Tuesday, 19 January 2016 00:10 |Print|

POVODOM JUBILEJSKE GODINE

10 najljepih misli crkvenih otaca o Bojem milosru
itajui knjigu La Misericordia nei padri della Chiesa (Milosre kod crkvenih otaca) koju je izdalo Papinsko vijee za
promicanje nove evangelizacije, moe se izdvojiti deset znaajnih misli o temi koja je u srcu Jubilejske godine u kojoj se
upravo nalazimo.

Foto: Wikimedia. org
1. Sveti Ignacije Antiohijski
Pribliavajui se glavnom gradu Rimskog Carstva gdje e muenikom smru posvjedoiti svoju ljubav prema Kristu, Ignacije, u
pismima upravljenima kranima Filadelfije i Rima, tumai svoje vlastito muenitvo upravo kao znak Bojegmilosra.
Brao moja, osjeam veliku ljubav prema vama i radostan nastojim uvrstiti vas. Ne ja, nego Isus Krist u kojem, lancima vezan, jo uvijek
strepim jer jo nisam savren. Ali vaa molitva u Bogu e me usavriti kako bih mogao milosrdno postii batinu. (Poslanica Filadelfljanima
5,1)
2. Sveti Klement Rimski
Piui u ime Rimske Crkve, Klement poziva krane Korinta na milosre i jedinstvo. Na kraju pisma nalazi se velika molitva u
kojoj hvali milosrdnu Boju dobrotu.
Budimo, dakle, posluni njegovoj velikoj i slavnoj volji. Postavi molitelji njegova milosra i dobrote, padnimo nice i utecimo se njegovom
milosru, naputajui ispraznost, neslogu i ljubomoru koja vodi u smrt. (Poslanica Korinanima 9,1)
3. Sveti Polikarp iz Smirne
Piui Filipljanima potie ih izbjegavati porokete ivjeti Bojemilosre skladnim ivotom i opratajui. Te opomene su na
poseban nain upuene sveenicima koji vode kransku zajednicu.
Nek sveenici budu blagonakloni i milosrdni prema svima, pozivajui zalutale i posjeujui sve nemone, ne zanemarujui udovice, siroad i
siromane, ukorijenjeni u dobru pred Bogom i ljudima. (Poslanica Filipljanima 6,1.2)
4. Sveti Justin
Palestinski filozof i rimski muenik, autor je jedne od najpoznatijih apologija kranske vjere iz drugog stoljea. U svojem tekstu
podsjea da seBojemilosre bez razlike protee nad pravednima i nepravednima, te poziva na iskrenu molitvu i za neprijatelje.
Moemo opaziti kako je svemogui Bog blag i milosrdan, daje da sunce svijetli nad pravednima i nepravednima i alje kiu na svete i na zle.
(Dijalog s Trifonom 96)
5. Sveti Grgur Nazijanski
Biskup i crkveni nauitelj, koji je bio uitelj i svetom Jeronimu, ovako opisuje djela milosra u svojom poznatom govoru o ljubavi
prema siromasima.
Zadobijmo blagoslov pokuajmo biti dobronamjerni. Neka ni no ne obustavi tvoju dunost initi milosre. Ne reci: Vratit u se i sutra u ti
pomoi. Nijedan trenutakneka se ne isprijei izmeu tvoje namjere i dobroinstva. Dobroinstvo, u biti, ne doputa odgode. (Govor 14, 38.40)
6. Sveti Kromacije
Biskup antike Akvileje, djelovao je u etvrtom i petom stoljeu. Autor je Komentara na Markovo evanelje i brojnih Propovijedi
koje su vrijedno svjedoanstvo vjere i vitalnosti Crkve koju je on predvodio u nauku i dobroinstvima.
Gospodin milosra kae da su blaeni milosrdni. Time im eli rei da nitko ne moe zadobiti milosre od Gospodina ako u svoje vrijeme nije
sam inio milosre. Drugdje se kae: Budite milosrdni kao Otac va koji je na nebesima. (Komentar na Matejevo evanelje 17,6)
7. Sveti Ambrozije
Milanski biskup, pokazuje nam nebeskog Oca koji prema Lukinoj prispodobitri ususret raskajanom sinu kako bi mu dao mnogo
vie nego emu bi se on mogao ikad nadati.
Krist ti se baca oko vrata jer ti eli skinuti teret ropstva s vrata i staviti ti slatki jaram. (Izlaganje Evanelja po Luki 7, 229-230)
8. Sveti Ivan Zlatousti

1
Podrijetlom iz Antiohije, patrijarh carskog sredita Carigrada ijedan od velikih svjedoka evanelja sve do polaganjavlastitog
ivota, Ivan Zlatousti kroz svoju velikodunost i neprestani angaman u duhovnoj i materijalnoj bijedi svojih vjernika ostavio
nam je pouke o aktivnom milosru.
Na prvi pogled ini seda je nagrada jednaka dobru koje je uinjeno, ali u stvarnosti je puno vea. Ljudi ine milosre kao ljudi, a dobivaju
zauzvrat milosre od Boga svega svemira. Ljudsko milosre i ono boansko nisu jednaki: izmeu njih je onolika razlikakolika je izmeu zla i
dobra. (Komentar na Matejevo evanelje 15,4)
9. Sveti iril
Aleksandrijski biskup koji je dao veliki doprinos na Efekom saboru431. godine, sveti iril, nasuprot mnogim teolozima koji su
tijekom stoljea marginalizirali milosre smjetajui ga meu mnoge druge boanske osobine (uglavnom iza onih koje su oni
smatrali najvanijima, a koje proizlaze iz metafizike Boje biti) pokazuje nam kako Oci jasno istiu sredinju ulogu milosra u
boanskoj objavi.
U bliskoj vezi s ve spomenutim krepostima je milosre. Ono je predobro i jako ugodno Bogu i u najviem stupnju prilii pobonim duama.
Budite milosrdni, kae, kao to je milosrdan Otac va koji je na nebesima. (Komentar na Lukino evanelje. Homilija 29)
10. Izak iz Ninive
Zvan kao i Izak Sirijski, podrijetlom iz Perzijskog zaljeva i za kratko vrijeme biskup Ninive, Izak je bio prilino tovan na cijelom
kranskom Istoku. Jedan je od autora s kraja patristikog razdoblja. Vrlolijep tekst podsjea nas da milosre treba nadvladati
pravdu i da milosrdan ovjek nije poteen nevolja kako bi uao u Boje kraljevstvo, kao to ih nisu bili poteeni Boji sin i
njegovi uenici.
A ja vam kaem, ako milosrdan ovjek ne nadie pravdu nije milosrdan. To jest, trebat e biti milosrdan s ljudima ne samo davi svoje nego
takoer podnosei dragovoljno i s radou nepravdu. (Asketski razgovori 4)
Gelsomino del Guercio | Aleteia.org
Prijevod: S. Maja Ivkovi | Bitno.net