Relevantna pitanja

1. ivotinje otrovnice posjeduju otrovni aparat

Otrovne ivotinje posjeduju organe koji sadre toksin
2. Otrovni aparat arnjaka se sastoji od knidocita, knida, poklopca i osjetnih knidocita
3. Otrovni aparat tropskih pueva se sastoji od otrovnog bulbusa, otrovnog kanala,
radularne ovojnice, radularnog zuba,
4. Otrov kotunjaa je: svjetlomodrikasta viskozna amonijakalna tekuina,
toksinost slina riovki, antigena svojstva
5. Navedite po jedan primjer jadranskih paukovki Trachinus draco, bemekovki
Uranoscopus scaber, i krpinki Scorpaena scrofa
6. Otrovne ribe (ihtiotoksine) dijelimo na
Ihtiosarkotoksine toksini u mesu, koi, utrobi i sluzi
Ihtiootoksine toksini samo u ikri
Ihtiohemotoksine toksini u krvi
Ihtiohepatotoksine toksini u jetri
Ihtiokrinotoksine imaju otrovne lijezde koje lue toksine ali nemaju aparat za
inokulaciju
7. Dva primjera ihtiosarkotoksizma: fugu i ciguatera
8. Mitilizam je otrovanje koljkama najee uzrokovano dinoflagelatima
gonyaulax
9. imbenici koji utjeu na toksikoloki odgovor su svojstva toksina, svojstva jedinke i
vrijeme izloenosti organizma toksinu
10. Letalna doza LD50 je koliina tvari po jedinici mase organizma koja uzrokuje
50% smrtnosti u populaciji
11. Svojstva toksina su
a Mehanizam djelovanja
b Zdravstveno stanje jedinke
c Doza
d Kronina izloenost
e Molekularna struktura
12. Zaokruite tone tvrdnje
 a Sintetino znai toksino ili otrovno
b Nain djelovanja toksina a ne porijeklo je znaajno tokiskolozima
c Veina herbicida djeluje na biolokim putevima koji su prisutni u ljudima
d Sve tvari su toksine
e 1 ppm = 1 cm3 / dm3
13. Interakcije tvari prisutnih u okoliu su adicija, sinergizam, antagonizam i
potenciranje
14. to predstavljaju krivulje 1, 2 i 3 za jedan toksikant
1 ED, 2 TD, 3 LD

1
2
3

15. Sudbina i raspodijela tvari u okoliu ukljuuje

Isputanje u medij
Puteve migracije i akumulacije
Biomodifikaciju
Uklanjanje, degradaciju ili precipitaciju

16. Zaokrui to spada u toksikologiju a to u ekotoksikologiju

Absorpcija Toksikologija Ekotoksikologija
Metabolizam Toksikologija Ekotoksikologija
Nema eliminacije Toksikologija Ekotoksikologija
Kumulativna izloenost Toksikologija Ekotoksikologija
Nikada jedan uinak Toksikologija Ekotoksikologija
Biomagnifikacija Toksikologija Ekotoksikologija

17. Ope prihvaene toksikoloke injenice su

a) Doza odreuje toksinost
b) Najugroenije su odrasle jedinke
c) Nema interakcije i viestrukih uinaka
d) Izloenost na radu i u okoliu nikada ne nestaju
18. Ekotoksikologija se osniva na proces sastavljen od 4 dijela. To su:
Otputanje kemikalija u okoli
Prijenos kemikalija u biotu s ili bez kemijske transformacije
Izloenost organizama
Odgovor biosfere i njenih konstituenata na izloenost
19. Biosfera se sastoji od biotike i abiotike komponente
20. Usporedi uinke na vioj i nioj razini ekoloke organizacije
Uinci na nioj razini su visoko traktabilni i osjetljivi
Uinci na vioj razini imaju veliki ekoloki znaaj
Uinci na nioj razini su ambiciozniji
Uinci na nioj razini se deavaju mnogo bre
21. iri cilj ekotoksikologije je sauvanje strukture i funkcije (fiziologija) biosfere a
ne zatita individualnog organizma ili specifine populacije koji se dijeli na 3
odvojena cilja: znanstveni, tehnoloki i praktini
22. Nabrojite nekoliko incidenata zagaenja okolia
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
23. Paradigma ekotoksikologije se promijenila sa paradigme razrijeenja na
paradigmu bumeranga.
24. Oneiivalo je tetna tvar prisutna u okoliu, a zagaenje je poveana koliina
tetne tvari u okoliu koja izaziva znaajan uinak na organizme
25. Oneiivala se dijele prema
Podrijetlu (izvoru) na: prirodne i antropogene
Prirodi oneiivala na: kemijske, fizikalne i bioloke
Primarnom mjestu oneienja na : voda, more, zrak, tlo, hrana
tetnim uincima u prirodi na: biljke ivotinje, ovjeka
26. Za predvianje prijenosa i toksinosti metala potrebno je poznavati:
Uvjete u okoliu, specijaciju i dostupnost (bioavailability)
27. Kada oneiivalo postaje zagaivalo?
Mora se uklapati u definiciju oneiivala tj. premaiti prirodnu koliinu
Mora se pokazati da uzrokuje ili moe uzrokovati razliite bioloke uinke
28. to opisuje particijski koeficijent i kako je definiran
Opisuje relativnu koliinu oneiivala u svakoj fazi, Kp = X (faza a) / X (faza b)
29. Henry-ev zakon odjeljivanja oneiivala
 a) H = C / P
b) H = P / C
Gdje je H koeficijent odjeljivanja oneiivala izmeu vodene i hlapljive faze
C topljivost oneiivala
P tlak pare oneiivala
30. Procesi razgradnje metala i organskih spojeva (oneiivala) su:
Oksidacija, hidroliza, enzimska razgradnja, bakterijska razgradnja,
mineralizacija, fotoliza
31. Nabrojite glavne tipove oneiivala:
Plinovi, metali, organski spojevi, nutrienti, organometalni spojevi,
polibromirani difenil esteri, poliklorirani bifenili, alkil fenoli
32. Nabrojite vrste kontaminirane toksinom - metilivom
Velike dugoivue ribe, predatori, bentiki organizmi
33. Osnovni procesi koji rezultiraju bioakumulacijom su:
Uptake, biotransformacija i eliminacija
34. Biokoncentracija je
a) ukupna akumulacija oneiivala u/na organizmu iz svih izvora

b) ukupna akumulacija u/na organismu oneiivala samo iz vode

35. Opiite krivulju bioakumulacije s obzirom na uptake i eliminaciju

III
II
Kon
c

Vrijeme izloenosti
oneiivalu

I: U >> E, II: U > E, III: U = E

36. Mehanizmi uptake organizma su:
Direktni kroz kou, indirektni kroz usta
37. Mehanizmi staninog uptake su:
Adsorpcija, pasivna difuzija, aktivna difuzija, olakana difuzija , izmjenina
difuzija, endocitoza, otapanje oneiivala
38. Endocitotiki put je put prolaza kroz staninu membranu za koji je potrebna
energija a ralikujemo dva procesa: za tekuine pinocitoza i za krutine fagocitoza
39. Kinetika reakcije uptake-a definirana je brzinom reakcije
40. Biotransformacija dovodi do pojaane eliminacije, detoksifikacije, sekvestracija
i/ili redistribucija te aktivacija
41. Biotransformacija metala ukljuuje razliite procese kao to su:
Metilacija ili etilacija, redukcija, enzimska transformacija (metalotionenini),
fitohelatinacija, biomineralizacija, inkorporacija u tkiva ili granule

42. Biotransformacija i detoksifikacija organskih spojeva ukljuuje metabolizam koji se

moe podijeliti u dvije faze. Tijekom faze I dolazi do adicije jednog atoma kisika na
ksenobiotik pomou MFO, a tijekom faze II dolazi do formiranja konjugata koji
inaktiviraju spojeve i potiu eliminicaiju ili stvaranja reaktivnih intermedijera
koji se veu na makromolekule
43. Zaokrui tonu tvrdnju:
Razrijeivanje rastom JE / NIJE komponenta eliminacije jer se totalna koliina
oneiivala (body burden) JE / NIJE promijenila zbog rasta.
44. Modeli eliminacije su osnovani na konstanti brzine reakcije, klirins volumenu,
fugacitetu ili statistikim momemtima
45. to opisuje jednadba i to su pojedine komponenete jednadbe:
dC
kuC 1 keC
dt

Akumulacija, C1 = koncentracija u izvoru (1 = voda)

C = koncentracija u kompartmentu (riba)
ku = uptake klirins
ke= kostanta brzine eliminacije
46. Stupanj do kojeg se oneiivala akumuliraju u bioti su funkcija slijedeih svojstava
Fiziko kemijskih: kvaliteta oneiivala
Biolokih: Fiziologija organizma
Ekolokih: uvjeti u okoliu koji omoguavaju interakciju organizma i tvari
47. Bioloka dostupnost bioavailability je:
Stupanj do kojeg je oneiivalo izvor za slobodni uptake
48. Koja kemijska svojstva odreuju bioloku dostupnost anorganskih spojeva iz vode
pH vode, kemijski sadraj vode, kemijska specijacija (kationi, anioni, kompleksi,
ligandi) metala, ionska jakost
49. Proces sortiranja i probave anorganskih spojeva iz krute faze kod koljkaa ovisi o:
Veliini estica, kemijskoj strukturi, fagocitozi, temperaturi, plimi i oseki
50. QSAR je:
 Kvantitativni, najee statistiki odnos izmeu svojstva molekule organskog
spoja iz vode i njegove aktivnosti, tj. bioloke dostupnosti ili toksinosti
51. Bioakumulacija organskog spoja iz vode je kontrolirana permeabilnou membrane
kada je log Kow = 3, a determinirana difuzijskim procesima kada je log Kow = 3-6
52. Koji procesi ovise o temperaturi te na taj nain odreuju bioloku dostupnost?
Opa fiziologija organizma, metabolizam, bioakumulacija, uptake, eliminacija
53. Ostali imbenici koji utjeu na bioakumulaciju su:
Spol, sadraj lipida, ishrana, esencijalni elementi, fizioloki uvijeti i bioloka
regulacija
54. Biomagnifikacija je porast koncentracije s jedne trofike razine (plijen) na
slijedeu (predator) zbog akumulacije kroz ishranu
55. Kako se mijeri asimilacija?
Twin tracer tehnikom simultano se organizmu aplicira radioaktivno obiljeeno
oneiivalo koje se asimilira i inertni tracer s kojim se usporeuje asimilacija
56. Najbolji indikator trofikog statusa je stabilni duik
57. to opisuje jednadba i to su pojedine komponente jednadbe?

Jednadba opisuje trofiki transfer

B biomagnifikacijski faktor
Cn koncentracija na vioj trofikoj razini
Cn-1 koncentracija na nioj trofikoj razini
a asimilacijska uinkovitost za pojedinu vrstu
f brzina hranjenja (masa hrane / masa individue / vrijeme)
ke konstanta brzine eliminacije
58. Zaokrui toan odgovor
a. biomagnifikacija metala u trofikom transferu je pravilo
b biomagnifikacija metala u trofikom transferu je izuzetak
59. Radionuklidi N, P, K i Na se akumuliraju a radionuklid 47Ca se razrijeuje u
prehrambenom lancu
60. Organoklorni pesticidi se zadravaju u okoliu jer nema mikrorganizama koji bi ih
razgradili
61. Biomarker je biokemijsko, fizioloko, morfoloko ili histoloko svojstvo koje
implicira izloenost ili uinak toksikanta
62. Napiite najmanje 4 svojstva biomarkera:
 1.) Moraju biti mjerljive prije bilo kakve promjene na viim razinama bioloke organizacije
2.) Mjerenje mora biti brzo, relativno jeftino i jednostavno kako bi se lako analizirao veliki broj uzoraka
i lako upotrebljavalo od ekotoksikologa diljem svijeta
3.) Mjerenje mora biti standardizirano zadovoljavajui praksu kontrole/kvaliteta.
4.) Idealni biomarker mora biti specifian za jedan toksikant ili grupu toksikanata nespecifini
biomarkeri takoer imaju odreenu vrijednost
5.) Mora postojati jasan koncentracijski vs uinak odnos izmeu toksikanta i biomarkera.
6.) Idealni biomarker mora biti primjenjiv na iroki raspon sentinelnih vrsta (organizmi u kojima se
mjeri biomarker za odreivanje razine kontaminacije okolia u studijama biomonitoringa).
7.) Poeljno je da je mogue utvrditi vezu izmeu promjene biomarkera i pada individualnog fitness-a
uzrokovanog toksikantnom, meutim nije uvijek nuno.
8.) Mora se dovoljno dobro razumjeti sustav tako da se druge kvalitete organizma ili njegovog okolia
koje mogu utjecati na biomarker prilagode eksperimentalnom dizajnu i interpretaciji podataka - E.g.
temperatura, starost i spol mogu utjecati na aktivnost enzima i moraju se uzeti u obzir pri dizajniranju
eksperimenta
63. U etiologiji toksikanata biomarkeri opisuju oneiivalo, molekularne, biokemijske i
fizioloke promjene a bioindikatori odgovor organizma, promjene u populaciji,
sastavu zajednica i slom ekosustava
64. Prema paradigmi biomarkera, biomarkeri uinka su:
Rani bioloki uinci, poremeena struktura i funkcija, oboljenje
65. Nabroji najmanje 3 biomarkera:
Promjena aktivnosti enzima, oteenja DNA, SLM
66. Posljedice biokemijskih mehanizama koje imaju snagu da utjeu na individue su
citotoksinost i histopatologija
67. Nekrozu karakterizira piknoza, bazofilna jezgra neregularnog oblika, acidofilna
citoplazma, nateeni mitohondriji i citoplazmatske granule a inflamaciju vruina,
crvenilo, znojenje i bol
68. Naini uzorkovanja vode i setimenta su:
a. Nasumino uzorkovanje
b. Selektivno uzorkovanje
c. Kompozitno uzorkovanje
d. Poduzorkovanje
e. Kontinuirano praenje
69. Opii testiranje akutne i kronine toksinosti vode i sedimenta:
Akutna toksinost: testira se 5 koncentracija (kontrola i otapalo), 10 20
organizama po koncentraciji, duplikati osim u u sluaju testiranja pesticida,
parametri kvalitete vode tijekom testiranja, temperatura 1oC, pH 6.5 8.5, >
60% zasienost otopljenim kisikom, srednja tvrdoa vode (140 160 mg/l CaCO3),
za morske uzorke kontrola saliniteta
 Kronina toksinost - najee na embrionalnim i larvalnim stadijima 30-60 dana
70. to su LC50, EC50, NOEC i LOEC rezultati testiranja toksinosti
71. Karakteristike sedimenta su:
Anaerobnost, reducirane kemijske vrste, visoka toksinost
72. Nabroji najmanje 4 poeljne osobine testiranja toksinosti sedimenta:
Osjetljivost, diskriminiranost, relevantnost, valjanost, opsenost, razumnost,
standardizacija, jedinstvenost, potvrdnost i znaajnost
73. Pozitivna kontrola sedimenta ne sadri sediment, a referentni sediment nije
oneien, upotrebljava se za provjeru testa i sadri fizike i kemijske
karakteristike razliite od uzorka
74. Nacrtaj i opii graf toksinog doznog odgovora:

Preivljav
100% aju samo
otporne
jedinke
Preivljava
Smrtnost (%)

samo
50% jedinki
50%

Umiru samo
naosjetljivije
jednike
10%

Prag Median Doza

Ispod praga
odgovor odgovor
odgovora
a a

75. In vivo studije toksinosti su veoma vane zbog podataka o okoliu i iz

laboratorija (zbog vrednovanja), osnovane su na irokom rasponu end-point-ova,
ukljuuju staninu diferencijaciju i enzimsku aktivnost, ne mogu se rutinski
upotrebljavati za monitoring zbog etikih problema, cijene, vremena, akvarija, a
In vitro studije su bre, jeftinije i ne mogu objasniti sve mehanizme
76. to su Ames i Microtox-test

Bakterijski biotestovi genotoksinosti i toksinosti

77. Biosenzori su samostojei integrirani ureaji koji mogu dati specifine
kvantitativne i semi-kvantitativne analitike informacije upotrebljavajui
bioloki prepoznatljive elemente (biokemijske receptore) koji su u direktnoj vezi
s trandukcijskim elementom
78. Stres je slijed fiziolokih promjena ili odgovora organizma izloenog stresoru, a
stresor je fizikalno-kemijsko-toksini bioloki, socialni imbenik koji naruava
ravnoteu organizma
79. Uzroci stresa u okoliu su:
 Prirodne sile kao to je porast razine mora, klimatske promjene i erozija tla,
slabo planiran razvoj (urbanizacija, industrijalizacija), smanjenje resursa
izlovom ribe, deforestacija i neadekvatna upotreba poljoprivrednih povrina,
neregulirano odlaganje otpada i isputanje industrijskih otpadnih voda, ilegalna
praksa odlaganje opasnih toksinih tvari u okoli
80. Fry-ova paradigma: Uinak stresora na jednoj razini bioloke organizacije se ne
moe uvijek predvidjeti na osnovu uinka na nioj razini (cjelina je uvijek vea
od sume dijelova)
81. Problemi utvrivanja uinka zagaivala na ekosustav su:
Sloenost ekosustava, slabo poznavanje procesa u ekosustavu i nedostatak znanja
o ekolokom znaaju
82. Glavni problem ekotoksikologije je toksinosst moe biti mjerena u laboratoriju i
rezultati se mogu ekstrapolirati na predvianje posljedica izloenosti organizama
u dano ekosustavu ali ne i na sam ekosustav
83. Bottom-up-model testiranja toksinosti je predvianje ekolokih uinaka
testiranjem toksinosti, dok je top-down-model identificiranje prioriteta kemijske
kontrole iz uoenih ekolokih uinaka
84. Odrivi industrijski razvoj ukljuuje:
Upravljanje prirodnim resursima, Uinkovit prijenos tehnologija prihvatljivih
okoliu u svrhu smanjenja i recikliranja otpada, Praenje kvalitete okolia,
Kontrola ulaganja u industriju prihvatljivu za okoli
85. Nabroji operacijske module integriranog upravljanja okoliem:
Produktivnost ekosustava, Vodeni, riblji i poljoprivredni resursi, Zagaenje i
zdravlje (ekosustav i ljudi), Socio-ekonomski uvjeti i Vladini protokoli
86. Prognoza stanja okolia u svrhu odreivanja zdravstvenog statusa treba ukljuivati 5
procesa i to su: odreivanje empirijskog toksinog odgovora, statistiko
modeliranje, numeriko modeliranje, konceptualno modeliranje i bioinformatiku
87. Definiraj faktor rizika i objasni ta znai kada je on jednak 1:
FR = MDCN / MDC = 1 potrebna daljnja istraivanja
88. Nacrtaj piramidu znanja:
 Mudrost i znanje
Odluivanje
i djelovanje

Interpretacija i analiza Informacija

Sakupljanje podataka
procjena kvalitete podataka Podaci
arhiviranje i prosljeivanje

89. Veina evolucijskih promjena su rezultat promjena u okoliu, i / ili asocirane s

morfolokim i fiziolokim promjenama, ili promjenama u ponaanju homeostaze
90. Ovisno o intenzitetu i ponovljivosti stresa odgovori organizama kreu se od:
Tolerancije stresa preko izbjegavanja mogunosti doivljaja novog stresa, do
ekstinkcije na razini populacije
91. Evolucijski odgovor na stres ovisi o prethodnom iskustvu i memoriji odgovora na
stres a organizmi odgovaraju na stres aktivno
92. Navedite primjer aktivnog evolucijskog odgovora na stres:
Raci su prvi koji naputaju podruja oneiena naftom i posljednji koji
repopulariziraju oneieno podruje, Medvjedi hiberniraju a neki organizmi
usporavaju metabolizam, Vodozemci mijenjaju vrijeme metamorfoze, Sisavci
mijenjaju trajanje gestacije, Biljke mijenjaju vrijeme cvatnje
93. Evolucijske posljedice stresa su:
Generirane i skrivene varijacije, puferiranje, prilagodba, fenotipske, genetske
promjene i adaptacija
94. Nacrtaj shemu sudbine zagaivala u organizmu

Organism
exposure
Excretio Accumulatio
Uptake
n n

Non-microsomal Microsomal
enzymes enzymes

Deactivatio Activatio
n n

Interaction with
macromolecules

Repai
r
Damage of
Without
macromolecule
damage
s

95. Oteenje DNA dokazuje da je dolo do interakcije izmeu zagaivala i organizma,

a odraava stupanj zagaenja morskog ekosustava i to prisutnost genotoksinih
spojeva u nepoznatoj smjesi oneiivala
96. Izmjerena oteenja DNA u organizmu su posljedica tri mogua procesa: oteivanje
DNA je bre od popravka, reparativni enzimi nisu prepoznali oteenje, oteenje
DNA nije popravljeno jer su reparativni enzimi oteeni - modificirani
97. Opii princip alkalnog filter eluiranja i princip Fast mikrometode:
Alkalno filter eluiranje - brzina kojom dugaki lanci DNA prolaze kroz membranski filter pod alkalnim
denaturirajuim uvjetima ovisi o duini lanca. Krai lanci se eluiraju (prolaze) bre od dugih lanaca.
Fast Micromethoda - Procedura se osniva na mogunosti fluorokroma da reagiraju preferentno s dsDNA
u prisutnosti ssDNA, RNA i proteina na visokom pH (> 12.0) dozvoljavajui direktno mjerenje DNA
bez denaturacije uzorka i izolacije DNA.
Vrijeme i stupanj denaturiranja DNA se prati fluorimetrijski u mikroploama za manje od 1 sata
98. Koje su utvrene promijene staninog ciklusa hemocita dagnji sakupljeneih du
jadranske obale
Aneuploidija, aneuploidni mozaicizam, kromosomske fragmentacije i aberacije te
apoptoza
99. to je mussel watch

100. Kako oneiivala u moru (nafta) utjee na akumulaciju i uklanjanje CPDs u

stanicama fitoplanktona za vrijeme izloenosti sunevoj svjetlosti?
Smanjuju brzinu popravka CPDs koji se akumuliraju