HILEMORFIZAM

Postoje i druga bivstva osim onih koja su naravna, a to su bit i podmet;

rod je pak vie bivstvo od vrste, i ono ope vie od pojedinanosti - s opim i s
rodom veu se ideje (1042a 15). Bit je bivstvo. a pojam biti odredba. Odredba
je pojam, a pojam ima dijelove. Bivstvo nije ni ope ni rod. Ope prihvaena
bivstva su osjetilna; ona sadravaju tvar, i podmet je bivstvo, ali drukije i
pojam i lik, i tree - ono to je spoj tvari i pojma (ono jedno ima nastanak i
nestanak). (1042a 25) - odgovor na drugo pitanje. Promjene mogu biti prema
mjestu, prema preinaci, prema porastu i prema bivstvu. Tu promjenu prema
bistvu slijede i druge promjene. (1042b 1-3).
Osjetilna bivstva se mogu opisati sklopom svoje tvari; neke se opisuju
poloajem, neke mjestom, neke po trpnostima, neke suvikom, a neke
manjkom. Rodovi razlika su poela bitka. Djelatnost (zbiljnost) ili pojam su
drukiji kad je tvar drukija, jer jednom je to sklop, jednom mjeavina, a
jednom opet togod drugo od toga. (1043a 17) Osjetilno bivstvo jednom biva
kao tvar, jednom kao oblik i djelatnost, a tree je sastavljeno od toga dvoga.
(1043a 27) Nuno je da bistvo bude ili vjeno ili propadljivo, a da nikad ne
propada, i da nastane, a nikada ne nastaje. (1043 b 15). Odredba je nekakav
broj jer je razdjeljiva i to na nerazdjeljive dijelove; tako ni odredba ni bit vie
nee bivati ako im se to od tih dijelova oduzme ili doda; zato postoji bivstvo
koje je jedno. Ako se ista stvar moe tvoriti od razliite tvari, oigledno je kako
je isto poelo koje pokree; jer ako su razliiti tvar i pokretalo, tako je i ono to
je nastalo. (1044a 30).
Niti pak sve ima tvar, nego samo one tvari koje imaju nastanak i
preobrazbu jedne u drugu, tave stvari koje jesu ili nisu, a da se ne mijenjaju,
nemaju nikakvu tvar. (1044b 25). Od tvari jedna je miljena, a druga osjetilna i
uvijek je do pojma tvar, a dio djelatnost. Ali od stvari koje nemaju tvari, ni
miljene ni osjetilne, svaka je pojedina ve po sebi. (1044b 35).