Professional Documents
Culture Documents
Parlamentarna Skuptina BiH
Parlamentarna Skuptina BiH
OPE PRAVO
Kandidat: Mentor:
Broj indeksa:
Sadraj
1. Uvod.............................................................................................................................................1
2. Zgrada Parlamentarne skuptine BiH...........................................................................................2
2.1 Velika, Bijela i Plava sala.......................................................................................................3
3. Parlamentarna skuptina BiH Ustroj.........................................................................................4
3.1 Dvodomi parlament................................................................................................................4
3.2 Zatita vitalnog nacionalnog interesa.....................................................................................6
3.3 Rukovoenje radom domova.................................................................................................6
3.4 Parlamentarne komisije..........................................................................................................7
3.5 Poslaniki i delegatski klubovi..............................................................................................9
3.6 Druga parlamentarna tijela..................................................................................................10
4. Parlamentarna skuptina BiH - Osnovne funkcije....................................................................10
4.1 Zakonodavna procedura u PSBiH.......................................................................................11
4.2 Meunarodne aktivnosti......................................................................................................13
4.3 Transparentnost rada PSBiH...............................................................................................14
5. Zakljuak...................................................................................................................................15
6. Literatura...................................................................................................................................16
1. Uvod
1
Tema seminarskog rada jeste ''Parlamentarna skuptina BiH'', a cilj izrade jeste da se bolje
upoznamo sa zakonodavnim organom nae drave o kojem veoma esto ujemo putem medija.
Pri izradi seminarskog rada koriten je tematski metod istraivanja.
Zakonodavni oblik dravne funkcije ima svoju historiju. Funkciju zakonodavca, dugi niz stoljea,
obavljao je monarh. Osim njega, u Staroj Grkoj i Rimu, zakonodavnu funkciju je obavljala
narodna skuptina. Kasnije, u srednjem vijeku, Voena je borba plemstva, s namjerom da
ogranii vlast monarha, koji je u svojim rukama imao svu vlast, pa i zakonodavnu. Prvo nastao
kao tijelo aristokrata koje je monarh konsultirao za razvoj svoje politike, zakonodavni organ je
sve vie jaao i mijenjao svoje funkcije.
2
Iako su pripreme za izgradnju skuptinske zgrade na Marijin Dvoru u Sarajevu, prema projektu
arhitekte Juraja Neidhardta, poele 1954., ona je izgraena tek 28 godina kasnije, odnosno 1982.
godine. Na odgaanje izgradnje su uticali ekonomski razlozi, ali i injenica da se u meuvremenu
pojavila ideja o izgradnji jo jednog objekta u kojem bi bili smjeteni svi republiki organi
uprave. Poetak izgradnje je odgaan sve do 1978. godine. U meuvremenu se razbolio i autor
projekta tako da je gradnju zdanja na Marijin Dvoru preuzeo profesor dr. Hamdija Salihovi.
Dananja zgrada Parlamentarne skuptine BiH je zavretkom izgradnje postala sjedite Skuptine
tadanje Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Budui da se radilo o Skuptini koja je
imala sloenu organizacionu strukturu, zgrada je morala odgovarati njenim funkcionalnim
zahtjevima, ali i vizuelnim kriterijima.
Centralni unutranji prostor zgrade bio je jedan od najzahtjevnijih zadataka prilikom njene
izgradnje. U vrijeme zavretka, zgrada je u ovom dijelu Evrope bila jedina graevina takve
namjene projektovana u stilu moderne. Konani izgled je u odreenoj mjeri odstupao od
prvobitne ideje, jer je u odnosu na prvobitni projekat zgrada visoija za jedan sprat, a naknadno
su napravljene i izmjene fasade.
Tokom ratnih deavanja (1992.-1995.) zgrada se nalazila na prvoj liniji fronta to je uzrokovalo
njena velika oteenja. Zbog toga prvi, poslijeratni saziv Parlamentarne skuptine BiH nije
zasjedao u njoj, sve dok obnovom nisu steeni minimalni uslovi za to. Tek je 26. novembra 1998.
godine u zgradi odrana konstituirajua sjednica drugog saziva Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.1
Redizajn proelja zgrade Parlamentarne skuptine BiH djelo je Hamdije Salihovia i imao je,
prema njegovim rijeima, namjeru potencirati horizontalnu tendenciju u arhitektonskoj
kompoziciji.
3
Poetkom 2009. godine je okonana sanacija fasade. U meuvremenu su obnovljene obje zgrade
upravno-administrativnog kompleksa u centru Sarajeva, u ijem sastavu je i zgrada
Parlamentarne skuptine BiH. Ali, tek kada su godinu dana kasnije okonani radovi na obnovi
Trga Bosne i Hercegovine, ova arhitektonska cjelina konano je vratila svoju kompaktnost i
potpunu vizuelnu upeatljivost. Obnova trga je finansirana iz budeta institucija Bosne i
Hercegovine i obuhvatala je iskljuivo zahvate koji su bili potrebni da bi se trgu vratio njegov
prijeratni izgled, kako ga je projektovao arhitekt Duan Damonja. Ovim je Bosna i Hercegovina
vlastitim sredstvima obnovila trg koji nosi njeno ime, a Parlamentarna skuptina BiH je dobila
ambijent dostojan uloge koju ova institucija treba da ima u bosanskohercegovakom drutvu.2
Velika sala se nalazi na prvom spratu zgrade Parlamentarne skuptine BiH i raspolae sa 526
mjesta za sjedenje i dodatnih 112 mjesta na galeriji za posjetioce i novinare, te 17 mjesta za
prevodioce. Ova sala u kojoj su se prije rata odravala zasjedanja Skuptine Socijalistike
Republike Bosne i Hercegovine je za vrijeme ratnih deavanja pretrpjela velika oteenja. Ona je,
uz pomo Vlade Kraljevine Norveke, konano obnovljena i u funkciju stavljena u septembru
2005. godine. Uz pomo donacija norveke vlade ureene su i prostorije arhive, kancelarijski
prostori i uvedena internet-mrea u zgradu Parlamentarne skuptine BiH.3
Bijela sala u kojoj se odravaju sjednice Predstavnikog doma PSBiH nalazi se na drugom spratu
i ima 180 mjesta za sjedenje. Obnovljena je prije Velike sale, tanije u martu 2004. godine.
Trokove obnove je snosila Evropska unija. Tako su, tek 12 godina nakon otpoinjanja ratnih
dejstava u BiH, stvoreni uslovi da se zasjedanja domova ponovo odravaju u za to namijenjenim
prostorijama. Sve do 22.03.2004., kada je u renoviranoj Bijeloj sali odrana zajednika sjednica
oba doma PSBiH, sjednice domova su odravane u salonu na prvom spratu, namijenjenom za
protokolarne dogaaje. Obnova Bijele sale je imala i simboliko znaenje.
2 https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=ZgradaParlamentarneskuptineBiH 12.12.2016 u
16:58h
3 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 17.
4
U Plavoj sali, smjetenoj na etvrtom spratu, odravaju se sjednice Doma naroda PSBiH. Ova
sala ima 126 mjesta. Njena obnova je u potpunosti finansirana budetskim sredstvima
Parlamentarne skuptine BiH.
Saziv 2010.-2014. godine je esti saziv Parlamentarne skuptine BiH. U prva tri perioda, poev od 1996.,
kada je sa radom poeo prvi saziv, mandat izabranih poslanika i delegata iznosio je 2 godine, dok su
sljedea tri saziva, ukljuujui i 2010.-2014.godine, izabran na period od etri godine.
Parlamentarna skuptina BiH je najvii zakonodavni organ BiH, a sastoji se od dva doma:
Predstavnikog doma i Doma naroda. Parlamentarna skuptina BiH donosi zakone, odobrava
budet i odluuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH i meunarodnih
obaveza BiH, potvruje imenovanje predsjedavajueg i lanova Vijea ministara BiH, daje
saglasnost za ratifikaciju meunarodnih ugovora i odluuje o drugim pitanjima neophodnim za
provoenje njenih ovlatenja.
Predvieno je da svaki dom veinom glasova usvaja svoj poslovnik kao i da je za donoenje svih
zakona potrebna saglasnot oba doma. Odluke u oba doma donose se veinom glasova onih koji
su prisutni i koji glasaju, s tim da ta veina ukljuuje najmanje jednu treinu glasova delegata ili
poslanika sa teritorije svakog entiteta.4
Predviena je i procedura u onim sluajevima kada se veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih
delegata u Domu naroda usprotivi donoenju neke odluke sa ciljem zatite vitalnog nacionalnog
interesa. U tom sluaju odmah se saziva zajednika komisija koju ine tri delegata, po jedan iz
svakog kluba naroda, kako bi ona rijeila to pitanje. Ako komisija u tome ne uspije u roku od pet
dana, predmet se upuuje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji utvruje da li ima
nepravilnosti u toj proceduri.
4 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 26.
5
Predstavniki dom PSBiH
Predstavniki dom PSBiH ima 42 lana koji se neposredno biraju iz entiteta iz kojeg dolaze tako
da se dvije treine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna treina sa teritorije
Republike Srpske. Veina svih lanova izabranih u Predstavniki doma ine kvorum.
Predstavniki dom PSBiH se organizira i radi u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom.
Dom se konstituira odravanjem prve sjednice koju nakon izbora saziva Kolegij Doma iz
prethodnog saziva.
Dok se ne izabere predsjedavajui, prvom sjednicom predsjedava najstariji izabrani poslanik kao
privremeni predsjedavajui. Nakon otvaranja prve sjednice, privremeni predsjedavajui ita listu
poslanika.
Dom naroda PSBiH ima 15 lanova. On se organizira i radi u skladu sa Ustavom Bih, zakonom i
Poslovnikom. On se konstituira odravanjem prve sjednice koju nakon izbora saziva Kolegij
Doma iz prethodnog saziva. Dok se ne izabere predsjedavajui, prvom sjednicom predsjedava
najstariji izabrani delegat kao privremeni predsjedavajui. Nakon otvaranja prve sjednice,
privremeni predsjedavajui ita listu delegata.
5 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 39.
6
Nakon to delegati daju sveanu izjavu, Dom osnova tri kluba delegata konstitutivnih naroda:
Klub delegata bonjakog naroda, Klub delegata hrvatskog naroda i Klub delegata srpskog
naroda. Klubovi naroda se osnivaju kao oblik djelovanja delegata, naroito u pripremi,
predlaganju i razmatranju taaka dnevnog reda sjednice Doma.
Prema lanu 161 Poslovniku Doma naroda neka odluka Parlamentarne skuptine BiH se moe
proglasiti tetnom po vitalni interes bonjakog, srpskog ili hrvatskog naroda, veinom glasova
bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Za takvu predloenu odluku u Domu je potrebna
saglasnost veine bonjaki, veine srpskih i veine hrvatskih delegata koji su prisutni i koji
glasaju. U sluaju protivljenja veine bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata pozivanju na lan
161, predsjedavajui Doma saziva zajedniku komisiju sastavljenu od tri delegata koji su izabrali
bonjaki, hrvatski i srpski delegati radi rjeavanja spornog pitanja. Ako zajednika komisija u
roku od pet dana ne uspije da rijei to pitanje, predmet se upuuje Ustavnom sudu BiH koji po
hitnom proceduri ispituje da li je dolo do nepravilnosti u postupku.
Radom domova rukovode kolegij Predstavnikog i Doma naroda PSBiH. Kolegij domova ine
predsjedavajui i dva zamjenika predsjedavajuih koji se, kako je propisano Ustavom BiH,
rotiraju svakih osam mjeseci.
Nakon to poslanici na sjednici Predstavnikog doma daju izjavu, Dom meu svojim lanovima
bira jednog Srbina, jednog Bonjaka i jednog Hrvata koji e obavljati dunosti: predsjedavajueg,
prvog zamjenika predsjedavajueg i drugog zamjenika predsjedavajueg. Predsjedavajui ne
moe biti izabran iz istog konstitutivnog naroda kao predsjedavajui Predsjednitva BiH i
predsjedavajui Vijea ministara BiH. Svaki poslanik ima pravo predlagati kandidate za ovu
dunost. U sluaju da mjesto predsjedavajueg, prvog ili drugog zamjenika predsjedavajueg
ostane upranjeno, Dom bira jednog od svojih lanova iz istog konstitutivnog naroda kojem
pripada i odsutni predsjedavajui ili zamjenik predsjedavajueg, koji e popuniti upranjeno
mjesto.6
6 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 40..
7
to se tie Doma naroda, nakon to su osnovani klubovi naroda, Dom meu svojim lanovima
bira jednog Bonjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata koji e obavljati dunosti: predsjedavajueg,
prvog zamjenika predsjedavajueg i drugog zamjenika predsjedavajueg Doma. Predsjedavajui
ne moe biti izabran iz istog konstitutivnog naroda kao predsjedavajui 7 Predstavnikog doma.
Svaki klub naroda i svaki delegat ima pravo predlagati kandidate za ovu dunost.
Predstavniki doma ima 7 komisija: est stalnih, plus Komisiju za pripremu izbora Vijea
ministara BiH. Dom naroda ima tri stalne komisije, dok postoji i est zajednikih komisija oba
doma PSBiH. Po potrebi se formiraju i privremene komisije domova, kao i privremene
zajednike komisije oba doma PSBiH.
Stalne komisije Predstavnikog doma imaju devet lanova, uz injenicu da broj lanova Komisije
za pripremu izbora Vijea ministara BiH, iji je zadatak da Predstavnikom domu da miljenje za
potvrivanje imenovanja kandidata na pozicije predsjedavajueg i lanova Vijea ministara BiH,
nije stalan. Naime, budui da se u ovoj komisiji nalazi po jedan predstavnik svake politike
stranke zastupljene u Domu, znai da i broj njenih lanova varira od mandata do mandata.
Privremene komisije Predstavnikog doma mogu imati do devet lanova.7
Komisije Doma naroda imaju est, dok zajednike komisije ini 12 poslanika i delegata iz oba
parlamentarna doma. Komisije daju miljenja, podnose prijedloge i izvjetaje domu i obavljaju
druge dunosti kako je propisano Poslovnikom.
7 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 48.
8
(2) Komisija za vanjske poslove;
Nakon to osnuje komisiju, Dom imenuje njene lanove. Imenovanje mora biti u skladu s
raspodjelom mjesta u Domu, to znai da raspodjela mjesta mora biti proporcionalna klubovima
naroda u Domu, od kojih su dvije treine lanova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jedna
treina s teritorije Republike Srpske. Komisija meu svojim lanovima bira predsjedavajueg, te
prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg. Oni se biraju iz tri konstitutivna naroda.10
10 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 55.
9
Zajednike komisije oba doma
Zajednike komisije domovima daju svoja miljenja, podnose prijedloge i izvjetaje i obavljaju
druge poslove kako je propisano Poslovnicima oba doma. One odluuju i o pitanjima koja im
domovi prenesu u nadlenost, s tim to se na zajednike komisije ne moe prenijeti nadlenost za
usvajanje zakona. Domovi svojim zakljukom mogu, na prijedlog poslanika, delegata i klubova
poslanika i delegata, osnovati privremene zajednike komisije radi praenja, razmatranja i 9
istraivanja specifinih pitanja, kao i za pripremu i prezentiranje prijedloga za usvajanje zakona
ili drugih akata iz nadlenosti oba doma.11
Zajednika komisija oba doma ima po est lanova iz domova, s tim da se dvije treine lanova
biraju sa teritorije Federacije BiH, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske. Prvu sjednicu
Zajednike komisije sazivaju predsjedavajui oba doma.
10
Dom naroda osniva tri kluba delegata konstitutivnih naroda: Klub delegata bonjakog naroda,
Klub delegata srpskog naroda i Klub delegata hrvatskog naroda. Klubovi delegata, izmeu
ostalog, uestvuju u pripremi, predlaganju i razmatranju taaka dnevnog reda sjednice Doma.
Osim zakonodavne je veoma vana kontrolna aktivnost koja se ogleda u obavezi izvrne vlasti da
Parlamentarnoj skuptini BiH podnosi izvjetaj o izvrenju budeta. Takoer, Ured za reviziju
11
finansijskog poslovanja institucija BiH podnosi Parlamentarnoj skuptini BiH izvjetaje o
kontroli troenja budetskih sredstava. 13
Uz kontrolnu, Parlamentarna skuptina BiH obavlja i informativnu aktivnost. lanovi oba doma
mogu postavljati pitanja Vijeu ministara BiH ili bilo kojem njegovom lanu, odnosno svim
institucijama Bosne i Hercegovine. Pitanja se odnose na specifine injenice, situacije ili na
slubene informacije iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. Pitanja se mogu postavljati i
Kancelariji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i predstavnicima drugih meunarodnih
organizacija u Bosni i Hercegovini. Najmanje jednom u pola godine odrava se zajednika
sjednica oba doma o temi Delegati, poslanici pitaju Vijee ministara Bosne i Hercegovine
odgovara.
Prijedlog zakona moe podnijeti svaki poslanik/delegat, komisije domova, zajednike komisije
oba doma, Predstavniki dom, Dom naroda, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH, u okviru
svojih nadlenosti.14
Prijedlog zakona se podnosi predsjedavajuem Doma koji ga odmah dostavlja Kolegiju doma.
Kolegij doma dostavlja prijedlog zakona ustavnopravnoj komisiji radi davanja miljenja o
usklaenosti sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, a nakon to odlui koja je komisija nadlena i
13 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 70.
14 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 72.
12
nadlenoj komisiji. Nadlena komisija razmatra principe na kojima je prijedlog zakona zasnovan.
Obje komisije dostavljaju domu svoje pozitivno ili negativno miljenje, ime je zavrena prva
komisijska faza. Nakon ove faze slijedi prvo itanje u domu. U prvom itanju u domu se vodi
rasprava koja se zavrava usvajanjem ili odbijanjem prijedloga zakona.
Ako Dom prihvati negativno miljenje ustavnopravne ili druge nadlene komisije, predloeni
zakon se smatra odbijenim, a ako prihvati pozitivno miljenje, smatra se usvojenim u prvom
itanju. Ako ne prihvati miljenja komisija, dom trai da komisije izrade novo miljenje
zasnovano na novim smjernicama i rokovima koje utvrdi dom.
U drugoj komisijskoj fazi, komisija raspravlja, a zatim i glasa o tekstu prijedloga zakona i
eventualno predloenim amandmanima, a nakon toga i o prijedlogu zakona sa prihvaenim
amandmanima. Amandmane mogu dostaviti poslanik/delegat, klub poslanika/naroda, komisija,
predlaga zakona i Vijee ministara BiH.
Prvu sjednicu zajednike komisije sazivaju sekretari oba doma. Zajednika komisija ima est
lanova, po tri iz svakog doma. Zajednika komisija nastoji postii sporazum o identinom
tekstu. Za postizanje sporazuma neophodna je veina glasova svih lanova zajednike komisije i
u toj veini zastupljenost sva tri konstitutivna naroda, kao i veina iz svakog doma.15
Ako jedan od domova ne usvoji izvjetaj zajednike komisije, prijedlog zakona smatra se
odbijenim. Ako oba doma ne usvoje negativan izvjetaj zajednike komisije, prijedlog zakona
dostavlja se zajednikoj komsiji radi izrade novog izvjetaja, u skladu sa smjernicama domova.
15 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 88.
13
Vrste zakonodavnih postupaka
Postoji osnovni, skraeni i hitni postupak. Osnovni postupak se sastoji od dva itanja, kao i
skraeni. Ali, u skraenom postupku se svi rokovi iz redovnog zakonodavnog postupka skrauju
za pola.
Kada podnosi prijedlog zakona visokog stepena hitnosti ili prijedlog zakona koji nije toliko
sloen da se samo moe usvojiti ili odbaciti u potpunosti, predlaga moe u pisanoj formi
zatraiti od Doma da ga razmatra u jednom itanju. Dom nakon rasprave odluuje o ovom
zahtjevu.
Ako se zahtjev usvoji, Dom nastavlja raspravu i glasa o prijedlogu zakona. Amandmani na zakon
se ne podnose. Ako Dom ne prihvati zahtjev predlagaa za razmatranje prijedloga zakona po
hitnom postupku, Dom odluuje da li e se prijedlog zakona razmatrati po skraenom postupku
ili u skladu sa opim pravilima.16
14
Osim toga uspostavljen je intenzivan kontakt sa Parlamentarnom skuptinom NATO-a i
Skuptinom Zapadnoevropske unije, gdje BiH ima status posmatraa.
PSBiH je kua otvorenih vrata i javno i na vrijeme, u potpunosti i objektivno, obavjetava javnost
o svom radu.17
d) zatite postupka donoenja odluke javnog organa u davanju miljenja, savjeta ili preporuka
javnog organa, zaposlenog lica u javnom organu, ili svakog lica koje obavlja 16 aktivnost za ili u
ime javnog organa, a ne obuhvata injenine, statistike, naune ili tehnike informacije;
Meutim, Poslovnici kau da Domovi objavljuje traenu informaciju bez obzira na utvreni
izuzetak, ako je to opravdano javnim interesom, i uzimajui u obzir svaku korist i tetu koje
17 Radui, Edin 2010, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, PS BiH, Sarajevo, str. 85.
15
mogu proistei iz toga, o emu odluuje Proireni kolegij. Prijedlozi i akti koje usvoje Domovi
mogu biti objavljeni u tampi i drugim sredstvima javnog informiranja
5. Zakljuak
Iz samog izlaganja mogli smo se bolje upoznati sa zakonodavnim tijelom nae drave,
Parlamentarnom skuptinom BiH, od samog izgleda zgrade do ustroja i osnovnih funkcija.
Naime, Parlamentarna skuptina BiH je najvii zakonodavni organ BiH, a sastoji se od dva doma:
Predstavnikog doma i Doma naroda. Parlamentarna skuptina BiH donosi zakone, odobrava
budet i odluuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH...
Osim zakonodavne je veoma vana kontrolna aktivnost koja se ogleda u obavezi izvrne vlasti da
Parlamentarnoj skuptini BiH podnosi izvjetaj o izvrenju budeta. Takoer, Ured za reviziju
finansijskog poslovanja institucija BiH podnosi Parlamentarnoj skuptini BiH izvjetaje o
kontroli troenja budetskih sredstava.
Uz kontrolnu, Parlamentarna skuptina BiH obavlja i informativnu aktivnost. lanovi oba doma
mogu postavljati pitanja Vijeu ministara BiH ili bilo kojem njegovom lanu, odnosno svim
institucijama Bosne i Hercegovine. Pitanja se odnose na specifine injenice, situacije ili na
slubene informacije iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.
16
6. Literatura
3. https://www.parlament.ba/Content/Read/195?title=ZgradaParlamentarneskuptineBiH
12.12.2016 u 16:58h
17