljivica.

Sprjeavanje teta prouzroenih djelovanjem gljiva:

na vanjskim zidovima potrebna je dugorono sigurna zatita od vremenskih utjecaja
kako bi se zatitilo od prodora padalina, ukljuujui i spojeve s drguim elementima
konstrukcije ( prozori i vrata), a to vrijedi i za unutarnje zidove u vlanim podrujima
na krovu se mora osigurati mogunost isparavanja u sluaju neplanirano velike
koliine vlage, a to se uglavnom moe postii difuzijski otvorenim pokrovom

60. Kemijske mjere zatite drva (kada se primjenjuju)?

Kemijske mjere zatite

ukoliko se navedenim mjerama ne postie traeni nivo zatite, potrebno je primijeniti i
kemijsku zatitu
 kemijsku zatitu obavezno primijeniti u agresivnim sredinama (vlane i tople sredine
koje pogoduju biolokom napadu)
uz navedene mjere potrebno je projektnim rjeenjem sprijeiti da drvena konstrukcija
bude ugraena u zatvorenim prostorima relativne vlanosti zraka preko 80%
zatita elinih spajala se u pravilu provodi, a mora biti tako izvedena da ne utjee na
trajnost drvenih elemenata konstrukcije
kemijske mjere zatite drva potrebne su za drvo koje je izloeno opasnosti od napada
gljiva i/ili opasnosti nastanka teta uslijed djelovanja insekata
zatita od insekata i mikroorganizama (gljivica) upotrebljavati samo suho drvo,
vlanosti manje od 20%

61. Najbrojite postupke ne tlane i tlane obrade kod postupka zatite drva.

Postupci ne tlane obrade mogu biti:

nanoenjem zatitnog sredstva etkom prskanjem potapanjem difuzijom
Postupci tlane obrade mogu biti:
potapanjem pod naizmjeninim tlakom vakumskom obradom (potapanjem)
postupke zatite u naelu treba obavljati u (proizvodnom) pogonu, a ne na gradilitu
pri tom treba osigurati da se ne dogodi emisija otrovnih tvari i kontaminacija vode i tla
62. Zatita drvene povrine.

Zatita drvene povrine

obrada povrine drva smatra se jednim od najvanijih postupaka u modernoj
drvogradnji
cilj joj je odrati vrijednost drva i oblikovati drvo
vanjski dijelovi bi zbog bolje refleksije suneve svjetlosti trebalo zatititi svijetlim
lazurama
redovita obrada povrine drva je neophodna

63. Zatita spojeva od korozije.

Zatita spojeva od korozije prema EC5 elina spajala je potrebno tititi od korozije
galvanskim pocinavanjem, ovisno o razredu uporabljivosti konstrukcije prema donjoj
specifikaciji

64. Tipovi drvenih konstrukcija, podjela.

Tipovi drvenih konstrukcija:

prema funkciji
o stropne konstrukcije
o krovne konstrukcije
o konstrukcije hala
o mostovi
o skeletne konstrukcije
o skele
prema statikom djelovanju
o linijski sustavi
o ravninski sustavi
 o prostorni sustavi
prema nainu izvedbe
o monolitna izvedba
o izvedba avlanjem
o izvedba lijepljenjem

65. Od ega se sastoje drveni stropovi, kakvi drveni grednici mogu biti?

Drveni stropovi sastoje se od:

drvenih grednika nosiva konstrukcija stropa
stropne konstrukcije konstrukcija plafona, podgled
konstrukcije poda

Drveni grednici mogu se izvesti od:

masivnih greda (postavljaju se na razmaku od 80 90 cm)
polugreda (postavljaju se na razmaku 60 70 cm)
mosnica (postavljaju se na razmaku od 50 cm)
radi horizontalnog ukruenja zgrade, stropovi moraju biti dobro povezani sa zidom
kod drvenog grednika, grede moramo vezati eljeznom sponom za serkla
greda mora biti oslonjena na zid barem za jednu visinu
66. Opiite funkcije krova.

Nosiva funkcija (dio statikog sustava objekta)

statiki sustav krovne konstrukcije uvjetovan gabaritima i tlocrtom objekta

Zatitna funkcija (klimatski atmosferski utjecaji)

izbor pokrova uvjetovan nagibom, oekivanom trajnou i klimatskim (atmosferskim)
uvjetima

Praktina (namjenska) funkcija

stambeno (poslovno) iskoristiv prostor potkrovlja

Estetska funkcija
utjecaj na izgled objekta i sklad s okolinom

67. to je krovna konstrukcija ili krovite?

Krovna konstrukcija ili krovite je nosiva konstrukcija projektirana tako da je u stanju

prihvatiti utjecaje vlastite teine, snijega, vjetra, te korisnog optereenja (ljudi) i bez
deformacije ih prenijeti na vertikalne konstrukcije objekta (zidovi, stupovi) i temeljno tlo.

68. Podjela klasinih krovita.

Podjela klasinih krovita:

prema broju krovnih streha uvjetovane tlocrtom
o jednostreni, dvostreni, viestreni (kombinacija)
o sloeni ili ralanjeni krovovi
prema nagibu vrsta pokrova; klimatski uvjeti
 o strmi popreni nagib 25
o blagi popreni nagib 5 a 25 (jednostrena klasina krovita)
prema vrsti konstruktivnog sustava ovisno o broju, vrsti i poloaju oslonaca ili
rasporedu nosivih zidova objekta
o osnovni oblici
o specijalni oblici varijante osnovnih oblika
prema vrsti potkonstrukcije
o drvena ili armirano betonska nain oslanjanja

69. Podjela klasinih krovita prema konstruktivnom sustavu.

Podjela klasinih krovita prema konstruktivnom sustavu:

roenika krovita
pajantna krovita
pajantna krovita na jednostrukim i dvostrukim stolicama
krovita sa sljemenjaama na jednostrukim stolicama
krovita sustava jednostrukih i dvostrukih stolica
krovita sutava jednostrukih i dvostrukih visulja

70. Nabrojite i opiite vrste krovne grae (rog, podronica, vezna greda, ...).

Roenica ili rog preuzima optereenje od pokrova na razmacima od 60 100 cm, najee 80
cm.

Podronica je uzduna greda koja preuzima optereenja od ronica na meusobnoj

udaljenosti do cca. 4,5 m.

Vezna greda postavlja se na meusobnim razmacima 3 5 m. Moe biti stropna greda ili
neovisno o stropnoj konstrukciji s leitima na vanjskim zidovima. Kod krovnih visulja
preuzima ukupno optereenje krovita i prenosi na vanjske zidove.

Klijeta ukruuju krovne stolice i postavljaju se obostrano na stupove.

Razupora razupire roenice krovnih visulja, maksimalne duljina razupora cca. 4 m.

Kosnik preuzima horizontalne sile i ukruuje krovite.

Ruke se postavljaju obostrano kod stupova, smanjuju raspon podronica i preuzimaju dio
njihovog optereenja. Postavljaju se u ravnini okomitoj na kosnike.

Vezna greda, stup, donja i gornja podronica tvore PUNI VEZ koji je osnovni konstruktivni
element drvenog krovita. Dolazi na razmacima 3,5 4,5 m tj. 5 polja izmeu 2 puna veza,
preuzima optereenja i ukruuje krovite.

71. Skicirajte popreni presjek roenikog (praznog) krovita i oznaite njegove

elemente.
72. Skicirajte
popreni presjek pajantnog krovita i oznaite njegove elemente.

73. Skicirajte popreni

presjek krovita
sustava jednostruke ili
dvostruke stolice.

74. Skicirajte
popreni
presjek
krovita sustava jednostruke ili dvostruke visulje.
 75. Nabrojite i

skicirajte najee oblike lijepljenih

lameliranih nosaa.

76. Osnove koncepta EC?

Koncept dimenzioniranja s parcijalnim koeficijentima sigurnosti.

Pomou njih je mogue uzeti u obzir:
 nesigurnosti pri odreivanju utjecaja i materijalnih konstanti
doprinose raznih kombinacija utjecaja (optereenja)
trajanje utjecaja
mikroklime prostora konstrukcije

Temelji se na statistiki neujednaenim vjerojatnostima pojedinih veliina, naroito utjecaja

(optereenja) te karakteristikama materijala te se vrijednosti obuhvaaju metodama
vjerojatnosti i statistike.
Mjera sigurnosti je pouzdanost jednoznano definirana graninim stanjima.
77. Sigurnost (globalni faktor sigurnosti), skicirajte.

F parcijalni faktor sigurnosti za djelovanje

M parcijalni faktor si gurnosti za otpornost ( materijal )
M =R k / Ek globalni faktor sigurnosti

78. to se uzima u obzir pomou parcijalnih koeficijenata sigurnosti, kakve

parcijalne koeficijente sigurnosti imamo, kolike su im vrijednosti?

Pomou njih je mogue uzeti u obzir:

nesigurnosti pri odreivanju utjecaja i materijalnih konstanti
doprinose raznih kombinacija utjecaja (optereenja)
trajanje utjecaja
mikroklime prostora konstrukcije

F parcijalni faktor sigurnosti za djelovanje

M parcijalni faktor sigurnosti za otpornost ( materijal )
M =R k / Ek globalni faktor sigurnosti
 79. to je karakteristina vrijenost utjecaja ili svojstva materijala, emu odgovara
(kojoj fraktili) u statistikoj raspodjeli kod utjecaja odnosno svojstva
materijala?

Karakteristina vrijednost utjecaja ili svojstava materijala je vrijednost koja s

propisanom vjerojatnou nee biti prekoraena u pretpostavljenom neogranienom nizu
ispitivanja. Openito, ta vrijednost odgovara utvrenoj ili dogovorenoj fraktili pretpostavljene
statistike raspodjele utjecaja ili svojstva (u donjem sluaju 95% ili 5% fraktil) to znai da je
to vrijednost koja e u 95% sluajeva biti vea od oznaene, odnosno samo u 5% sluajeva
biti manja od oznaene.

80. Granina stanja, to su, na to treba obratiti pozornost, odnosno to obuhvaaju,

koje uvjete treba dokazati?

Granina stanja su stanja, prekoraenjem kojih konstrukcija ne bi mogla na due vrijeme

ispuniti prihvaene projektne zahtjeve.

Granina stanja podijeljena su kako slijedi:

granino stanje nosivosti granino stanje uporabljivosti

Granino stanje nosivosti je stanje, koje bi u sluaju uruavanja ili drugih oblika otkazivanja
nosivosti konstrukcije, moglo ugroziti sigurnost ljudi.

Granina stanja nosivosti na koja treba obratiti pozornost sadre:

gubitak ravnotee konstrukcije ili jednog od njezinih dijelova promatranih kao kruta
tijela
otkazivanje, zbog prekomjernog deformiranja, preko sloma ili gubitaka stabilnosti
konstrukcije ili jednog njezinog dijela, ukljuujui leajeve i temelje

ako se ispituje granino stanje statike ravnotee, pomicanje leaja ili deformiranje
konstrukcije, treba dokazati da je:
Ed ,dst < Ed , stb
gdje je:
Ed,dst proraunska vrijednost nepovoljnih (destabilizirajuih) uinaka djelovanja
Ed,stb proraunska vrijednost povoljnih (stabilizirajuih) uinaka djelovanja

ako nastupi stanje sloma ili prekomjerno deformiranje jednog poprenoga presjeka
dijela g raevine ili spoja (izuzev zamora), treba dokazati da je:
Ed Rd
gdje je:
Ed proraunska vrijednost djelovanja (neke unutarnje sile)
Rd pripadna proraunska vrijednost otpornosti

Granino stanje uporabljivosti je ono stanje kod ijih prekoraenja vie nisu ispunjeni
propisani uvjeti uporabljivosti.
Granina stanja uporabljivosti koja se moraju razmotriti obuhvaaju:
deformiranja (progibe) koji utjeu na izgled ili predvienu uporabu konstrukcije ili
koja prouzrokuju tete na povrini drveta ili na ne nosivim dijelovima
vibracije koje izazivaju nelagodu kod ljudi, tete na graevini ili njezinim ureajima ili
koje ograniavaju njezinu funkcionalnost
pukotine u drvetu koje mogu utjecati na izgled, trajnost ili vodonepropusnost
oteenja drveta zbog prekomjernih naprezanja koja mogu dovesti do smanjenja
trajnosti

Kod graninog stanja uporabljivosti treba dokazati da je:

Ed C d
gdje je:
Ed proraunska vrijednost uinka optereenja jedne od kombinacija (npr. progib)
Cd nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proraunske uinke (npr. doputeni
(granini) progib)
81. Napiite koja proraunska stanja poznajete, opiite.

Proraunska stanja dijele se na:

stalna stanja koja odgovaraju normalnim uvjetima uporabe konstrukcije
prolazna stanja, npr. za vrijeme gradnje ili popravka
izvanredna stanja, npr. poar

82. Djelovanja, podjela.

Djelovanje (F) je:

sila (optereenje) koja djeluje na konstrukciju (izravno djelovanje) ili
prisila (neizravno djelovanje), npr. zbog djelovanja temperature ili slijeganja

Djelovanja se dijele:
prema vremenskoj promjenjivosti
o stalna djelovanja (G), npr. vlastita teina konstrukcije, opreme, ne nosivih
dijelova i tehnikih ureaja
o promjenjiva djelovanja (Q), npr. uporabno optereenje, optereenje vjetrom ili
snijegom
o izvanredna djelovanja (A), npr. Poar, eksplozija ili udar vozila
prema prostornoj promjenjivosti
o nepomina djelovanja, npr. vlastita teina
o slobodna djelovanja, koja proizlaze iz razliitih poloaja djelovanja, npr.
slobodna uporabna optereenja, vjetar, snijeg, itd.
po prirodi i/ili odazivu konstrukcije
o statika djelovanja, koja ne izazivaju znatna ubrzanja konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa
o dinamika djelovanja, koja izazivaju znatno ubrzanje konstrukcije ili
konstrukcijskog elementa
Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje. U drvenim konstrukcijama rijetko se upotrebljava i
praktiki nema znaenja te se dalje nee razmatrati.

Neizravna djelovanja mogu biti stalna Gind (npr. slijeganje oslonaca) ili promjenjiva Qind (npr.
promjena vlanosti), pa ih treba na odgovarajui nain uzimati u obzir.

83. Koja je razlika izmeu karakteristine i reprezentativne vrijednosti nekog

djelovanja, to je proraunska vrijednost djelovanja, to je proraunska
vrijednost uinka djelovanja?

Karakteristina vrijednost nekog djelovanja njegova je glavna reprezentativna vrijednost.

Karakteristine vrijednosti stalnog djelovanja (Gk) odredit e se kako slijedi:

ako je promjenjivost G mala, moe se uzeti samo jedna vrijednost Gk
ako promjenjivost G nije mala, uzimaju se dvije vrijednosti; gornja vrijednost Gk,sup
(0,05 fraktila) i donja Gk,inf(0,95 fraktila)
(U veini sluajeva moe se pretpostaviti mala promjenjivost G, te je Gk srednja
karakteristina vrijednost)

Za promjenjiva djelovanja karakteristina vrijednost (Qk) odgovara ili:

gornjoj vrijednosti, koja ima predvienu vjerojatnost da nee biti premaena ili donjoj
vrijednosti, s tim da vjerojatnost ne padne ispod predviene, tijekom referentnog
razdoblja
nazivnoj vrijednosti koja moe biti odreena u sluajevima kad statika raspodjela nije
poznata

Za izvanredna djelovanja reprezentativne su vrijednosti openito karakteristine vrijednosti

Ak koje odgovaraju propisanoj vrijednosti.

Najvanija reprezentativna vrijednost jest karakteristina vrijednost Qk (95% fraktila funkcije

distribucije optereenja).

Daljnje reprezentativne vrijednosti izraavaju se s pomou karakteristine vrijednosti Qk uz

primjenu koeficijenata i.

Te vrijednosti, definirane su na ovaj nain:

kombinacijska vrijednost 0Qk
 esta (uestala) vrijednost 1Qk
kvazistalna (nazovistalna) vrijednost2Qk

84. Kada i gdje se primjenjuju koeficijenti kombinacija, na to se odnosi pojedini

koeficijent kombinacije?

Kombinacijske vrijednosti upotrebljavaju se za provjeru graninih stanja nosivosti i

nepovrathih graninih stanja uporabljivosti.

85. Koje se kombinacije djelovanja primjenjuju kod graninih stanja nosivosti?

Primjenjuju se sljedee kombinacije djelovanja za:

stalna i promjenjiva stanja osnovna (karakteristina) kombinacija:
Ed = G , jGk , j+ Q ,1Q k, 1+ Q ,i 0,iQk , i
j 1 i >1

izvanredna stanja izvanredna kombinacija:

Ed = Gk , j + Ad + ( 1,1 ili 2,1 )Qk , 1+ 2,iQk , i
j 1 i >1

86. Kako se definira proraunska vrijednost otpornosti (svojstva gradiva), detaljno

opiite?

Proraunska (projektirana) vrijednost Xd svojstva gradiva definira se kao:

X d =k modX k / M

gdje je:
Xk karakteristina vrijednost svojstva gradiva (vrstoa, krutosti)
kmod modifikacijski imbenik kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja optereenja i postotak
vlanosti u konstrukciji na mehaniko svojstvo vrstoe
M parcijalni koeficijent svojstava gradiva

87. Koja granina stanja uporabljivosti treba dokazati kod drvenih konstrukcija?

Kod graninog stanja uporabljivosti treba dokazati da je:

Ed C d

gdje je:
Ed proraunska vrijednost uinka optereenja jedne od kombinacija (npr. progib)
Cd nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proraunske uinke (npr. doputeni
(granini) progib)

Kod drvenih konstrukcija sljedea granina stanja uporabljivosti moraju biti dokazana:
deformacije (progibi, klizanje spajala)
vibracije

88. Deformacije, opiite, skicirajte.

Deformacije konstrukcije proizlaze iz uinaka djelovanja (kao to su uzduna i poprena sila,
moment savijanja i zajedniko klizanje) i od vlanosti, moraju ostati unutar granica uzimajui
u obzir mogunost oterenja povrine materijala, stropova, podova, pregrade, funkcionalne
potrebe, kao i sve zahtjeve izgleda.

Komponente deformacije, proizlaze iz mjerodavnih kombinacija djelovanja, prema slici na

kojoj su simboli definirani kao to slijedi:
Uinst trenutna deformacija (elastina)
Ucreep deformacija od puzanja
Ufin konana deformacija

Deformacije se openito oznaavaju simbolom u, za progib se koristi simbol w.

89. Koje se kombinacije djelovanja koriste kod dokaza graninih stanja
uporabljivosti?

Kod dokaza graninih stanja uporabljivosti primjenjuju se sljedee kombinacije djelovanja:

karakteristina (rijetka) kombinacija
Ed = G k , j +Qk ,1 + 0, iQk ,i
j 1 i 2

kvazi stalna (nazovistalna) kombinacija

Ed = G k , j + 2,iQk ,i
j 1 i 1

karakteristina (rijetka) kombinacija

Ed = G k , j +Qk ,1 + 0, iQk ,i
j 1 i 2

o pojednostavljena pravila za rijetku kombinaciju

Ed = G k , j +Qk ,1
j 1

Ed = G k , j +0,9 Qk ,i
j 1 i 2

90. Kolike su vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti kod dokaza graninih

stanja uporabljivosti?

PARCIJALNI FAKTORI SIGURNOSTI UTJECAJA

sluaj dimenzioniranja stalni utjecaji G promjenjivi utjecaji Q

granino stanje nosivosti 1,00 0,00
- povoljno djelovanje 1,35 1,50
- nepovoljno djelovanje
granino stanje uporabljivosti 1,00 1,00

PARCIJALNI FAKTORI SIGURNOSTI MATERIJALA

situacija dimenzioniranja parcijalni koeficijent M

osnovne kombinacije 1,30
-Puno drvo, iverica (particleboards), vlaknatice 1,25
(fiberboards), drvo u spojevima 1,20
-LLD, "konektor" ploe 1,10
-LVL, perploe (plywood), OSB (oriented strand
board)
-elik u spojevima
sluajne kombinacije 1,00
91. Izraun trenutnog elastinog progiba, od ega se dobiva?

Kao to znamo iz klasine teorije greda i ploa, trenutni elastini progib, winst, analitiki
izraunava se kao zbroj progiba od momenta savijanja (winst,M), poprene (winst,V) i uzdune
(winst,N) sile pomou sljedeeg izraza:

M M V V NN
w inst = ds + ds+ ds=W inst , M +w inst , V +w inst , N
E 0,meanI G0, meanAv E0,meanA

gdje je:
M , M moment savijanja od vanjskog i jed ininog djelovanja
V , V poprena sila od vanjskogi jedininog djelovanja
N , N uzduna sila od vanjskogi jedininog djelovanja
E0,mean , G0,meansrednje vrijednosti modula elastinosti i modula posmika
I moment tromosti
A povrina poprenog presjekau promatranoj toki ( presjeku )
A v posmina povrina poprenog presjekau promatranoj toki ( presjeku )
A
A v= za pravokutne poprene presjeke (1,20koeficijent oblika za pr avokutni popreni presjek )
1,2

s obzirom da je odnos G/E u drvenim kontrukcijama vrlo mali (1/16 za crnogorino

puno drvo), u nekim sluajevima drugi dio jednadbe moe se zanemariti (od
poprene i posebno uzdune sile)

92. Koja je razlika izmeu trenutnog elastinog i konanog progiba, opiite, napiite
izraze za komponente progiba?
Za izraun konanog progiba vrijede slijedee jednadbe

w fin=winst +w creep

W creep =k winst - Progib od puzanja

w fin=winst ( 1+k )

w fin=w fin,G + wfin ,Q 1 + wfin ,Qi
i2

93. Kako se uzima u obzir progib od puzanja?

W creep =k winst

94. Koji se dokazi za progibe provode, kako glase i na to se odnose?

Sljedei uvjeti za progibe elemenata kod graninog stanja uporabljivosti moraju biti
zadovoljeni:
inst , lim ( 1 )
w inst=winst ,Q w
fin, lim ( 2 )
w finwinst ,G w
net , fin , lim ( 3 )
w net , fin=wfin w c w

95. Vibracije, opiite, koji se dokaz vibracija provodi, kako glasi i na to se odnosi?

ljudsko tijelo jako je osjetljivo na vibracije

kako bi se izbjegla nelagoda zbog vibracija, potrebno je voditi rauna o njima te
izvriti odgovarajue dokaze za vibracije
 kod drvenih kontrukcija koje su preteno optereene statikim optereenjem, dokaz
vibracija u pravilu moe se izostaviti
kod stropova (greda) sportskih objekata, npr. za gimnastiku, ples itd., mogu biti
potrebne posebne studije
kod stambenih stropova, eurocode daje jednostavni dokaz vibracija u vidu spreavanja
max. progiba od 6 mm za kvazi stalnu kombinaciju djelovanja
progib od 6 mm odgovara frekvenciji od 7,2 Hz, za frekvencije vee od 8 Hz potrebni
su posebni dokazi koje eurocode takoer daje

96. Skicirajte karakteristine koordinatne osi na primjeru poprenog presjeka

elementa od drva.

97. Kakva je uloga koeficijenta kh kod drva, gdje se primjenjuje?

kh je koeficijent utjecaja visine presjeka za vrstou na vlak i koristimo ga kod kontrole

nosivosti poprenog presjeka elementa izloenog djelovanju vlanih naprezanja u smjeru
vlakanaca.

98. Objasnite razliku izmeu bruto, neto i efektivne povrine, skicirajte?

99. to je kc,90, gdje se primjenjuje i o emu ovisi?

kc,90 je koeficijent poveanja proraunske vrstoe ovisno o duljini kontaktne povrine. Koristi
se kod kontrole nosivosti poprenog presjeka elementa izloenog djelovanju centrinih tlanih
naprezanja u smjeru vlakanaca u samom elementu, a na kontaktnoj povrini sa prikljunim
elementom se oituju kao naprezanja tlaka okomito na vlakanca. Ovisi o vrsti drveta, h i l.
100. to je km, gdje se primjenjuje, koliko iznosi i o emu ovisi?

km je koeficijent oblika poprenog presjeka naprezanog na savijanje i koristimo ga kod

kontrole nosivosti poprenog presjeka elementa izloenog savijanju. Ovisi o vrsti
presjeka.
km = 0,70 za pravokutne poprene presjeke
km = 1,00 za ostale poprene presjeke

101. to je kv, gdje se primjenjuje i o emu ovisi?

Kv je koeficijent uinka koncentracije naprezanja (pod kutom) i koristi se kod kontrole

nosivosti poprenog presjeka elementa u kojem poprena sila izaziva posmina
naprezanja.

102. Na primjeru pravokutnog poprenog presjeka definirajte pomou odreenih

izraza proraunsko naprezanje od vlaka, tlaka, posmika i savijanja.

Ft ,d F c ,d
Vlak t ,0,d = k h f t , 0,d Tlak c , 0,d = f c ,0,d
An An
 M y ,d M z ,d V y ,d
Savijanje m , y ,d = W y m ,z ,d =
Wz Posmik y, d=1,5
A
V z,d
z ,d =1,5
A

103. Skicirajte i opiite naprezanja od posmika kod oslabljenih poprenih presjeka na

leaju.

Kod nosaa oslabljenih na leaju s donje strane presjeka (zasijecanje nosaa na

optereenoj strani presjeka), kontrolu nosivosti treba provesti uzimajui u obzir
koncentraciju naprezanja u podruju oslabljenja izazvanog redukcijom visine poprenog
presjeka, pri emu se razmatra utjecaj promjene visine nosaa i volumena.

Dokaz nosivosti provodi se za aktivnu (reduciranu) visinu karakteristinog presjeka na

leaju nosaa, prema:
1,5V d k f d
d= ; f v ,d = mod v ,k d k vf v, d 1,0
bhef M k vf v ,d

kv koeficijent uinka koncentracije naprezanja (pod kutom)

kv,90 koeficijent oblika oslabljenja za sluaj redukcije pod pravim kutom (stepenasta
redukcija)
ki koeficijent oblika oslabljenja za sluaj kose redukcije na leaju

104. emu je
jednako

proraunsko naprezanje od torzije kod krunih poprenih presjeka, a emu kod

pravokutnih poprenih presjeka?

M tor, d 2M tor , d
Za krune poprene presjeke radijusa r: tor , d= = 3
W tor r
 M tor, d M tor ,d
Za pravokutne poprene presjeke: tor , d= =
W tor hb2

105. Kakav odnos uvaava dokaz kod zajednikog djelovanja tlaka paralelno
vlakancima i savijanja, a kakav kod zajednikog djelovanja vlaka paralelno
vlakancima i savijanja?

Vlak paralelno vlakancima i savijanje

t , 0,d k t , 0,d k
+ m, y ,d + m m , z ,d 1,0 + m m , y ,d + m ,z ,d 1,0
k hf t , 0,d k hf m , y ,d f m , z ,d k hf t , 0,d k hf m , y ,d f m , z ,d

gdje je:
t,0,d proraunsko naprezanje od vlaka
ft,0,d proraunska vrstoa na vlak
m,y,d proraunsko naprezanje od savijanja oko osi y-y
m,z,d proraunsko naprezanje od savijanja oko osi z-z
fm,d = fm,y,d = fm,z,d proraunska vrstoa na savijanje
kh koeficijent utjecaja visine presjeka za vrstou na vlak i savijanje
km koeficijent oblika poprenog presjeka naprezanog na savijanje
km = 0,70 za pravokutne poprene presjeke
km = 1,00 za ostale poprene presjeke
(Zajedniko djelovanje vlaka i savijanja zasniva se na linearnom interakcijskom odnosu)

Tlak paralelno vlakancima i savijanje

c ,0, d 2 m , y ,d k m m , z ,d c ,0,d 2 k m m , y, d m , z , d
( )
f c ,0, d
+
k hf m , y ,d
+
f m , z ,d ( )
1,0
f c ,0,d
+ +
k hf m , y ,d f m , z , d
1,0

gdje je:
c,0,d proraunsko naprezanje od tlaka
fc,0,d proraunska vrstoa na tlak
m,y,d proraunsko naprezanje od savijanja oko osi y-y
m,z,d proraunsko naprezanje od savijanja oko osi z-z
fm,d=fm,y,d=fm,z,d proraunska vrstoa na savijanje
kh koeficijent utjecaja visine presjeka za vrstou na savijanje
km koeficijent oblika poprenog presjeka naprezanog na savijanje
km = 0,70 za pravokutne poprene presjeke
km = 1,00 za ostale poprene presjeke

za svaki presjek izloen zajednikom djelovanju tlaka i savijanja prethodno se mora

utvrditi postoji li mogunost izvijanja u ravnini, kao i bonog izvijanja
pod uvjetom da presjek nema izraen i dodatni problem stabilnosti, dokaz nosivosti za
zajedniko djelovanje tlaka paralelno vlakancima i savijanja uvaava nelinearni
interakcijski odnos pojedinanih komponenti naprezanja
budui da tlana zona presjeka ima mogunost plastifikacije u tlanoj zoni, tlana
naprezanja ne ulaze s punom vrijednou u izraz za kontrolu nosivosti
106. Kako se uzima u obzir izvijanje kod tlanih elemenata, skicirajte, objasnite?
Kontrola nosivosti poprenog presjeka elementa koji je naprezan na tlak paralelno
vlakancima, a pri tom ima i izraenu mogunost izvijanja, sadri u sebi i dokaz stabilnosti.

Dokaz nosivosti i stabilnosti sadri tako slijedei uvjet koji treba ispuniti:
c ,0, d
c , 0,d k cf c ,0,d 1,0
k cf c ,0, d
gdje je:
c,0,d proraunsko tlano naprezanje
fc,0,d proraunska tlana vrstoa
kc koeficijent izvijanja od tlane sile

107. O emu ovisi djelotvorna (efektivna) duljina izvijanja kod tlanih elemenata,
emu je jednaka?

Djelotvorna (efektivna) duljina izvijanja ovisi o rubnim uvjetima.

108. Na to se svodi dokaz

stabilnosti tlanog
elementa ako koeficijent
izvijanja ima jedininu
vrijednost, koja je
granina vrijednost
vitkosti odnosno
relativne vitkosti kada
se izvijanje uzima u
obzir?

Dokaz stabilnosti tlanog elementa ako koeficijent izvijanja ima jedininu vrijednost
svodi se na dokaz nosivosti poprenog presjeka elementa.

109. Kako se uzima u obzir bono izvijanje (izboavanje) kod elemenata naprezanih
savijanjem, skicirajte, objasnite?

Mogunost gubitka ravnotee poprenog presjeka (prevrtanje) uslijed bonog izvijanja

treba obavezno ispitati, pa kontrola nosivosti poprenog presjeka sadri i dokaz
stabilnosti, odnosno slijedee uvjete koje je potrebno ispuniti:
m, d
m ,d k crit k hf m ,d 1,0
k critk hf m ,d
gdje je:
m,d proraunsko naprezanje od savijanja
fm,d proraunska vrstoa od savijanja
Kcrit koeficijent bonog izvijanja od savijanja
Bono izvijanje imamo pomak u prvcu jedne i druge osi i rotaciju poprenog presjeka.
110. O emu ovisi djelotvorna (efektivna) duljina izvijanja kod elemenata naprezanih
savijanjem, emu je jednaka?
 Djelotvorna duljina bonog izvijanja (lef) nosaa iju vrijednost odreuje razmak bonih
ukruenja nosaa, razliita je za vertikalna djelovanja (savijanje u ravnini elementa) i
poprena ili horizontalna djelovanja (savijanje izvan ravnine elementa).

lef = a za vertikalna djelovanja koja presjek bono izvijaju (prevrtanje), lef odgovara
razmaku poprenih pridranja nosaa (raspon polja stabilizacijskog veza)
lef = l za horizontalna djelovanja koja prihvaa stabilizacijski vez (reetkasta struktura u
kojoj je glavni nosa pojasni element), lef oznaava razmak viliastih ukruenja na
leajevima nosaa (istovremeno su to i leajevi reetkastog sustava stabilizacijskog veza)
izmeu kojih nosa nije bono ukruen

111. Na to se svodi dokaz stabilnosti bonog izvijanja (izboavanja) elementa

naprezanog savijanjem ako koeficijent izboavanja ima jedininu vrijednost, koja je
granina vrijednost relativne vitkosti kada se izboavanje uzima u obzir?

Dokaz stabilnosti bonog izvijanja elementa naprezanog savijanjem ako koeficijent

izboavanja ima jedininu vrijednost svodi se na dokaz nosivosti poprenog presjeka.

112. Koje dokaze stabilnosti provodimo kod elemenata drvenih konstrukcija?

Sluajevi dokaza stabilnosti:

tlak paraleleno vlakancima s izvijanjem izvijanje
savijanje s bonim izvijanjem izboavanje
tlak parapelno vlakancima s izvijanjem i savijanje s bonim izvijanjem izvijanje s
izboavanjem
vlak paralelno vlakancima i savijanje s bonim izvijanjem vlak s izboivanjem

113. Skicirajte primjer osiguranja elementa (nosaa) od bonog izvijanja

(izboavanja).

114. to je stabilizacijski vez ili

spreg, koja je njegova funkcija?

Stabilizacijski vezovi ili spregovi su posebne konstrukcijske cjeline koje se najee

formiraju u ravninama krovnih ploha, a preuzimaju horizontalna optereenja okomita na
ravninu glavnih nosaa (najee optereenja vjetrom, pa se najee i nazivaju
vjetrovnim spregovima).

Osim prijenosa horizontalnih sila, spregovi stabiliziraju glavne nosae tako da:
smanjuju duljine izvijanja tlanih pojaseva reetkastih nosaa
osiguravaju tlane pojaseve savijanih nosaa od izboavanja
115. Kakve je elemente, nosae, potrebno stabilizirati stabilizacijskim vezom?
 Stabilizacijskim vezom stabiliziraju se reetkasti nosai, monolitni i LL nosai,
podronice.

116. Da bi imali globalnu stabilnost konstrukcije, kakve mjere moramo poduzeti,

skicirajte?

Globalna stabilnost konstrukcije zajamena je ako su poduzete mjere u oba ortogonalna

pravca (popreni u ravnini i uzduni ili boni izvan ravnine) kojima se onemoguavaju
neeljeni pomaci statikog sustava izazvani horizontalnim djelovanjima na konstrukciju
koja je u stanju prihvatiti sva ostala vertikalna djelovanja.

117. Koliko se glavnih

nosaa moe

stabilizirati jednim spregom, skicirajte?

Jednim spregom preporua se stabilizirati ne vie od 6 glavnih nosaa (ili max. 25 m

duljine objekta).

Za sliku vidi pitanje 116.

118. Kako nosai moraju biti pridrani na leajevima da se sprijei prevrtanje nosaa,
to ako nisu pridrani?

Nosai na leajevima moraju biti viliasto pridrani tako da se sprijei njihovo prevrtanje.
Ako nisu pridrani doi e do njihovog prevrtanja.

119. Skicirajte na jednostavnom primjeru jedan horizontalni popreni, vertikalni

uzduni i vertikalni popreni spreg.
120. Koja sve
optereenja
mogu djelovati na

stabilizacijski vez (spreg), objasnite i skicirajte?

Spregovi preuzimaju horizontalna optereenja okomita na ravninu glavnih nosaa

(najee optereenja vjetrom, pa se najee i nazivaju vjetrovnim spregovima)

121. U stabilizacijskom vezu, vertikale i dijagonale se proraunavaju na kakvu silu,

skicirajte na primjeru?

Jednoliko rasporeeno optereenje zamjenjuje se silama u vorovima sprega, dimenzioniraju

se vertikale i dijagonale (u pravilu sve na najveu silu) i provjeravaju pojasevi na dodatne sile
sprega.

Spregovi izvedeni sa prekrienim dijagonalama od okruglih elinih profila (takozvane

"mekane" dijagonale), proraunavaju se samo na uzdunu VLANU silu.

Vertikalni spreg Horizontalni spreg

122. Da li poloaj stabilizacijskih vezova ovisi o statikom sustavu, skicirajte i

objasnite ako ovisi?

Poloaj stabilizacijskih vezova ovisi o statikom sustavu.