RAUNOVODSTVO LIZINGA

377
378
 8. RAUNOVODSTVO LIZINGA

Prezentacija MRS 17.

Da bismo u potpunosti razumjeli raunovodstvenu evidencije stalnih

sredstava koja se nalaze u najmu, a i ostale napomene vezane za najam
drugih sredstava, dat emo komentar MRS 17 Lizing, za potrebe
itaoca:

Ovim standardom se eli na jednoobrazan nain uspostaviti

raunovodstvena politika (standard ponaanja) za najmoprimca i
najmodavca sredstava tj. kod lizinga.

Istraivanja ili koritenja minerala, nafte, prirodnog plina i slinih

neponovljivih bogatstava, ako se nau pod lizing ugorovom, nisu u
nadlenosti raunovodstvenih politika ovog standarda.

Takoer ovaj standard ne prihvata ugovore o licencama za filmove,

rukopise, patente, autorska prava, video snimke, reiserske aktivnosti i sl.

Ovim standardom, takoer nisu obuhvaene kategorije koje su

obuhvaene drugim standardima, i ako su pod tretmanom najma, kao to
su:

(a) nekretnine koje dri najmoprimac, a imaju tretman ulaganja u

nekretnine;
(b) ulaganja u nekretnine koje najmodavac vodi pod operativnim
lizingom;
(c) bioloka sredstva koja najmoprimac dri kao finansijski lizing;
(d) bioloka sredstva koja je najmodavac dao pod operativni lizing.

379
Moemo uoiti da lizing u ovom standardu tretira ugovore prema kojima
pravo koritenja sredstva prenosi, ak i kada se moe zahtijevati da
najmodavac ima obavezu snositi odreene trokove odravanja sredstava.

Terminologija koja e nam trebati da bismo lake razumjeli pojanjenja

ovog standarda je sljedea (MRS 17, - paragraf 4.):

Lizing je ugovor po kojem najmodavac prenosi na najmoprimca pravo

koritenja sredstva za dogovoreno vrijeme, u zamjenu za jedno ili niz
plaanja.

Finansijski lizing je lizing koji prenosi sve rizike i koristi koje su

povezane s vlasnitvom nad nekim sredstvom. Na kraju ugovora, pravo
vlasnitva se moe, ali i ne mora prenijeti.

Operativni lizing (poslovni lizing) je svaki lizing osim finansijskog

lizinga.

Neopozivi lizing je lizing koji je opoziv samo:

(a) u sluaju nekog nepredvienog dogaaja;

(b) uz doputenje najmodavca;
(c) ako najmoprimac zakljui novi lizing za isto ili jednako sredstvo s
istim najmodavcem; ili
(d) nakon isplate dodatnog iznosa od strane najmoprimca, tada je od
poetka prilino izvjesno da e se lizing nastaviti.

Poetak lizinga je datum potpisivanja ugovora o lizingu i datum

obavezivanja strana da e se pridravati glavnih odredaba ugovora o
lizingu, ovisno o tome koji je datum raniji. Na taj datum:

(a) lizing se klasificira bilo kao operativni ili kao finansijski lizing, i
(b) u sluaju finansijskog lizinga, odreuje se iznos koji treba priznati
na poetku trajanja lizinga.

Poetak koritenja lizinga je datum od kojega je najmoprimac ovlaten

iskoristiti svoje pravo upotrebe unajmljenog sredstva. To je datum
poetnog priznavanja lizinga (tj. priznavanja sredstava, obaveza, prihoda i

380
rashoda koji nastaju kao rezultat ugovora o lizingu, ve prema tom to je
odgovarajue).

Razdoblje lizinga je neopozivo razdoblje za koje je najmoprimac

ugovorio najam sredstva, zajedno sa svakim dodatnim uvjetom prema
kojem najmoprimac ima mogunost nastavljanja lizinga, sa ili bez
dodatnog plaanja, s tim da je na poetku lizinga sasvim izvjesno da e
najmoprimac tu mogunost iskoristiti.

Minimalna plaanja lizinga su plaanja tokom razdoblja lizinga, koja se

zahtijevaju ili se mogu zahtijevati od najmoprimca, iskljuujui
potencijalnu rentu, trokove za usluge i poreze koje treba platiti
najmodavac, a koji e mu biti nadoknaeni zajedno sa:
(a) u sluaju najmoprimca, svakim iznosom koji jami on ili stranka
povezana s njim; ili
(b) u sluaju najmodavca, bilo kojim ostatkom vrijednosti koji mu
jami:
i. najmoprimac;
ii. stranka povezana s najmoprimcem ili
iii. trea stranka koja nije povezana s najmodavcem, a koja je
finansijski sposobna ispuniti obavezu iz jamstva.

Meutim, ako najmoprimac ima opciju kupovine sredstva po cijeni za

koju se oekuje da e biti znatno nia od fer vrijednosti sredstva na datum
kada opcija kupovine postane ostvariva i kada je na poetku lizinga
izvjesno da e se ta opcija iskoristiti, minimalna plaanja lizinga
obuhvaaju minimalna plaanja tokom razdoblja lizinga do oekivanog
datuma realizacije opcije kupnje i plaanja potrebnog za realizaciju te
opcije.

Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmijeniti ili

podmiriti obaveza izmeu informiranih, voljnih i neovisnih strana.

Ekonomski vijek je:

(a) razdoblje u kojem se oekuje da sredstvo bude ekonomski

upotrebljivo za jednog ili vie korisnika; ili
(b) broj proizvoda ili slinih jedinica koje jedan ili vie korisnika
oekuju ostvariti od upotrebe sredstva.

381
Vijek upotrebe je procijenjeno preostalo razdoblje, od poetka trajanja
lizinga, koje nije ogranieno trajanjem lizinga, tokom kojeg se oekuje da
e pravna osoba ostvariti ekonomske koristi sadrane u sredstvu.

Jameni ostatak vrijednosti je:

(a) za najmoprimca, onaj dio ostatka vrijednosti za koji jami
najmoprimac ili stranka povezana s najmoprimcem (jameni iznos
je maksimalni iznos koji bi u svakom sluaju mogao biti plaen);
(b) za najmodavca, onaj dio ostatka vrijednosti za koji jami
najmoprimac ili stranka koja nije povezana s najmodavcem, a
koja je finansijski sposobna isplatiti obavezu iz jamstva.

Nezajameni ostatak vrijednosti je onaj dio ostatka vrijednosti

iznajmljenog sredstva, iju realizaciju ne osigurava najmodavac ili iju
realizaciju jami samo stranka koja je povezana s najmodavcem.

Poetni izravni trokovi su inkrementalni trokovi koji se mogu izravno

pripisati pregovaranju i zakljuivanju lizinga, osim trokova koji su
nastali kod proizvoaa ili najmodavaca posrednika.

Bruto investiranje u lizing predstavlja zbog:

(a) minimalnih plaanja za lizing koje potrauje najmodavac kod
finansijskog lizinga i
(b) bilo koji nezajameni ostatak vrijednosti koji pripada
najmodavcu.

Neto investiranje u lizing je jednako bruto investiranju u lizing

diskontirano kamatnom stopom sadranom u lizingu.

Nezaraeni finansijski prihod je razlika izmeu:

(a) bruto investiranja u lizing,
(b) neto investiranja u lizing.

Kamatna stopa sadrana u lizingu je diskontna stopa koja na poetku

lizinga uslov ukupno sadanje vrijednosti (a) minimalnih plaanja za
lizing, i (b) nezajamenog ostatka vrijednosti koji treba biti jednaka
zbroju (i) fer vrijednosti iznajmljenog sredstva i (ii) poetnih izravnih
trokova najmodavca.

382
Inkrementalna kamatna stopa pozajmljivanja za najmoprimca je kamatna
stopa koju bi najmoprimac morao platiti za slian lizing ili ako se to ne
moe utvrditi, stopa koja bi na poetku razdoblja lizinga teretila
najmoprimca u sluaju pozajmljivanja novanih sredstava u slinom roku
i sa slinim jamstvima za nabavu sredstava.

Potencijalna najamnina je onaj dio plaanja za lizing koji nije odreen u

fiksnom iznosu, nego se zasniva na faktoru koji se ne odnosi samo na
protek vremena (npr. postotak od budue prodaje, koliina upotrebe u
budunosti, budui indeksi cijena, budue trine kamatne stope).

Vano je odmah uoiti da lizing izmeu ostalih karakteristika karakterie i

ogranienost u vremenu i definisana vrijednost najma bez obzira hoe li
plaanje biti izvreno u jednoj ili vie rata. To znai, da najma (lizinga)
nema ili bar ugovor nije u skladu sa standardom 17, ukoliko se vrijeme ne
nalazi u ugovoru.

Za razliku od operativnog lizinga, finansijski lizing podrazumijeva prenos

svih rizika koristi sa najmodavca na najmoprimca, dok operativni lizing to
zabranjuje.

Rije na kraju ugovora, pravo vlasnitva se moe, ali i ne mora

prenijeti, danas mnogi ne razumiju, pa zbog toga i zloupotrebljavaju ovu
poruku, ak i na seminarima, savjetovanjima i sl.

Na kraju ugovora, znai po isteku ugovora. To znai, da preuzimanje

sredstva nije obavezno, osim ako to ugovorom nije definisano.

Po isteku ugovora moe sredstvo da najmodavac zadri za sebe u

ugovorenom stanju, ali samo dok se koristi rizik i korist pripada
najmoprimcu. Ovdje korist, je korist od koritenja. Svakako da korist od
plaanja lizinga pripada najmodavcu.

Ovo je vano znati da li smo pravilno razumjeli knjienja lizinga.

Svaki lizing u kome korist i rizici ne prelaze na najmoprimca, a samim

tim i nemogunost prelaza vlasnitva podrazumijeva operativni lizing.

383
Neopozivi lizing, kao pojam je vie vezan za odreene odredbe ugovora,
gdje se precizira da se ugovor ni pod kakvim uslovima ne moe prekinuti.
Ispunjenje svih uslova ugovora, prije isteka roka iz ugovora, kao da je
ugovor trajao regularno ne znai da je lizing opoziv.

Svi bitni elementi ugovora se moraju jasno definisati (tj. ne smije biti
dvosmislenosti), pa tako i sam poetak i zavretak lizinga.

esto danas u poimanjima ujemo da je lizing nain kupovine sredstva.

To je tano, ali je kupovina obavezna. Do nje moe, ali ne mora doi.
Moe, ali samo kod finansijskog lizinga, ako je tako ugovoreno.

itaocu lizing mora biti u potpunosti jasan, i zbog toga se trudimo da ga

na to je mogue jednostavniji nain predoimo, kako se nebi stvorila
zabuna izmeu finansijskog najma sa mogunou kupovine, i kupovine
uz kredit.

Standard pod pojmom vika, podrazumijeva da oekivana korist od

unajmljenog sredstva, nee priticati kako je to bilo uobiajeno oekivati.
Tako je mogue da kapacitet ne bude koriten realno, ili da tehnoloka
zastarjelost bude bra nego to se moglo predvidjeti i da time prihod ne
bude oekivan.

Finansijski lizing se u praksi moe svesti pod pojmom kapitalnog najma,

a operativni lizing pod pojmom poslovnog lizinga.

Ukoliko u lizingu postoji opcija kupuje sredstva, ta se fer vrijednost moe

posebno definisati ugovorom, kao jedinstven iznos, a moe biti
rasporeena kupovna vrijednost u ratu otplate lizinga. I u jednom i u
drugom sluaju to pravo se stie po isteku klauzula iz ugovora o lizingu
(MRS 17, paragraf 10).

Otplatne rate mogu rasti linearnom ili artimetikom progresijom, a mogu

biti i fiksne (linearne) u zavisnosti kako su se ugovorene strane
sporazumile i unijeli u ugovor.

Za razliku od nekih stalnih sredstava u lizingu, obratit emo posebnu

panju na lizing zemljita i graevinskih objekata (MRS 17, paragraf 14
19).

384
Tretman finansijskog i operativnog lizinga je isti kao i kod drugih
sredstava. Meutim, za zemljite je karakteristino da ono ima
neogranieni vijek upotrebe, i najee nije predmet finansijskog lizinga
tako da najmoprimac ne preuzima sve rizike i koristi koje su
karakteristine sticanju vlasnitva.

Ne smijemo operativni najam zemljita, smatrati kocesijom. Zbog toga

treba proitati posebno u prethodnom dijelu ove knjige ta se smatra
koncesijom.

Ako ine cijelinu zemljita i zgrade, u lizingu ih uvijek treba tretirati

odvojeno, ak i kada se navodi da rizik i koristi prelaze na najmoprimca
(finansijski lizing), zbog uspostavljanja vrijednosti preuzimanja na kraju
ugovorenog perioda. Vrijednost graevinskog objekta po isteku lizinga,
zbog amortizacije je zasigurno smanjena u vrijednost prenosa vlasnitva,
to ne znai da e se dogoditi kod zemljita, jer nema amortizacije, i zbog
toga vrijednost ne moe se smanjivati, ak je uobiajeno da vrijednost
zemljita sraste.

Ako bismo imali jedinstvenu cjelinu u kojoj zemljite i zgrade imaju

razliit lizing, u konanom rjeenju jai je finansijski lizing, pa bi i
zemljite bilo prihvaeno kao zgrada kroz finansijski lizing (paragraf 16.).

Ako zgrada i zemljite predstavljaju cjelinu, a lizing zemljita je

zanemarljiv, tada se sav lizing tretira na nain kako je to rijeeno za
zgradu.

385
 8.1. LIZING U RAUNOVODSTVU NAJMOPRIMCA

U uslovima kada najmoprimac prikazuje sredstvo kao svoje u svom

bilansu na poetku lizinga (ovo se smije raditi samo kod finansijskog
lizinga), vano je znati da se vrijednost sredstvu utvruje po istim
principima kao da je sredstvo kupljeno ili dobiveno na poklon.

Na isti nain koliko priznamo sredstvo, toliko priznajemo i obavezu radi

principa dvojnog knjienja.

Osnovica koju treba odmah priznati je fer vrijednost iznajmljenog

sredstva ili sadanju vrijednost svih plaanja koja se vezuju za lizing.

Kod ove kombinacije fer vrijednost ili sadanja vrijednost, treba gledati
koja je vrijednost nia.

Kada je u pitanju obraun sadanje vrijednosti novca, jedan od naina za

obraun lizing usluge po sadanjoj vrijednosti je diskontna metoda kod
kamate, ako se ona ne moe utvrditi koristi se inkremetalna kamatna stopa
kod zaduenja najmoprimca.

Svi drugi poetni trokovi najmoprimca priznaju se i dodaju fer ili

sadanjoj vrijednosti, kako bismo dobili poetnu vrijednost sredstva kao
nabavni troak.

Treba obratiti panju na upotrebu i znaenje termina, sticanje vlasnitva i

uivanje koristi od sredstva. ak i kod finansijskog lizinga to treba
razdvojiti. Uivanje koristi je prihod ili drugi oblik koristi od sredstva,
kao protunaknada za obaveze odravanja sredstva ili druge trokove koji
proistiu koritenjem. Sticanje vlasnitva podrazumijeva i druge obaveze
(trokove) ali i na drugi nain prihvatanje koristi.

Sredstvo u lizingu nad kojim se ne stie vlasnitvo, ne unosi se u

finansijski izvjetaj najmoprimca (MRS 17, paragraf 23), ali to ne znai
da ga ne treba evidentirati u svim njegovim elementima u vanbilansnoj
vrijednosti.

Trokovi plaanja lizinga kod kojih se ne stie vlasnitvo, imaju tretman

najamnine, kamate, provizije i sl. Naravno da svi ovi procesi su ukljueni

386
i u obavezu plaanja PDV-a, jer u svim ovim procesima postoji ugovor ili
faktura, ili jedno ili drugo, to je dovoljan dokument za obraun PDV-a.

S obzirom da je najamnina troak (rashod) perioda na koji se odnosi tako i

kamata i provizija treba biti rashod perioda na koji se odnosi ali u skladu
sa ostatkom obaveze. Ovome treba voditi rauna kako nebi bilo
neproporcionalno obraunavanje prateih rashoda lizinga sa osnovnom
obavezom lizinga.

Finansijski lizing dovodi do poveanja amortizacijskog troka sredstva.

Politika amortizacije takvog sredstva mora biti u skladu sa MRS-om 16,
ili MRS-om 38, u zavisnosti o kakvom se sredstvu radi. Ovo se odnosi
kod najmoprimca na sluaj sticanja vlasnitva. Ako nije sasvim izvjesno
da e najmoprimac postii vlasnitvo nad unajmljenim sredstvom, takvo
sredstvo bi trebalo potpuno amortizovati u toku razdoblja lizinga ili u
toku njegovog vijeka trajanja, u zavisnosti ta je krae.

Moe se dogoditi da je lizing na 10 godina, a da je kod najmodavca takvo

sredstvo preostalo za amortizacijsko vrijeme od 5 godina. Tada e vrijeme
amortizacije biti 5 godina sa preostalom vrijednou.

Potrebno je pravilno razumijeti poruku amortizacije kod finansijskog

lizinga. Sredstvo se u lizingu svakako koristi, i njegova se funkcionalna
korist u skladu sa MRS 16, i MRS 38, i MRS 36, svakako smanjuju, i to
smanjenje korisnosti treba priznati kao amortizaciju kod vlasnika
sredstva. Ako vlasnitvo prelazi na najmoprimca, on e obraunati i
knjiiti amortizaciju, ako ostaje kod vlasnitva najmodavca, on je duan
raunovodstveno pratiti sredstvo. S obzirom da lizing rata otplate moe da
sadri i cijenu sredstva, i ta postepena otplata se prihvata kao amortizacija
duga.

Ako se odluimo da u finansijskom lizingu postajemo vlasnici sredstva,

tada je vano znati kako itav proces knjiiti kod najmoprimca.

U zavisnosti o kakvom se sredstvu radi, da li o sredstvu iz MRS 16,

MRS 38, MRS-a 40 ili MRS 41, koristit emo odgovarajue raune
navoenog kontnog plana.

387
Radi uobiajenih primjera koristit emo finansijski lizing opreme:

- oprema 100.000,- KM
- lizing usluga 35.000.- KM
- osiguranje u periodu lizinga 10.000.- KM
- rok lizinga (5 godina, sredstvo je novo i vijek je 10 godina)
- lizing sa namjerom preuzimanja vlasnitva.

Kod najmoprimca :

R. Kon I z n o s
OPIS
br. to Duguje Potrauje
Sredstva u pripremi oprema 145.000
Dugorone obaveze za lizing 135.000
1.
Dugorone obaveze za osiguranje 10.000
Za primljeno sredstvo u dugoroni lizing
Sredstva u funkciji oprema 145.000
2. Sredstva u pripremi oprema 145.000
Prijenos sredstva u funkciju
Amortizacija 29.000
3 Ispravka vrijednosti 29.000
Za godinju amortizaciju
Dugorone obaveze za lizing 27.000
Dugorone obaveze za osiguranje 2.000
4 Godinje obaveze za lizing 27.000
Godine obaveze za osiguranje 2.000
Godinja rata lizinga i osiguranja
Godinje obaveze za lizing 27.000
Godine obaveze za osiguranje 2.000
5.
iro raun 29.000
Plaanje godinje rate lizinga i osiguranja

Ovaj obraun je svake godine.

Nakon pet godina imamo sredstava od 145.000.- KM, ali i ispravke

vrijednosti 145.000,- KM. To znai, da je vrijednost razlike nula, tj.
sadanja vrijednost je nula. Sredstvo se dalje moe koristiti ali se ne moe
ponovo procjenjivati (MRS 16), ve se vodi u vanbilansnoj evidenciji.

388
Moe se prodati, ali mu je prodajna vrijednost umanjena za p.d.v. prihod
bez sadanje vrijednosti.

Kod lizinga treba dodati knjienje PDV-a svaki put uz iznos od 29.000
puta 17% kao ulazni p.d.v. i tu obavezu takoer redovno plaati. Tako da
duguje raun PDV potraivanje (ulazni PDV), a potrauje raun
dobavljaa, jer je dobavlja na fakturi duan prikazati porez ili po
ugovoru se predvidi za ukupno plaanje.

8.2. LIZING U RAUNOVODSTVU NAJMODAVCA

Treba razlikovati lizing najmodavca kao operativni i finansijski sa aspekta

raunovodstva.

Operativni lizing, sredstva najmodavac i dalje u raunovodstvu evidentira

kao svoja, a prihod od lizinga prihvata kao prihod u periodu na koji se
odnose. Amortizaciju, ukoliko sredstva podlijeu toj obavezi, obraunavat
e i knjiiti najmodavac kao svoj troak.

Zbog toga treba voditi rauna da cijena lizinga bude vea od amortizacije
i drugih prateih trokova, kako se na takvom ugovoru ne bi gubilo. Ako
bismo imali sluaj da je cijena lizinga manja od troka amortizacije to ne
bismo mogli proglasiti tetnim ugovorom jer moda kod vlasnika sredstvo
je bilo bez koritenja, pa bi amortizacija obraunata po vremenskoj
metodi bila troak bez prihoda sa druge strane. Sredstva koja kod vlasnika
uopte ne rade, dobro je da se iznajme po bilo kojoj cijeni, nego da stoje
bez funkcije, jo pogotovo ako se ne mogu prodati i sl. Ovo je posebno
upozorenje revizorima i vjetacima, kad procjenjuju tetnost ugovora, da
ne uu u zamku pa da miljenje ne formiraju pogreno. Zbog toga, uvijek
treba prilikom iznoenja ovakvih stavova sagledati sve okolnosti pod
kojim je stav formiran, pogotovo ako e to moda izazvati tetu drugoj
strani.

Kod finansijskog lizinga, su injenice neto drugaije, pogotovo ako su u

pitanju sluajevi prenosa vlasnitva. Najmodavac evidentira prodaju na
lizing kao prodaju uz otplatu u ratama (u uslovima prenosa vlasnitva), a
prihod od lizinga evidentira kao jedan dio prihoda od prodaje sredstva, a
drugi dio kao ostali prihodi od provizije lizinga.

389
Ne smijemo zaboraviti da u svemu ovome treba obraunati, knjiiti i
platiti PDV, na fakturisani iznos koji se u ratama naplauje. Poto je kod
p.d.v. fa izvorni dokument poreza, sigurno je da se ugovoreni i mjeseno
fakturisani iznos moraju razlikovati.

Za najmodavca je davanje sredstva u lizing, u stvari ulaganje u lizing od

koga dolazi prihod od lizinga kao rezultat. Ukoliko nastaju odreeni
trokovi prilikom davanja lizinga oni se priznaju rashodi u razdoblju
lizinga, za koji se vezuje prihod od prodaje uz lizing.

Dobit od takve prodaje se treba ograniiti na iznos koji bi se dobio od

prodaje kada bi se obraunale trine kamatne stope (MRS 17, paragraf
42).

Proizvoai opreme, esto nude kupcima ili prodaju ili lizing. ta e biti
izbor, zavisi od odreenih okolnosti kao to su: likvidnost kupca,
mogunost oficijelnog zaduenja kod banke, posjedovanje hipoteke (ili
drugih oblika kolaterala), ili ne postojanje nita od toga, pa se onda
opredijelimo za najskuplju, ali jedinu moguu varijantu, a to je lizing.

Ako imamo finansijski lizing ali bez prava prenosa vlasnitva, tada se
glavnica (vrijednost sredstva prije lizinga), ne isknjiava iz knjiga
najmodavca, a kao prihod se uspostavlja zarada od lizinga

Trokovi koji prate takav lizing evidentiraju se kao rashodi.

Kod operativnog lizinga ne postoji mogunost da najmodavac ispusti

sredstva iz evidencije i ne ukljui ih u bilans. Moe se dogoditi da se
nekad sredstva daju u lizing (operativni) a da im je knjigovodstvena
vrijednost nula. Takva sredstva se inae po pravilima MRS evidentiraju u
vanbilansnoj evidenciji. Nema zakonske zabrane niti zabrane po MRS-
ima, da se ostvaruje prihod od prodaje ili iznajmljivanja od sredstava ija
je knjigovodstvena vrijednost nula.

Takva sredstva (ija je vrijednost nula), treba iskljuiti iz bilansne

evidencije, i ne postoji nikakav nain da se ona vrate u bilansnu
evidenciju kod vlasnika kod koga su postigla vrijednost nula (bez obzira
na revalorizaciju ili adaptaciju). Tako sredstva mogu dobiti vrijednost
samo kod promjene vlasnika (fer ili kupovna vrijednost).

390
Prihod od operativnog lizinga se u raunovodstvu priznaje u vremenu na
koje se lizing odnosi. Ukoliko imamo trokova pregovora, osiguranja ili
nadzora nad lizingom, oni se proporcionalno vremenu lizinga evidentiraju
kao rashod na istom principu kako prikazujemo prihode lizinga (MRS 17,
paragraf 52).

Amortizacija sredstva u operativnom najmu, kod najmodavca, ne smije

biti zbog takvog ugovora poremeena, niti biti promijenjena metoda, niti
vrijeme, niti knjienje.

Ukoliko se uoi da imamo sredstva za koja treba primijeniti MRS 36

Umanjenje vrijednosti to treba uiniti i za sredstva u lizingu bez obzira to
su u takvom statusu, i provesti ista knjienja kao da nisu u lizingu po
zahtjevima standarda 36.

Najmodavac, ne smije priznati nikakav prihod od prodaje po osnovu

operativnog lizinga, jer se ne radi o prodaji, nego o prodaji usluge
koritenja, a to je lizing.

Moemo izuzetno, imati kombinaciju prodaju i lizing, pa je vano znati

kako u tom sluaju postupiti, a to nam pojanjava MRS 17, paragraf br.
59:

Ako transakcija prodaje i povratnog lizinga ima za rezultat finansijski

lizing, svaki viak primitaka od prodaje iznad knjigovodstvene vrijednosti
sredstva ne treba odmah priznati kao prihod kod prodavaa
najmoprimca. Umjesto toga, taj iznos bi trebalo razgraniiti i amortizirati
tokom razdoblja lizinga.

Ovu pojavu je vano identifikovati, i pravilno knjiiti, kako bi bilans

stanja i uspjeha bio fer i korektno prezentiran tj. u skladu za zahtjevima
MRS 1, zato se taj viak prihoda usklauje sa vremenom lizinga, tj.
evidentira se preko vremenskih razgranienja u vremenu lizinga. Kod
istog primjera, za operativni lizing, razlika ostvarenog prihoda se ne
razgraniava, ve se odmah priznaje u periodu prodaje. U takvom sluaju
razlika kod prodaje moe biti i negativna ali je treba priznati odmah kao
gubitak vrijednosti tj. rashod.

391
392