Professional Documents
Culture Documents
Uvod U Raćunarske Mreže PDF
Uvod U Raćunarske Mreže PDF
Aleksandra Klanja
Klanja - Milievi
Teorijski deo
Arhitektura Interneta, Internet protokoli, Internet adrese
Dizajn Web sajta, arhitektura i navigacija
Klasifikacija Web sajtova
Tehnologije za Web i njihov uticaj na izradu Web strana
Postupak ocenjivanja lokacije
Bezbednost, kriptozatita prenosa informacija na Internetu
Isporuka i odravanje Web lokacija
Budunost Web dizajna
1
Praktini deo -- laboratorija
Literatura
Materijali sa predavanja i vebi u .pdf formatu
2
Bodovanje predispitnih aktivnosti
Zavrni ispit
Vrednovanje rada u
65
toku nastave
Zavrni ispit 35
3
Zavrni ispit
Zavrne ocene
4
Uvod u raunarske mree
10
5
Raunarske mree - uvod
11
12
6
Raunarske mree - uvod
13
Razlozi za umreavanje
zajedniko korienje informacija
zajedniko korienje hardvera i softvera
14
7
Samostalne PC konfiguracije
15
16
8
Prenos podataka i osnove
komunikacija
17
18
9
Pasivna mrena oprema
Pasivna mrena oprema - najjednostavnija komponenta raunarskih
mrea.
Atribut pasivna - potie od ciljne karakteristike komponenti ove
kategorije da nad mrenim saobraajem ne izvre nikakvu izmenu.
Pasivne komponente mree ine:
utinice
kablovi
paneli za prespajanje i za zavravanje kablova (patch panel)
kablovi za prespajanje (patch cabel)
rek ormani
kanalice za voenje kabla
19
20
10
Koaksijalni kabl
Koaksijalni kablovi su u jednom periodu bili najrasprostranjeniji
mreni medijum za prenos podataka:
relativno su jeftini,
laki,
fleksibilni
i jednostavni za rad.
21
22
11
Kablovi sa neoklopljenim i oklopljenim
paricama
23
Konektori
Bakarne ice kablova sa uvrnutim paricama se sa hardverskim
mrenim interfejsom raunara ne povezuju zasebno i direktno ve
putem odgovarajuih konektora.
12
Optiki kablovi
Optika vlakna prenose digitalne signale u obliku modulisanih
svetlosnih impulsa.
Ne podleu elektrinim smetnjama,
Imaju najmanje slabljenje signala du kabla i
Podravaju izuzetno velike brzine prenosa podataka na velikim
udaljenostima.
Koriste se:
kada LAN mrea treba da povee vie objekata, gde se sa bakarnim
kablovima mogu oekivati problemi sa uzemljenjem i atmosferskim
pranjenjima.
kada se predvia veliki mreni saobraaj izmeu spratnih razvoda u
odnosu na centar mree.
25
Optiki kablovi
Sistemi prenosa sa optikim kablovima - tri osnovna funkcionalna
dela:
predajnik (izvor svetlosti LED ili laserska dioda),
optiko vlakno i
prijemnik (foto senzor).
Standardni elektrini signal se dovodi na LED ili lasersku diodu koje
vre konverziju u svetlost, zatim se svetlost ubacuje u
optiko vlakno na ijem drugom kraju je prijemnik koji vri opto-
elektrinu konverziju posle koje se dobija standardni elektrini signal.
13
Kabl sa optikim vlaknom
27
Ripiter (Repeater)
Hab (hub)
Mreni most (bridge)
Svi (Switch) skretnica
Usmeriva (Router)
Mreni prolaz (gateway)
Proxy
28
14
Ripiter (Repeater)
Na jednom portu (prikljuku) ripiter prima signal i prenosi na drugi
port.
U slobodnom prevodu - pojaiva - pojaanje elektrinih, beinih ili
optikih signala.
Signali gube na svojoj snazi sa poveanjem rastojanja - ureaj koji e
primiti oslabljen signal i ponovo ga pojaati za dalji prenos.
Pritom ripiteri imaju tzv. 3R funkcionalnost:
Reamply
Reshape
Retime
tj. obnavljaju amplitudu, oblik i vremenske reference primljenog
signala pre nego to ga proslede.
Ripiter nema informacija o signalu koji pojaava - podjednako se
odnosi i prema ispravnom i prema neispravnom signalu.
29
Hab (hub)
Omoguava povezivanje vie segmenata mree u jedan segment.
Moe se posmatrati kao vieportni ripiter - ono to primi na jednom
svom portu hab emituje na svim ostalim portovima.
Na habu postoji vie konektora - na svaki konektor se prikljuuje po
jedan kabl, preko kojeg se povezuje po jedna radna stanica ili server.
Polako nestaje iz raunarskih mrea zbog sve nie cene svi ureaja
koji nude znatno bolje performanse.
30
15
Mreni most (bridge)
Povezuje udaljene mrene segmente - segmentaciju mree moemo
izvriti ureajem koji se zove mreni most.
Ako stanica iz jednog segmenta alje podatke stanici u drugom
segmentu, tada ostalim stanicama nije dozvoljeno da komuniciraju
31
32
16
Usmeriva (Router)
Rutiraju (usmeravaju) pakete kako bi oni stigli do svog odredita - za
ovu funkciju potrebna je odredina adresa smetena u paketu.
Kada primi paket, ruter prvo proveri da li je adresa odredita na istoj
mrei kao i adresa izvora. Ako jeste, paket se odbacuje.
U suprotnom, ruter prosleuje paket odredinom ureaju ako je
njegova mrea povezana na ruter ili sledeem ruteru na putanji do
eljenog ureaja.
33
34
17
Bezbednosna barijera (firewall)
Firewall je bezbednosni hardverski ili softverski ureaj,
35
36
18
Proxy
Ureaj tj. mreni servis koji omoguava klijentima da prave
indirektne mree sa ostalim mrenim segmentima/servisima.
37
Interfejsi raunara
Mrena kartica
Modem
ISDN Terminal Adapter
ADSL/DSL modem
38
19
Interfejsi raunara
Mrena kartica je ureaj koji Modem - modulie nosei
povezuje raunar sa signal da bi enkodirao digitalnu
raunarskom mreom. informaciju i demodulie
esto se naziva: mreni nosei signal da bi dekodirao
adapter, mreni interfejs, preneenu informaciju.
ranije zasebne kartice Najee se koriste za pristup
dok se danas uglavnom Internetu putem telefonskih
integriu u matine ploe linija
raunara.
39
Interfejsi raunara
40
20
Tipovi mrea (kategorizacija)
Podela raunarskih mrea - vie kriterijuma.
1. U skladu sa medijumom koji se koristi za prenos podataka
raunarske mree mogu biti:
kablirane mree
beine mree
2. Topologije raunarskih mrea mogu biti:
Topologija zvezde
Topologija magistrale
Topologija potpuno povezane mree
Topologija prstena
Topologija stabla
3. Po vremenskoj postojanosti raunarske mree mogu biti:
fiksne
privremene
41
21
Struktura mree prema prostoru na
kome se prostiru
Novi vor
WAN
Host
LAN
MAN
LAN
LAN
43
22
Regionalna raunarska mrea (Wide
Area Network, WAN)
45
Topologije
Topologija predstavlja fiziki izgled ili oblik mree.
U vorovima mree nalaze se radne stanice, koje su meu sobom
povezane komunikacionim putevima.
Kriterijumi za izbor topologije pri dizajnu mree se mogu grupisati u
3 kategorije:
Cena instalacije (cena fizikog povezivanja kabliranje, ureaji...)
Cena komunikacije (vreme i novac koji se upotrebi za prenos
informacije)
Raspoloivost mree (mogunost pristupa mrenim resursima u sluaju
fizikog otkaza dela mree)
46
23
Topologija magistrale
Topologija magistrale svi raunari u mrei
povezani su na magistralu tj. jednu liniju.
Generalno gledano nije dobra, jer ispadom
jednog vora u mrei ispada iz rada cela
mrea.
47
Topologija zvezde
Topologija zvezde Star topologija ili topologija zvezde predstavlja
takav oblik arhitekture gde su krajnji vorovi na mrei povezani preko
posebne veze na centralni hub ili svi. Dobra je zbog nezavisnosti
sistema od pojedinih vorova u mrei.
48
24
Topologija prstena
Topologija prstena raunari su spojeni u krug - zatvorenom
magistralom (krunom). Nain povezivanja slian kao i kod
topologije magistrale.
Pricip rada je sledei: podaci idu u krug u jednom smeru i svaki
vor alje ili uzima podatke iz tog kruga.
49
50
25
Lokalno i globalno umreavanje
Pojam internet - meusobno povezivanje individualnih mrea.
Pojam Internet - ime svetske mree za prenos podataka.
Engleski termin networking preveemo kao lokalno umreavanje, a
termin internetworking kao globalno umreavanje.
Ureaji koji se koriste za povezivanje raunara u mreu delimo na one
koji vre lokalno i globalno povezivanje.
51
http://www.cybergeography.org/atlas/atlas.html
52
26
53
54
27
55
56
28
Istorijski razvoj Interneta
57
Internet
58
29
Arhitektura Interneta - Backbone
network
59
60
30
Mrea optikih prstenova u Evropi
61
62
31
Mrea nacionalnog provajdera
DWDM Dense Wavelength
Division Multiplex
Gusti multipleks talasnih duina
63
64
32
The London MAN (metropolitan area
network) mrea lokalnog ISP-a u
Londonu
65
Arhitektura Interneta
66
33
Backbone tehnologije
Zahtevi
Kapacitet
Pouzdanost
Skalabilnost
Jednostavnost
67
Backbone tehnologije
Klasine tehnologije
PDH
SDH
ATM
Nove tehnologije
DWDM
Gigabit ethernet
10 gigabit ethernet
MPLS
68
34
WDM - princip rada
69
WDM - prednosti
70
35
Gde koristiti WDM sisteme?
71
72
36
Access tehnologije
Klasine tehnologije
Analogni dial-in (33.6kb/s)
ISDN dial-in (64kb/s, 128kb/s)
Nove tehnologije
Kablovsko distributivni sistemi (KDS)
Wireless LAN
ADSL
73
74
37
KDS podsistem za prenos podataka
75
76
38
Wireless LAN
77
78
39
ADSL tehnologija
Korienje standardne telefonske parice za pruanje
irokopojasnih servisa (broadband services)
Neophodno je zadrati postojei telefonski servis
Nema dovoljno resursa u kablovima da bi se putale nove
linije do korisnika
Zbog toga je neophodno koristiti postojee resurse
79
40
Novi Internet
81
41